Professional Documents
Culture Documents
Zakon+o+radu Cir
Zakon+o+radu Cir
I. OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet
lan 1.
Prava, obaveze i odgovornosti po osnovu rada ureuju se zakonom i posebnim
zakonom, u skladu sa potvrenim meunarodnim konvencijama.
Prava, obaveze i odgovornosti iz stava 1. ovog lana, ureuju se kolektivnim
ugovorom ili pravilnikom o radu (u daljem tekstu: opti akt), ili ugovorom o
radu.
lan 2.
Odredbe ovog zakona primenjuju se na zaposlene koji rade na teritoriji
Republike Srbije, kod domaeg ili stranog pravnog, odnosno fizikog lica (u
daljem tekstu: poslodavac), kao i na zaposlene koji su upueni na rad u
inostranstvo od strane poslodavca.
Odredbe ovog zakona primenjuju se i na zaposlene u dravnim organima i
organizacijama, organima i organizacijama jedinice teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave i javnim slubama, ako zakonom nije drukije odreeno.
Odredbe ovog zakona primenjuju se na zaposlene strane dravljane koji rade
kod poslodavca na teritoriji Republike Srbije, ako zakonom nije drukije
odreeno.
lan 3.
Ako kod poslodavca nijedan sindikat ne ispunjava uslove reprezentativnosti u
skladu sa l. 137. i 138. stav 1. ovog zakona ili sindikati nisu zakljuili sporazum
o udruivanju u skladu sa lanom 140. ovog zakona, odnosno ako uesnici u
kolektivnom pregovaranju ne postignu saglasnost za zakljuivanje kolektivnog
ugovora, prava, obaveze i odgovornosti ureuju se pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu.
Pravilnik o radu i ugovor o radu moraju da budu u saglasnosti sa zakonom, a
kod poslodavca iz lana 149. ovog zakona i sa optim i posebnim kolektivnim
ugovorom.
Pravilnik o radu donosi poslodavac.
2. Znaenje pojedinih pojmova
lan 4.
Zaposleni, u smislu ovog zakona, jeste fiziko lice koje je u radnom odnosu kod
poslodavca.
Poslodavac, u smislu ovog zakona, jeste domae ili strano pravno i fiziko lice.
lan 5.
Sindikat, u smislu ovog zakona, jeste samostalno udruenje zaposlenih u koje
oni stupaju dobrovoljno i koje samostalno radi na ostvarivanju i zatiti grupnih i
pojedinanih prava i interesa zaposlenih.
Udruenje poslodavaca, u smislu ovog zakona, jeste organizacija u koju
poslodavci dobrovoljno stupaju radi zatite svojih interesa.
lan 6.
Izraz opti akt u ovom zakonu jeste zajednika oznaka za sve kolektivne
ugovore i za pravilnik o radu.
3. Odnos zakona, opteg akta i ugovora o radu
lan 7.
Opti akt ne moe da sadri odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili
utvruju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvreni zakonom.
Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde vea prava i povoljniji
uslovi rada od prava i uslova utvrenih zakonom, kao i druga prava koja nisu
utvrena zakonom, osim ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 8.
Pojedine odredbe ugovora o radu kojima su utvreni nepovoljniji uslovi rada od
uslova utvrenih zakonom i optim aktom, odnosno koje se zasnivaju na
netanom obavetenju od strane poslodavca o pojedinim pravima, obavezama i
odgovornosti zaposlenog, smatraju se nitavim.
U sluaju iz stava 1. ovog lana primenjuje se zakon i opti akt.
4. Osnovna prava, obaveze i odgovornosti
lan 9.
Zaposleni ima pravo na odgovarajuu zaradu, bezbednost i zatitu zdravlja na
radu, zdravstvenu zatitu, zatitu linog integriteta i druga prava u sluaju
bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, materijalno
obezbeenje za vreme privremene nezaposlenosti, kao i pravo na druge oblike
zatite, u skladu sa zakonom i optim aktom.
Zaposlena ena ima pravo na posebnu zatitu za vreme trudnoe i poroaja.
Zaposleni ima pravo na posebnu zatitu radi nege deteta, u skladu sa ovim
zakonom.
Zaposleni mlai od 18 godina i zaposleni invalid imaju pravo na posebnu zatitu.
lan 10.
