3.

MALE HIDROELEKTRANE
3.1. Osnovni dijelovi i izvedbe malih HE
3.2. Projektiranje malih HE
3.3. Rad malih HE u EES i ekoloki utjecaj
3.4. Potencijali malih HE u svijetu i HR

182

3.1. Osnovni dijelovi i izvedbe malih HE

183

Pretvorbe energije vode

Suneva energija kao toplinska dopire do Zemljine povrine izaziva
isparavanje vode, tla i bilja, to uzrokuje podizanje vode: posljedica je
energija poloaja vode (potencijalna) i energija kretanja vode
(kinetika)! Energija poloaja vode je poetni oblik energije vode u
prirodi koji se moe iskoristiti u tehnikim pretvorbenim sustavima.
Oblici energije poloaja vode: vodotoci, plima i oseka, morski
valovi .

Osnovni nain uporabe:
pretvorba energije poloaja vode
(potencijalna u akumulacijama) i
kinetike energije vode (protone)
u mehaniku energiju protjecanjem
kroz vodne turbine, a potom najee
u elektrinu u generatorima

184

Definicija malih hidroelektrana (MHE)

Openito, hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna i
kinetika energija vode preko turbine, generatora i ostalih dijelova
pretvara u elektrinu energiju.

Mala hidroelektrana je, prema postojeim propisima u Hrvatskoj,
odreena kao postrojenje za iskoritavanje energije vodotokova s
izlaznom elektrinom snagom od 10 kW do 10 MW.

Ne postoji tona definicija malih hidroelektrana. Neke zemlje poput
Portugala, panjolske, Irske, Grke i Belgije su prihvatile 10 MW kao
gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je
granica 3 MW, u vedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Kini 25 MW, u
Indiji 15 MW.

Meutim, u Europi se sve vie prihvaa kapacitet od 10 MW instalirane
snage kao gornja granica i tu granicu je podrala i Europska udruga
malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija.

185

Hidrosustavi (HE):

Dimenzije - veliki, mali, mikrosustavi

Veliki definirani kao vei od 10(30) MW, najvee HE:
Itaipu (Brazil i Paragvaj), rijeka Parana, jezero 170x7 km, 196 m
visoka brana, snaga 18x700 MW (+2x700 MW u izgradnji), 75 TWh
godinje
The Three Gorges (tri klisure) u Kini, rijeka Yangtze, jezero 640x1.6
km, 175 m visoka brana, snaga 26x700 MW, putena u pogon 2007.,
potpljeno 160 gradova, 1500 sela (preko milijun ljudi preseljeno)

Mali sustavi definirani od
100 kW do 10 (30) MW, dovoljno
npr. za potrebe industrije i manjih
gradova. U Hrvatskoj po definiciji
od 100 kW do 10 MW.

Mikrosustavi definirani do
100 kW, u porastu,
ekoloki prihvatljivo.
186

Karakteristini dijelovi (malih) hidroelektrana

Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji
slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje
mehanike u elektrinu energiju, za transformaciju i razvod el energije.

Razlikuju se sljedei karakteristini
dijelovi hidroelektrane:
- brana ili pregrada
- zahvat
- dovod
- vodna komora ili vodostan
- tlani cjevovod
- strojarnica (turbina, generator...)
- odvod vode.

Prema tipu hidroelektrane mogu neki od ovih dijelova potpuno izostati,
a u drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.
187

Izvedbe malih hidroelektrana

Niskotlane MHE sa strojarnicom na dnu brane
Male hidroelektrane si ne mogu priutiti gradnju velikih rezervoara ili
akumulacija da se koriste zalihama vode kada je to najpogodnije.
Cijena izgradnje relativno velike brane bi bila preskupa i ekonomski
neisplativa.
Ali ako je akumulacija ve izgraena za druge svrhe, kao to su zatita
od poplave, navodnjavanje, prikupljanje vode za velike gradove,
rekreacijska podruja i slino, mogue je proizvoditi elektrinu energiju
koristei postojei odvod ili prirodni tok rezervoara (akumulacije).
Ako brana ve ima ispusni
otvor mogua je izvedba
MHE prikazana na slici.

Niskotlana MHE
s koritenjem postojee brane
188

Niskotlane MHE sa sifonskim odvodom

U sluaju da brana nije previsoka moe se ugraditi sifonski dovod.
Integralni sifonski dovod omoguuje elegantnu izvedbu postrojenja,
najee do visine 10 m i za postrojenja do 1000 kW, iako postoje
postrojenja sa sifonskim dovodom sa instaliranom snagom do 11 MW
(vedska) i visine do 30.5 m (SAD). Turbine mogu biti smjetene na
vrhu brane ili na nizvodnoj strani.

Niskotlana MHE sifonski dovod

189

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje

Postoje dvije izvedbe malih hidroelektrana koje koriste kanal za
navodnjavanje:

1. Ako je kanal dovoljno velik za smjetaj zahvata, strojarnice,

odvoda i bonog obilaza za vodu. Slika prikazuje izvedbu takve vrste
sa uronjenom strojarnicom opremljenom sa desno kutnom
pogonskom Kaplanovom turbinom.
Da bi osigurali opskrbu vode za natapanje izvedba mora sadravati
boni obilaz u sluaju gaenja turbine. Ovakva izvedba zahtjeva
projektiranje istovremeno kada i projektiranje kanala za natapanje,
jer bi ugraivanje u kanal koji je ve u funkciji mogla biti vrlo skupa
opcija. .

190

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje

191

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje

2. Ako kanal ve postoji, pogodna opcija prikazana je na slici. Kanal
bi trebalo neznatno poveati za smjetaj zahvata i preljeva. Da se
irina zahvata reducira na minimum, treba ugraditi izdueni preljev.
Od zahvata se voda kroz tlani cjevovod dovodi do turbine, a zatim
se kroz kratki ispust vraa u kanal. Uglavnom u kanalima nema
migracije riba pa su prolazi za ribe nepotrebni.

