1. Nabrojati instrumente trita novca i objasniti bar dva!

Bankarski akcepti, Blagajnicki zapisi, Komercijalni zapisi, Federalni fonodovi, Ugovor o

reotkupu, Depozitni certifikat
Bankarski akcepti predstavljaju najstarije vrijednosne papire na trzistu novca.
Bankarski akcept je mjenica trasirana na poslvnu banku koja je akceptirana i koja time
preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na
dan dospjeca.
Blagajnicki zapis- je pisana izjava kojom se njen izdavalac obavezuje da ce kupcu u
roku dospjeca platiti odredjeni iznos primljenog novca sa pripadajucom kamatom.
Izdavaoci blagajnickih zapisa su vlade, odnosno ministarstva finansija. Emisiju
blagajnickih zapisa vrse s ciljem prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje tekucih
rashoda.
2. Euroobveznice, inostrane obveznice i konvertibilne obveznice
Euroobveznice (trziste medjunarodnih obveznica) obveznice se emituju istovremeno
na trzistima odredjenog broja zemalja i na taj nacin dolazi do velikog broja
medjunarodnih investitora.
Inostrane obveznice- emituju se na finansijskim trzistima neke druge zemlje i znace
mogucnost prikupljanja sredstava u drugim zemljama, van sjedista emitenta. Emitent ove
obveznice mora da emituje u valuti te zemlje i uz postivanje lokalnih zakonskih propisa.
Konvertibilne obveznice daju vlasnicima pravo zamjene (konverzije) obveznica u
obicne dionice preduzeca-emitenta.
3.Osnovni zadaci finansijskog sistema! (jedan pie ti dodaj dva) a) pruzanje usluga
placanja, b) osiguranje likvidnosti, c) trgovina rizicima
4.Istitucije trita kapitala u FBiH su...... a)komisija za vrijednosne papire; b) registar
vrijendosnih papira, c) depozitar, d) berza i druga uredjena javna trzista, e) profesionalni
posrednici, f) institucionalni investitori
5.Platni sistem? Platini promet?
Platni sistem moemo definisati kao skup instrumenata, bankarskih postupaka i
medjubankarskih sistema za prijenos novca koji omogucavaju kruzenje novca izmedju
zainteresiranih strana.
Platni sistem predstavlja finansiski krvotok privrednog sistema. Promjene u platnom
sistemu izazivaju promjene u drugim djelovima finansijskog sistema i obrnuto. U
platnom sistemu transfer se javlja kroz placanje u nekoliko oblika: gotovina, cekovi,
bankarske mjenice, novcane doznake, kartice, elektronski transferi i sl.
Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom namirenja njihovih novcanih
dugova , odnosno naplate novcanih potrazivanja nazivamo platni promet. Plaanje
podrazumjeva prenos dijela imovine duznika u korist imovine povjerioca izrazeno u
novcu. Platni promet se dijeli na : domaci i medjunarodni platni promet.
6.RTGS i iro kliring!!! (ovo uvijek bude)
RTGS- placanje velikih iznosa koja direktno idu preko Centralne banke
Ziro kliring-placanje manjih iznosa putem zbirnih naloga.
RTGS- predstavlja sistem za obracun i poravnanje i proizvod je firme Logica UK
limited. To je sistem u kojem se poravnanje javlja pojedinacno, na osnovu jednog po
jednog naloga. Npr. banka izvrdi placanje za svog klijenta prema klijentu druge banke,
nalog za placanje ode u RTGS i tamo nakon provjere automatski se zaduzi racun banke
koja je incirala nalog (placanje)

RTGS je namijenjen za transfer razliitog tipa i svrhe, a odnosi se uglavnom na velike

