You are on page 1of 68

Osnove

Osnov
e informacionih tehnologija

Informacione tehnologije
Mart 2012
2012.

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Uvod
Raunar je elektronski ureaj sposoban da
vri obradu ulaznih podataka (prema
zadatom programu) i dobijanje izlaznih
rezulata, kao i uvanje i razmenu podataka.
Svaki raunar se sastoji od:
- hardvera, i
- softvera.

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Hardver i softver
Hardver (hardware) predstavlja materijal
materijalni
ni
deo tj. fizike komponente (delove) raunara
kuite, monitor, procesor, tastatura, mi,
tampa, itd.
Softver (software) predstavlja skup
programa, instrukcija i podataka koji
omoguavaju rad raunara i unos, obradu,
uvanje, prenos i prezentovanje podataka

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Podela raunara

prema veliini i snazi:


Super raunari
Veliki centralni (mainframe) raunari
Personalni (PC) raunari stoni (desktop) i
prenosivi (laptop, notebook)
- PDA (Personal Digital Assistant) ureaji

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Super raunari

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Super raunari
Veoma moni raunari, brza obrada velike
koliine podataka, veoma skupi
U poetku razvijani za vojne potrebe, danas
ih koriste i specijalizovane naune insitucije
(za simulacije sloenih dinamikih sistema,
svemirska istraivanja, u meteorologiji,
genetici, ...)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Veliki centralni (mainframe) raunari

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Veliki centralni (mainframe) raunari


Veliki, brzi i skupi raunari, prilagoeni radu
u mrei (rade kao serveri),
Sposobni da istovremeno opsluuju vie
korisnika, obavljaju vie zadataka
istovremeno,
Obino rade 365 dana u godini, 24 asa
dnevno
Koriste ih velike kompanije, banke, dravne
institucije, nauno-istraivake organizacije ..

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

PC raunari

Najpoznatiji i najrasprostranjeniji
Ranije su se nazivali mikroraunari
Prvi je proizveo IBM 1981. godine
Danas najee imaju mogunost da rade
u mrei
Znatno jeftiniji i jednostavniji za korienje
od prethodno navedenih raunara
Razvojem tehnologije, danas imaju veoma
mone performanse
iroka primena (poslovna, kuna,
obrazovanje, ...)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

PC raunari
Stoni (desktop) raunari

Prenosivi (lap-top, notebook)


raunari (imaju bateriju, manjih
dimenzija, ali skuplji od stonih
raunara istih preformansi)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

PC raunari
All-In-One sve u jednom

Apple iMac G3 - prvi allall-inin-one kompjuter (1998.)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

PDA ureaji
Savremeni depni raunari, malih
dimenzija i skromnih mogunosti
Koriste se za pisanje elektronske pote,
voenje dnevnika, kao podsetnik i adresar,
ali i sloenije zadatke
Poseduju ekran osetljiv na dodir (umesto
tastature i mia) i olovku za upravljanje
radom ureaja i unos podataka i komandi
Mogu da se povezuju na Internet, u
poslednje vreme imaju i funkcionalnost
mobilnih telefona

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Konfigu
Konfig
uracija raunara
raunara - spolja

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Konfigu
Konfig
uracija raunara
raunara - kuite

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija
ulazno-izlazni ureaji:
ulaznoureaji:
modem
zvuna kartica
grafika kartica
mrena kartica
CD reza
DVD reza
Combo (CD reza+DVD ROM drive)
Touch screen monitori

centralna procesorska jedinica (CPU)


ulazni ureaji:
ureaji:
tastatura
mi
skener
mikrofon
CD ROM drive
DVD ROM drive
TV kartica
digitalna olovka
digitalna kamera
digitalni aparat

centralni procesor:
procesor:
ALU (aritmetiko-logika jedinica)
CU (upravljaka jedinica)
opti (radni) registri
unutranja memorija:
memorija:
glavna (radna) RAM-memorija
memorijski registri
dopunska memorija:

izlazni ureaji
ureaji::
monitor
tampa
ploter
zvunici

ROM-memorija samo za itanje


skrivena (Cash) memorija
magacinska (Stack) memorija

spoljanje memorije:
memorije:
disketa
hard disk
kompakt disk (CD)
DVD
magnetna traka
flash

Osnovni delovi
raunara

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Kuite (Case)
Kuite je kutija u koju su smeteni najvaniji
delovi raunara: procesor, matina ploa,
memorija, hard disk, napajanje, itd.
Vertikalno (Tower) Horizontalno (Desktop)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Matina
Mati
na ploa
Matina ploa (motherboard) je osnovna
komponenta svakog raunara; to je
tampana ploa na koju se prikljuuju i
povezuju svi ostali delovi raunara
slotovi mesta na matinoj ploi na koja
se prikljuuju odgovarajue kartice
portovi na leima kuita (na obodu
ploe), za prikljuenje perifernih ureaja
Magistrala - bus
mogunost dodavanja novih komponenti
standardizovane dimenzije i funkcije
proizvoai MSI, Asus, Abit, ...