192

MHE ugraena u vodoopskrbni sustav

Voda za pie se isporuuje u grad transportom vode iz povienog
rezervoara kroz cjevovod pod pritiskom. Uobiajeno, u takvim
vrstama instalacije disipacija energije na niem kraju cjevovoda, na
ulasku u postrojenje za proiavanje vode, se ublaava koritenjem
specijalnih ventila.
Smjetanjem turbine na kraj cjevovoda, da pretvori ionako izguljenu
energiju u elektrinu, je zgodna opcija, pod uvjetom da se uzbjegne
vodeni udar. Da bi se osigurala trajna opskrba vodom mora biti
ugraen sustav obilaznih ventila. U nekim vodoopskrbnim sustavima
turbina ima ispust u otvoreni bazen ili jezero. Sustav za kontrolu
odrava nivo vode u bazenu. U sluaju mehanikog zastoja ili
zastoja turbine, sustav obilaznih ventila takoer moe odravati
razinu vode u bazenu. U sluaju da glavni obilazni ventil ispadne iz
pogona pojavljuje se nadtlak, te se pomoni obilazni ventil brzo
otvori. Kontrolni sustavi su jo sloeniji u sustavima gdje je izlaz iz
turbine podvrgnut protupritisku vodene mree.
193

MHE ugraena u vodoopskrbni sustav

194

Primjer mikrosustava za proizvodnju elektri

elektrine energije

Jednostavan
sustav koji se
sastoji od:
kanala sa vodom,
ventila za dovod
vode, cjevovoda,
te male
strojarnice koja
sadrava
upravljaku
plou, generator,
turbinu i odvod
vode
(vrlo praktini. )
195

3.2. Projektiranje malih HE

196

Poznavanje i izgraenost prostora nuni su kako sa stajalita

mogunosti unoenja novih zahvata, tako i sa stajalita utjecaja novog
zahvata na postojee i planirane zahvate. Podaci se nalaze u
postojeim dokumentima, katastrima, kartografskim materijalima, a
neke je potrebno snimiti.

Izbor odgovarajuih rjeenja neposredno je ovisan o svojstvima
sredine u kojoj se planira gradnja male hidroelektrane (priroda,
izgraeni prostori), kao i o raspoloivosti materijala za graenje,
mogunosti izgradnje nosive (stabilne i vrste), uporabljive i trajne
graevine pouzdane u koritenju.

Budui da se hidrotehnikim zahvatima neposredno mijenja stanje
vode u prirodi to posredno djeluje na stanje okolia manje ili vie
intenzivno, razmatraju se ona mogua rjeenja, koja su ekoloki
prihvatljiva rjeenja koja podravaju odrivi razvoj.

197


Gradnja male hidroelektrane je zahvat u funkciji razvoja drutva neophodno je uskladiti rjeenja s ostalim sudionicima izgradnje i
koritenja raspoloivih bogatstava, a ne manje vano je pripremiti
ekonomski prihvatljiva rjeenja.

Nakon prikupljanja podloga i izvrenja odgovarajuih istranih radova,
te njihove obrade, pristupa se analizi mogunosti prirodnih vodotoka i
mogunosti iskoritenja hidroenergetskog potencijala izgraenih
objekata na malim vodotocima.

Prilikom projektiranja malih HE potrebno je razmoriti slijedee:
1. Geoloke karakteristike
2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi
3. Stanje na terenu
4. Bruto energetski potencijal
5. Veliina izgradnje male HE
6. Izbor turbine i neto snaga za male HE
198

1. Geoloke karakteristike
1.1. Oblik zemljita

Konfiguracija terena prikazuje se
geodetskim kartama razliitih mjerila.

Karte slue za smjetaj hidroelektrana
na teren u vidu preglednih situacija, te
su podloga za hidroloke, hidraulike i
geotehnike proraune, kao na
primjer: definiranje slivnog podruja,
proticajni profili vodotoka i profili
terena.

U Geodetskoj upravi nalazi se sav
osnovni kartografski materijal o
Hrvatskoj. Katastar geolokih,
hidrogeolokih i slinih istraivanja
nalazi se u Geolokom institutu.
Mjerilo: 1 : 50 000 ili 1 : 25 000 dovoljno

Ue Mrenice u Koranu (MHE Turanj)

199

1.2. Svojstva zemljita

Ovisno o veliini i utjecaju zahvata na prostor potrebno je poznavati svojstva
zemljita ireg ili ueg prostora, sa stajalita povrine i dubine do koje se
oekuje znaajno meudjelovanje graevine i prostora u kojem se ona izvodi.

Openito treba osigurati mehaniku i kemijsku stabilnost temelja, kao i
vododrivost prostora u kojem se izvode hidrotehnike graevine.
1.3. Geodetski istrani radovi

Potrebni samo u iznimnim situacijama:
- snimanje uzdunog profila, kada se iz raspol. topografskih karata ne moe na
nekom (dijelu ili cijelom) vodotoku dovoljno tono odrediti uzduni pad,
- snimanje uzdunog i nekoliko poprenih profila na dijelu vodotoka pogodnom
za izgradnju brane i formiranje akumulacije,
- snimanje uzdunog profila na dionicama sa koncentracijama pada (kaskade,
vodopadi, brzaci i sl.),
- odreivanje kote gornje i donje vode kod postojeih umjetnih koncentr. pada.
200

2. Hidroloki i meteoroloki istrani radovi

2.1. Osnovne hidroloke karakteristike na
proticajnom profilu vodotoka

Proticajni profil vodotokova - definira proticajne
povrine uzdu vodotoka, a dobije geodetskim
snimanjem prirodnog korita popreno na smjer
toka.

Vodostaj se kontinuirano mjeri vodokazom
(fiksnim vodomjernim letvama na mjestu
vodomjerne postaje i iz tih mjerenja se,
statistikim i vjerojatnosnim raunanjem, dobiju
reprezentativni vodostaji za neki proticajni profil.

