MIJEANJE

PRAHOVA

MIJEANJE SISTEMA KRUTIH

ESTICA

Mijeanje materijala u krutom stanju izrazito je

mehanika operacija ali od velike vanosti za mnoge
procese u prehrambenoj i kemijskoj industriji.
Na mijeanje zrnatih i prakastih materijala utjeu
sljedei imbenici:
-oblik i veliina estice
-udio razliitih komponenata
-gustoa materijala
-vlanost materijala
-kemijsko fizikalna svojstva materijala

Nekoliko vanih razloga za dobivanje dobro

izmijeanih krutina:
kada iz mjeavine treba uzimati manje uzorka
fiksnog omjera pojedinih komponenata
(lijekovi u tabletama ili kapsulama)
kod namijeavanja vie komponenata u jedan
homogeni sastav(prehrambena ind.- brano)

mehanike karakteristike izmijeanog

proizvoda ovise o prostornoj osobnosti
pojedinih estica(agregati betona)
materijali koji se mijeaju mogu
meusobno kemijski reagirati(suhi
eksploziv)

Definicija dobre mjeavine po Lacey-u

glasi: Ako je dana mjeavina danih
materijala takva,da uzeti uzorak,bez obzira
kako malen bio,po sastavu odgovara
kompletnoj mjeavini,tada za nju moemo
rei da je odlino izmijeana.

Ta se definicija ne moe se u potpunosti

primijeniti za krutine-ako bi uzeli ekstreman
sluaj,sastav nikako ne moe biti isti ako se
uzorak smanji na jednu esticu. injenica je da
su kod prakastog materijala estice znatno
vee i da ih uvijek ima u manjem broju,
zahtijeva da se takve smjese promatraju sa
stanovita pojedinanih estica. Naime,u
smjesi krutih estica nasumino uzet uzorak
nije stalnog sastava ve mu se sastav kree
oko neke srednje vrijednosti.Ta variranja kreu
se u veem rasponu bez obzira o kojoj veliini
estica se radi.

Mijeanje sistema kruto-kruto

Mijeanje sistema kruto-kruto je tehnoloka
operacija iroko koritena u raznim granama
industrije.
Komponente se mijeaju u cilju
dobivanja produkta s prihvatljivom kvalitetom. Kod
mijeanja razliitih vrsta prakastih i zrnatih tvari,
moramo imati u vidu tri aspekta:
* karakteristike mjeavine
* vrstu mijealice i nain na koji ona radi
* mehanizme procesa mijeanja koji
dovode do homogene mjeavine

Na proces mijeanja izrazito

utjeu karakteristike protoka
mijeanog materijala. Proces
mijeanja direktno je odreen
karakteristikama protoka
materijala koji se mijea.
Osnova po kojoj se
klasificiraju i karakteriziraju
mjeavine i proces mijeanja,
odreena je pripadnou
mijeanog materijala u
prahove koji mogu biti
kohezivni ili nekohezivni.

Karakterizacija stupnja izmijeanosti

neke smjese
Mjeavine svrstavamo u dvije glavne grupe, a
to su:

Nekohezivne estice (estice slobodnog
toka) koje omoguuju pojedinanim
esticama slobodu samostalnog kretanja

Kohezivne ili uzajamno aktivne estice kod
kojih uvijek dolazi do meuestinog
povezivanja koje ne omoguuje esticama
samostalno kretanje, ve se kreu u obliku
nakupina.

Close coupled system

Free fall system

Nekohezivne mjeavine(manje od 100 m)

Ako su nekohezivne estice iste po svojim

osobinama tada e one u mjeavini biti sluajno
rasporeene.
U sluaju da estice nisu jednake, one e u
mjeavini imati djelomino sluajan raspored
zbog nedovoljno dobre izmijeanosti ili zbog
segregacije prisutne u procesu mijeanja.
Krivulja izmijeanosti za takav materijal biti e
nesimetrina to ukazuje na slabu homogenost
smjese

A
1
A
1

A
0

A
0

A
1

Prikaz dodirnog broja i koordiniranog broja

n= broj estica u uzorku

Indeks izmijeanosti M je:

X= srednji maseni udio estica A1u i-toj toki
uzorka veliine n


Kod

vrlo dobro izmijeanih smjesa koje

moemo nazvati idealne naii emo
na minimalne razlike u sastavu bez
obzira na koje veliine je uzet uzorak.