iznose ili transiranje manjih iznosa koje treba realizovati hitno.
iro kliring- procesiranje zbirnih transakcija manjih vrijednosti. Zbirne transakcije
manjih vrijednosti podrazumjevaju slijedece: klijenti dolaze u banku i iniciraju razna
placanja, koja se verifikuju i kumuliraju u banci u odredjenom vremenu kada banka salje
te neloge u Ziro kliring. Ona ih salje u vidu samo jednog naloga (zbirno) sa detaljima i
potrebnim informacijama o svakom pojedinacnom placanju.
Da li ce transakcije biti realizovane preko RTGS-a ili ziro kliringa zavisi od iznosa
transakcije. Transakcije u iznosu od 10.000KM i vise , realizuju se preko RTGS-a, dok
transakcije ispod 10.000 KM realizuju se preko ziro kliringa.
7.emu je jednak iznos ukupne kamate?
I=FV-PV
Iznos ukupne kamate za n perioda, uz stopu ukamaenja i, predstavlja razliku buduce
vrijednosti na kraju n perioda FVn i pocetne vrijednosti PV.
8.Pitanje a,b,c ta je ispodgodinje ukamaivanje/diskontovanje
Kamatna stopa podijeljena sa brojem perioda za koji se vrsi ukamacivanje m, a dobiveni
izraz dignuti na potenciju m puta n :
Ukamaivanje FVn= PV* (1+i/m)m*n
m- broj obrauna godinje
Diskontovanje PV = FV/ (1+i/m) m*n
9.Razlika izmeu efektivne i nominalne kamatne stope
Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godisnjim ukamacivanjem jednaka
kamatnoj stopi s ispodgodisnjim ukamacivanjem. Drugim rijecima efektivna kamatna
stopa je ona kamatna stopa koja uz godisnje ukamacivanje osigurava iste godisnje kamate
kao i nominalna kamatna stopa uz obracun kamata za m perioda godisnje.
(1+ke)= (1+i/m)m
odnosno:
ke=(1+i/m)m-1
i = nominalna kamatna stopa
ke=efektivna kamatna stopa
Razlika efektivne i nominalne kamatne stope ce biti veca sto je ucestalije
ukamacivanje, odnsosno sto je m vece.
10.Sistemski, nesistemski rizik
Sistemski rizik je nedjeljiv i ne moze se izbjeci, jer je posljedica kretanja u ekonomiji u
cjelini. U faktore koji odredjuju sistemski rizik spadaju: a) privredno sistemski, b)
ekonomsko politicke, c) cisto politicke, d)i cisto socioloske promjene u okruzenju.
Sistemski rizik znaci da se cjena roba i usluga krecu sistemski u skladu sa glavnim
uticajnim faktorima. Upravo zbogg karaktera faktora koji ga odredjuju sistemsi rizik je
nedjeljiv, neprenosiv, neizbjezan rizik.
Nesistemski rizik je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristican za odredjeni
ekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Nesistemski rizik se stoga cesto naziva specificni
rizik. Kao faktori koji odredjuju velicinu nesistematskog rizika su: a) specificne promjene
na trzistu, kao sto su pojava supstituta i konkurencije, b) brze tehnicko tehnoloske
inovacije, c) pogorsane polsovne i razvojne odluke, d) specificna zakonska regulativa i sl.

