You are on page 1of 11

UNIVERZITET U BEOGRADU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

NAZIV RADA
SEMINARSKI (DIPLOMSKI, MASTER, DOKTORSKI...) RAD

PREDMET: AAAAAAAAAAAAAAAAA

Mentor:

ime mentora sa titulom

Kandidat:

ime kandidata (sa titulom ako je ve ima)

Beograd, 2014.

SADRAJ

Str.
Spisak skraenica
Spisak slika
Spisak tabela

1
3
4

1.

Uvod

2.
2.1.

Naziv poglavlja (postavka problema)


Razrada poglavlja
...

x
x

3.
3.1.
3.1.1.
3.1.2.

Naziv poglavlja (obino najvanije poglavlje-simulacije, prorauni i sl.)

...
5.

Zakljuak

Prilozi
Prilog A
Prilog B

x
x
x

Literatura

SPISAK KORIENIH SKRAENICA

Skraenica

Puni naziv

Objanjenje (na srpskom)

ATM

Asynchronous Transfer Mode

Asinhroni transfer mod

MPEG

Motion Picture Expert Group

Grupa eksperata za pokretnu sliku*

Neke skraenice neete moi adekvatno da prevedete, pa to moete da izbegnete.

SPISAK SLIKA

Br.

Strana

Slika 1.1.

Blok ema ureaja...

Slika 2.1.
Slika 2.2.

...
...

Slika 3.1.
Slika 3.2.
Slika 3.3.
Slika 4.1.

...
Rezultati simulacije za parametar aa...

Slike se obeleavaju prema poglavlju: prvi broj je broj poglavlja, a drugi redosled pojavljivanja
u okviru tog poglavlja.
Ispod svake slike mora biti tekst koji je opisuje dovoljno jasno, da to razume bilo koji italac.

Slike moraju imati jasnu legendu, ako sadre vie dijagrama.

Slike treba da budu nacrtane od strane kandidata (samo izuzetno skenirane, ili tue, kada se
navodi referenca).
Slike se centriraju-sredina kolone, tekst ispod njih takoe.

Slike treba postaviti u layout-u tako da budu in line with text, da vam se ne bi etale.

Paragraf za sliku i tekst ispod nje treba da bude 3pt/6pt before i after (isto vai i za tekst ispod
nje). Time se spreava da teskt ispod i iznad slika bude previe blizu.

SPISAK TABELA

Br.

Str.

Tabela 1.1.

Podaci u formatima odmeravanja...

Tabela 2.1.
Tabela 2.2.

Uporedni parametri...
...

Tabela 3.1.
Tabela 3.2.
Tabela 3.3.
Tabela 4.1.

...
Rezultati simulacije za parametar aa...

Tabele se obeleavaju prema poglavlju: prvi broj je broj poglavlja, a drugi redosled
pojavljivanja u okviru tog poglavlja.
Iznad svake tabele, gore levo, mora biti tekst koji je opisuje dovoljno jasno, da to razume bilo
koji italac.
Tabele moraju imati jasnu legendu.

Treba da budu otkucane (ne copy/paste i skenirane), na srpskom jeziku

Tabele, kao i tekst iznad njih, postavljaju se levo.

Paragraf za tekst iznad tabele treba da bude 3pt/6pt before i after. Time se spreava da tekst
ispod i iznad, bude previe blizu.

1. Uvod
Svako novo poglavlje treba poeti otprilike na polovini ili na strane (nikako od vrha). Font naslova
poglavlja i potpoglavlja treba unapred odrediti. Preporuuje se Times New Roman, sa Italic verzijom,
Bold i slino. Sam naslov poglavlja neka bude 24pt, ili slino. Font teksta 12pt, prored (single) kao u
ovom uputstvu (ono vam moe posluiti kao template).
Poetak paragrafa neka bude 6pt (before). U tekstovima gde morate smanjiti/poveati razmak,
dozvoljava se da poetak paragrafa bude 3pt/12pt (before).
ta treba pisati u uvodu? to manje istorije (godine - navesti samo neophodne, ako ih ima), a to vie
injenica o tome ta je na temu vaeg rada ve uraeno. Bez preteranog naglaavanja (ali ipak jasno),
navesti ta ete vi uraditi.
Na kraju uvoda (1-2, nekad i vie strana) treba navesti sledei tekst:
Ovaj rad je organizovan u pet (ili koliko ve imate) poglavlja. U uvodnom poglavlju e biti navedene
injenice vezane za prethodna istraivanja u oblasti ..... Drugo poglavlje objanjava poetne postavke
problema..... U treem poglavlju su navedeni rezultati simulacija..... Na kraju rada doneti su zakljuci o
istraivanjima i rezultati poreenja sa....