Ugovor iz l. 28. i 31. ovog zakona registruje se kod nadlenog organa lokalne
samouprave.
10. Pripravnici
lan 33.
Poslodavac moe da zasnuje radni odnos sa licem koje prvi put zasniva radni
odnos, u svojstvu pripravnika, za zanimanje za koje je to lice steklo odreenu
kolsku spremu, ako je to kao uslov za rad na odreenim poslovima utvreno
zakonom ili aktom iz lana 13. ovog zakona.
Pripravniki sta traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije
odreeno.
Za vreme pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na zaradu i sva druga prava
po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom ili ugovorom o
radu.
Zaposleni koji radi skraeno radno vreme, u smislu stava 1. ovog lana, ima sva
prava kao da radi sa punim radnim vremenom.
4. Prekovremeni rad
lan 37.
Na zahtev poslodavca, zaposleni je obavezan da radi due od punog radnog
vremena u sluaju vie sile, iznenadnog poveanja obima posla i u drugim
sluajevima kada je neophodno da se u odreenom roku zavri posao koji nije
planiran (u daljem tekstu: prekovremeni rad).
Zaposleni ne moe da radi prekovremeno due od etiri asa dnevno, a najvie
240 asova u kalendarskoj godini.
lan 38.
Deurstvo u zdravstvenim ustanovama, kao prekovremeni rad, ureuje se
posebnim zakonom.
5. Raspored radnog vremena
lan 39.
Radna nedelja traje pet radnih dana.
Raspored radnog vremena u okviru radne nedelje utvruje poslodavac.
Radni dan, po pravilu, traje osam asova.
lan 40.
Izuzetno od lana 39. stav 1. ovog zakona, poslodavac kod koga se rad obavlja
u smenama, nou ili kad priroda posla i organizacija rada to zahteva, radnu
nedelju moe da organizuje na drugi nain.
Poslodavac je duan da obavesti zaposlenog o rasporedu i promeni radnog
vremena, najmanje sedam dana pre poetka rada.
6. Preraspodela radnog vremena
lan 41.
Poslodavac moe da izvri preraspodelu radnog vremena kada to zahteva
priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korienje sredstava rada,
racionalnije korienje radnog vremena i izvrenje odreenog posla u utvrenim
rokovima.
U sluajevima iz stava 1. ovog lana, preraspodela radnog vremena vri se tako
da ukupno radno vreme zaposlenog u toku kalendarske godine u proseku ne
bude due od punog radnog vremena .
lan 42.
V. ZATITA ZAPOSLENIH
1. Opta zatita
lan 64.
Zaposleni ima pravo na bezbednost i zatitu zdravlja na radu, u skladu sa
zakonom.
Poslodavac je duan da organizuje rad kojim se obezbeuje zatita ivota i
zdravlja zaposlenih, u skladu sa posebnim zakonom i drugim propisima.
lan 65.
Zaposleni ne moe da radi prekovremeno, odnosno nou, ako bi po nalazu
nadlenog organa za ocenu zdravstvene sposobnosti, u smislu propisa o
Zaposlena ena ima pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege
deteta u trajanju od 365 dana.
Zaposlena ena moe da otpone porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza
nadlenog zdravstvenog organa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre
vremena odreenog za poroaj.
Porodiljsko odsustvo traje do navrenih tri meseca od dana poroaja.
Zaposlena ena, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada
radi nege deteta do isteka 365 dana od dana otpoinjanja porodiljskog
odsustva.
Otac deteta moe da koristi prava iz stava 1. ovog lana, u sluaju kad majka
napusti dete, ako umre ili je iz drugih opravdanih razloga spreena da koristi ta
prava (izdravanje kazne zatvora, tea bolest).
Otac deteta moe da koristi pravo iz stava 4. ovog lana.
Pravo iz stava 5. ovog lana ima otac deteta i kada majka nije u radnom
odnosu.
Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta zaposlena
ena, odnosno otac deteta ima pravo na naknadu zarade, u skladu sa zakonom.
lan 70.
Ako zaposlena - ena rodi mrtvo dete ili ako joj dete umre pre isteka
porodiljskog odsustva, ima pravo da koristi porodiljsko odsustvo iz lana 69.
stav 3. ovog zakona.
5. Odsustvo sa rada radi posebne nege deteta
ili druge osobe
lan 71.
