Nastavni Plan I Program Za OS

Nastavni
plan i program
za osnovnu kolu
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Tekst uredili:
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Lektor:
Tomislav Ladan, prof.
Recenzenti:
prof. dr. sc. Izabela Sori, prof. dr. sc. Slavica Bai, doc. dr. sc. Antun Arbuni,
doc. dr. sc. Maja Ljubeti, doc. dr. sc. Igor Radeka
Naslovnica:
Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL
Grafika priprema:
SAND, Zagreb
Tisak:
GIPA, Zagreb
Naklada:
10.000
Zagreb, kolovoz 2006.
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 371.214(497.5)
NASTAVNI plan i program za osnovnu kolu /
<tekst uredili Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre>.
- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta, 2006.
ISBN 953-6569-25-6
I. Nastavni planovi -- Osnovno kolstvo -- Hrvatska
300731027
c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 (0) 1 4569 072
Fax: + 385 (0) 1 4610 490
E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr
URL: http://www.mzos.hr
ISBN 953-6569-25-6
Nastavni
plan i program
za osnovnu kolu
Zagreb, 2006.
SADRAJ
Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU ....................................................................... 8
1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8
2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu ................................................................................. 9
3. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli ................................................................................... 10
4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11
5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12
6. Odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13
7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada ............................... 13
8. Rad s darovitim uenicima ................................................................................................................................. 14
9. Rad s uenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15
10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj koli .............................................................................. 16
11. Odgojno-obrazovna djelatnost strunih suradnika u osnovnoj koli .............................................................. 17
12. kolska knjinica................................................................................................................................................... 19
13. Integrativni odgojno-obrazovni sadraji za osnovnu kolu .............................................................................. 22
HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25

LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51
GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66
STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79
ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81
NJEMAKI JEZIK .................................................................................................................................................... 117
FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156
TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194
KLASINI JEZICI .................................................................................................................................................... 224
LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224
GRKI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232
MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238
PRIRODA I DRUTVO ....................................................................................................................................... 253
PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261
BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266
KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272
FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279
POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284
GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292
TEHNIKA KULTURA ....................................................................................................................................... 304
INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321
KATOLIKI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336
SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU ............ 365
Predgovor
Nastavni plan i program za osnovnu kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli - uitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiniara te mentora, savjetnika i sveuilinih
nastavnika na poboljanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Poboljanje je usmjereno
na rastereenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadraja,
predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteenu
raspodjelu po razredima, preciznije uoblienje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa prema razvojnim razinama
uenika.
Unoenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojnoobrazovnih sadraja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvie kvalitete rada osnovnokolskoga sustava
odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov
pristup pouavanja u osnovnoj koli, usmjeren na uenika umjesto na sadraj, ostvareno je primjerenije
umijee pouavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaenost s predkolskom, srednjokolskom i
visokokolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.
Kako bi se dobile odreenije, jasnije i vre smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i
obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja
sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jo
dva znaajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu
2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodei
nacionalne ispite meu uenicima prvih razreda gimnazija. Uinci istraivanja ovih pristupa promjenama
sustava odgoja i obrazovanja posluit e za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama
koje ine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima e
kole i svi zainteresirani biti obavijeteni i sustavno ukljueni u daljnja poboljanja obveznog odgoja i
obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Okvir promjena u osnovnoj koli za prosvjetnu i iru hrvatsku javnost naznaen je u Vodiu kroz
Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga
nacionalnoga obrazovnog standarda oivljen je senzibilitet uitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za
promiljanjem bolje vlastite prakse i odlunost da se unaprijedi uenje u koli.
Zahvaljujem lanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih
podruja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuilinim profesorima i drugima koji
su predano radili na poboljanju nastavnih sadraja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli.
Nova hrvatska kola doputa, omoguuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju strunost i ostvare
najvia postignua svoga poziva, kako u podruju sveukupnoga kolskog ivota, tako i u prihvaanju provedbe
ovoga nastavnog plana i programa kao kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljanja.
MINISTAR
prof. dr. sc. Dragan Primorac
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU
1. UVOD
Saetak
U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu kolu iznesene su odgojno-obrazovne
vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim
promjenama, prikazani su vidovi i oblici kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uenicima i s uenicima s
tekoama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuionikog rada, odgojnoobrazovna djelatnost nositelja kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika
kolskoga i nastavnog rada, te oekivanja glede njihove uloge u promiljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno
poboljanje odgojno-obrazovnoga rada u koli i izvan kole. Objanjena je svrha knjinice kao sastavnoga dijela
kole.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu (temeljem l. 22. Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadrajno donosi:
1. NASTAVNE PLANOVE, i to
E
E
E
E
plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godinjem broju sati, te
ukupnom tjednom i godinjem broju sati
plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godinjem broju sati
plan realizacije posebnih programa uenja stranih i klasinih jezika
plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika
2. NASTAVNE PROGRAME, i to
program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,
zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi
(odgojno-obrazovna postignua)
program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaen - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim
sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)
posebne programe uenja stranih i klasinih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim
sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)
Nastavni plan i program nove hrvatske kole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadraja.
Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogunostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.
Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga
nastavnoga i kolskog rada temeljit e se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.
Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga
razreda osnovne kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom
2005./2006. godine u 49 osnovnih kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a
povjereni su znanstvenicima Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.
lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uenicima prvih razreda gimnazija.
Rezultati uspjeha uenika na tim ispitima bit e takoer jedan od pokazatelja uinkovitosti rada u osnovnoj koli, odnosno
putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.
1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2006.
2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU
Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,
7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi
ODLUKU
o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu
I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu kolu u Republici Hrvatskoj.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu primjenjuje se od kolske godine 2006./2007.
Dosadanji nastavni plan i program tehnike kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom
vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne kole.
II.
Sadraj Nastavnoga plana i programa iz toke I. sastavni je dio ove odluke.
III.
S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu
kolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehnike kulture i izborne
nastave informatike iz toke I., stavak 3 ove odluke.
IV.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja i objavit e se u Narodnim novinama.
MINISTAR
KLASA: 602-02/06-05/00041
URBROJ: 533-10-06-1
Zagreb, 3. kolovoza 2006.
prof. dr. sc. Dragan Primorac

Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje
drutva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika
usmjerena je na stvaralatvo, inovativnost, kompetitivnost,
osposobljenost za usavravanje, te potrebu cjeloivotnog
obrazovanja.2 Njima treba teiti na svim razinama
formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i
obrazovanje ine njihov temelj.
3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I

OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI
Osnovna kola predstavlja obveznu razinu odgoja i
obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja
irokog opeg odgoja i obrazovanja. S opim odgojem i
obrazovanjem uenici dobivaju temeljna znanja potrebna
ovjeku za ivot, otvara im se mogunost daljnjega
kolovanja, postie se jednakost odgojno-obrazovnih
mogunosti, a s obvezom polaenja osnovne kole
sprjeava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i
drutveno marginaliziranje.
Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su:

E
osigurati sustavan nain uenja o svijetu, prirodi,
drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi,
E
poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni,
tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj
uenika, u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima,
E
stvoriti mogunosti da svako dijete ui i bude
uspjeno,
E
osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uiti
i pomoi im u uenju,
E
pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja koja
ih ekaju u ivotu,
E
pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka.
Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na

pouavanje uenika onim znanjima i na razvijanje onih
kompetencija koje e im biti potrebne za obnaanje
razliitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu
usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi
nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje
podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina
pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su
temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih,
stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,
praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano
prilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenih
uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima.
Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavlja

odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne
osobe, osobe stvaralakoga duha, s dubokim osjeajem za ouvanje
nacionalne i kulturne batine, te potivanje vrijednosti drugih
kultura i naroda.
Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje

svijeta u kojemu ive, razumijevanje prolosti i sadanjosti
u svijetu prirode i drutva, ovjekovom odnosu prema
prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i
duhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojnoobrazovni rad u osnovnoj koli valja usmjeriti na cjeloviti
razvoj uenika imajui u vidu drutvene, politike,
gospodarske, informacijsko-tehnoloke, globalizacijske i
druge promjene.
Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i ne

moe se reducirati na drutveno-kulturnu reprodukciju.
Drutveno-politike, gospodarske, radno-tehnoloke,
informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i
sve dinaminiji razvoj znanosti, nameu koli zahtjev za
uspostavljanjem nove kulture pouavanja i uenja, koja e
pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,
otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za
cjeloivotno uenje. Od kole se oekuje da uenike naui
uiti.
Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice su

usmjerene na uravnoteeno i povezano obrazovno i odgojno
djelovanje. U tom smislu uenike valja pouiti o i osposobiti
za ivljenje prema:
E
najsuvremenijim spoznajama iz jezinoga,
matematikoga, prirodoslovnoga, drutvenoga,
tehnolokoga, informacijsko-komunikacijskoga,
umjetnikoga, zdravstveno-tjelesnog podruja i
podruja ope kulture i religije,
E
zahtjevima promjenjivoga svijeta, to iziskuje
visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti
apstraktnoga miljenja, sposobnosti samostalnoga
uenja i samostalnoga rjeavanja problema, trajno
razvijena intelektualna uvstva, te sposobnosti za
ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa,
E
vrijednostima znanja i uenja kao individualnoga i
drutvenog dobra,
E
individualnim i kolektivnim pravima i
odgovornostima,
E
graanskom moralu, opim kulturnim i
civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz
nacionalne i europske tradicije,
Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanje

novih drutveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u
svim ivotnim podrujima, ali istodobno uvanje vlastitih
kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.
Osnovni odgoj i obrazovanje sadri etiku dimenziju
potrebnu za ivot dostojan ovjeka. Zato je razvoj stavova,
miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja i
uenja u osnovnoj koli. Osobne i drutvene vrijednosti
ispunjavaju ivot svakoga ovjeka. Uenike valja pouiti
drutveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od
kole se oekuje promiljanje o vrijednostima i
dugoronim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje
u skladu sa zajedniki usuglaenim drutveno-kulturnim
vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.
2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2005., str. 11.
10

E
E
E
temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,

sadrajima i naelima zdravoga ivljenja,
slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miljenja,
svijesti i savijesti
naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog
razumijevanja.
Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju i

obrazovanju u osnovnoj koli su: samostalnost,
inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes,
komunikativnost, potenje, pravednost, samopouzdanje,
potivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i
razumijevanje, samostalno i kritiko miljenje,
miroljubivost, odgovornost, osjeaj za jednakovrijednost i
jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniki duh te
samosvjesnost.
4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG