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Portovi

USB - Universal Serial Bus


serijski COM1, COM2,
paralelni LPT1, LPT2,
PS/2 za tastaturu i mi
mia
a
Ethernet (RJ
(RJ--45) za mreu
modemski (RJ
(RJ--11)
VGA za monitor i video projektor
zvunici i mikrofon

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Vrste ureaja
Ulazni ureaji slue za zadavanje komandi i unos
podataka u raunar
Izlazni ureaji omoguavaju da se podaci sa
raunara prikau u obliku koji je razumljiv za
korisnika
Ulazno
Ulazno--izlazni (I/O, Input/Output) ureaji
omoguavaju i unos podataka i izlaz tj. prikaz
rezultata
Spoljanje memorije svi ureaji namenjeni za
uvanje podataka

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Ulazni ureaji - tastarura


Tastatura (keyboard) jedan od osnovnih ulaznih
ureaja. Slui za unos teksta i brojeva, kao i
zadavanje instrukcija raunaru.
Ima pet vrsta tastera: alfanumeriki, numeriki,
funkcijski, tasteri za navigaciju i tasteri specijalne
namene (najnovije imaju i multimedijalne tastere)
Raspored tastera je standardizovan, ali se
prilagoava pismu pojedinih zemalja
Ergonomske tastature prilagoene prirodnom
poloaju ruku pri radu
Standardna i beina tastatura

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Tastatura

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Mi
Mi (mouse) je ureaj za pokazivanje i izbor
objekata na ekranu. Naroito koristan u
Windows okruenju tj. kod svih grafikih
korisnikih okruenja (GUI Graphical User
Interface)
Obino imaju i nekoliko (bar 2) tastera i toki
za skrolovanje
Pomeranje mia po podlozi se prenosi na
pomeranje pokazivaa mia na ekranu

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Mi
etiri vrste akcija:
pokazivanje (pomeranje mia po podlozi)
selekt
selektova
ovanje
nje (1 klik levim tasterom)
otvaranje (dvoklik levim tasterom)
povlaenje (drag & drop)
Mehaniki (sa gumenom kuglicom), optiki
(precizniji, bolji, skuplji) i laserski (najnoviji)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Mehaniki

Optiki

Laserski

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Trackball

- obrnuto od mehanikog mia, pomera


se kuglica u leitu, popularna kod
sistema za projektovanje (dizajn)
pomou raunara i na laplap-topovima

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Touch pad i Dojstik


Taped (touch pad) je obino povrina
osetljiva na dodir, kod koje se pomeranje
prsta ili specijalne olovke po njoj, prenosi
na pomeranje pokazivaa na ekranu
Najee se koristi kod prenosivih raunara
Pored povrine se obino nalaze i dva
tastera za selekciju
Dojstik (Joystick) palica ijim se
pomeranjem pokree kursor na ekranu; na
samoj palici se nalaze i tasteri; najee se
koristi za kompjuterske igre

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Skener
Skener (scanner) - ureaj koji omoguava da
se dokument sa papira (pisani i tampani
materijal, slike, fotografije, ...) konvertuje u
elektronski zapis na raunaru u obliku fajla
Postoje programi koji mogu da prepoznaju
tekst (OCR Optical Character Recognition),
tako da sadraj skeniranog dokumenta moete
da pretvorite u slova i da ga kasnije menjate
Osnovne karakteristike: rezolucija, broj boja,
brzina skeniranja, ...