Jedan od roditelja deteta kome je neophodna posebna nega zbog tekog
stepena psihofizike ometenosti, osim za sluajeve predviene propisima o
zdravstvenom osiguranju, ima pravo da, po isteku porodiljskog odsustva i
odsustva sa rada radi nege deteta, odsustvuje sa rada ili da radi sa polovinom
punog radnog vremena, najdue do navrenih pet godina ivota deteta.
Pravo u smislu stava 1. ovog lana utvruje nadleni organ za ocenu stepena
psihofizike ometenosti deteta, u skladu sa propisima o drutvenoj brizi o deci.
Za vreme odsustvovanja sa rada, u smislu stava 1. ovog lana, zaposleni ima
pravo na naknadu zarade, u skladu sa propisima o drutvenoj brizi o deci.
Za vreme rada sa polovinom punog radnog vremena, u smislu stava 1. ovog
lana, zaposleni ima pravo na zaradu u skladu sa optim aktom ili ugovorom o
radu, a za drugu polovinu punog radnog vremena naknadu zarade u skladu sa
propisima o drutvenoj brizi o deci.
lan 72.
7. Zatita invalida
lan 78.
Zaposlenom invalidu rada, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju, poslodavac je duan da obezbedi obavljanje poslova prema
preostaloj radnoj sposobnosti.
Zaposlenom kod koga je, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju, utvreno da postoji opasnost od nastanka invalidnosti na odreenim
poslovima, poslodavac je duan da obezbedi obavljanje drugog odgovarajueg
posla.
lan 79.
Poslodavac moe zaposlenom koji odbije da prihvati posao u smislu lana 78.
ovog zakona, da otkae ugovor o radu.
8. Obavetenje o privremenoj spreenosti za
rad
lan 80.
Zaposleni je duan da, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja
privremene spreenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, o
tome dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadri i vreme oekivane
spreenosti za rad.
U sluaju tee bolesti, potvrdu iz stava 1. ovog lana, umesto zaposlenog,
poslodavcu dostavljaju lanovi ue porodice ili druga lica sa kojima ivi u
porodinom domainstvu.
Ako zaposleni ivi sam, potvrdu iz stava 1. ovog lana duan je da dostavi u
roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi
potvrdu.
Lekar je duan da izda potvrdu iz stava 1. ovog lana.
Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u
smislu stava 1. ovog lana, moe da podnese zahtev nadlenom zdravstvenom
organu radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog, u skladu sa
zakonom.
Zaposlenom se garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji
ostvaruje kod poslodavca.
Zaradu, u smislu stava 1. ovog lana, ini zarada koju je zaposleni ostvario za
obavljeni rad i vreme provedeno na radu, uveana zarada, naknada zarade i
druga primanja, osim naknade trokova iz lana 89. ovog zakona i drugih
primanja iz lana 90. stav 1. ovog zakona.
Optim aktom ili ugovorom o radu utvruju se elementi za odreivanje zarade i
nain utvrivanja zarade.
2. Uveana zarada
lan 82.
Zaposleni ima pravo na uveanu zaradu, u skladu sa optim aktom ili ugovorom
o radu, za prekovremeni rad, rad na dan praznika koji je neradni dan, noni rad
i rad u smenama.
Optim aktom ili ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi sluajevi u kojima
zaposleni ima pravo na uveanu zaradu.
lan 83.
Zarada iz lana 81. ovog zakona isplauje se u rokovima utvrenim optim
aktom ili ugovorom o radu, a najmanje jedanput meseno.
Zarada se isplauje samo u novcu, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
3. Minimalna zarada
lan 84.
Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni uinak i puno radno
vreme.
Minimalnu zaradu utvruju sporazumno Vlada Republike Srbije i reprezentativni
sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca, organizovani za teritoriju
Republike Srbije, u skladu sa zakonom.
Ako se ne postigne sporazum iz stava 2. ovog lana, u roku od 10 dana od dana
poetka dogovora, minimalnu zaradu utvruje Vlada Republike Srbije.
Pri utvrivanju minimalne zarade polazi se naroito od: trokova ivota,
egzistencijalnih i socijalnih potreba zaposlenog i njegove porodice, stope
nezaposlenosti, kretanja zaposlenosti na tritu rada i opteg nivoa ekonomske
razvijenosti Republike.