Stupanj izmijeanosti krutina je
stupanj rasprenosti slinih estica
unutar neke smjese.

Kohezivne mjeavine

Kohezivna smjesa sadri jednu ili vie

kohezivnih komponenata a zavrno stanje
joj se odreuje pomou meuestinih sila


Svaku

komponentu dakle treba promatrati

pojedinano,zato je mogue jednu
komponentu zanemariti jer je njena
raspodjela poznata ako su poznate
raspodjele svih drugih komponenata.

Idealna mjeavina :jednoliko

disperigirani sistem jedne vrste estica sa
drugom ili drugima koje ispunjavaju
meuprostore

je osnova
operacije mijeanja ono izaziva
neredi dozvoljava esticama da
nau neko drugo mjesto unutar
mjeavine.Kad mijeanje
zapoinjemo od nule estice su
sloene odreenim redomgrupirane ili odvojene po vrstama
a mijealica djeluje na njihov
daljnji razmjetaj.

Izmijeavanje

1
F
a
k
t
o
r

h
o

Odlicno uredjena

m
o
g

Djelomicno

Nepravilno
uredjena

slucajna
raspodjela

Idealno slucajan

Slucajna

Pseudo

e
n
o
s

slucajna
Neslucajna

t
i
0

Faktor utjecaja

Gravitacijske sile
Povrsinske sile


Postizanje

ravnotee-mijeanjem
dolazi u sustavu nakon odreenog
vremena do uspostave ravnotee,te
kod te dosegnute ravnotee moemo
rei da je nered postigao neki svoj
maksimum.U nekim sluajevima nakon
postignute ravnotee moe doi do
segregacije,ovisno o razlici u veliini
estica pojedinih komponenata,
njihovoj teini i obliku.

Stupanj rasprenosti
komponenata je najbolji kad se
postigne ravnotea u mijealici-no
svakim okretajem mijealice
mijenja se raspored estica ali ako
analiziramo raspored estica pri
svakoj promjeni mjesta estica
zbog mijeanja dobit emo sline
rezultate ako se smjesa analizira
uzorkovanjem.


Npr.ako

u mijealicu stavimo jednaku

koliinu crnih i bijelih kuglica i
mijeamo ih dok se ne postigne
ravnotea-kod uzimanja uzoraka na
bilo kojem mjestu imat emo 50%-tnu
vjerojatnost da su kuglice bijele i istu
toliku vjerjatnost da su one crne.

MEHANIZAM MIJEANJA
KRUTINA

Teorija

: Ako se nekoliko grupa krutih

estica nasumce kreu zajedno
nemogue ih je drati odvojeno. One
se moraju izmijeati. Kada je
mijeanje zavreno estice se moraju
izmijeati-biti e jednoliko izmijeane
jedne meu druge (sluajna
raspodjela).


elimo

li savreno izmijean
uzorak moramo nastojati ukloniti
to vie faktora koji utjeu na
kvalitetu izmijeanosti. Pojava
odvajanja estica djeluje
istovremeno sa sluajnim
kretanjem no teoretski se moe
promatrati odvojeno

Elektrostatski naboj

Velike

i male estice mijeane

sluajnim mijeanjem imaju
tendenciju odvajanja jer se velike
pokreu kretanjem ili proticanjem a
male strujom zraka  taj problem
moe se ukloniti mijeanjem u
vakuumu ili usporenim kretanjem
mijealice.


