You are on page 1of 65

Glava 2

Podaci i izrazi

Podaci i izrazi
Izlazemo neke druge programske koncepte
U glavi 2 objasnjavamo:

stringove karaktera
osnovne (primitivne) podatke
deklaracije i koristenje varijabli
izraze i prioritet operatora
konverziju podataka
preuzimanje ulaza od korisnika
Java apleti
uvod u grafiku

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-2

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable i dodjela

Osnovni tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-3

Stringovi karaktera
String karaktera moze biti predstavljen kao string
literal stavljanjem navodnika oko teksta:

Primjeri:
Ovo je string literal."
"123 Glavna ulica"
"X"

Svaki karakter string je jedan objekt u Javi,


definisan preko klase String
Svaki string literal predstavlja jedan String
objekat

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-4

Metoda println
U programu Lincoln Glave 1, zvali smo metodu
println za stampanje stringa karaktera

System.out objekat predstavlja odrediste


(monitor skrin) na koji mozemo poslati izlaz

System.out.println (Sta god da si, budi dobar u tome.");

objekat

ime
metode

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

informacije date metodi


(parameteri)

2-5

Metod print
System.out objekat daje slican servis
print metod je slican println metodu, izuzev da
ne prelazi u slijedecu liniju
Dakle sve stampano poslije komande print ostaje
u istoj liniji

Vidi Countdown.java

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-6

Konkatenacija (dopisivanje)
stringova
Operator konkatenacije stringova (+) se koristi za
dodavanje jednog stringa na drugi

Kikiriki buter " + i zele"


Moze se koristiti i za dodavanje broja na string
String literal ne moze biti prelomljen u dvije linije
programa
Vidi Facts.java (page 65)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-7

Konkatenacija stringova
Operator + se koristi i za aritmeticku operaciju
sabiranja

Funkcija koju vrsi zavisi od tipa operanada na


kojima se izvodi
Ako su oba operanda stringovi, ili ako je jedan
string a jedan broj, on vrsi konkatenaciju stringova
Ako su oba operatora numericki on ih sabira
Operator + se izvodi sa lijeva u desno, ali pomocu
zagrada mozemo forsirati poredak
Vidi Addition.java (page 67)
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-8

Escape sekvence
Sta ako zelimo stampati navodnike?
Slijedeca linija moze zbuniti kompajler jer drugi
znak navoda moze interpretirati kao kraj stringa
System.out.println (Ja kazem Zdravo" Vama.");

Escape sekvenca je niz karaktera koji predstavljaju


neki specijalan karakter
Escape sekvenca pocinje sa beksles karakterom
(\)
System.out.println (Ja kazem \Zdravo\" Vama.");

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-9

Escape sekvence
Neke Java escape sekvence:
Escape Sekvence
\b
\t
\n
\r
\"
\'
\\

Znacenje
backspace
tab
newline
carriage return
double quote
single quote
backslash

Vidi Roses.java (strana 68)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-10

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable i dodjela

Prosti (osnovni) tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-11

Varijable
Varijabla je ime za lokaciju u memoriji
Varijabla mora biti deklarisana navodjenjem imena
varijable i tipa informacije koju ona nosi
ime varijable

tip podatka

int total;
int brojac, temp, rezultat;
Vise varijabli moze biti kreirano u jednoj deklaraciji

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-12

Inicijalizacija varijable
Nekoj varijabli mozemo dati pocetnu (inicijalnu)
vrijednost u deklaraciji
int sum = 0;
int baza = 32, max = 149;

Kada se pozivamo na neku varijablu u programu,


koristimo njenu trenutnu vrijednost
Vidi PianoKeys.java (strana 70)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-13

Dodjela
Komanda dodjele mijenja vrijednost varijable
Operator dodjele je znak =
total = 55;

Izraz na desnoj strani se izracunava i dodjeljuje u


varijablu na lijevoj strani
Vrijednost koja je bila na total se gubi

Varijabli se moze dodijeliti samo vrijednost koja je


u saglasnosti sa tipom u deklaraciji varijable
Vidi Geometry.java (strana 71)
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-14

