Professional Documents
Culture Documents
Hardver
Hardver
Osnov
e informacionih tehnologija
Informacione tehnologije
Mart 2012
2012.
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Uvod
Raunar je elektronski ureaj sposoban da
vri obradu ulaznih podataka (prema
zadatom programu) i dobijanje izlaznih
rezulata, kao i uvanje i razmenu podataka.
Svaki raunar se sastoji od:
- hardvera, i
- softvera.
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Hardver i softver
Hardver (hardware) predstavlja materijal
materijalni
ni
deo tj. fizike komponente (delove) raunara
kuite, monitor, procesor, tastatura, mi,
tampa, itd.
Softver (software) predstavlja skup
programa, instrukcija i podataka koji
omoguavaju rad raunara i unos, obradu,
uvanje, prenos i prezentovanje podataka
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Podela raunara
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Super raunari
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Super raunari
Veoma moni raunari, brza obrada velike
koliine podataka, veoma skupi
U poetku razvijani za vojne potrebe, danas
ih koriste i specijalizovane naune insitucije
(za simulacije sloenih dinamikih sistema,
svemirska istraivanja, u meteorologiji,
genetici, ...)
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
PC raunari
Najpoznatiji i najrasprostranjeniji
Ranije su se nazivali mikroraunari
Prvi je proizveo IBM 1981. godine
Danas najee imaju mogunost da rade
u mrei
Znatno jeftiniji i jednostavniji za korienje
od prethodno navedenih raunara
Razvojem tehnologije, danas imaju veoma
mone performanse
iroka primena (poslovna, kuna,
obrazovanje, ...)
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
PC raunari
Stoni (desktop) raunari
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
PC raunari
All-In-One sve u jednom
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
PDA ureaji
Savremeni depni raunari, malih
dimenzija i skromnih mogunosti
Koriste se za pisanje elektronske pote,
voenje dnevnika, kao podsetnik i adresar,
ali i sloenije zadatke
Poseduju ekran osetljiv na dodir (umesto
tastature i mia) i olovku za upravljanje
radom ureaja i unos podataka i komandi
Mogu da se povezuju na Internet, u
poslednje vreme imaju i funkcionalnost
mobilnih telefona
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Konfigu
Konfig
uracija raunara
raunara - spolja
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Konfigu
Konfig
uracija raunara
raunara - kuite
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
ulazno-izlazni ureaji:
ulaznoureaji:
modem
zvuna kartica
grafika kartica
mrena kartica
CD reza
DVD reza
Combo (CD reza+DVD ROM drive)
Touch screen monitori
centralni procesor:
procesor:
ALU (aritmetiko-logika jedinica)
CU (upravljaka jedinica)
opti (radni) registri
unutranja memorija:
memorija:
glavna (radna) RAM-memorija
memorijski registri
dopunska memorija:
izlazni ureaji
ureaji::
monitor
tampa
ploter
zvunici
spoljanje memorije:
memorije:
disketa
hard disk
kompakt disk (CD)
DVD
magnetna traka
flash
Osnovni delovi
raunara
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Kuite (Case)
Kuite je kutija u koju su smeteni najvaniji
delovi raunara: procesor, matina ploa,
memorija, hard disk, napajanje, itd.
Vertikalno (Tower) Horizontalno (Desktop)
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Matina
Mati
na ploa
Matina ploa (motherboard) je osnovna
komponenta svakog raunara; to je
tampana ploa na koju se prikljuuju i
povezuju svi ostali delovi raunara
slotovi mesta na matinoj ploi na koja
se prikljuuju odgovarajue kartice
portovi na leima kuita (na obodu
ploe), za prikljuenje perifernih ureaja
Magistrala - bus
mogunost dodavanja novih komponenti
standardizovane dimenzije i funkcije
proizvoai MSI, Asus, Abit, ...