Konsumpcijska (proticajna) krivulja definira
prosjean odnos vodostaja i protoka u nekom
trenutku na mjestu razmatrane vodomjerne
postaje. Takoer se dobije statistikim
proraunom iz niza simultanih mjerenja vodostaja
i protoka.

A-A
HA
H [m]
B
HB=f(Q)
HA=f(Q)
A

Q [m3/s]
201


Protok se na mjestu vodomjerne postaje odreuje u pravilnim vremenskim

razmacima. Za svaki izmjereni vodostaj protok se izrauna pomou
konsupcijske krivulje, a zatim se statistikim i vjerojatnosnim raunanjem,
dobiju reprezentativni protoci za neki proticajni profil.

Rauna se da su podaci tokom dana konstantni te se iz njih dobiju srednji
mjeseni podaci, koji ovise o dobu godine i vlanosti toga razdoblja. Na osnovu
tih, kronoloki poredanih, srednjih protoka dobije se godinja krivulja protoka.

Krivulja protoka:
Raspodjela
srednjih protoka
vanijih vodotoka u HR
202

Krivulja protoka (a) i krivulja trajanja protoka (b)

Krivulja protoka Q [m3/s]

koliina vode u ovisnosti o
vremenu.

Ukoliko se umjesto kronoloki
uredi prema veliini krivulja
trajanja protoka (obino na
promatr. profilu za prosjena
za mjerenja u 10 god.)

Ako takvi podaci ne postoje ili
su nedostupni, pristupa se
dodatnom motrenju kroz
krae vremensko razdoblje od
mjerodavnog.

203

Mjerenje protoka za male vodotokove

Fluktuacije vodostaja i brzina prolaza vodnog

vala, kod malih vodotoka (tipino za male HE)
vrlo su brze.

Mogue ih je registrirati samo kontinuiranim
mjerenjima pomou instrumenta za mjerenje
brzine tekuine - limnigrafskim ureajem.

Mjerenje protoka pomou limnigrafskog ureaja

Instrument se uranja u vodotok i kalibrira
prema povrini presjeka na tom mjestu.
Podaci se pohranjuju u elektroniku memoriju.
204

2.2. Klimatoloka svojstva podruja izgradnje

Klimatoloka svojstva podruja izgradnje promatraju se sa dva stajalita
1. Graenja i koritenja, te
2. Eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje hidrotehnikih
sustava odnosno graevina.

Stanje u dijelu atmosfere, kojima se bavi klimatologija, a znaajno je sa
stajalita hidrotehnikih graevina, opisuju:
- temperatura vode i zraka,
- vlanost,
- vjetar,
- isparavanje sa zemljita, bilja i vodene povrine,
- oborine,
- insolacija.

205

3. Utvrivanje stanja na terenu

Ako nije mogue prikupiti podatke potrebne za odreivanje bruto potencijala
vodotoka, pristupa se pregledu cijelog vodotoka (ili samo nekih dijelova).

Pri tome treba procjenjivati i biljeiti sve karakteristike vodotoka i okolnog
zemljita. Prikupljanje podataka o vodotoku ukljuuje slijedee:

opis nastanka i procjena osnovnih karakteristika vodotoka,

obraslost zemljita i obraenost povrina ima znaajan utjecaj na
koeficijent otjecanja i stupanj erozije u slivu,

geometrijske karakteristike, ustaljenost i obraslost protjecajnog presjeka,

maksimalni vodostaji esto ostavljaju tragove na terenu, a posebno na
objektima uz vodotok.

minimalni i normalni vodostaji raspoloivi kroz vei dio godine posebno su
zanimljivi za procjenu iskoristivosti malih vodotoka.

206

4. Odreivanje bruto-energetskog potencijala

Svakom profilu vodotoka odgovara odreena kota H (visina iznad povrine

mora) i odreeni srednji protok Q, pa se vodotok moe prikazati Q-H
dijagramom vodotoka.

Pri odreivanju srednje snage i energije vodotoka, pretpostavljeno je da je

sva voda energetski iskoristiva, od izvora do ua, te da se potencijalna
energija vode pretvara (npr. u mehaniku) bez gubitaka.

Postupak se osniva na izrazu za bruto snagu i energiju:

P = 9,81 Qs Hb [kW]
W = P T = 9,81 Qs Hb T [kWh]
gdje je: Qs

srednji protok za promatrano razdoblje [m3/s]

Hb

bruto pad (prirodni) u [m]

promatrano razdoblje u [h] (obino 1 god = 8760 h)

207

5. Odreivanje veliine izgradnje male HE

Za odreivanje veliine izgradnje male HE mogu se postaviti neki openiti
principi i pojednostavljena metodologija, u odnosu na onu koja se primjenjuje
kod velikih HE.

Kod utvrivanja principa odreivanja veliine izgradnje za male hidroelektrane
moraju se razlikovati tipovi postrojenja, kod kojih se osnovne koncepcije
utvrivanja instaliranog kapaciteta meusobno bitno razlikuju:
5.1. Male HE predviene za samostalan rad
(kod lokacija udaljenih od distributivne elektroopskrbne mree za samostalnu
opskrbu izoliranih potroaa)
5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu

Openito treba teiti da mala HE bude vezana na distributivnu mreu uz
mogunost samostalnog rada u sluaju raspada sustava.

208

Iskoristivi volumen i protok veliina izgradnje

Iskoristivi volumen (m3) ovisan o
veliini izgradnje Qi odreuje se
iz krivulje trajanja protoka Q = f(t)
prikazane na slici
Qi

Vi = t dQ
0

Srednji iskoristivi protok (m3/s) je

onaj konstantni protok u kojem bi
za isto razdoblje na
promatranom profilu toka
protekla koliina vode Vi

Qsi =

Vi
t0
209

5.1. Male HE predviene za samostalan rad

Protona postrojenja

Veliina izgradnje odreuje se na temelju krivulje trajanja protoka. Odluka se
donosi na osnovu malih vodotoka neke odreene frekvencije: kod protonog
postrojenja kao jedinog izvora energije za izoliranog potroaa sigurnost u
opskrbi energijom ovisi samo o prirodnim protocima, pa su one i presudne za
kriterij odreivanja veliine izgradnje (trajanje malih voda u sunom
razdoblju).