Konstante
Konstanta je identifikator koji je slican varijabli
osim sto zadrzava svoju vrijednost tokom
izvodjenja programa
Kao sto ime kaze, to je konstanta, a ne varijabla
Kompajler daje poruku o gresci ako pokusate
promijeniti vrijednost konstantne
U Javi koristimo modifikator final da deklarisemo
konstantu
final int MIN_VISINA = 69;

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-15

Konstante
Konstante su korisne iz tri vazna razloga
Prvo, daju smisao vrijednosti koji bi inace bio
nejasan
Na primjer, MAX_LOAD je jasniji nego literal 250

Drugo, ubrzavaju upravljanje programom


Ako se konstanta koristi na vise mjesta, njena vrijednost
treba biti zamijenjena samo na jednom mjestu

Trece, formalno ustanovljavaju da neka vrijednost


nece biti mijenjana i sprecavaju greske koje bi
mogli napraviti drugi programeri
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-16

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable i dodjela

Prosti (osnovni) tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-17

Prosti (osnovni) podaci


Postoji osam osnovnih tipova podataka u Javi
Cetiri predstavljaju cijele brojeve:
byte, short, int, long

Dva predstavljaju realne brojeve u pokretnom


zarezu:
float, double

Jedan predstavlja karaktere:


char

Jedan predstavlja logicke (boolean) vrijednosti:


boolean
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-18

Numericki osnovni podaci


Razlika izmedju raznih numerickih tipova je u
duzini, pa dakle i u vrijednostima koje oni mogu
cuvati:
Tip

Memorija

Min Vrij

Max Vrij

byte
short
int
long

8 bits
16 bits
32 bits
64 bits

-128
-32,768
-2,147,483,648
< -9 x 1018

127
32,767
2,147,483,647
> 9 x 1018

float
double

32 bits
64 bits

+/- 3.4 x 1038 sa 7 znacajnih cifara


+/- 1.7 x 10308 sa 15 znacajnih cifara

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-19

Karakteri
char varijabla cuva jedan karakter
Literali karaktera su ogradjeni u apostrofe:
'a'

'X'

'7'

'$'

','

'\n'

Primjeri deklaracija:
char najvecaOcjena = 'A';
char terminator = ';', separator = ' ';
Obratite paznju na razliku izmedju karakter varijable, koja
moze nositi samo jedan karakter i objekta Stringa koji se
sastoji od vise karaktera

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-20

Skupovi karaktera (kodovi)


Skup karaktera je uredjena lista karaktera, u kojoj
svaki karakter odgovara jedinstvenom broju

Varijabla u Javi moze nositi svaki karakter iz skupa


karaktera Unicode
Unicode kod koristi sesnaest bita po karakteru,
dopustajuci 65,536 jedinstvenih karaktera
To je internacionalni kod, koji sadrzi karaktere iz
raznih jezika svijeta

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-21

Karakteri
ASCII kod je stariji i manji nego Unicode, ali je jos
uvijek popularan

ASCII kod je podskup Unicode koda, ukljucuje:


velika slova
mala slova
znake interpunkcije
cifre
specijalne simbole
kontrolne karaktere

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

A, B, C,
a, b, c,
tacka, tacka-zarez,
0, 1, 2,
&, |, \,
carriage return, tab, ...

2-22

Boolean
boolean vrijednost predstavlja true ili false
uslove

Rezervisane rijeci true i false su jedine


validne vrijednosti logickog tipa
boolean kraj = false;

boolean varijabla moze takodje biti koristena za


predstavljanje dva stanja, kao sto je sijalica koja
moze biti on ili off

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-23

Pregled
String karaktera
Varijable i dodjela

Prosti tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-24

Izrazi
Izraz je kombinacija jednog ili vise operatora i
operanada
Aritmeticki izrazi racunaju numericke rezultate i
koriste aritmeticke operatore:
Sabiranje
Oduzimanje
Mnozenje
Dijeljenje
ostatak

+
*
/
%

Ako su oba operanda aritmetickog operatora tipa


floating point, tada je i rezultat tipa floating point

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-25

Dijeljenje i ostatak
Ako su oba operanda za operator dijeljenja cijeli
brojevi, rezultat je cio broj (decimalni dio je
odbacen)
14 / 3

jednako je

8 / 12

jednako je

Operator ostatka (%) vraca ostatak nakon dijeljenja


prvog operanda sa drugim
14 % 3

jednako je

8 % 12

jednako je

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-26

Prioritet operatora
Operatori se mogu kombinovati u slozene izraze:
result

total + count / max - offset;