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Portovi
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Vrste ureaja
Ulazni ureaji slue za zadavanje komandi i unos
podataka u raunar
Izlazni ureaji omoguavaju da se podaci sa
raunara prikau u obliku koji je razumljiv za
korisnika
Ulazno
Ulazno--izlazni (I/O, Input/Output) ureaji
omoguavaju i unos podataka i izlaz tj. prikaz
rezultata
Spoljanje memorije svi ureaji namenjeni za
uvanje podataka
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Tastatura
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Mi
Mi (mouse) je ureaj za pokazivanje i izbor
objekata na ekranu. Naroito koristan u
Windows okruenju tj. kod svih grafikih
korisnikih okruenja (GUI Graphical User
Interface)
Obino imaju i nekoliko (bar 2) tastera i toki
za skrolovanje
Pomeranje mia po podlozi se prenosi na
pomeranje pokazivaa mia na ekranu
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Mi
etiri vrste akcija:
pokazivanje (pomeranje mia po podlozi)
selekt
selektova
ovanje
nje (1 klik levim tasterom)
otvaranje (dvoklik levim tasterom)
povlaenje (drag & drop)
Mehaniki (sa gumenom kuglicom), optiki
(precizniji, bolji, skuplji) i laserski (najnoviji)
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Mehaniki
Optiki
Laserski
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Trackball
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Skener
Skener (scanner) - ureaj koji omoguava da
se dokument sa papira (pisani i tampani
materijal, slike, fotografije, ...) konvertuje u
elektronski zapis na raunaru u obliku fajla
Postoje programi koji mogu da prepoznaju
tekst (OCR Optical Character Recognition),
tako da sadraj skeniranog dokumenta moete
da pretvorite u slova i da ga kasnije menjate
Osnovne karakteristike: rezolucija, broj boja,
brzina skeniranja, ...
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Mikrofon
Mikrofon (microphone) - ureaj koji pretvara
zvuk u analogni elektronski signal koji prosleuje
zvunoj kartici na dalju obradu
Postoje programi koji mogu da prepoznaju glas i
pretvaraju ga u tekst koji se kasnije moe
doraivati
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Monitor - dijagonala
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Monitor
Vrste monitora:
- Monitori sa katodnom cevi - CRT (Cathode
Ray Tube); klasini monitori, oblik i princip rada
slian kao kod TV prijemnika
- Monitori sa tenim kristalom - LCD (Liquid
Crystal Display); manji, imaju manju potronju
energije, skuplji, koriste se kod prenosivih
raunara i PDA ureaja
- TFT (Thin Film Transistor) monitori;
monitori; vrsta LCD
monitora, sliku formiraju pomou velikog broja
tranzistora; laki i manjih dimenzija, skuplji, ali
sve se ee koriste i za stone PC raunare
Proizvoai: Samsung, LG, Philips, NEC, HP, ...
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Video projektor
Video projektori se koriste za prikaz slike
sa raunara na projekcionom platnu.
Koriste se za razliite prezentacije pred
veim brojem prisutnih, najvie za edukaciju
i marketing
Osnovne karakteristike su rezolucija slike i
jaina svetla
Relativno skupi, najvanija komponenta je
lampa, koja ima ogranien rok trajanja
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
tampa
tampa (printer) je izlazni ureaj za
tampanje tj. dobijanje tekstualnih i grafikih
dokumenata sa ekrana na papiru
Vrste:
- Matrini
- Ink
Ink--jet
- Laserski
- Termalni
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
tampa
- Matrini
- Ink-jet
- Laserski
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
tampa
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Karakteristike:
Princip rada
Kvalitet otiska
Brzina tampanja
Bunost pri radu
Cena
Broj kopija
Trokovi odravanja
Proizvoai: HP, Canon, Epson, Samsung, ...