Minimalna zarada utvruje se po radnom asu, za period od najmanje est
meseci i objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
4. Naknada zarade
lan 85.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini zarade koju bi ostvario da radi,
za vreme odsustovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godinjeg
odmora, plaenog odsustva, vojne vebe i odazivanja na poziv dravnog
organa.
Poslodavac ima pravo na refundiranje isplaene naknade zarade iz stava 1. ovog
lana u sluaju odsustvovanja zaposlenog sa rada zbog vojne vebe ili
odazivanja na poziv dravnog organa, od organa na iji se poziv zaposleni
odazvao, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 86.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog
privremene nesposobnosti za rad do 30 dana, i to:
1) u visini 65% zarade koju bi ostvario u mesecu u kojem je nastupila
privremena spreenost za rad, koja ne moe biti nia od minimalne zarade
utvrene u skladu sa ovim zakonom, ako je ona prouzrokovana boleu ili
povredom van rada, ako zakonom nije drukije odreeno;
2) u visini 100% zarade koju bi ostvario u mesecu u kojem je nastupila
privremena spreenost za rad, koja ne moe biti nia od minimalne zarade
utvrene u skladu sa ovim zakonom, ako je ona prouzrokovana povredom na
radu ili profesionalnom boleu, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 87.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini 45% zarade koju bi ostvario da
radi za vreme prekida rada do kojeg je dolo bez krivice zaposlenog, najdue 45
radnih dana u kalendarskoj godini.
lan 88.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrenoj optim aktom ili
ugovorom o radu za vreme prekida rada do koga je dolo naredbom nadlenog
dravnog organa ili nadlenog organa poslodavca, zbog neobezbeivanja
bezbednosti i zatite zdravlja na radu koja je uslov daljeg obavljanja rada bez
ugroavanja ivota i zdravlja zaposlenih i drugih lica i u drugim sluajevima, u
skladu sa zakonom.
Optim aktom ili ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi sluajevi u kojima
zaposleni ima pravo na naknadu zarade.
5. Naknada trokova
lan 89.
Zaposleni ima pravo na naknadu trokova za dolazak i odlazak sa rada i za
vreme provedeno na slubenom putu u zemlji, u visini utvrenoj optim aktom
ili ugovorom o radu.
Zaposleni ima pravo na naknadu trokova za vreme provedeno na slubenom
putu u inostranstvu pod uslovima, na nain i u visini utvrenoj posebnim
propisima.
6. Druga primanja
lan 90.
Poslodavac moe zaposlenom da isplati otpremninu pri odlasku u penziju,
solidarnu pomo, jubilarnu nagradu i pomo u sluaju smrti zaposlenog ili lana
njegove ue porodice, u visini utvrenoj optim aktom ili ugovorom o radu.
lanovima ue porodice, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se brani drug i
deca zaposlenog.
Optim aktom ili ugovorom o radu moe da se utvrdi pravo i na druga primanja.
lan 91.
Poslodavac je duan da zaposlenom prilikom svake isplate zarade dostavi
obraun.
7. Zatita zarade i naknade zarade
lan 92.
Poslodavac moe, samo uz pristanak zaposlenog ili na osnovu pravnosnane
odluke suda, potraivanje prema zaposlenom naplatiti obustavljanjem od
zarade.
Na osnovu pravnosnane odluke suda poslodavac moe zaposlenom da odbije
od zarade najvie do jedne treine zarade, odnosno naknade zarade, ako
zakonom nije druije odreeno.
ima sva prava po osnovu rada, kao u sluaju da mu je nezakonito prestao radni
odnos.
3. Otkaz od strane poslodavca
lan 101.
Poslodavac moe zaposlenom da otkae ugovor o radu ako za to postoji
opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog, njegovo
ponaanje i potrebe poslodavca, i to:
1) ako je utvreno da zaposleni ne ostvaruje rezultate rada;
2) ako je utvreno da zaposleni nema potrebna znanja i sposobnosti za
obavljanje poslova na kojima radi;
3) ako zaposleni svojom krivicom uini povredu radne obaveze utvrene
ugovorom o radu;
4) ako ne potuje radnu disciplinu, odnosno ako je njegovo ponaanje takvo da
ne moe da nastavi rad kod poslodavca;
5) ako zaposleni uini krivino delo na radu ili u vezi sa radom;
6) ako se zaposleni ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 15 dana od dana
isteka roka za neplaeno odsustvo ili mirovanje radnog odnosa u smislu ovog
zakona;
7) ako zaposleni zloupotrebi bolovanje;
8) ako usled tehnolokih, ekonomskih ili organizacionih promena prestane
potreba za obavljanjem odreenog posla.