Tipina krivulja trajanja protoka:
Qi je instalirani protok, a Qp% je
protok (ili vei od njega) koji stoji
na raspolaganju p % vremena,
(100-p)% vremena su protoci manji
od instaliranog, te e tada trebati
provoditi redukciju potronje energije.

210

5.1. Male HE predviene za samostalan rad

Postrojenja s akumulacijom za promjenjivo dnevno reguliranje dotoka

Ukoliko na odabranoj lokaciji postoje povoljni hidrolokomorfoloki uvjeti za
formiranje akumulacije za potpuno ili djelomino dnevno izravnanje, princip
odreivanja veliine izgradnje razlikuje se od prethodnog sluaja jer je
reguliranjem dotoka uz pomo akumulacije mogue koncentrirati proizvodnju
na kritina dnevna razdoblja. Oscilacije potronje energije u toku 24 sata
ovise o vrsti konzuma i prikazuju se pomou dnevnog dijagrama optereenja.
Protona postrojenja s rezervnim diesel agregatom

Ako se uz protono postrojenje instalira rezervni diesel agregat, protoci u
sunom razdoblju nisu vie odluujui, pa se postrojenje moe instalirati na
vei protok. Instalirana snaga odabrat e se veliinom kod koje e marginalni
trokovi proizvodnje elektrine energije iz male HE i diesel agregata dostii
minimalnu vrijednost.

211

5.2. Male HE vezane na distributivnu mreu

Izborom paralenog rada kao osnovnog reima rada, omogueno je da mala
HE u svakom trenutku, u okviru svog instaliranog protoka, stavlja na
raspolaganje maksimalno moguu snagu s obzirom na raspoloivi protok.

U sluaju smanjene lokalne potronje viak energije se isporuuje
distributivnoj mrei, a u sluaju da ta potronja prelazi raspoloivu snagu
elektrane, razlika energije se namiruje iz mree.

Time je rijeeno pitanje vika energije elektrane i pitanje dopunske energije za
potroae u periodu malih voda. Na taj nain, prilikom odreivanja veliine
izgradnje otpada utjecaj karakteristike lokalnog konzuma i krivulje njegove
dnevne potronje.

Za analizu veliine izgradnje koristi se tipina krivulja trajanja srednjih dnevnih
protoka koja je dovoljna za razmatrano podruje i dobiti iskoristivost izgradnje
(godinji faktor kapaciteta)

212

6. Izbor turbine i neto snaga za malu HE

6.1. Izbor turbine

Openito vodne turbine dijele se na: turbine
slobodnog mlaza (akcijske) i pretlane
(reakcijske) turbine, ovisno o padu,
protoku i tlaku

Akcijske slino vodenom toku

udubljene lopatice - okreu se u zraku

za velike padove (okomito >10 m), za
velike tlakove

Reakcijske za velika postrojenja

lopatice sline elisi broda potopljene u
vodi

za male padove, pri velikom protoku i
malom tlaku

213

Tipovi vodnih turbina:

Izbor tipa turbine za odgovarajue uvjete je vrlo vaan. Osnovni kriterij za izbor
tipa turbine su visina pada i koliina protoka su, a ostali kriteriji su jo i
korisnost, cijena i sl.

Pretlane (reakcijske) turbine

Francisova (konstruirao Amerikanac Francis 1848.)

Kaplanova (konstruirao eh Kaplan 1912.)

Propelerna (Kaplanova s nepominim rotorskim lopaticama)

Turbine slobodnog mlaza (akcijske)

Peltonova (konstruirao Amerikanac Pelton 1878.)

Turgo turbina (varijacija Peltonove turbine, ali je projektirana da ima veu
specifinu brzinu )

Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od
Peltonove turbine, izvodi se samo sa horizontalnom osovinom)

Mikroturbine: potrebna snaga od 33-4 kW, uz Q
QH ~1 uz stupanj korisnog
djelovanja od ~50% postie se snaga ~5 kW

214

Pretla
Pretlane (reakcijske) turbine za male HE

Rotor Francisove turb.

Rotor Kaplanove turb.

Rotor propelerne turb.

Bulb turbina (izvedena

od Kaplanove)

215

Turbine slobodnog mlaza (akcijske) za male HE

Rotor Peltonove
turbine
Peltonova turbina
s dvije mlaznice
Banki-Michell turbina

Turgo turbina

216

Izbor tipa turbine

Tip, geometrija i dimenzije turbine su uvjetovani prema kriterijima kao to
su neto pad, protok kroz turbinu, brzina rotacije, cijena i sl.
Vrsta turbine
Kaplan i propelerna

Raspon padova (m)

2 < Hn <40

Francis

25 < Hn < 350

Pelton

50 < Hn < 1300

Banki-Michell

1 < Hn < 200

Turgo

50 < Hn < 250

217

6.2. Neto snaga male HE

Za odreivanje neto snage vodne turbine i male HE polazi se od ope
jednadbe stacionarnog strujanja tekuine (Bernoullijeva
jednadba), koja uz zanemarenje trenja ima poznati oblik:

+ gh +

1 2
c = w 0 = const .
2

gdje su:
p tlak u okolini elementa mase vode koja struji (N/m2=kgm/s2m2),
specifina masa tekuine (kg/m3),
h visina promatranog elementa tekuine iznad referentnog nivoa (m),
c brzina strujanja tekuine (m/s),
w0 specifina energija tekuine (m2/s2).

218

Svim lanovima jednadbe (2.1) dimenzija je m2/s2, to odgovara

kvadratu brzine. Ta dimenzija odgovara specifinoj energiji, jer
energija ima dimenziju kgm2/s2, a specifina se energija
odnosi na jedinicu mase.
Prvi je lan specifina energija tlaka, drugi specifina
potencijalna energija, a trei izraava specifinu kinetiku
energiju tekuine.
Specifina energija w0 ukupna je specifina energija tekuine
koja se ne mijenja strujanjem jer je zbroj svih specifinih energija
konstantan, to je u skladu sa stavkom o odranju energije.
Moe se w0 shvatiti i kao snaga elementa mase vode
(M = 1 kg/s).