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Mikrofon
Mikrofon (microphone) - ureaj koji pretvara
zvuk u analogni elektronski signal koji prosleuje
zvunoj kartici na dalju obradu
Postoje programi koji mogu da prepoznaju glas i
pretvaraju ga u tekst koji se kasnije moe
doraivati

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

CD ROM, DVD ROM, TV kartica


CD ROM drive - ureaj koji samo ita
zapise sa CDCD-a
DVD ROM drive - ureaj koji samo ita
zapise sa DVDDVD-a
Svi CD i DVD ureaji se obino oznaavaju
sa E: i F:
TV kartica tampana ploa, koja je
obino nalazi u kuitu raunara,
prikljuena na matinu plou, prijemnik TV
signala; omoguava praenje TV programa
na monitoru raunara i njegovo snimanje

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Svetlosna olovka, fotoaparat i kamera


Svetlosna olovka (light pen) - olovka sa
foto--osetljivim vrhom koja se koristi za
foto
crtanje na ekranu sa tenim kristalom (LCD)
Digitalni fotoaparat - ureaj koji fotografiju
pretvara u elektronski zapis (fajl) koji se
dalje moe obraivati; nema film, ve
elektronski senzor; fotografije se uvaju u
digitalnom obliku u memoriji foroaparata;
Digitalna kamera - ureaj koji video zapis
pretvara u elektronski oblik; Web kamera
omoguava video razgovor preko Interneta

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Izlazni ureaji - Monitor


Monitor podatke i informacije sa raunara prikazuje
u vizuelnom obliku koji je razumljiv za ljude
Najvanije karakteristike:
- Dimenzije ekrana (duina dijagonale u inima
inima 15
15"",
17"
17", 19
19"", 21"
21", 23
23"", 1
1"" = 2,54 cm)
cm)
- Rezolucija ekrana broj taaka kojima monitor
prikazuje sliku (800x600, 1024x768, 1600x1200, ...)
- Frekvencija osveavanja slike broj osveavanja
slike u sekundi; to je vea, to je kvalitet slike bolji
(60 Hz, 75 Hz, 85 Hz, 100 Hz)
- Odnos irine i visine ekrana; kod savemenih je 4:3

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Monitor - dijagonala

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Monitor
Vrste monitora:
- Monitori sa katodnom cevi - CRT (Cathode
Ray Tube); klasini monitori, oblik i princip rada
slian kao kod TV prijemnika
- Monitori sa tenim kristalom - LCD (Liquid
Crystal Display); manji, imaju manju potronju
energije, skuplji, koriste se kod prenosivih
raunara i PDA ureaja
- TFT (Thin Film Transistor) monitori;
monitori; vrsta LCD
monitora, sliku formiraju pomou velikog broja
tranzistora; laki i manjih dimenzija, skuplji, ali
sve se ee koriste i za stone PC raunare
Proizvoai: Samsung, LG, Philips, NEC, HP, ...

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Video projektor
Video projektori se koriste za prikaz slike
sa raunara na projekcionom platnu.
Koriste se za razliite prezentacije pred
veim brojem prisutnih, najvie za edukaciju
i marketing
Osnovne karakteristike su rezolucija slike i
jaina svetla
Relativno skupi, najvanija komponenta je
lampa, koja ima ogranien rok trajanja

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

tampa
tampa (printer) je izlazni ureaj za
tampanje tj. dobijanje tekstualnih i grafikih
dokumenata sa ekrana na papiru
Vrste:
- Matrini
- Ink
Ink--jet
- Laserski
- Termalni

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

tampa
- Matrini

- Ink-jet

- Laserski

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

tampa

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Karakteristike:
Princip rada
Kvalitet otiska
Brzina tampanja
Bunost pri radu
Cena
Broj kopija
Trokovi odravanja
Proizvoai: HP, Canon, Epson, Samsung, ...

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Matrini tampai
1. Najstariji, rade na istom principu kao i pisae
maine; glava tampaa iglicama (pinovima, 9 ili 24
pina), udara preko trake (ribon) po papiru i ostavlja
trag na mestu udarca; sve se ree koriste
2. Lo kvalitet tampe, samo crno-bela tampa
3. Mala brzina tampe
4. Velika bunost pri radu
5. Relativno skupi; stari modeli, ali preko 250
6. Broj kopija > 10.000
7. Niski trokovi odravanja
- Jeftina tampa velikog broja obrazaca rauni, izvodi

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Matrini tampai princip rada

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Laserski tampai
1. Imaju u sebi laser, iji se intenzitet menja u zavisnosti
od dobijenog signala. tampa se pomou tonera, u
prakastom obliku; postoje i laserski tampai u boji najbolji
2. Najbolji kvalitet otiska; kod savremenih je rezolucija
1200 dpi (taaka po inu)
3. Velika brzina tampe,
tampe, i do 40 strana u minuti
4. Vrlo mala bunost
bunost pri radu
5. Relativno skupi (crno
crno--beli od 100 , u boji od 150
150 )
6. Oko 4.000 kopija sa jednim tonerom
7. Trokovi odravanja srednji
- vrlo popularan, pre svega za poslovnu primenu