Poslodavac je duan da, pre otkaza ugovora o radu u sluaju iz stava 1. ta. 3) i
4) ovog lana, zaposlenog upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o
radu.
Otkaz ugovora o radu iz stava 1. taka 8) ovog lana poslodavac moe dati
zaposlenom samo ako ne moe da mu obezbedi obavljanje drugih poslova,
odnosno da ga osposobi za rad na drugim poslovima.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na poslodavca koji ima u radnom
odnosu na neodreeno vreme manje od 50 zaposlenih.
Poslodavac ne moe, u sluaju otkaza ugovora o radu zaposlenom iz stava 1.
taka 8) ovog lana, na istim poslovima da zaposli drugo lice u roku od tri
meseca od dana prestanka radnog odnosa.
Ako pre isteka roka iz stava 5. ovog lana nastane potreba za obavljanjem istih
poslova, prednost za zakljuivanje ugovora o radu ima zaposleni kome je
prestao radni odnos.
lan 102.
lan 106.
Do dana prestanka radnog odnosa poslodavac je duan da izvri isplatu svih
dospelih zarada i drugih primanja.
lan 107.
Zaposleni kome je ugovor o radu otkazan zato to ne ostvaruje potrebne
rezultate rada ili to nema potrebna znanja i sposobnosti ima pravo na isplatu
novane naknade, i to:
1) kad ima do dve godine neprekidnog rada kod poslodavca - u visini jedne
zarade;
2) kad ima od dve do 10 godina neprekidnog rada kod poslodavca - u visini
jedne i po zarade;
3) kad ima od 10 do 20 godina neprekidnog rada kod poslodavca - u visini dve
zarade;
4) kad ima preko 20 godina neprekidnog rada kod poslodavca - u visini dve i po
zarade.
Zaradom u smislu stava 1. ovog lana smatra se zarada koju je zaposleni
ostvario u skladu sa zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu za mesec koji
prethodi mesecu u kome mu prestaje radni odnos.
5. Nezakoniti otkaz
lan 108.
Ako sud donese pravnosnanu odluku kojom je utvreno da je zaposlenom
nezakonito prestao radni odnos, zaposleni ima pravo da se vrati na rad, ako to
zahteva.
Pored vraanja na rad iz stava 1. ovog lana, poslodavac je duan da
zaposlenom isplati naknadu tete u visini izgubljene zarade i drugih primanja
koja mu pripadaju po zakonu, optem aktu ili ugovoru o radu i uplati doprinose
za obavezno socijalno osiguranje.
Naknada tete iz stava 2. ovog lana umanjuje se za iznos prihoda koje je
zaposleni ostvario po bilo kom osnovu, po prestanku radnog odnosa.
6. Udaljenje zaposlenog sa rada
lan 109.
Zaposleni moe da bude privremeno udaljen sa rada ako je protiv njega
pokrenut krivini postupak zbog krivinog dela uinjenog na radu ili u vezi sa
radom ili ako je uinio povredu radne obaveze koja ugroava imovinu vee
vrednosti.
lan 110.
lan 140.
Ako nijedan od sindikata ne ispunjava uslove reprezentativnosti u smislu l.
137. i 138. ovog zakona, odnosno udruenje poslodavaca iz lana 139. ovog
zakona, sindikati, odnosno poslodavci mogu zakljuiti sporazum o udruivanju
radi uestvovanja u zakljuivanju kolektivnog ugovora.
lan 141.
U sluaju spora o reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca
u smislu l. 137. do 139. ovog zakona, odluuje sud, u skladu sa zakonom, u
roku od osam dana.
lan 142.
Opti kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i
reprezentativni sindikat za teritoriju Republike.
lan 143.
Poseban kolektivni ugovor za granu, grupaciju, odnosno delatnost zakljuuju
reprezentativni sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca.
Poseban kolektivni ugovor za teritoriju jedinice teritorijalne autonomije i lokalne
samouprave zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni
sindikat.
lan 144.
Poseban kolektivni ugovor za javna preduzea i javne slube zakljuuje osniva
ili organ koga on ovlasti i reprezentativni sindikat.