2. Postavka problema
Naziv ovog poglavlja (engl. Problem Statement) moe da bude upravo kako je navedeno, naroito ako
je to rad za asopis. U master ili seminarskom to moe biti naslov koji opisuje neku celinu.

2.

KOMPRESIJA MIRNE SLIKE....

2.1.

Redundansa

Ovo je poglavlje veoma vano i treba ga napisati paljivo. U njemu se definiu svi pojmovi koji su
bitni za rad.
Nekada (ako rad zadire u dve oblasti) moete imati dva poglavlja slinog znaaja. Na primer, u radu sa
naslovom: Wavelet transformacija kodovanje video sekvenci, moete imati poglavlje 2. o wavelet
transformaciji, a poglavlje 3. o problemima video kompresija (jo bolje obrnutim redom).

Slika 2.1. Princip ...


Slike treba da budu nacrtane od strane kandidata (samo izuzetno skenirane, ili tue, kada se navodi
referenca).
Jednaine se rade u equation editor-u (insert+object+microsoft equation...), i kucaju se sasvim desno,
tj. alignment na desno.
a x 2 x sin 2 x t (1.1)
a x 2 x sin 2 x t

(1.1)

Jednaine se obeleavaju, kao i slike, tako to prvi broj oznaava broj poglavlja. Centriranje se postie
tako to (u gornjem primeru) postavite mia neposredno iza jednaine i pomou tabulatora pomerate
jednainu do sredine, a oznaka jednaine ostaje u krajnjem desnom poloaju. Dakle, jednaina (1.1)
napisana u drugom redu je ispravno dobijena korienjem prvog reda.
Pravila kucanja matematikih izraza u tekstu - najbolje je uneti ih iz equation editor-a. U suprotnom, i
eem, sluaju:

simbole kucati Italic-om,


cifre, zagrade-specijalni znaci, bez Italic-a
na pr: 2a-3x, ili sin(2x-5), ili f(x).

Tabele se postavljaju levo.


Tabela 1.1. Karakteristini parametri komprimovanih slika....
Naziv slike
1.
2.

Lena
Babun

Stepen kompresije
10
5

Broj bajtova u slici


2353
333

Sva ostala poglavlja piu se na isti nain. To se odnosi i na Zakljuak (1-2, ili vie strana).

...

Pravila:
1. Treba imati u vidu da onaj ko ita va rad (ako je to sluajni italac) mora biti privuen neim
Naslovom rada.
Naslov treba:

da bude interesantan dugaki naslovi su dosadni i esto gube smisao, postaju nerazumljivi i za
upuene u problematiku,

da kratko iskae temu rada,

da bude provokativan jer privlai panju,

Primer dobrog naslova

KOMPRESIJA VIDEA ZA I PROTIV


suprotni efekat bi bio

UPOREDNE KARAKTERISTIKE VIDEO SIGNALA


SA OSVRTOM NA PREDNOSTI KOMPRESIJE
UZ ISTOVREMENO NAGLAAVANJE NJIHOVIH NEDOSTATAKA
kada odustaju svi koji ne moraju da ga itaju.