Operatori imaju definisane prioritete koji


odredjuju poredak u kojem se operatori izvode
Mnozenje, dijeljenje, i ostatak se izracunavaju
prije sabiranja, oduzimanja i konkatenacije
Aritmeticki operatori sa istim prioritetom se
racunaju sa lijeva na desno, ali se koristenjem
zagrada moze forsirati red izvodjenja

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-27

Prioritet operatora
Kojim se redom izvode slijedeci operatori?

a + b + c + d + e
1
2
3
4

a + b * c - d / e
3
1
4
2

a / (b + c) - d % e
2
1
4
3
a / (b * (c + (d - e)))
4
3
2
1

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-28

Drvo izraza
Racunanje partikularnog izraza moze biti
prikazano koristeci drvo izraza
Operatori koji su nize u drvetu izraza imaju visi
prioritet za taj izraz
+
a + (b c) / d

a
b

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

d
c

2-29

Jos o dodjeli
Operator dodjele ima nizi prioritet od aritmetickih
operatora
Prvo se racuna izraz na desnoj strani
od = operatora
odgovor

suma / 4 + MAX * najmanji;

Zatim se rezultat upisuje na


variablu na lijevoj strani

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-30

Jos o dodjeli
Desna i lijeva strana komande dodjele mogu
sadrzati istu varijablu
Prvo, jedan se dodaje na
originalnu vrijednost brojac
brojac

brojac + 1;

Tada se rezultat zapisuje nazad u brojac


(preko originalne vrijednosti)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-31

Inkrement i dekrement
Operatori inkrementiranja i dekrementiranja
koriste samo jedan operand

Inkrement operator (++) dodaje jedinicu na


operand
Dekrement operator (--) oduzima jedinicu od svog
operanda
Komanda
count++;

je funkcionalno ekvivalentna sa
count = count + 1;
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-32

Inkrement i dekrement
Operatori inkrementiranja i dekrementiranja mogu
biti primmijenjeni u postfiksnoj formi:

count++
ili perfiksnoj formi:
++count
Kada se koristi kao dio veceg izraza, ove dvije
forme mogu imati razlicite efekte
Zbog njihove suptilnosti, operatore
inkrementiranja i dekrementiranja treba pazljivo
upotrebljavati
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-33

Operator dodjele
Cesto izvodimo operaciju na varijabli, a zatim
pisemo rezultat u tu varijablu

Java uvodi operator dodjele da bi uprostili taj


proces
Na primjer, komanda
num += count;
je ekvivalentna

num = num + count;

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-34

Operatori dodjele
Postoji puno operatora dodjele u Javi, ukljucujuci
slijedece:
Operator
+=
-=
*=
/=
%=

Primjer
x
x
x
x
x

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

+=
-=
*=
/=
%=

y
y
y
y
y

Ekvivalentan sa
x
x
x
x
x

=
=
=
=
=

x
x
x
x
x

+
*
/
%

y
y
y
y
y

2-35

Operatori dodjele
Desna strana operatora dodjele moze biti slozen
izraz

Prvo se sracuna vrijednost cijele desne strane, a


onda se rezultat kombinuje sa originalnom
varijablom
Dakle
result /= (total-MIN) % num;

je ekvivalentno sa
result = result / ((total-MIN) % num);

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-36

Operatori dodjele
Ponasanje nekih operatora dodjele zavisi od tipa
operanda

Ako su operandi za += operator stringovi, operator


dodjele ce izvrsiti operaciju konkatenacije
(dopisivanja) stringova
Ponasanje operatora dodjele (+=) je uvijek
konzistentan sa ponasanjem odgovarajuceg
operatora (+)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-37

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable i dodjela

Prosti (osnovni) tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-38

Konverzija podataka
Ponekad je zgodno konvertovati podatke jednog
tipa u drugi tip

Na primjer, u partikularnom slucaju, moze biti


potrebno tretirati integer kao realan broj u
pokretnom zarezu
Ove konverzije ne mijenjaju tip varijable ili
vrijednost koja se cuva u varijabli one konvertuju
vrijednost kao dio racunanja i predstavljaju je na
nekoj drugoj lokaciji