219

 Da bi se odredio neto-pad iskoristiv u vodnoj turbini, treba dakle

poi od (prirodnog) bruto-pada Hb. Izraz za neto-pad:

Hn = Hb +

c 02
c2
c2
+ A B h Rc
2g 2g 2g

gdje je: c0 - brzina vode na ulazu u cjevovod

cA - brzina vode na ulazu u turbinu
cB - brzina vode na izlazu iz difuzora turbine
hRc- visina gubitka u cjevovodu
Gubici u cjevovodu su mjera za gubitke energije, odnosno snage
u cjevovodu, te je obino dopustivo zanemariti visinu brzine c0

Hn = Hb +

c A2
c2
B h Rc
2g 2g

220

Tehniki iskoristiva energija vodotoka smanjena je zbog trenja u dovodima

(tunel,tlani cjevovod), te gubitaka protoka, to se definira kroz neto pad Hn
(neto pad = bruto pad (prirodni) gubici)

Srednja iskoristiva snaga (neto snaga) koju hidroelektrana daje na
prikljucima generatora, moe se odrediti iz jednadbe:

PP==9.81
9.81Q
QsisiHHnnt tggnn[kW]
[kW]
gdje je: t i g stupanj korisnog djelovanja turbine i generatora
Hn

raspoloivi netto pad [m]

Qsi

srednji iskoristivi protok

broj turboagregata

Ukupni stupanj djelovanja =t g pri optimalnom optereenju prosjeno za

vea postrojenja (velike HE) iznosi priblino 80%, a za manja postrojenja
(male HE) priblino 75%.

Pri tome kod malih HE treba uzeti u obzir i utjecaj stalne varijacije protoka!
221

Tipina korisnost malih vodnih turbina

222

Primjer snage, protoka i pada za malu HE

35
30

Flow m3/s

25
20
15
10

Primjer za srednji
dnevni protok

5
0

Hn = 3.0 m (ukupni 3.4m); Qsr = 4.8 m3/s

= 75% (pretpostavljeno)
Za malu HE s turbinom instaliranog protoka 3.8 m3/s daje snagu od 85 kW
223
223

3.3. Rad malih HE u EES i ekoloki utjecaj

224

Rad malih HE u EES

Male HE naelno doprinose sigurnosti i pouzdanost opskrbe
energijom

Osobito pogodne za napajanje lokacija udaljenih od
elektroenergetske mree gdje se uglavnom nalaze potencijalne
lokacije malih HE

Mali protoci velike varijacije toka i male akumulacije rezultat:
slino VE - mogu utjecaj na stabilnost EES

Mogunost uporabe sinkronih i asinkronih generatora - mogunost
samostalnog (otonog) pogona

Utjecaj na mreu ovisi o mjestu prikljuka

225
225


Male HE se zbog svoje veliine uglavnom spajaju na distributivnu

mreu, te su stoga prikladne za (pozitivan utjecaj):
- napajanje velikog broja ruralnih mrea s malom potronjom:
npr. 20 MWh/km2 u Lici prema 200 MWh/km2 prosjeno u HR
- popravljanje loih naponskih prilika na krajevima mree
- poveavanje raspoloivosti el. en. u otonom radu

Istovremeno, javlja se i negativan utjecaj:
- Utjecaj na tokove snaga (mogua potrebna pojaanja mree,
poveani gubici)
- Poveavanje izoblienja napona zbog pojave viih harmonika te
nestabilnosti napona
- Potrebna promjena dimenzioniranja zatite (poveanje struje KS)

226
226

Tehniki uvjeti prikljuenja male HE na distributivnu mreu HEP-a

Utvreni su i Tehniki uvjeti za prikljuak malih HE na EES HEP-a, kojima se
definiraju minimalni uvjeti koje mora zadovoljiti vlasnik, odnosno isporuitelj
elektrine energije iz male hidroelektrane da bi ona mogla raditi paralelno s
distribucijskom mreom.

Primjena Tehnikih uvjeta je obvezna pri koncipiranju, projektiranju, izgradnji,
putanju u pogon, odravanju i voenju pogona malih hidroelektrana koje se
prikljuuju na distribucijsku mreu HEP-a.

Male HE isporuuju u distribucijsku mreu HEP-a ukupno proizvodenu
elektrinu energiju ili raspoloivi viak nakon podmirenja vlastitih potreba,
najvee trenutne ukupne snage do 5 MW. Pri tomu, jedinina snaga agregata
ne moe biti vea od 5 MW. Iz navedenog slijedi da povlateni poloaj mogu
imati samo postrojenja koja istodobno zadovoljavaju oba navedena uvjeta.

Najvea snaga od 5 MW utvrena je prema dva temeljna kriterija i to:

prijenosnih mogunosti prosjene distribucijske mree i

potrebnih ogranienja glede dinamike stabilnosti distribucijske mree.
227
227


U sluaju da doe do smetnji u procesu proizvodnje elektrine energije koji

rezultiraju odvajanjem male HE od distribucijske mree, promjena stanja ne
smije izazvati nestabilnost, odnosno promjene napona koje bi smetale ostalim
potroaima.

Analizom potreba za elektrinom energijom, te uvjetima razmjene s
distribucijskom mreom HEP-a utvruje se tehniko - tehnoloka koncepcija
malih hidroelektrana glede prikljuka i paralelnog pogona s distribucijskom
mreom.

Male hidroelektrane koje su namijenjene iskljuivo za odvojeni pogon, zbog
svojih osobina su iznimni sluajevi i na njih se ne odnose Tehniki uvjeti.