11.Pravila raunanja vjerovatnoe

1. prema prvom aksiomu- svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj
jednak ili veci od 0.
2. drugi aksiom postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo kog od dva
medjusobno iskljuciva ishoda moze izraziti kao jedan- vjerovatnoca ostvarivanja
drugog ishoda.
3. prema trecem aksiomu- zbir vjerovatnoca svih medjusobno iskljucivih ishoda
mora da bude jednaka jedinici.
12.KARAKTERISTIKE RASPOREDA VJEROVATNOCE:
1.ta je srednja vrijedsnost?
Ocekivana vrijednost predstavlja mjeru centralne tendencije rasporeda i povezana je
sa konceptom prosjecne vrijednosti slucajne promjenjive.
2.Varijansa i standardna devijacija
Centralni momenti su mjere disperzije, odnosno centralni momenti izrazavaju
odstupanje pojedinacnih vrijednosti od ocekivane srednje vrijednosti.
Drugi centralni momenat, j=2, zove se varijansa
Pozitivan kvadratni korijen iz varijanse naziva se strandardna devijacija.
2.b)Obajasni trei centralni momenat!
Treci centralni momenat, j=3,
Predstavlja mjeru simetrije rasporeda i ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji.
Ako je pozitivan veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima vecu vrijendost od srednje
vrijednosti i obrnuto, ukoliko treci centralni momenat ima negativnu vrijednost, veca je
vjerovatnoca da promjenjiva ima manju vrijendost od srednje vrijednosti. Kada je treci
centralni momenat jednak nuli, podjednaka je vjerovatnoca ostvarenja vecih i manjih
vrijednosti promjenjive u odnosu na njenu srednju vrijednost i tada se radi o simetricnom
rasporedu vjerovatnoce.
4.ta je kovarijansa?
Kovarijnasa (cov) njom se mjeri stepen slaganja varijacija promjenjive. Moe biti
pozitivna i negativna. To znai da se dvije promjenljive kreu u istom smjeru, dok kod
negativne promjenljive se kreu u suprotnom smjeru.
5.Koeficijent korelacije?
Koristi se kao alternativna mjera odnosa izmedju dvije slucajno promjenjive. Kree se u
intervalu od -1 do +1. Kada je jednaka +1 tada se radi o perfektnoj korelaciji. Vea od
nule; dvije promjenjive se kreu u istom smjeru. Kada je jednaka nuli dvije promjenljive
su nezavisne. Manja od nule; promjena vrijednosti promjenjivih u suprotnim smjerovima.
Jednaka -1 tada je perfektno negativna.
13.Beta koeficijent :
Beta koeficijent opisuje funkcisku vezu izmedju natprosjecnog prinosa pojedinacnog
vrijednosnog papira i prinosa trzisnog portfolija. Ako je : =1 znaci da se netprosjecni
prinos od pojedinacnog vrijednosnog papira krece proporcionalno s natprosjecnim
prinosom od trzisnog portfolija.Ta hartija od vrijednosti ima jednak sistematski rizik kao i
trziste u cjelini.
vece od 1, je natprosjecni prinos pojedinacnog vrijednosnog papira raste
natproporcionalno s rastom prinosa trzisnog portfolija.

 manje od 1, ukazuje da hartija od vrijednosti ima manji sistematski rizik u odnosu na

trziste u cjelini.
Odsjecak na ordinali alfa ukazuje kolika bi bila stopa prinosa vrijednosnog papira,
ukoliko je stopa prinosa na trzisni portfolio jednaka nuli.
14.CAPM
CAPM odredjuje odnos izmedju ocekivanog prinosa od rizicnog ulaganja i sistemskog
rizika tog ulaganja u uslovima trzisne ravnoteze. U uslovima trzisne ravnoteze ocekuje se
da investicije (vrijednosnog papira) da obezbjedi (emituje) prinos koji je proporcionalan
velicini sistemskog rizika.
CAPM jeste ustvari utvrdjivanje odnosa izmedju beta faktora odredjene dionice i njene
ocekicane stope prinosa.
15.Saradnja finansijske i racunovodstvene funkcije- su upucene na cvrstu medjusobnu
saradnju i tesko je odrediti granicu izmedju pocetka i zavrsetka jedne od ove dvije
funkcije. One koriste iste novcane podatke i dokumentaciju, a dio njihovih zadataka
medjusobno je povezan.
Brojna knjizenja u racunovodstvu kao i informacije koje racunovodstvo daje zasnovani
su na novcanim dokumentima i podatcima koje obezbjedjuje finansijska funkcija.
Finasijska funkcija ne bi mogla da izvrsava svoje zadatke bez racunovodstvenih
informacija. Racunovodstvena funkcija ima kontrolu nad finasijskom funkcijom u
domenu raspolaganja i koristenja novcanih sredstava.
Ove dvije funkcije potrebno je precizno utvrditi i fazgraniciti njihove nadleznosti kao i
oblike saradnje kako bi racionalno i efikasno izvrsavale svoje zadatke.
16.Saradnja finansijske i nabavne funkcije- je neophodna jer nabavka podrazumjeva
koristenje (odliv novcanih sredstava) ove dvije funkcije su neophodne kod planiranja
potrebnih novcanih sredstava, ali i za odrzavanje likvidnosti preduzeca. Ove dvije
funkcije posebno su naglasene kod :
- definisanja uslova nabavke, u pogledu rokova placanja i nacina placanja
- izbora prioritetnih isplata obaveza prema dobavljacima,
- utvrdjivanja zaliha repromaterijala,
- ulaganja novcanih sredstava u stalna sredstva i trajnju likvidnu imovinu.
17.Saradnja finasijske i prodajne funkcije-posebno je izrazena kod utvrdjivanja i
realizacije prodajne politike i politike cijena. Prodaje i naplate potrazivanja direktno
odredjuju obim i dinamiku priliva novca a time i likvidnost preduzeca.S ciljem uspjesne
korordinacije ovih funkcija nabavna funkcija mora nabavke vrsiti u skladu sa
raspolozivim novcanim sredstvima, odnosno u skladu s dinamikom naplate potrazivanja
(priliva), dok prodajna funkcija mora stalno imati na umu da je roba prodata teka kada je
naplacena. Uspjesna koordinacija ce se sigurno pozitivno odraziti na likvidnost,
solventnost i profitabilnost preduzeca.
18.Saradnja finasijske i proizvodne funkcije- realizuje se preko nabavne funkcije i
preko sluzbe tehnicke pripreme proizvodnje. Saradnja ove dvije funkcije posebno je
izrazena kod :
- planiranja razvoja proizvoda
- planiranja velicine serije
- planiranja obima imobilisanih novcanih sredstava u zalihama