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Matrini tampai
1. Najstariji, rade na istom principu kao i pisae
maine; glava tampaa iglicama (pinovima, 9 ili 24
pina), udara preko trake (ribon) po papiru i ostavlja
trag na mestu udarca; sve se ree koriste
2. Lo kvalitet tampe, samo crno-bela tampa
3. Mala brzina tampe
4. Velika bunost pri radu
5. Relativno skupi; stari modeli, ali preko 250
6. Broj kopija > 10.000
7. Niski trokovi odravanja
- Jeftina tampa velikog broja obrazaca rauni, izvodi
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Laserski tampai
1. Imaju u sebi laser, iji se intenzitet menja u zavisnosti
od dobijenog signala. tampa se pomou tonera, u
prakastom obliku; postoje i laserski tampai u boji najbolji
2. Najbolji kvalitet otiska; kod savremenih je rezolucija
1200 dpi (taaka po inu)
3. Velika brzina tampe,
tampe, i do 40 strana u minuti
4. Vrlo mala bunost
bunost pri radu
5. Relativno skupi (crno
crno--beli od 100 , u boji od 150
150 )
6. Oko 4.000 kopija sa jednim tonerom
7. Trokovi odravanja srednji
- vrlo popularan, pre svega za poslovnu primenu
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Termalni tampai
Ovi tampai koriste specijalni papir (obino u
rolnama), koji je osetljiv na temperaturu; ranije su se
koristili u faxfax-mainama
Koriste se za tampanje rauna u prodavnicama,
bar kodova, kutije, nalepnice, ...
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
3D tampa
3D tampa je ureaj koji, na osnovu crtea
sa raunara, kreira trodimenzionalni model
od vetakog materijala
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Ploter
Ploter (plotter) je ureaj koji omoguava da se
sloen crte raen na raunaru ili slika odtampa na
papiru, obino veih dimenzija; danas uglavnom
rade na principu inkink-jet tampaa
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Zvunici i slualice
Omoguavaju reprodukciju zvuka sa raunara; danas se
smatraju standardnom komponentom raunara
Savremeni sistemi 5.1 i 7.1 (Home Theatre)
Proizvoai: Genius, Neo, Logitech
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Modem
-
interni/eksterni
provajderi (zakup vremena/koliine podataka)
proizvoai US Robotics, Lucent
Telefonski
- ADSL
Kablovski
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Zvuna kartica
Zvuna (muzika) kartica je tampana
ploa sa ipom iji je zadatak obrada zvuka;
Integrisana je na matinoj ploi ili se
postavlja na nju; na zvunu karticu se
prikljuuju mikrofon, zvunici i slualice
Sound Blaster
A/D i D/A konverzija (zvuk je analogni signal,
raunari rade samo sa digitalnim)
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Zvuna kartica
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Zvuna kartica
semplovanje (96 kHz)
Proizvoa - Creative
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Grafika kartica
Grafika (video) kartica je tampana ploa
sa ipom iji je zadatak obrada slike koja e
biti prikazana na monitoru; povezuje matinu
plou i monitor;
ipovi su esto vrlo optereeni i zagrevaju
se, pa mnoge kartice imaju sopstveno
hlaenje
Super Video Graphic Array - SVGA, XGA
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Grafika kartica
NVidia GeForce i ATI RadeOn ipovi
integrisana grafika kartica
proizvoai Asus, MSI
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Mrena kartica
Mrena kartica (network adapter) je tampana
ploa koja slui za povezivanje raunara na lokalnu
raunarsku mreu;
Integrisana i posebna mrena kartica
10 Mbps,100 Mbps, 1Gbps
LAN, WLAN
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Disketna jedinica
Disketna jednica (FDD Floppy Disk
Drive) je ureaj koji omoguava upis i itanje
sa disketa; disketa postaje prevazieni
memorijski medij i od skora nije standardna
komponenta raunarske konfiguracije
Oznaava se sa A:
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Spoljanje
Spol
janje memorije - disketa
Disketa (Floppy) je memorijski medij male brzine i
kapaciteta (1, 44 MB); ipak, jo uvek se koriste za
privremeno smetanje i prenos podataka
Dimenzije - 3,5 - prenik savitljive ploe
kruna ploa premazana feromagnetnim
materijalom sa obe strane zatiena klizaem
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Disketa
moe se zatititi od unosa podataka na nju (Write(WriteProtected)
Mala cena ureaja i medija
kruna ploa ima 36 sektora x 40 staza x 2
kapacitet bloka 512 B
veoma su nepouzdane isti sadraj uvek snimati
na dve diskete!!!
nikada ne otvarati fajl direktno sa diskete!!