Ishoenje elektroenergetske suglasnosti

228
228

Ishoenje elektroenergetske suglasnosti za malu HE

Pri gradnji male HE potrebno je zadovoljiti odgovarajuu upravnu proceduru
do ishoenja graevinske dozvole, te nakon izgradnje i uporabne dozvole:
1. Prethodno energetsko odobrenje
Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu (l.11. Pravilnika o koritenju OIEK (NN, 67/2007)).
Dobivanjem prethodnog energetskog odobrenja projekt se upisuje u Registar, ispituju se potencijali i
ureuju imovinsko- pravni odnosi. Odobrenje vrijedi 18 mjeseci (kada nije propisana obveza
ishoenja lokacijske dozvole) ili 48 mjeseci (kada je propisana obveza ishoenja lokacijske dozvole).
Podnositelj zahtjeva duan je u roku 6 mjeseci zapoeti ispitivanje potencijala male hidroelektrane, te
u roku 36 mjeseci podnijeti zahtjev za lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom utvruju se
uvijeti pod kojima se dozvoljava izvedba male HE.

2. Elektroenergetsko odobrenje
(l.17. Pravilnika o koritenju OIEK (NN,67/2007)). Dobivanjem energetskog odobrenja stjee se
pravo na zahtjev za graevinsku dozvolu i na zahtjev za prethodno rjeenje za stjecanje statusa
povlatenog proizvoaa. U roku 12 mjeseci potrebno je Ministarstvu dostaviti graevinsku dozvolu
koja se izdaje na osnovu glavnog projekta. Graevinskom dozvolom (NN, 76/2007) potvreno je da
je projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i da se moe pristupiti graenju. Ishoenje
lokacijske i graevinske dozvole propisano je Zakonom o gradnji (NN, 52/1999, 75/1999, 117/2001 i
47/2003).
Mission impossible!?

229
229

3. Graenje
Potrebno je minimalno primijeniti i odredbe sljedeih zakona: Zakon o vodama (NN,
107/1995), Strategija upravljanja vodama (NN 91/2008), Zakon o zatiti od poara (NN, 58/1993 i
33/2005), Zakon o zatiti prirode (NN 70/2005), Zakon o zatiti okolia(NN 82/1994, 128/1999 i
110/2007), Zakon o zatiti od buke (NN 20/2003), te prema potrebi i druge zakone (primjerice Zakon
o umama i druge), kao i podzakonske propise (primjerice Pravilnik o izradi studije o utjecaju na
okoli).

Od elektrotehnikih propisa izdvaja se: Pravilnik o tehnikim normativima za

elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, Propisi o tehnikim mjerama za pogon
i odravanje elektroenergetskih postrojenja, Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju
nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 1 kV do 400 kV, Pravilnik o tehnikim
normativima za elektrine instalacije niskog napona, Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju
elektrine energije, Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta i Pravilnik o
tehnikim mjerama za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona, Tehniki propisi o
gromobranima, Zatita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja i
Propisi o elektromagnetskoj kompatibilnosti, smetnje u sustavima napajanja koje uzrokuju aparati za
domainstvo i slina elektrina oprema, harmonici i kolebanja napona.

Ali ni to nije sve...

230
230

Trokovi malih HE

Openito, velike hidroelektrane imaju malih potekoa u nadmetanju sa
konvencionalom generacijom, ali male hidroelektrane, osobito vrlo male elektrane i
one s malim padom, se mogu normalno nadmetati tamo gdje su uvedene naknade
za vanjske trokove povezane sa fosilnim gorivima i nuklearnom energijom.

Poetni investicijski trokovi ulaganja po kW su veliki, ali su trokovi rada MHE
ekstremno niski, budui da nema potrebe plaati gorivo.

Potreban kapital za MHE ovisi o efektivnom padu, protoku, geolokim i
geografskim znaajkama, opremi (turbine, generatori itd.) i graevinskim radovima,
te o kontinuitetu toka.

Koritenjem postojeih brana, pregrada, rezervoara i jezera moe znaajno
smanjiti ekoloki utjecaj i trokove.

Elektrane s malim padom i velikim protokom zahtjevaju vea poetna ulaganja, jer
graevinski radovi i turbinska mehanizacija mora podneti vei protok vode.

231

Specifini trokovi MHE u ovisnosti o padu i instaliranoj snazi

232

Investicijski trokovi, trokovi pogona i proizvodnje el. energije

Drava

Raspon

Prosjeni trokovi

Prosjeni trokovi

trokova ulaganja
(/KW)

proizvodnje el. en.

(centa/kWh)

rada i odravanja

panjolska

1500

3.5 7

0.9

Austrija

2500

3.6 14.5

0.4

vedska

1800 2200

45

1.4

eka Republika

660 2000

23

Litva

2200 2500

2.5 3

Poljska

500 1200

(centa/kWh)

233

Investicijski trokovi i trokovi pogona MHE u HR

Procjena investicijskih trokova

1. kategorija vodotokova (108 poteza, srednje vrijednosti H = 16,62 m,
Q = 8,04 m3/s, P = 791,3 kW) : do 2500 /kW
2. kategorija vodotokova (244 poteza, srednje vrijednosti H = 5,33 m,
Q = 9,81 m3/s, P = 247,35 kW) : 2500 4500 /kW
3. kategorija vodotokova (231 potez, srednje vrijednosti H = 3,11 m,
Q = 6,69 m3/s, P = 95,47 kW) : 4500 6000 /kW
4. kategorija vodotokova (111 potez, srednje vrijednosti H = 0,99 m,
Q = 13,08 m3/s, P = 73,53 kW) : preko 6000 /kW

Za neke MHE u pogonu u Hrvatskoj trokovi pogona iznose od 1.3 do 2.5

/MWh.

Tako su pogonski trokovi prema iskustvenim podatcima iz prakse za

malu hidroelektranu Roki slap (1.4 MW) oko 18.37 kn/MWh (oko 2.48
/MWh), a za malu hidroelektranu Varadin (585 kW) oko 10 kn/MWh
(oko 1.35 /MWh).