- finansiranje pojedinih potreba proizvodnje.

19.Saradnja finansijske i upravljacek funkcije upravljacka funkcija povezuje sve
reprodukcione funkcije preduzeca. Pomocu upravljanja se odrzava i usmjerava
organizacioni sistem preduzeca, sprecava se dezintegracija sistema i vrsi nadzor nad
radom svih funkcija u ostvarenju posebnih i zajednickog zadatka preduzeca. S toga se
moze reci da upravljacka funkcija usmjerava proces reprodukcije, a time i aktivnost svih
ostalih funkcija.
Finansijska funkcija i uprava preduzeca moraju saradjivati i postici potpunu
saglasnost o sledecim pitanjima:
- emisija nove dionice i otkup ranije prodanih dionica,
- emisija nove serije obveznica
- emisija kratkorocnih vrijednosnih papira
- kupovina kratkorocnih i dugorocnih vrijednosnih papira
- prodaja kupljenih dionica
- zakljucenje ugovora o trajnim orocenim sredstvima
- prodaja potrazivanja i odkup dugova
- prodaja i kupovina dionica
- nabavka stalnih sredstava
- predlog sanacije i raspodjela neto dobiti
3. Sve principe finansijske politike i sva pravila finansiranja!! Meni je bilo
Pravilo finansiranja 2:1 (vertikalno pravilo finansiranja)
Vertikalna pravila finansiranja?
1. odnos vlastitih i pozajmljenih izvora
2. odnos rezervi prema nominalnom kapitalu
Horizontalna pravila finansiranja
1. Zlatno bankarstvo pravilo finansiranja
2. Zlatna bilansa pravila finansiranja
a. zlatno bilansno pravilo u uzem i sirem smislu
Ostala pravila finansiranja
Pravilo finansiranja 1:1
Pravilo 1:1 na njima se zasnivala odluka o odobravanju ili odbijanju kreditnih zahtjeva.
Ovo pravilo polazi od minimalnog zahtjeva jednakosti izmedju gotovine, kratkorocnih
vrijednosnih papira i kratkorocnih potrazivanja s jedne strane i kratkorocnog kapitala s
druge strane. Ovo pravilo sadrzi u svojoj osnovi zahtjev za odrzavanje likvidnosti.
Pravilo 1:1 predstavlja da su ostale okolnosti prije svega paralitet rokova i uslov pokrica
rashoda- zadovoljeni.
Pravilo finansiranja 2:1
Pravilo 2:1 je plod americke bankarske prakse. Polaze od zahtjeva da odnos tekuce
imovine prema kratkorocnim izvorima finansiranja bude najmanje 2:1. Ovo pravilo
podrazumjeva da preduzece jednu polovinu obrtnih sredstava finansira iz dugorocnih
izvora, a drugu polovinu iz kratkorocnih izvora finansiranja. Posto ne obezbjedjuje
likvidnost preduzeca ovom pravilu se ne pridaje veci znacaj u ekonomskoj literaturi.