Proizvoa: Verbatim,
Verbatim, BASF
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
ZIP disk
ZIP Disk (ZIP Drive) je slian disketi od 3,5"
3,5", ali sa
veom gustinom magnetnog materijala, pa im je
kapacitet znatno vei (100(100-250 MB), ali i cena.
Koristili su se za arhiviranje i prenos vee koliine
podataka, ali su ih zamenili Cd i DVD mediji i Flash
memorija
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Hard disk
Hard (tvrdi) disk je glavni i najvei medij za
smetanje podataka na raunaru; na njemu se
nalaze operativni sistem, aplikacije i podaci.
Podaci snimljeni na hard disku ostaju sauvani
i po iskljuenju napajanja, tj. sve do ih korisnik
sam ne izmeni ili obrie
Osnovne karakteristike su brzina i kapacitet
Brzina (vreme potrebno da se pristupi
podacima) se meri milisekundama i manja je u
odnosu na RAM memoriju, ali vea u odnosu
na ostale spoljanje memorije
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Hard disk
Kapacitet hard diska se meri GB;
savremeni diskovi obino imaju kapacitet
od 25
250
0 do 500 GB (za PC raunare)
Obino se oznaava sa C: i D:
vie tvrdih ploa na istoj osovini; sve ploe
su premazane feromagnetnim materijalom
sa obe strane i nalaze se u kuitu
krune ploe su vee gustine nego kod
diskete
imaju internu Cash memoriju
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Hard disk
kapacitet bloka 4 kB
Zbog estog upisivanja i brisanja podataka sa hard
diska javlja se problem fragmentacije diska
(fragment--deo), tj. razmetenost podataka na
(fragment
nesusednim, udaljenim lokacijama. Ovo dovodi do
dueg itanja i upisa podataka. Ovaj problem se
reava defragmentacijom (preslonjavanjem)
podataka korienjem specijalizovanih programa
proizvoai Western Digital, Maxtor
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
CD
CD (Compact Disc) je optiki nosilac spoljanje
memorije; primenom laserske tehnologije nanose se
zapisi na metalnu povrinu;
CD
CD--ROM, CDCD-R (Recordable), CDCD-RW (ReWritable)
Kapacitet 650 MB ili 700 MB
proizvoai Verbatim, Memorex, Princo
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
DVD
DVD (Digital Video/Versatile Disk) je tak
takoe
oe optiki
nosilac memorije, vrlo slian CDCD-u, samo to ima
mnogo vei kapacitet i brzinu, to omoguava da se
na njih, sem podataka, smetaju i slike i filmovi
Kapacitet DVDDVD-a je 4,7 GB, ali i do 25 GB
Proizvoai: Verbatim, Princo, Maxell, Traxdata
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Magnetna traka
Magnetna traka (Magnetic tape, Streamer) se ranije
koristila za arhiviranje velike koliine podata
podataka;
ka; danas re
retko
tko
Korieni su masovno u poslovnim sistemima, za uvanje
rezervnih kopija (back(back-up) do pojave CD i DVD medija.
dugotrajna, sekvencijalna pretraga
Kapacitet je 4 GB
Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
Fle memorija
Fle (Flash, USB) memorija je magnetni
memorijski ureaj malih dimenzija
brzina i kapacitet vei nego kod diskete i CDCD-a
Danas vrlo popularan za uvanje i prenos
manjih koliina podataka; vrlo esto u
kombinaciji sa MP3 plejerom i FM radio
prijemnikom; moe se nai u razliitim
oblicima
Kapacitet 1 16 GB
Prikljuuje se na USB port raunara