234

Ekoloki utjecaji MHE i njihovo ublaavanje

Prednosti:
1. MHE su ekoloki vrlo prihvatljive, te
proizvodnjom elektrine energije u njima
nema emisije ugljinog-dioksida u okoli to je izrazito vano.
2. Smanjuje se potronja fosilnih goriva,
3. Pomau u zatiti od poplava, ne zahtjevaju koritenje velikih povrina,
Jedan GWh elektrine energije proizvedene u MHE znai:
- izbjegavanje emisije od 480 tona ugljinog-dioksida (CO2),
- opskrbu elektrinom energijom kroz jednu godinu za 250 kuanstava u
razvijenim zemljama, a za 450 kuanstava u zemljama u razvoju,
- utedu 220 tona goriva ili utedu 335 tona ugljena

235

Ekoloki utjecaji MHE i njihovo ublaavanje

Nedostaci:
Iako u znatno manjoj mjeri u odnosu na velike HE (ne utjeu na
promjene vodotoka), vjerojatan je utjecaj na lokalnoj flori i fauni
(migracije i ozljede riba, kvaliteta vode nizvodno i sl.) te se definiraju
mjere za zatitu okolia koje se mogu poduzeti da se ublae ti utjecaji:
- Rezervni tok
- Prolazi za ribe
- Skupljanje i skladitenje smea
- Vienamjenski pogoni
- Tehnike za smanjenje buke i vibracije
- Prijateljske turbine za ribe
- Bio-dizajn

236

Prolaz za ribe sa okomitim

otvorima

Prolaz za ribe sa rotacijskim krilcima

Oklapanje
postrojenja
radi smanjenja
buke
237

Bio-akustina ograda za ribe

238

Novi pristupi i rje

rjeenja - bu
buenje

Usmjereno buenje
pojednostavljuje izgradnju
malih HE i smanjuje utjecaj
na okoli

239
239

3.4. Potencijali malih HE u svijetu i HR

240

Male hidroelektrane u svijetu

Azija, osobito Kina je postala predvodnik u proizvodnji hidroelektrine
energije. Dananji razvoj u Australiji i Novom Zelandu se fokusira na
MHE. Kanada, zemlja sa dugom tradicijom koritenja hidroenergije,
razvija MHE kao zamjenu za dizel elektrane u udaljenim sredinama
bez razvedene elektrine mree.

Trita kao to su Juna Amerika, bivi Sovjetski savez i Afrika
takoer imaju veliki, netaknuti potencijal.

2000. svjetska instalirana snaga MHE je bila oko 37 GW. Samo 2005.
porast od 8 % u odnosu na 2004. i tada je iznosila 66 GW, to je
porast u odnosu na 2000. za ak 78%!

Vie od 50 % u Kini (38.5 GW), slijedi Japan s 3.5 GW, te SAD s 3
GW. Ipak, to je u odnosu na svjetsku potronju primarne snage
(15 TW) samo oko 0,5%, a u svjetskoj proizvodnji elektrine energije
(2006.) oko 5,12 %!
241

Male hidroelektrane u svijetu instalirana snaga (%) po regijama

242

Udio obnovljivih izvora u svjetskoj proizvodnji

elektri
elektrine energije 2006. godine

243

Male hidroelektrane u EU

Europa je druga u svjetskom doprinosu u proizvodnji elektrine
energije iz malih hidroelektrana, odmah iza Azije.

Hidroenergija ima oko 84% udjela u ukupnoj proizvodnji elektrine
energije iz obnovljivih izvora u EU-27 i oko 13% ukupne proizvodnje
elektrine energije u EU-15

2001. MHE su u EU-15 doprinijele oko: 2% u ukupnoj proizvodnji
elektrine energije, te oko 9% u ukupnoj proizvodnji elektrine
energije iz obnovljivih izvora energije.

MHE broje oko priblino 4.6% ukupne hidroenergetske proizvodnje u
novim lanicama Europske unije i Turskoj. Niti jedan od drugih
obnovljivih oblika energije (vjetar, biomasa, fotonaponske elije i sl.),
u tim zemljama, se ne moe mjeriti s malim hidroelektranama.

EU-15: u pogonu oko 14000 MHE s prosjenom instaliranom snagom
od 0.7 MW.

Nove lanice: EU-10 oko 2800 MHE, prosjene snage 0.3 MW,
Rumunjska, Bugarska i Turska: oko 400 MHE, prosjene snage 1.6
MW.
244

Instalirana snaga MHE po zemljama u EUEU-27+Turska u 2004.

245

Male hidroelektrane u EU
Prema godinjem rastu od 2%/godini u zadnjih 10-tak godina,
instalirana snaga MHE u Europi e biti oko 12 000 MW u 2010.
godini. To je jo jako daleko od cilja koji je postavila Europska
komisija od 14 000 MW i proizvodnje od 55 TWh/godini (EU
Direktiva).

246

Male hidroelektrane u Hrvatskoj

Povijest:
Iako se energija rijeka i potoka u Hrvatskoj koristila tisuama godina
(za pogon mlinova i sl), sustavna istraivanja mogunosti za njezino
iskoritavanje u hidroenergetske svrhe u malim hidroelektranama na
podruju Hrvatske zapoela su tek 1980. godine.
Jedan od tih vodotokova na kojem postoje brojne mogunosti za
izgradnju malih hidroelektrana pregradnjom postojeih ili naputenih
mlinova (vodenica) je rijeka Mrenica. Njezina ukupna duljina iznosi
64 km, visinska razlika 148 m, a prosjeni godinji protok 34 m3/s.
Ono po emu je Mrenica najpoznatija su ak 93 sedrena slapa
izmeu kojih su stvoreni ujezereni dijelovi rijeke. Na ak 49 tih
slapova tijekom povijesti ljudi su izgradili
vodenice za pogon mlinova, a kako je danas
najvei dio tih mlinova naputen ili zaputen,
postoje velike mogunosti za njihovu
pregradnju u male hidroelektrane.
247

Male hidroelektrane u Hrvatskoj

Posebnost MHE je u tome da je rasprostranjenost i broj povoljnih
lokacija vei to je predviena snaga instalacije manja, to je i
logino, jer prirodne vodne stepenice s manjom visinskom razlikom su
ee nego one s velikom visinskom razlikom.