Male

estice tee tome da pokriju

velike i tako poremete mehanizam
sluajne raspodjele to se da izbjei
povoljnim omjerom
komponenata.Pritom je poeljno da
estice imaju meusobnu
elektrostatsku privlanost,a ako ona
ne postoji dodaju se aditivi(koji ne
utjeu na sam materijal koji se mijea
ve na naboj)

Razlika u gustoi estica

Razlika

u gustoi izmeu estica

pospjeuje segregaciju i ona moe
biti do omjera 10:1. Razlika u
veliini estica moe biti i daleko
vea ak do 1000:1


Najvei

neprijatelj sluajnoj
raspodjeli estica u smjesi je
elektrostatski naboj:mali naboj
moe biti razlog razmjeavanja,a
razliiti naboji mogu prouzrokovati
produenje vremena mijeanja ili
lou mjeavinu-zbog trenja kod
mijeanja dolazi do stvaranja
povrinskog naboja na
esticama(pospjeuje segregaciju)

TIPOVI MJEALICA I NJIHOVE

KARAKTERISTIKE

Zbog

velike raznolikosti materijala

koji se mijeaju i raznolikosti svrhe
mijeanja, za praksu su
napravljene brojene vrste ureaja
za mijeanje.

Koriste se za mijeanje raznih sistem,

kao na primjer:

plinsko

- tekue

tekue - tekue

tekue - kruto

kruto - kruto

Mijealice moemo svrstati

u 3 osnovne skupine:
mijealice za kapljevine
niskog viskoziteta

-mjealice za paste i ilave viskozne

tvari

-mjealice za sipke, prakaste i

granulirane tvari

Oprema za mijeanje
Opremu za mijeanje krutina svrstavamo u 2
osnovne grupe:

1.mjealice u kojima se materijal prevre

pomou lopatica
2.mjealice koje rade na principu
gravitacije zbog koje estice kolaju

oprema

raznovrsna je, a odabir ovisi o namjeni

mjeavine i karakteristikama komponenata koje
mijeamo
kod pripreme hrane ili nekih drugih proizvoda
osnovna svrha je izmijeavanje vie
komponenata u jednu homogenu smjesu
ovisno o namjeni mjeavine odabire sa
adekvatna aparatura,ali takoer vano je dobro
poznavati karakteristike estica jer one bitno
utjeu na mijeanje

parametri koji definiraju uvjete

mijeanja:

-vrsta mijealice

-snaga mijealice

-broj okretaja mijealice

-stupanj ispunjenosti mijealice

-nain punjenja i pranjenja mijealice

-pogreke mijealice-mrtvi prostori

-neprekidnost rada mijealice

Osnovno to treba znati (da bi odabrali

pravu aparaturu za mijeanje)
raspodjela veliine estica koje daju postotak
zastupljenog materijala odreene veliine u
smjesi

ukupna gustoa smjese masa po jedinici
volumena(kg/m3) nije konstantna i poveava se
aeracijom a smanjuje uslijed vibracije i u sluaju
kad dolazi do nakupljanja estica

oblik estica moe biti:kao pelet, sfrene,

jajolike, ploaste,nepravilne itd.

povrinske karakteristike-odnose se na
povrinu koju zapremaju i naboj koji
estice nose

drobivost materijal nastoji da se slomi na
manje estice (treba obratiti panju na
abraziju materijala)

stupanj aglomeracije-vano je da li su
estice zasebne ili slijepljene meusobno
u nakupine

sadraj vlage u krutom materijalu

Osnovni mehanizmi po kojima se

mijeaju krutine

po nainu djelovanja: konvekcijske i difuzijske

kovekcijske: zahvatajue ili razdvajajueprimjenjuju se za zajedniko kretanje relativno
irokih skupina estica unutar mijealice
difuzijske:opisuju sluajna kretanja i mijeanja
pojedinih estica unutar mase ili na povrini

1.

Neke od mjealica rade na principu

pomicanja cijelog spremnika,kod nekih
se vrti samo unutarnji dio a neke su
kombinacija ova dva.Nekad se u bubnju
nalaze pregrade,a mogu se podijeliti na:
Prevrta (tumbler) - za blago mijeanje
gustih prahova i abrazivnih materijala-ne
razdvaja aglomerate i radi sa velikim
volumenima,lako se isti.

2.

Prevrta s razbijaem aglomerata-za

mlinove (drobi estice),ako nema
potrebe za razbijanjem aglomerata moe
se koristiti za blago mijeanje.

3.