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Laserski tampai princip rada

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Ink jet tampai


1. Koristi viebojne kertride, iz kojih se mastilo
brizga na papir; tampaju u boji
2. Kvalitet otiska srednji
3. Brzina tampanja srednja
4. Bunost pri radu srednja
5. Cena niska (mogu se nai i za manje od 50 )
6. Broj kopija mali, oko 500 sa jednim punjenjem
7. Trokovi odravanja relativno veliki
- Pogodan za kunu upotrebu, sa malo tampe

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Ink jet tampai princip rada

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Termalni tampai
Ovi tampai koriste specijalni papir (obino u
rolnama), koji je osetljiv na temperaturu; ranije su se
koristili u faxfax-mainama
Koriste se za tampanje rauna u prodavnicama,
bar kodova, kutije, nalepnice, ...

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

3D tampa
3D tampa je ureaj koji, na osnovu crtea
sa raunara, kreira trodimenzionalni model
od vetakog materijala

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Ploter
Ploter (plotter) je ureaj koji omoguava da se
sloen crte raen na raunaru ili slika odtampa na
papiru, obino veih dimenzija; danas uglavnom
rade na principu inkink-jet tampaa

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Zvunici i slualice
Omoguavaju reprodukciju zvuka sa raunara; danas se
smatraju standardnom komponentom raunara
Savremeni sistemi 5.1 i 7.1 (Home Theatre)
Proizvoai: Genius, Neo, Logitech

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Ulazno--izlazni ureaji - Modem


Ulazno
Modem je ureaj kojim se vri povezivanje raunara
telefonskim linijama (slanje i primanje podataka);
najee se koristi za povezivanje kunih raunara
na Internet
mo
modulation/
dulation/dem
demodulation
odulation
Karakteristike:
brzina teorijska 56 kbps za obinu telefonsku liniju
bits per second (bps)
mogunost korienja faksa

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Modem
-

interni/eksterni
provajderi (zakup vremena/koliine podataka)
proizvoai US Robotics, Lucent
Telefonski
- ADSL
Kablovski

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Zvuna kartica
Zvuna (muzika) kartica je tampana
ploa sa ipom iji je zadatak obrada zvuka;
Integrisana je na matinoj ploi ili se
postavlja na nju; na zvunu karticu se
prikljuuju mikrofon, zvunici i slualice
Sound Blaster
A/D i D/A konverzija (zvuk je analogni signal,
raunari rade samo sa digitalnim)

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Zvuna kartica

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Zvuna kartica
semplovanje (96 kHz)
Proizvoa - Creative

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Grafika kartica
Grafika (video) kartica je tampana ploa
sa ipom iji je zadatak obrada slike koja e
biti prikazana na monitoru; povezuje matinu
plou i monitor;
ipovi su esto vrlo optereeni i zagrevaju
se, pa mnoge kartice imaju sopstveno
hlaenje
Super Video Graphic Array - SVGA, XGA

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Grafika kartica
NVidia GeForce i ATI RadeOn ipovi
integrisana grafika kartica
proizvoai Asus, MSI

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Mrena kartica
Mrena kartica (network adapter) je tampana
ploa koja slui za povezivanje raunara na lokalnu
raunarsku mreu;
Integrisana i posebna mrena kartica
10 Mbps,100 Mbps, 1Gbps
LAN, WLAN

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

CD reza, DVD reza, Combo


CD reza je ureaj za itanje i pisanje na CD medijumima
DVD reza je ureaj za itanje i pisanje na CD i DVD
medijumima
Combo je ureaj za itanje CD i DVD medijuma i pisanje
na CD medijumima

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Disketna jedinica
Disketna jednica (FDD Floppy Disk
Drive) je ureaj koji omoguava upis i itanje
sa disketa; disketa postaje prevazieni
memorijski medij i od skora nije standardna
komponenta raunarske konfiguracije
Oznaava se sa A:

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Touch screen monitori


Ovi monitori imaju ekrane osetljive na dodir,
tako da se direktno, pritiskom na sam ekran,
vri izbor i unos podataka i komandi; zbog
toga pripadaju ulaznoulazno-izlaznim ureajima
bankomati