Hrvatske vodotoke karakterizira veliki broj lokacija s malim padovima,

U veini sluajeva povoljne lokacije nalaze se u gornjim dijelovima
vodotoka, to u naim uvjetima znai da se radi o nepristupanim i
slabo naseljenim podrujima, iz ega slijedi da u tim dijelovima ne
postoji veliki konzum i kvalitetno razvedena distributivna mrea.

Tehniki iskoristivi energetski potencijal (177 MW)

Ranijim istraivanjima (prije 20-tak godina) bili obraivani vodotoci sa
specifinom snagom veom od 50 kW/km, dok ostali nisu detaljnije
analizirani i snimljen je potencijal hrvatskih vodotoka za male
hidroelektrane do 5 MW.

248

Tehniki iskoristivi potencijali za MHE u Hrvatskoj

Instalirana snaga
(MW)

Broj poteza

Broj poteza
(%)

Instal. snaga
(MW)

Instal. snaga
(%)

5 - 1,5

20

50

29

1,5 - 1,0

17

22

12

1,0 - 0,5

42

29

16

0,5 - 0,1

296

42

56

31

Manje od 0,1

324

47

21

12

UKUPNO

699

100

177

100

Priblino 90% poteza koritenja nalazi u podruju snage ispod 500

kW, ali ako se kao mjerilo uzme instalirana snaga, dobiva se slika iz
druge perspektive, tj. vie od 50% snage koncentrirano je u 11%
poteza koritenja.

249

MHE u pogonu u Hrvatskoj

Male HE u pogonu
Privatne
HEP
12 objekata
22 agregata
4,9 MW

20 objekata
37 agregata
68,3 MW
250

Neke MHE u pogonu u Hrvatskoj

Naziv

Instalirana snaga, MW

Godina put. u pogon

MHE Zeleni Vir

2 x 0,85

1,7

1922.

MHE Jaruga

2 x 2,8

5,6

1904.

MHE Ozalj I

2 x 1 + 2 x 0,8

3,6

1908.

MHE Ozalj II

2 x 1,1

2,2

1952.

MHE Zavrelje

1,5

1,5

1953.

MHE Kri

0,44

0,44

1988.

MHE akovec

0,34

0,34

1982.

MHE Dubrava

2 x 0,34

0,68

1989.

MHE Pamuna industrija Duga Resa

0,53 + 0,25 + 0,32

1,1

1937.

MHE Tvornica cementa '10 Kolovoz'

2 x 0,6

1,2

1913.

MHE Finvest I

4 x 0,315

1,26

1995.

MHE Finvest II

0,03

0,03

1997.

MHE Roki slap

2 x 0,886

1,772

1907.

PHEBM Varadin

0,585

0,585

1975.

PHEBM akovec

1,1

1,1

1982.

PHEBM Dubrava

1,12

1,12

1989.

Ukupno

24,227
251

Privatne MHE u pogonu u Hrvatskoj

252

Stanje koritenja MHE u Hrvatskoj - problemi

Postojei modeli i programi za planiranje i izgradnju EES-a potcjenjuju
ulogu MHE u sustavu i gospodarstvu prvenstveno zbog toga to njihovu
ulogu vrednuju prvenstveno kroz snagu objekta

Postojea metodologija planiranja izgradnje MHE pokazala se
neosjetljivom na suvremene zahtjeve za zatitom prirode i okolia te
kulturne batine

Vaea zakonska regulativa ne prepoznaje objekte MHE na adekvatan
nain, pa su procedure za dobivanje dozvola i suglasnosti dugotrajne i
sloene, kao da se radi o znatno veim i opsenijim projektima

U naoj zemlji vrlo mali broj MHE je u pogonu, pogotovo ako se vri
usporedba sa susjednim zemljama (Slovenija, Austrija, ...)

253

Istraivanje potencijalnih lokacija za MHE u Hrvatskoj

Mjerenje protoka tijekom godina

Odreivanje krivulje trajanja protoka

Ispitivanje izvedivosti i cijene projekta

Hidrologija, ekologija, prostorni planovi, utjecaj na kulturnu batinu i
ivot...

Princip diskvalificiranja lokacije uz minimiziranje ulaganja

U Hrvatskoj: od 77 lokacija iskljueno je 52: 33 (prostorno planska
ogranienja), 18 (zatita okolia i kulturna batina), dvije lokacije su
spojene u jednu novim rjeenjem

Preostalo 25 lokacija (77 -> 32 MW 25 -> 7,8 MW)

254

Pilot projekti malih HE u HR

Bregana (7)
abranka (10)
Kupica (2)
Mirna (2)

Slapnica (6)
Kupina (7)
ukov jarak (1)
Vitunjica (3)

Brzaja (4)
Orljava (9)

Zrmanja Vrelo (1)

Butinica (2)
Krupa (5)
Rumin Mali (1)
Rumin Veliki (2)
Ovrlja (1)
Ruda (3)
Jadro (2)
Cetina (2)
Pantan (1)
rnovnica (4)
Ljuta (2)
255

MHE za i protiv

Pozitivno

Negativno

Obnovljivi izvor el. energije,

nema emisije u okoli, smanjivanje
potronje fosilnih goriva

Ozlijede i migracije riba, utjecaj na

neposredni biosustav.

Kontrola plavljenja i toka

Buka i vibracije, vizualno

naruavanje okolia

Sigurnija i pouzdanija opskrba

el. energijom, stupanj djelovanja do
90%., poveana stabilnost, mali
pogonski tokovi

Nestalan protok: varijacije toka i

mala akumulacija osnovni problem
pri radu u EES

Pogodne za napajanje udaljenih

izoliranih podruja

Pozitivan drutveni utjecaj na regiju
(zapoljavanje i sl.)

Izgradnja: visoki investicijski trokovi

i komplicirano

256