Poseban kolektivni ugovor za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti
umetnosti ili kulture (samostalni umetnici) zakljuuju reprezentativni sindikat i
reprezentativno udruenje poslodavaca.
lan 145.
Pojedinani kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativni sindikat kod poslodavca
i direktor.
Ako u zakljuivanju kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog lana uestvuje vie
reprezentativnih sindikata obrazuje se odbor za pregovore.
lanove odbora iz stava 2. ovog lana odreuju reprezentativni sindikati.
U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog
lana reprezentativni sindikat je duan da ostvari saradnju sa sindikatom u koji
je ulanjeno najmanje 10% zaposlenih kod poslodavca, radi izraavanja
interesa zaposlenih koji su ulanjeni u taj sindikat.
lan 146.
XIV. NADZOR
lan 157.
Nadzor nad primenom ovog zakona, drugih propisa o radnim odnosima, optih
akata i ugovora o radu, kojima se ureuju prava, obaveze i odgovornosti
zaposlenih vri inspekcija rada.
lan 158.
U vrenju inspekcijskog nadzora, inspektor rada je ovlaen da reenjem naloi
poslodavcu da u odreenom roku otkloni utvrene povrede zakona, opteg akta
i ugovora o radu.
Poslodavac je duan da, najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja
reenja iz stava 1. ovog lana, obavesti inspekciju rada o izvrenju reenja.
lan 159.
Inspektor rada zabranie obavljanje delatnosti poslodavcu:
1) ako sa zaposlenim nije zakljuio ugovor o radu ili drugi ugovor u smislu ovog
zakona (lan 16. i l. 124. do 126);
2) ako nije podneo prijavu na obavezno socijalno osiguranje;
3) ako nije isplatio zaradu, odnosno minimalnu zaradu, a raspolagao je
sredstvima za isplatu na raunu (l. 81. i 84);
4) ako nije isplatio zaradu u novcu, osim u sluaju iz lana 31. ovog zakona.
Zabrana obavljanja delatnosti iz stava 1. ovog lana traje do otklanjanja
nepravilnosti.
lan 160.
Organizacija nadlena za poslove platnog prometa duna je da, najkasnije do
kraja tekueg meseca, obavesti nadlenog inspektora rada o poslodavcima koji
nisu izvrili isplatu zarade, odnosno minimalne zarade za prethodni mesec.
Obavetenje iz stava 1. ovog lana dostavlja se inspektoru rada prema seditu
poslodavca.
lan 161.
Inspektor rada podnee zahtev za pokretanje prekrajnog postupka ako nae
da je poslodavac, odnosno direktor, povredom zakona ili drugih propisa kojima
se ureuju radni odnosi, izvrio prekraj.
lan 162.
Ako inspektor rada nae da je odlukom poslodavca oigledno povreeno pravo
zaposlenog, na zahtev zaposlenog odloie svojim reenjem izvrenje te odluke,
ako je zaposleni poveo radni spor - do donoenja pravnosnane odluke suda.
Protiv konanog reenja inspekcije rada iz stava 1. ovog lana ne moe da se
pokrene upravni spor.
lan 163.
alba na reenje iz l. 159. i 162. ovog zakona ne odlae izvrenje reenja.
lan 168.
Zaposleni koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nije u celini iskoristio
godinji odmor za 2001. godinu, ima pravo da godinji odmor za tu godinu
koristi po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 169.
Zaposleni koji na dan stupanja na snagu ovog zakona koristi plaeno, odnosno
neplaeno odsustvo, kao i zaposleni koji je ostvario pravo na mirovanje radnog
odnosa ima pravo da odsustvuje sa rada po propisima koji su bili na snazi do
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zaposleni koji u smislu stava 1. ovog lana koristi neplaeno odsustvo, pravo na
zdravstveno osiguranje ostvaruje u skladu sa propisima o zdravstvenom
osiguranju.
lan 170.
Zaposlena ena, otac deteta, usvojitelj ili staratelj, koji na dan stupanja na
snagu ovog zakona koriste porodiljsko odsustvo utvreno po propisima koji su
vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo da to odsustvo
nastave da koriste po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Lica iz stava 1. ovog lana koja na dan stupanja na snagu ovog zakona
odsustvuju sa rada ili rade sa polovinom punog radnog vremena u smislu lana
81. Zakona o radnim odnosima ("Slubeni glasnik RS", br. 55/96 i 28/2001),
imaju pravo da odsustvuju sa rada, odnosno rade sa polovinom punog radnog
vremena do isteka roka za koje im je to pravo utvreno nalazom nadlenog
zdravstvenog organa.