Stacionarna koljka ili lijeb (korito) razliite vrste mijealica gdje je kontejner
stacionaran,a unutarnji dio se prevre i
tako se mijea. Dijele se na:

Ima vie izvedbi:cilindrini, dvojno-unjaste,

dvojno-unjaste s
prevrtanjem, kubne,
tetraedarne i V-mjealice.

V-mijealica

napravljena

je iz 2 cilindra pod odreenim

kutom u obliku slova V,takav oblik
osigurava nesimetrino pomicanje
materijala oko osi rotacije a cijeli sadraj
je prevrnut tokom svakog okretaja
mijealice.Namjena je univerzalna,mogu
se mijeati krutine tekuine dispergirane u
krutinama i aglomerati.Ovisno o vrsti
mijeanja prevrtanjem se skrauje vrijeme
potrebno za dobru homogenizaciju a time
se tedi energija u postrojenju

trakasti mjeai-ima ih vie podgrupa najei princip

rada ovih mijealica je da vanjska spiralna traka pokree
materijal u jednom smjeru a unutarnja spirala u
suprotnom smjeru to osigurava prolaz materijala i ne
dozvoljava njegovo nagomilavanje

vertikalna klinasta mijealica-ima

nekoliko izvedbi-za suhe sipke krutine
Muller mijealica nije za ljepljive materijale,
obino se koristi za arne procese u kojima se
estice drobe ili razdvajaju

Dvostruki rotor koristi se za

kontinuirane procese ,lagano
se zagrijava ili hladi ,a
upotrebljava za sisteme kruto
tekue
Jednostruki rotor pogodan je
za sisteme gdje je potrebna
velika brzina mijeanja ,koristi
se za dispergiranje i
dezintegriranje estica

Turbinske mijealice imaju stalan nagib krilca

prema vodoravnoj od 90 na manje,bilo uzdu
itavog promjera ili uzdu pojedinih
segmenata.To su brzohodna mijeala i
postavljaju se u sredite posude.Uzrokuju
radijalno i tangencijalno strujanje koje stvara
vrtlog i djelotvorno je pri mijeanju.
Koritaste mijealice(prinudne ili loptaste)-sastoje
se iz nepokretne posude u kojoj je smjeten
jedan ili vie segmenata za mijeanje

Prilikom mijeanja krutih estica potrebno je

poznavati povoljan broj okretaja kao i najbolju
volumnu ispunjenost mijealice.Najpovoljniji broj
okretaja kao i najbolju volumnu ispunjenost
mijealice - najpovoljniji broj okretaja mijealice
utvruje se pokusima na modelu.
Za prenoenje rezultata s modela na prototip,
pogodno
je
koristiti
se
Froudevom
bezdimenzionalnom znaajkom
Fr=N2D/ g

D=promjer bubnja
g=ubrzanje sile tee

Mljevenje

Priprema uzorka
Prije samog procesa usitnjavanja vano je
razmotrit brojne parametre kako bi na
adekvatan nain pripremili uzorak

svojstva materijala, ulazna veliina
estica, volumen uzorka, vrijeme
usitnjavanja i eljenu finou konanog
produkta (praha)

KUGLINI MLIN

KUGLINI MLIN

Mljevenjesmanjivanje veliine estica

PREDNOSTI MLJEVENJA:
1) bolje mijeanje nekoliko razliitih komponenti
2) poveanje specifine povrine praha
3) bra ekstrakcija
4) bolji izgled, stabilnost i reoloka svojstva

NEDOSTACI MLJEVENJA:
1) agregacija sitnih estica
2) manja stabilnost praha ako je podloan oksidaciji
3) eksplozija praine
4) skup proces

Nauta

Controlling Segregation via Flow Perturbations and/or Cohesion

Joseph J. McCarthy, Department of Chemical Engineering, University of Pittsburgh

Alternatively, one can exploit the interparticle cohesive forces in order to

predict/manipulate the mixing-segregation
behavior
Inverting the direction of segregation faster
than the characteristic time of segregation
can eliminate free-surface segregation
Adding an axiallylocated baffle is
one way to
exploit the idea of
flow inversion that
has been
demonstrated in
both experiments
(top) and
simulations
(bottom).

When surface
modification is
not possible,
another option is
to add a dry
surfactant that
will form particle
clusters that aid
mixing