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-39

Konverzija podataka
Konverziju moramo pazljivo izvoditi da ne
izgubimo podatke

Konverzije prosirivanja su sigurne jer idu od


manjeg tipa ka vecem (kao short u int)
Konverzije suzavanja mogu izgubiti informaciju jer
one idu od veceg tipa ka manjem tipu (kao int u
short)
U Javi, konverzija podataka se pojavljuje na tri
nacina:
konverzija dodjele
promocija
kasting

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-40

Konverzija dodjele
Konverzija dodjele pojavljuje se kada je vrijednost
jednog tipa dodijeljena varijabli drugog tipa

Ako je novac tipa float, a dolari je int


varijabla, slijedeca dodjela konvertuje vrijednost
dolari u float
novac = dolari
Dozvoljena je samo konverzija prosirenja pri
dodjeli

Obratite paznju da se vrijednost i tip varijable


dolar ne mijenja
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-41

Konverzija podataka
Promocija se desava automatski kada operator u
izrazu konvertuje svoje operande

Na primjer, ako je suma tipa float i brojac tipa


int, tada se vrijednost brojac konvertuje u realan
broj sa pokretnim zarezom, da bi se izvrsilo
slijedece racunanje:
resultat = suma / brojac;

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-42

Kasting
Kasting je najmocnija, ali i opasna tehnika za
konverziju

Oba, prosirenje i suzenje mogu biti ekspilicitno


ostvareni kastingom vrijednosti varijable
Za kasting, tip varijable se stavi u zagrade ispred
varijable koja se konvertuje
Na primjer, ako su total i brojac cijeli, ali mi
zelimo float kao rezultat pri njihovom dijeljenju, mi
mozemo napraviti kasting od total:
resultat = (float) total / brojac;
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-43

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable i dodjela

Prosti tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Aplrti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-44

Interaktivni programi
Programi uglavnom trebaju neki ulaz na kojem
rade

Scanner klasa daje pogodan metod za citanje


ulaznih vrijednosti raznih tipova
Scanner objekat moze se setovati tako da cita ulaz
iz raznih izvora ukljucujuci i vrijednosti koje
korisnik unosi sa tastature
Tastatura je predstavljena objektom System.in

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-45

Citanje ulaza
U slijedecoj liniji je kreiran Scanner objekt koji cita
sa tastature:
Scanner unos = new Scanner (System.in);

Operator new kreira objekat tipa Scanner


Nakon sto je kreiran, Scanner objekat moze biti
koristen da zove razne metode ulaza, kao sto je:
odgovor = scan.nextLine();

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-46

Citanje ulaza
Scanner klasa je dio biblioteke klasa java.util,
koja mora biti importovana u program da bi je
mogli koristiti
Vidi Echo.java
nextLine metoda cita ulaz sve dok ne dodje do
kraja linije
Detalji kreiranja objekata I klasa bice jos
diskutovani u Glavi 3

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-47

Tokenizacija ulaza
Ako nije specifirano drugacije, razmak (white
space) se koristi za razdvajanje elemenata ulaza
(koje zovemo tokens)
Razmaci ukljucuju karakter razmaka, tabove,
karaktere nove linije

next metoda klase Scanner cita slijedeci ulazni


token i vraca ga kao string
Metode kao nextInt i nextDouble cita podatke
partikularnog tipa
Vidi GasMileage.java (strana 92)
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-48

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable I dodjela

Prosti tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-49

Uvod u grafiku
Nekoliko zadnjih sekcija svake glave posvecene
su grafici i grafickom interfejsu korisnika (GUI)

Slika ili crtez mora biti digitalizovana za cuvanje na


kompjuteru
Slika je napravljena od piksela (elemenata slike) i
svaki se piksel cuva zasebno
Broj piksela koji se koriste da predstave sliku
naziva se rezolucija slike

Broj piksela koji se mogu prikazati na monitoru


naziva se rezolucija monitora
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-50

Koordinatni sistem
Svaki piksel mozemo identifikovati koristeci dvodimenzionalni koordinatni sistem

Kada referisemo jedan piksel u Java programu, mi


koristimo koordinatni sistem sa pocetkom u
gornjem lijevom uglu
(0, 0)