4. Nabrojati koji su to vlastiti izvori finansiranja, tudji izvori finansiranja, hibridni

izvori finansiranja(trebalo zaokruziti), specifini izvori finansiranja, opcijsko
finansiranje (sad ta te zapadne)
1. Vlastiti izvori finansiranja
a. akumulirana dobit
b. amortizacija
c. emisija dionica
d. prikriveno finansiranje (vremenska razgranicenja
rezervisanja)
e. ostali oblici vlatitog finansiranja (donacije, pokloni i sl)
2. Tudji izvori finansiranja
f. kredit
g. emisije obveznica
h. domaci i ino ulagaci
i. autonomni (spontani) izvori finansiranja
3. Hibridni izvori finansiranja
j. Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice
k. Quasi tudji izvori (dohodovne obveznice)
4. Specificni izvori finansiranja
l. finansiranje iz faktoringa
m. finansiranje iz forfetinga
n. finasiranje iz lizinga
o. frensizing aranzmani
5. Opcisko finansiranje
p. varanti
q. konvertibilni vrijednosni papiri

razni

oblici

Nominalna cijena dionice- otisnuta je na dionici i predstavlja cijenu po kojoj firma

vodi emitovane dionice u svome knjigovodstvu. Nominalna cijena pomnozena sa
brojem emitovanih dionica daje nominalnu vrijednost dionickog kapitala u drustvu.
Knjigovodstvena cijena dionice se dobije dodavanjem iznosa rezervi po dionici na
nominalnu vrijednost, odnosno ukupni kapital i rezerve podjeljen s brojem dionica.
Trzisna vrijednost dionice- je tekuca cijena dionica na trzistu kapitala. Za aktivne
dionice kotacije su trzisne cijene lako dostupne dok je za mnoge neaktivne dionice
tesko saznati cijene. Trzisna vrijednost povlastene dionice bazira se na konceptu
sadasnje vrijednosti buducih novcanih tokova investitora.
5. Obveznice i dionice (uvijek neto bude iz ovog)
Obicna dionica je jedna od najvisih emitovanih i najatraktivnijih vrijednosnih papira
u svijetu. Obicna dinica se moze definisati sa legalnog asprekta al se moze dati i
korporacijska, investitorska i poduzetnicka definicija.
6. Repo ugovori
Ugovor u reotkupu koristi se u svijetu vec dugi niz godina a posebno su znacajni na
finasijskim trzistima posljednjih dvadeset godina. Ovdje je rijec o kupovini i

ponovnoj prodaji vrijednosnih papira cija je svrha kreditiranje. Repo ugovor se moze
zakljuciti na bilo koji rok al po pravilu predstavlja instrument trzisnog novca. Repo
ugovor predstavlja najuspjesniji instrument trzista novca i sigurno jedan od
najuspjesnijih finansijskih inovacija.
Postoji niz prednosti repo posla u odnosu na druge instrumente trzista novca.
Posebno treba istaci:
1. repo predstavlja jeftin i fleksibilan nacin finansiranja
2. repo poslovi nude investitorima bolje prinose na njihove portfolije
3. repo poslovi ne uticu na cijenu vrijednosnih papira
4. repo predstavlja uspjesan instrument za upravljanje deviznim rezervama
5. repo se uspjesno moze koristiti i kao instrument monetarne politike.
Duga parcijala!
7. Varanti!!!
8. Finansijska poluga (nacrtati i objasniti), a meni je bio i onaj grafik vezan za
finansijsku polugu da nacrtam i objasnim!
9. Materijalne i formalne pretpostavke finansijske analize (nabrojati)
10. Finansijski pokazatelji!!! (svaki ima neke podjela, treba znati u koji ta spada)
11. Pokazatelji zasnivani na novanim tokovima! (isto ta spada u koji od ova etiri
znai samo nabrojati ;)
12. ta je finansijsko planiranje, a ta finansijski plan?
13. Prednosti i nedostatci statistike i dinamike metode?
14. Metod interne stope rentabilnosti
15. Index profitabilnosti (ta znaci kada je Pi >,<,= 1)
16. ta je prag rentabilnosti
17. Simulacioni pristup (pita obino samo ta spada ili u analizu trita ili u analizu
investicionih trokova ili u analizu trokova )
- funkcija finansijskog trzista! Situacije izvjesnosti(rizika), neizvjesnosti...!
- eto koka to je to sto je boldirano, nesto je i iz drugih grupa sto se sjecam da
je bilo
- i meni je bilo da dopunim kakvi fondovi mogu biti : otvoreni i zatvoreni,
- i ne mogu da se sjetim vise...uglavnom ljubim te