Usvojilac deteta mlaeg od pet godina ivota, koji je pravo na odsustvo sa rada
ostvario u smislu lana 84. Zakona o radnim odnosima, ima pravo da
odsustvuje sa rada do isteka roka za koje mu je to pravo priznato.
lan 171.
Zaposleni koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona privremeno spreen za
rad zbog bolesti, ima pravo na naknadu zarade za vreme i u visini utvrenoj
propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 172.
Disciplinski postupak koji nije pravnosnano okonan do dana stupanja na
snagu ovog zakona, okonae se po propisima koji su bili na snazi do dana
stupanja na snagu ovog zakona.
lan 173.
Zaposleni kome je konanom odlukom nadlenog organa, po osnovu prestanka
potrebe za njegovim radom, utvreno pravo na osnovu propisa koji su vaili do
dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavlja da koristi to pravo prema tim
propisima.
lan 174.
Zaposleni koji na dan stupanja na snagu ovog zakona koristi pravo na otkazni
rok, ima pravo da ostane na radu do isteka otkaznog roka utvrenog po
propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 175.
Odredbe l. 137. do 141. ovog zakona primenjuju se do donoenja posebnih
propisa.
lan 176.
Odredbe kolektivnog ugovora koji je na snazi, na dan stupanja na snagu ovog
zakona, a koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, ostaju na snazi do
zakljuivanja kolektivnog ugovora u skladu sa ovim zakonom.
lan 177.
Ovlauje se ministar nadlean za poslove rada da donese podzakonska akta
kojima e propisati:
1) nain i postupak registrovanja ugovora o radu za obavljanje poslova van
prostorija poslodavca i poslova kunog pomonog osoblja (lan 32);
2) sadrinu radne knjiice, nain unoenja podataka u radnu knjiicu i nain
voenja registra o izdatim radnim knjiicama (lan 128);
3) nain upisa u registar sindikata (lan 130. stav 4);
4) nain i postupak registrovanja kolektivnih ugovora (lan 155).
lan 178.
Ovlauje se ministar nadlean za poslove drutvene brige o deci da donese
podzakonski akt kojim e se blie odrediti uslovi, postupak i nain ostvarivanja
prava na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta (lan 71).
Ovlauje se ministar nadlean za poslove rada i ministar nadlean za poslove
zdravlja da sporazumno donesu podzakonski akt kojim e propisati nain
izdavanja i sadraj potvrde o nastupanju privremene spreenosti za rad u
smislu propisa o zdravstvenom osiguranju (lan 80).
lan 179.
Do donoenja podzakonskih akata iz lana 177. ovog zakona, ostaju na snazi:
1) Pravilnik o upisu sindikalnih organizacija u registar ("Slubeni glasnik RS", br.
6/97, 33/97, 49/2000 i 18/2001).
2) Pravilnik o radnoj knjiici ("Slubeni glasnik RS", broj 17/97);
3) Pravilnik o registraciji kolektivnih ugovora ("Slubeni glasnik RS", broj
22/97).
lan 180.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai:
1) Zakon o radnim odnosima ("Slubeni glasnik RS", br. 55/96 i 28/2001);
2) Pravilnik o bliim elementima ugovora o radu ("Slubeni glasnik RS", broj
10/97);
3) Pravilnik o arbitrai za radne sporove ("Slubeni glasnik RS", broj 2/97);
4) Pravilnik o kriterijumima za utvrivanje neophodne pojaane majine nege
deteta do tri godine ivota ("Slubeni glasnik RS", br. 23/92 i 1/93);
5) Uredba o utvrivanju seoskih naselja na teritoriji grada Beograda ("Slubeni
glasnik RS", broj 3/97);
6) Pravilnik o sadrini obrasca za obraun minimalne zarade ("Slubeni glasnik
RS", broj 31/2001);
7) Pravilnik o obrascu za obraun i isplatu zarada i drugih primanja zaposlenih
("Slubeni glasnik RS", broj 31/2001).
lan 181.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom
glasniku Republike Srbije".