Primer dobrog naslova je:

DONT FORGET THE AUDIO


jer ukazuje na ustaljenu pojavu da se u televiziji nepravedno audio stavlja na drugo (nekad
zaboravljeno) mesto. Stoga je svima koji se bave ovom oblau prepoznatljiv i veoma provokativan.
2. Kada je italac privuen nazivom rada, on poinje da ita Uvod (u kome ste objasnili ta je sutina
rada, i ta e u pojedinim poglavljima biti opisano, odnosno uraeno).
3. Ako se uvod (zbog toga mora biti dobar) uini zanimljivim, italac ita Zakljuak da bi video da li
su vai rezultati za njega interesantni. Stoga, poglavlje Zakljuak mora da objasni, ne samo
zakljuke vezane za vau temu, ve i da eksplicitno sadri objanjenje onog do ega ste vi vaim
radom, simulacijom, poreenjima, klasifikacijom i slino, doli.
4. Sada ostala poglavlja dolaze na red i vano je da budu dobro napisana. Dobro je da poglavlja
poinju uvek na desnoj strani (neparnoj, ako je u pitanju dvostrano tampanje).

5. Prilozi treba da sadre izvoenja koja nisu bitna za rad, odnosno ona koja bi svojim prisustvom u
poglavljima 2-5... odvukla panju sa glavne teme. To se isto odnosi i na glomazne tabele, ako nisu
neophodne u tekstu, kodove koji su korieni u simulaciji, i sl. Prilozi se, obino, oznaavaju
velikim latininim slovima. Svaki prilog poinje na novoj strani.
6. Literatura se navodi prema redosledu pojavljivanja.

Literatura se navodi po brojevima u uglastoj zagradi [1]

Naziv knjige, asopisa, zbornika radova kuca se Italic slovima, bez znaka navoda.

Naziv rada (u asopisu, zborniku i sl.) kuca se bez Italic-a, ali pod znakom navoda.

Ostali tekst ide bez bilo kakvog naglaavanja, kao i bez titula autora.

Sva koriena literatura bi trebalo da bude navedena u tekstu u uglastim zagradama [1],
takoe pored slika koje su ubaene iz literature stavitu referencu.

Citiranje se vri kada se u tekstu navode injenice koje niste mogli, niti je bilo potrebe
da proveravate. To znai da je citirana referenca Va svedok da je neto to navodite
tano.

7. U tekstu se sve vanije injenice, objanjenja, slike, tabele koje su preuzete iz literature moraju
ispravno referecirati. Na primer
U radu [1] koristi se prepoznavanje govora sistem SpeechBot je namenjen indeksiranju i
pretraivanju govornog audio materijala preko mree. U analizi i opisivanju audio sadraja se,
uobiajeno, koriste koeficijenti iz nekoliko nivoa WT [2].
Wikipedia se ne sme navodti kao literatura (pronadjite u okviru samog teksta na wikipediji reference na
osnovu kojih je pisan tekst).

LITERATURA:
[1] J.-M. Van Thong, P. J. Moreno, B. Logan, B. Fidler, K. Maffey, M. Moores, SpeechBot: An experimental

[2]
[3]
[4]

[5]
[6]

speech-based search engine for multimedia content on the web, IEEE Trans. on Multimedia, Vol. 4, No. 1,
pp. 88-96, March 2002.
S. Rein, M. Reisslein, Identifying the classical music composition of an unknown performance with
wavelet dispersion vector and neural nets (Exteneded version), December 2004.
G. Aggarwal, T. V. Ashwin, S. Ghosal, An image retrieval system with automatic query modification,
IEEE Trans. on Multimedia, Vol. 4, No. 2, pp. 201-214, June 2002.
S. Kiranyaz, K. Caglar, E. Guldogan, M. Gabbouj, MUVIS: A content-based multimedia indexing and
retrieval framework, in Proc. 3rd Int. Workshop on Content-Based Multimedia Indexing, CBMI 2003,
Rennes, France, pp. 405-412, 22-24 Sept. 2003.
A.Sadka, Compressed Video Communications, Wiley, 2002.
R.Koenen
(Ed.),
Overview
of
the
MPEG-4
Standard,
ISO/IEC
JTC1/SC29/WG11,
http://mpeg.telecomitalialab.com/standards/mpeg-4/mpeg-4.htm, March 2002.

Ime fajla sa radom treba da bude sledeeg formata:


M2M_IMERADA_KANDIDAT(I)

Npr: M2M_RFID Tehnologije_Petar Petrovi, Ivana Ivanovi

You might also like