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Spoljanje
Spol
janje memorije - disketa
Disketa (Floppy) je memorijski medij male brzine i
kapaciteta (1, 44 MB); ipak, jo uvek se koriste za
privremeno smetanje i prenos podataka
Dimenzije - 3,5 - prenik savitljive ploe
kruna ploa premazana feromagnetnim
materijalom sa obe strane zatiena klizaem

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Disketa
moe se zatititi od unosa podataka na nju (Write(WriteProtected)
Mala cena ureaja i medija
kruna ploa ima 36 sektora x 40 staza x 2
kapacitet bloka 512 B
veoma su nepouzdane isti sadraj uvek snimati
na dve diskete!!!
nikada ne otvarati fajl direktno sa diskete!!
Proizvoa: Verbatim,
Verbatim, BASF

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

ZIP disk
ZIP Disk (ZIP Drive) je slian disketi od 3,5"
3,5", ali sa
veom gustinom magnetnog materijala, pa im je
kapacitet znatno vei (100(100-250 MB), ali i cena.
Koristili su se za arhiviranje i prenos vee koliine
podataka, ali su ih zamenili Cd i DVD mediji i Flash
memorija

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Hard disk
Hard (tvrdi) disk je glavni i najvei medij za
smetanje podataka na raunaru; na njemu se
nalaze operativni sistem, aplikacije i podaci.
Podaci snimljeni na hard disku ostaju sauvani
i po iskljuenju napajanja, tj. sve do ih korisnik
sam ne izmeni ili obrie
Osnovne karakteristike su brzina i kapacitet
Brzina (vreme potrebno da se pristupi
podacima) se meri milisekundama i manja je u
odnosu na RAM memoriju, ali vea u odnosu
na ostale spoljanje memorije

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Hard disk
Kapacitet hard diska se meri GB;
savremeni diskovi obino imaju kapacitet
od 25
250
0 do 500 GB (za PC raunare)
Obino se oznaava sa C: i D:
vie tvrdih ploa na istoj osovini; sve ploe
su premazane feromagnetnim materijalom
sa obe strane i nalaze se u kuitu
krune ploe su vee gustine nego kod
diskete
imaju internu Cash memoriju

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Hard disk
kapacitet bloka 4 kB
Zbog estog upisivanja i brisanja podataka sa hard
diska javlja se problem fragmentacije diska
(fragment--deo), tj. razmetenost podataka na
(fragment
nesusednim, udaljenim lokacijama. Ovo dovodi do
dueg itanja i upisa podataka. Ovaj problem se
reava defragmentacijom (preslonjavanjem)
podataka korienjem specijalizovanih programa
proizvoai Western Digital, Maxtor

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

CD
CD (Compact Disc) je optiki nosilac spoljanje
memorije; primenom laserske tehnologije nanose se
zapisi na metalnu povrinu;
CD
CD--ROM, CDCD-R (Recordable), CDCD-RW (ReWritable)
Kapacitet 650 MB ili 700 MB
proizvoai Verbatim, Memorex, Princo

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

DVD
DVD (Digital Video/Versatile Disk) je tak
takoe
oe optiki
nosilac memorije, vrlo slian CDCD-u, samo to ima
mnogo vei kapacitet i brzinu, to omoguava da se
na njih, sem podataka, smetaju i slike i filmovi
Kapacitet DVDDVD-a je 4,7 GB, ali i do 25 GB
Proizvoai: Verbatim, Princo, Maxell, Traxdata

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Magnetna traka
Magnetna traka (Magnetic tape, Streamer) se ranije
koristila za arhiviranje velike koliine podata
podataka;
ka; danas re
retko
tko
Korieni su masovno u poslovnim sistemima, za uvanje
rezervnih kopija (back(back-up) do pojave CD i DVD medija.
dugotrajna, sekvencijalna pretraga
Kapacitet je 4 GB

Osnove
Osnov
e informacionih tehnologija

Fle memorija
Fle (Flash, USB) memorija je magnetni
memorijski ureaj malih dimenzija
brzina i kapacitet vei nego kod diskete i CDCD-a
Danas vrlo popularan za uvanje i prenos
manjih koliina podataka; vrlo esto u
kombinaciji sa MP3 plejerom i FM radio
prijemnikom; moe se nai u razliitim
oblicima
Kapacitet 1 16 GB
Prikljuuje se na USB port raunara

You might also like