112

40
(112, 40)

Y
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-51

Predstavljanje boje
Crno-bijela slika moze biti sacuvana koristeci
jedan bit po pikselu (0 = bijelo i 1 = crno)

Obojena slika zahtijeva vise informacije; postoji


vise tehnika za predstavljanje boja
Na primjer, svaka boja moze biti predstavljena kao
smjesa tri osnovne boje crvene, zelene i plave
Svaka boja je predstavljena sa tri broja izmedju 0 i
255 koji se zajedno nazivaju RGB vrijednost

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-52

Klasa Color
Boja se u Java programu predstavlja kao objekat
kreiran iz klase Color

Color klasa takodje sadrzi predefinisane boje,


ukljucujuci I slijedece:
Objekat

RGB Vrijednost

Color.black
Color.blue
Color.cyan
Color.orange
Color.white
Color.yellow

0, 0, 0
0, 0, 255
0, 255, 255
255, 200, 0
255, 255, 255
255, 255, 0

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-53

Pregled
Stringovi karaktera
Varijable I dodjela

Prosti tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-54

Apleti
Java aplikacija je nezavisan program sa main
metodom (slicno onima koje smo do sada vidjeli)

Java applet je program koji je namijenjen za


transport preko Web i izvodi se koristeci neki web
browser
Aplet takodje moze biti izveden koristeci
appletviewer alat u Java Software Development Kit
Aplet nema main metodu

Umjesto toga, postoji nekoliko specijalnih metoda


sa specificnom namjenom
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-55

Apleti
Na primjer, paint metoda se izvodi automatski I
koristi se da nacrta sadrzaj apleta

Metoda paint prihvata parametar koji je objekat


klase Graphics

Graphics objekat definise graphics context na


kojem mozemo crtati oblike i tekst
Klasa Graphics ima vise metoda za crtanje
oblika

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-56

Apleti
Klasa koja definise neki aplet extends klasu
Applet

Pri tome koristimo nasljedjivanje (inheritance), sto


ce biti objasnjeno kasnije
Vidi Einstein.java (strana 97)
Aplet je ulozen u HTML fajl koristenjem tag-a koji
referencira byte-kod fajl apleta
Byte-kod verzija programa se transportuje preko
web-a i izvodi pomocu Java interpretera, koji je dio
browser-a
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-57

HTML aplet tag


<html>

<head>
<title>Aplet Ajnstajn</title>
</head>
<body>
<applet code="Einstein.class" width=350 height=175>
</applet>
</body>
</html>

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-58

Pregled
Skup karaktera
Varijable i dodjela

Prosti tipovi podataka


Izrazi
Konverzija podataka
Interaktivni programi
Grafika

Apleti
Crtanje oblika
2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-59

Crtanje oblika
Objasnjavamo neke metode klase Graphics, koje
crtaju oblike, sa vise detalja

Oblik moze biti popunjen ili nepopunjen, zavisno


od metode koja je pozvana
Parametri metode odredjuju koordinate i velicinu

Oblici sa krivinom, kao ova, obicno se crtaju sa


ogranicavajucim pravougaonikom (bounding
rectangle)
Luk se moze shvatiti kao dio ovala

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-60

Crtanje linije
10

150

20

45

page.drawLine (10, 20, 150, 45);


ili
page.drawLine (150, 45, 10, 20);

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-61

Crtanje pravougaonika
50

20
40

100

page.drawRect (50, 20, 100, 40);

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-62

Crtanje ovala
175

20

80

Granicni
pravougaonik
50

page.drawOval (175, 20, 50, 80);

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-63

Crtanje oblika
Svaka povrsina ima obojenu pozadinu
(background color)

Svaki graficki sadrzaj ima tekuci foreground color


Oba skupa mogu biti eksplicitna
Vidi Snowman.java (strana103)

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-64

Sazetak
U glavi 2 smo razmatrali:

Stringove karaktera
Proste tipove
Deklaraciju i koristenje varijabli
Izraze i prioritet operatora
Konverziju podataka
Prihvatanje korisnickog ulaza
Java aplete
Uvod u grafiku

2004 Pearson Addison-Wesley. All rights reserved

2-65

You might also like