RADA PREMA HNOS-u
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu
i nastavnu djelatnost u koli odnosi se na usmjerenost
pouavanja na uenika. Ona podrazumijeva:
E
prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava
rada pojedinanim potrebama uenika, kako bi se
osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog
uenika,
E
odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i
sredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svih
podruja uenikove osobnosti,
E
planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s
postavljenim kratkoronim odgojno-obrazovnim
ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenja
odreenoga odgojno-obrazovnog sadraja jasna
uitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,
E
uvaavanje uenikovih predznanja i neposrednoga
iskustva,
E
uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih
pouavatelja u uenikovom okruenju,
E
planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog rada
prema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovne
sadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno
ustrojstvo i tempo nastave,
E
praenje uenikovih podruja interesa i uvoenje
njemu primjerenih oblika pouavanja i uenja, koji
e omoguiti aktivno, samostalno uenje i
praktino djelovanje uenika,
E
uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih
sredstava i drugih izvora koji potiu promatranje,
samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju te
uenje kako uiti,
E
stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozraja
koje e odraavati interes i motivaciju uenika za
uenje,
E
stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje se
temelji na meusobnom potivanju, iskrenosti,
razumijevanju i solidarnosti,
11
upuivanje na samostalno uenje kod kue,

upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavno
praenje izradbe domaih zadaa,
identificiranje i praenje darovitih uenika i
uenika s tekoama u uenju,
pruanje pomoi uenicima s tekoama u razvoju
i senzibliziranje ostalih uenika za njihove potrebe,
pomo i suradnju,
poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanje
njihovoga stvaralatva
sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje
razliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojnoobrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standarda
ocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje o
uenikovom napretku o uenju i razvoju,
redovito praenje te pravodobno, jasno i razvidno,
uoblieno i zbrojno vrjednovanje uenika s
konstruktivnim povratnim informacijama o
uenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, na
nain da uenici i roditelji/skrbnici razumiju
potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i
nain daljnjega razvoja i poboljanja,
uvoenje i praenje samovrjednovanja uenika i
meusobnoga vrjednovanja uenika u razredu,
ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)
uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih
ciljeva, naina njihova postizanja i ishoda
nastavnoga rada te rada i rezultata uenika,
redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima u
obliku rasprava o povezanosti i postojanosti
odgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojnoobrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjene
miljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja,
mogunosti organizacije i dr., te poticanje
profesionalnoga entuzijazma,
redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu
jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja
ciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u
nastavi svakoga pojedinog predmeta,
razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada
u koli, nain praenja uenikova rada kod kue, i
zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,
djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnom
satu i u koli.
5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA
BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA
NASTAVNI PREDMETI
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
OBVEZNI PREDMETI
1.
HRVATSKI JEZIK
5 (175)
5 (175)
5 (175)
5 (175)
5 (175)
5 (175)
4 (140)
4 (140)
2.
LIKOVNA KULTURA
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
3.
GLAZBENA KULTURA
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
4.
STRANI JEZIK
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
5.
MATEMATIKA
4 (140)
4 (140)
4 (140)
4 (140)
4 (140)
4 (140)
4 (140)
4 (140)
6.
PRIRODA
1,5 (52,5)
2 (70)
7.
BIOLOGIJA
2 (70)
2 (70)
8.
KEMIJA
2 (70)
2 (70)
9.
FIZIKA
2 (70)
2 (70)
10.
PRIRODA I DRUTVO
11.
POVIJEST
12.
GEOGRAFIJA
13.
TEHNIKA KULTURA
14.
TJELESNA I
ZDRAVSTVENA KULTURA
3 (105)
3 (105)
3 (105)
UKUPNO OBVEZNI
PREDMETI (REDOVITA
NASTAVA)
18 (630)
18 (630)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
3 (105)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
1,5 (52,5)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
18 (630)
18 (630)
22 (770)
23 (805)
26 (910)
26 (910)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
6 (210)
6 (210)
6 (210)
6 (210)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
3 (105)
IZBORNI PREDMETI
15.
VJERONAUK
16.
STRANI JEZIK
17.
OSTALI IZBORNI
PREDMETI
UKUPNO IZBORNI
PREDMETI (IZBORNA
NASTAVA)
2 (70)
2 (70)
2 (70)
4 (140)
POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA

18.
19.
LATINSKI JEZIK
GRKI JEZIK
UKUPNO POSEBNI
PROGRAMI
3 (105)
3 (105)
6 (210)
6 (210)
OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

20.
DOPUNSKA NASTAVA
I DODATNI RAD
21.
22.
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
1+1
(35+35)
IZVANNASTAVNE
DJELATNOSTI
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
SAT RAZREDNIKA
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
1 (35)
12

radu s uenicima. Iako se izbor odreenoga odgojnoobrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim
mogunostima kole, esto je zadravanje tradicionalnih
oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.
Preporuuje se vie timskoga promiljanja i unoenja
promjena koje e poveati kvalitetu nastavnoga i kolskog
rada.
6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI I
NASTAVNI RAD
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje se
redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim
radom s uenicima.
Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanje
djece starosne dobi od est do petnaest godina u odgojnoobrazovni rad osnovne kole, koji se u pravilu organizira
kao razredna nastava za uenike od I. do IV. razreda i kao
predmetna nastava za uenike od V. do VIII. razreda.
Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog
odjela koji se formira od uenika istoga razreda. Izuzetak
ine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za
sve uenike od I. do IV. razreda ili za uenike od V. do
VIII. razreda u planinskim i otokim kolama.
7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,
METODE I SREDSTVA
IZVANNASTAVNOGA I
IZVANUIONIKOG RADA
Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj koli
podrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranja odgojnoobrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno i
uspjean poticaj za angairanje uenika za rad izvan
redovite nastave.
Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izbor

odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih
predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadraja u
koli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni
predmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njega
opredijelio. O uenikovom izboru i obveznosti pohaanja
izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.
Svrha organiziranja izborne nastave je omoguivanje
slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,
proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom
odgojno-obrazovnom podruju za koje uenik pokazuje
posebne sklonosti i pojaan interes.
Izvannastavne aktivnosti obino su povezane s

odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne
naravi. Naini i metode realizacije izvannastavnih
aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupnoistraivakoga, samoistraivakog tipa odgojnoobrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih
didaktiko-metodikih pristupa.
Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uenike uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike
koji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike s
posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih
aktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku o
ukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veim
uspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem u
slobodnijim okruenjima pouavanja/uenja.
Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni

program koji se odnosi na uenika i/ili skupinu uenika
koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom
razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira
oblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju
sposobnosti i vjetina iz odreenih nastavnih podruja ili
vie nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog
predmeta. Dopunski rad se moe organizirati za sve
nastavne predmete izuzevi likovnu, glazbenu, tehniku i
tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave
slui i kao posebna pomo djeci graana Republike
Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva. Dopunski rad se
tada organizira radi brega prevladavanja odgojnoobrazovnih razlika glede razliitih kolskih sustava,
uspjenijega prilagoavanja novom kolskom okruenju, te
kao efikasan nain prevladavanja jezinih prepreka u
sluenju materinjim jezikom.
Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti

veoma su raznolika. To su:
E
literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,
likovne radionice, organiziranje kolskog radija i
kolskih novina, projekti - umjetniki stilovi i
razdoblja (odjea, komunikacija, obrasci ponaanja,
prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje
trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetnikoj glazbi i
ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,
jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,
E
prirodoslovno-matematiko
podruje,
koje
omoguuje iskustveno uenje i razmatranje odnosa,
primjerice, ovjek i biljke, ovjek i ivotinje,
pokusi iz kemije, kemija u okoliu, kemija u
svakodnevnom ivotu, meteorologija, istraivanje
uzroka i posljedica prirodnih nepogoda,
kartografija, genetika, astronomija i sl.,
E
portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruje koje se
odnosi na stjecanje portskih vjetina i sposobnosti
(nogomet, koarka, odbojka, ah...), uenje
drutvenih plesova, folklora, ovladavanje
vjetinama i sposobnostima korektivne gimnastike,
vjebama relaksacije i dr.,
Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira za

darovite uenike.
Razina odgojno-obrazovne kolske i nastavne
uinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojnoobrazovnih i nastavnih sadraja, i oblicima nastavnoga
rada, nego i o stupnju osposobljenosti uitelja za primjenu
najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava kolskoga,
nastavnoga i izvankolskog rada.
Uitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima
nastavnoga i kolskog rada, te svim vidovima odgoja i
obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom
13

upoznati roditelje s planom i programom izleta ili
ekskurzije prije poetka provedbe.
njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje se

odnose na izradbu i realizaciju projekata o
istraivanju zaviaja, etnologije, turistike kulture i
sl.,
E
ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina ivota
- istraivanje zaviaja i ouvanje njegova okolia,
uenje o ouvanju okolia, stjecanje kulture
ivljenja u zdravom okoliu za zdrav okoli,
E
drutveno-humanistiki projekti i radionice
(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i
ljudska prava),
E
ueniko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,
domainstvo, pelarstvo, osnovne tehnike
kukianja, vezenja, pletenja, ureenje kolskih
vrtova i sl.,
E
tehniko stvaralatvo (tehnike inovacije, tehnike
modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.).
Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji nain
sprjeavanja drutveno neprihvatljivoga ponaanja, a
iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uenika i
samostalno-istraivako uenje.
E
kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira

viednevno na posebno odabranom prirodnom odreditu s
odgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora
za pouavanje i uenje. Program kola u prirodi temelji se
na godinjem nastavnom planu i programu osnovne kole.
8. RAD S DAROVITIM UENICIMA

Tenja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i
postignuima zahtijeva pridavanje veega znaenja
otkrivanju iznadprosjene i darovite djece i stvaranju
mogunosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili
vie podruja. Zadaa uitelja je zamijeniti uobiajenu
razrednu situaciju u kojoj su se sadraji, metode i oblici
rada prilagoavali prosjenoj veini u razredu. Uoavanje
darovitih uenika i poticanje razvoja njihove darovitosti
izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,
motivacijom i sposobnostima darovitih uenika je obveza
uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli.
Dva najea pristupa koja se koriste za potrebe darovitih
uenika u osnovnoj koli su:
E
izradba i realizacija posebnoga ili obogaenoga
odgojno-obrazovnog programa i
E
akceleracija programa.
Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaenoga
odgojno-obrazovnog programa za darovitog uenika ili
skupinu darovitih uenika pretpostavlja:
E
identificiranje darovitoga uenika, odnosno
dijagnosticiranje darovitosti
E
izradbu programa rada za jednog ili skupinu
darovitih uenika,
E
formiranje tima strunjaka koji e pratiti
njegov/njihov rad,
E
osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,
nastavna sredstva, literatura, oblici pouavanja,
odnosno uenja),
E
vrjednovanje uenikovih rezultata i postignua.
Izvanuionika nastava je oblik nastave koji

podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih
sadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju:
izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazalita, galerije i druge
ustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugi slini
organizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Cilj
izvanuionike nastave je uenje otkrivanjem u
neposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenici
susreu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u
njoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kole
potie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja, pogodan je
za timski rad, utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar
odgojno-obrazovne skupine te potie intelektualna
uvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi
rauna o interesima, mogunostima i sposobnostima
uenika. Izvanuionika nastava treba koristiti mogunost
interdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitih
nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest
lake i bre uenje. Vano je temeljito planiranje aktivnosti
izvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama,
sadrajno i metodiki adekvatno pripremljeno. Najei
oblici izvanuionike nastave su kolski izleti, kolske
ekskurzije te program poznat kao kola u prirodi. Plan i
program ovih aktivnosti utvruje se godinjim planom i
programom rada kole.
Mogunosti obogaivanja programa za darovitoga

uenika ili uenike su raznovrsne. Program se moe
odnositi na svako odgojno-obrazovno podruje, a pristup
sadraju je dublji, individualno voen, esto povezan s
drugim podrujima, interaktivan, a moe biti pod
vodstvom mentora izvan kole (primjerice, znanstvenika,
umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaenog programa
daroviti uenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i
kolskog okruenja, nego individualno rade na zadacima ili
projektima uz struno voenje. Vano je voditi rauna o
individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog
uenika, a napose o njihovoj motivaciji.
kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki

odlazak uenika i uitelja u mjestu u kojemu je kola ili
izvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhu
ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i
zadaa.
kolska ekskurzija je viednevno putovanje radi
posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, portskim i
tehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu s
odreenim ciljevima i zadaama kole. kolske ekskurzije
mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duan
Akceleracija je oblik nastave kojim se ueniku

omoguuje zavravanje osnovne kole u vremenu kraem
od propisanog. Odnosi se na one uenike koji se istiu
izvrsnim postignuima u dijelu ili svim odgojno14

obrazovnim predmetima. Takvim uenicima se prua
mogunost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda
tijekom jedne kolske godine. Akceleracija moe biti
djelomina - kada daroviti uenik provodi u viem razredu
samo dio kolskoga dana, sluajui jedan ili vie predmeta,
i potpuna - kada uenik u jednoj kolskoj godini zavrava
dva razreda.
Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenost

uenika s tekoama u razvoju u razredni odjel, izradbu i
primjenu posebno prilagoenih programa za uenika s
tekoom ili tekoama u razvoju, koje kreira uitelj u
suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. S
posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.
Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama
potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na
nain da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie tri
uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o
broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u
osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u
koji je ukljuen jedan uenik s tekoama u razvoju, moe
imati najvie 28 uenika, s dva uenika s tekoama u
razvoju razredni odjel moe imati najvie 26 uenika, a s
tri uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe
imati najvie 24 uenika.
Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenja

potreba darovitoga uenika. Darovita se djeca istiu
odreenim natprosjenim sposobnostima, to je za uitelja
zahtjevnije u didaktiko-metodikom pristupu. Vano je
pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne
zrelosti darovitoga uenika prije donoenja odluke o
primjeni akceleracije.
Dodatnim radom esto se potie ukljuivanje uenika za
sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.
Hrvatski kolski sustav omoguuje i trei vid rada s
darovitim uenicima, a to je omoguivanje ukljuivanja u
posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se
organiziraju za skupinu darovite djece unutar same kole,
ili programe kojima se organizira poseban razred za
darovite uenike, a postoje i posebne kole - glazbene,
baletne, likovne, i slini programi koji se povremeno
organiziraju kao tzv. ljetne kole, subotnje kole, programi
specijalizacija i sl.
Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika

s tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni
oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim
potrebama.
Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima
(vida, sluha, tjelesnih oteenja) koji su potpuno integrirani
u redovite razredne odjele organizira se produeni struni
postupak u skupinama od 6 do 10 uenika nakon nastave.
Djelomina integracija podrazumijeva ukljuenost
uenika s tekoama u razvoju, najee s lakom
mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom
odjelu sa skupinom uenika koji rade prema Nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu, a dio programa svladavaju
prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za
uenike s tekoama u razvoju, kojega realizira defektolog u
posebnom razrednom odjelu.
9. RAD S UENICIMA S POSEBNIM

POTREBAMA
Suvremena hrvatska kola omoguuje i potie
integraciju uenika s lakim tekoama u razvoju u redoviti
kolski sustav, to ovisi o stupnju tekoe i procjeni
posebne odgojno-obrazovne podrke koju uenici s
tekoama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje
prua kola i omoguuje lokalna zajednica.
Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih

tekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomine
integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima
svladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematike
i prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne i
glazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvene
kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,
uglavnom po prilagoenom programu.
Prema novim terminologijskim odreenjima uenici s

tekoama u razvoju kategoriziraju se u uenike s
posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti
osnovnokolski sustav podrazumijeva prakticiranje
posebnih sadraja, naina, metoda rada i vrjednovanja
postignua.
U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama u

razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe
uenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i
nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrke
primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjem
osposobljenih asistenata u nastavi i dr.
Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se

ukljuuju u redovite razredne odjele, te svladavaju
redovite nastavne programe uz individualizirane naine
rada s obzirom na strunu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja, o kojemu miljenje i prosudbu
donosi poseban tim strunjaka.
Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne kole
omoguuje dva vida integracije djece s tekoama u
razvoju:
a) potpunu integraciju, i
b) djelominu integraciju.
15

Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s
invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. 2012. predviaju niz mjera u podruju odgojnoobrazovne integracije djece s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: struno osposobljavanje i
usavravanje uitelja, meuresornu suradnja i suradnja s
civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i
programa, mobilne slube podrke i dr.
Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenja

novih, alternativnih oblika rada s uenicima s tekoama u
razvoju, koji obogauju postojee nastavne planove i
programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili
izvankolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.
bonus nastava, koji predstavlja ponudu zamjenskih
aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vie kognitivne
razine, a za uenike s tekoama u razvoju predstavljaju
teko dostian ili pak nedostian cilj. Ovaj oblik rada je
posebno koristan za sprjeavanje upuivanja djece u
specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske
sredine kada to nije nuno. Blok satovi olakavaju
organizaciju bonus nastave.
Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadraje, planira kola
u suradnji s roditeljima, uenikom i strunim suradnicima,
a oni ovise o inicijativnosti, domiljatosti i mogunosti
neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.
Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih

suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za
rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora
najprikladnijih pedagoko-psiholokih i didaktikometodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja
napredovanja i uspjenosti.
Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada
s uenicima s tekoama u razvoju i njihovoj integraciji u
redoviti nastavni rad u koli ukljuuje intenzivnu suradnju
uitelja, ostalih uenika, strunih suradnika, ravnatelja,
roditelja/skrbnika i lanova obitelji, lokalne zajednice,
udruga.
10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE

DJELATNOSTI U OSNOVNOJ KOLI
Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli su:
ravnatelj, uitelji i struni suradnici.
U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitom

sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli teite se
stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i
nastavnih programa. Posebno izraen program
pretpostavlja individualizirani rad, praenje i vrjednovanje
uenikova napredovanja, savjetovanje sa strunim
suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.
Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog
programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i
potreba uenika, te procjeni podruja koja treba razvijati
kod uenika s posebnim potrebama.
Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba za

funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u
koli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagokoj
djelatnosti kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je
stvaranje ozraja za promjene, povezivanje s kolektivom,
poticanje timskoga rada i zajednikoga rjeavanja
problema, stvarati suradniko ozraje, pokazati jasno
namjere, ciljeve i zadae kole, istaknuti doprinose i
zasluge lanova kolektiva, ukljuiti lokalnu zajednicu u rad
i ivot kole, jasno iskazivati prioritete kole, suraivati s
lanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i
zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uitelja i
uenika, nazoiti proslavama, provoditi vrjednovanje i
samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i
samovrjednovanje rada uitelja.
Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna

procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadraja, razine
usvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni i
dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka,
sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua
uenika. Preporuuje se ee praenje uspjenosti
programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili
doraivanja programa.
Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj

nastavi prema podrujima nastavne djelatnosti. Oni
ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,
izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uenicima
s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuionikim
aktivnostima.
Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi s

uenicima s tekoama u razvoju, ona je duna osigurati
primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu
suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlatenim
institucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenika
ulau se u mapu uenika.
Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenje

povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko
posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika
odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uenika,
uitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i
odgojitelj odreene skupine uenika koja ini razredno
odjeljenje. On je osoba koja upuuje uenike u kolski i
nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomae im,
potie razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima te
ih pouava zajednikom ivljenju. Ulazak djeteta u kolu
oznaava susret s novim socijalnim okruenjem, drukijim
Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole

duni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao i
preporuke za daljnji rad.
Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju
se za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama
temeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odluke
uiteljskog vijea kole.
16

drutvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je
uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholokog ozraja i
meusobnoga potovanja. Razrednik prati rast i razvoj
uenika, njihovo ponaanje, otkriva uzroke moguega
neprihvatljivog ponaanja. Razrednik radi u skladu s
odgojno-obrazovnim ciljevima kole i nastave, identificira
probleme uenika, pomae im u rjeavanju problema i
neuspjeha u uenju, te stalno surauje s drugim uiteljima.
Njegova
je
obveza
i
stalna
suradnja
s
roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praenja
razvoja uenika, razrednik vodi pedagoke i
administrativne poslove. Na poetku kolske godine
razrednik izrauje program rada svoga odjela.
uspostavljaju i razvijaju sustav informatike i

dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i
unaprjeivanja osobnoga rada te rada kole,
E
provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada
sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u
koli.
Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga
radnika i knjiniara usmjeren je na sva podruja odgojnoobrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u
ostvarivanju ciljeva osnovne kole. Ta podruja su:
E
pripremanje
kolskih
odgojno-obrazovnih
programa i njihove realizacije,
E
neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu,
E
vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,
provoenje studijskih analiza, istraivanja i
projekata,
E
stalni struni razvoj nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli,
E
biblioteno-informacijska i dokumentacijska
djelatnost.
E
11. ODGOJNO-OBRAZOVNA
DJELATNOST STRUNIH
SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI
Razvojno-pedagoka i psiholoka djelatnost sastavni je
dio programa rada osnovne kole, ija uloga jest stalno
unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada
u koli i nastavi.
Pripremanje
kolskih
odgojno-obrazovnih
programa i njihove realizacije odnosi se na:
E
utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uenika,
kole i okruenja - ispitivanje i utvrivanje pojava i
procesa s ciljem operativnih, dijagnostikih,
znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojnoobrazovne situacije i pripremu plana odgojnoobrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju
i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;
E
organizacijske poslove, planiranje i programiranje
rada kole i nastave - planiranje i programiranje rada
svakoga strunog suradnika; sudjelovanje u
osmiljavanju i kreiranju kratkoronoga i
dugoronog razvoja kole, te izradbu godinjega
plana i programa rada kole; planiranje i
programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i
rada strunih tijela kole; provedbu kvantitativne i
kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva kole;
praenje razvoja i napredovanja uenika;
profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;
izvannastavne aktivnosti; rad strunih tijela kole;
planiranje provedbe integrativnih nastavnih i
kolskih programa; pripremu individualnih programa
za uvoenje pripravnika u samostalni rad;
sudjelovanje u planiranju i programiranju javne
afirmacije kole;
E
ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa
kole - praenje cjelokupnoga rada kole i
vrjednovanje kvalitete rada i didaktiko-metodikih
uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu
nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u
estetsko-ekolokom ureivanju prostora kole;
poticanje uitelja za primjenu audio-vizualnih
sredstava i informatike opreme u nastavi.
Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni

suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,
socijalni radnik i knjiniar.
Struni suradnici u koli ostvaruju sljedee zadae:
E
potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje
omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika,
E
prate razvoj i odgojno-obrazovna postignua
uenika,
E
sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi
uenika,
E
profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u
skladu s njihovim potrebama, interesima i
sposobnostima,
E
pruaju
savjetodavnu
pomo
uenicima,
roditeljima, uiteljima, strunim tijelima i drugim
sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti
/procesa,
E
sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni
odgojno-obrazovni rad,
E
sudjeluju u strunom usavravanju odgojnoobrazovnih djelatnika,
E
istrauju potrebe za kvalitetnu organizaciju
odgojno-obrazovnoga rada,
E
istrauju i analiziraju pojedine pedagoke /
psiholoke / defektoloke pojavnosti (programa,
akcija, odgojno-obrazovnih postignua, pedagokog standarda) i drugih sastavnica odgojnoobrazovne djelatnosti/procesa,
E
rade na povezivanju kole s lokalnom i irom
zajednicom,
E
uvode i prate inovacije u svim sastavnicama
odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
E
prate nove spoznaje iz podruja pedagogije /
psihologije / defektologije i njihovu primjenu u
nastavnom i kolskom radu,
17

Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:
E
upisi djece u I. razred osnovne kole - utvrivanje
psihofizike sposobnosti djece pri upisu u I. razred,
utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;
E
unaprjeenje rada kole - sudjelovanje u
suvremenim promjenama rada kole; poticanje
uvoenja i primjene novih metoda i oblika
nastavnoga i kolskog rada; struna pedagokopsiholoka i didaktiko-metodika pomo u
ostvarivanju nastavnih planova i programa; praenje
realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih
predmeta, izvannastavnih i izvanuionikih
aktivnosti; identifikacija i praenje rada i uspjeha
darovitih uenika, sudjelovanje u izradbi
individualiziranih programa za darovite uenike i
uenike s tekoama u razvoju, pruanje strune
pomoi uenicima s tekoama u uenju, s loim
obiteljskim prilikama i drugim oteavajuim
okolnostima; provoenje razvojnih i akcijskih
istraivanja i drugih znanstveno-strunih projekata;
vrjednovanje realizacije nastavnih programa i
kolskoga rada, uenika i razrednih odjela;
predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada
kole, kulture kole i profesionalne kulture;
sudjelovanje u meukolskim, upanijskim,
regionalnim i meunarodnim projektima;
E
razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno
pruanje savjetodavne pomoi uenicima,
roditeljima, uiteljima; razmatranje i predlaganje
odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje
nepoeljnih ponaanja uenika; individualni i skupni
savjetodavni rad sa strunjacima;
E
profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih
potreba
uenika,
procjenjivanje
njihovih
sposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika,
roditelja i uitelja s mogunostima nastavka
kolovanja djece/uenika s obzirom na potrebe
svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda
za zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama;
savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama;
E
zdravstvena i socijalna zatita uenika - sudjelovanje
u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i
podizanje zdravstvene kulture uenika i drugih
sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomo
uenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne
zatite; upoznavanje socijalnih prilika uenika i
pomo ueniku u ostvarivanju socijalno-zatitnih
potreba; uvaavanje i zastupanje prava uenika.
E
E
E
suradnje sa strunjacima i ustanovama koje prate

odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave
unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja,
organiziranja i voenja strunih rasprava u koli,
organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova,
angairanja
u
odgovarajuim
strunim
udruenjima,
praenja znanstvene i strune literature.
Biblioteno-informacijska i dokumentacijska
djelatnost podrazumijeva sljedee aktivnosti:
E
nabavku znanstveno-strunih asopisa, knjiga i
druge literature,
E
nabavku multimedijskih izvora znanja,
E
poticanje uenika, roditelja, uitelja na koritenje
znanstvene i strune literature,
E
pruanje strune pomoi ueniku i roditelju u
koritenju literature,
E
sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju
informatizacije kole,
E
kreiranje i izradba tiskanih materijala za uenike,
uitelje, roditelje, nastavni i kolski rad,
E
voenje kolske, pedagoke i nastavne
dokumentacije,
E
izradba i uvanje uenike dokumentacije.
Struni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio
poslova neophodan je timski rad.
Pedagog je najire profiliran struni suradnik. Sudjeluje
u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od
planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On
surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne
djelatnosti/procesa u koli. Prati, istrauje i analizira
nastavni rad, te predlae naine i sadraje za unaprjeivanje
i poboljavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog
rada u koli. Teite rada pedagoga je na pedagokodidaktikom podruju kolskoga i nastavnog rada.
Psiholog je strunjak koji primjenjuje znanstvene
spoznaje pedagoke i razvojne psihologije u kolskoj
praksi. Primjenom odgovarajuih psihologijskih
instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju
psiholokoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog
procesa. Teite njegova rada je individualni i skupni rad s
uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnoobrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova
osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba
i ponaanja, te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj i
napredovanje uenika, psiholog radi s njima savjetodavno,
a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.
Struno usavravanje je obveza neposrednih

sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u koli i nastavi,
a aktivnosti strunih suradnika povezane su sa stalnim
strunim razvojem, i to na nain:
E
planiranja i provedbe obveznoga strunog
usavravanja uitelja i strunih suradnika,
E
praenja i pruanja strune pomoi pripravnicima i
uiteljima poetnicima,
Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i

terapiji uenika s tekoama u razvoju i uenju. Utvruje
individualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjene
uenicima s tekoama u razvoju i uenju, te odreuje
nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima
takve djece. Brine o osposobljavanju i strunom
usavravanju uitelja u podruju integracije i brige za
18

razvoj djece s tekoama. U skladu s vrstom i stupnjem
tekoe, utvruje didaktiko-metodike uvjete rada.
Surauje s roditeljima usklaujui odgojno-obrazovne
napore kole i roditeljskoga doma.
To su i preduvjeti za uspjena postignua u uenju i

razumijevanju, poticanju mate i uivanju u itanju,
promicanju naela da su sloboda miljenja i slobodan
pristup informacijama polazita za uspjeno i odgovorno
sudjelovanje u graanskom demokratskom drutvu. Za
ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je
suradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnim
osobljem i roditeljima/skrbnicima.
Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uenika u

koli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i
utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih imbenika i
uspjeha uenika. Analizom socijalne situacije u koli
utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih
problema i neuspjeha pojedinih uenika. Upoznaje se s
neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju
djeca s izraenim socijalnim potrebama te predlae
rjeavanje socijalnih problema takvih uenika. Prua
pomo uiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga
ambijenta i otklanjanju socijalnih problema.
Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa

neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, strunoknjininu te kulturnu i javnu djelatnost.
Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je na
informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu
informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica
ovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje i
uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja,
nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.
Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenosti
kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike
samostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih na
stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju,
vrjednovanju i primjeni informacija.
Knjiniar potie razvoj italake kulture i

osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,
pridonosei razvoju kulture samostalnoga intelektualnog
rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s
uenicima i njihova upuivanja u koritenje razliitih
izvora znanja, knjiniar sudjeluje u formiranju
multimedijskoga sredita kole kroz opremanje strunom
literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuom
odgojno-obrazovnom tehnikom. Knjiniar prati
znanstveno-strunu literaturu, izrauje anotacije i tematske
bibliografije, te potie uenike i uitelje na koritenje
znanstvene i strune literature. S aktualiziranim
promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, te
provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard
za osnovnu kolu, knjiniari unose kvalitativne promjene u
odgojno-obrazovni rad knjinice donoenjem posebnoga
programa rada Informacijska pismenost i poticanje itanja.
kolska knjinica je mjesto gdje se uenik uvodi u svijet

knjige i itanja. itanjem uenik otkriva raznoliki svijet
literature. Pritom tehnike itanja i razumijevanje
proitanoga postaju bitan preduvjet uspjenosti procesa
cjelokupnoga kolskog uenja. Zadaa je kolskoga
knjiniara stvoriti od uenika itatelja koji e s
oduevljenjem i radou osjetiti knjievno djelo.
Samostalnost u uporabi razliitih izvora informacija i
znanja oituje se u snalaenju u svim knjinicama, sluenju
njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naela,
uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne
zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i
svrsishodnoga cjeloivotnog uenja te napredovanja u
struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.
12. KOLSKA KNJINICA

Suvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko
i komunikacijsko sredite kole. Kao izvor informacija i
znanja prvenstveno je namijenjena uenicima i uiteljima
za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim
i izvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja i
provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena.
Timskim radom kolskoga knjiniara i uitelja

omoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ili
zajednikih nastavnih sadraja iz podruja informacijske i
italake pismenosti, kako pri planiranju tako i u
ostvarivanju, ime se znatno smanjuje optereenost
uenika. Program rada kolske knjinice moe biti
namijenjen uenicima, uiteljima, roditeljima ili svim
korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaama i ciljevima.
Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupu
prema drugim predmetima odnose se na sljedee:
E
sudjelovanje u zajednikom planiranju tema,
E
realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,
E
izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,
E
provoenje individualnih i skupnih projekata,
E
pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,
tema ili cjelina,
E
organiziranje predavanja i radionica za uenike,
uitelje, strune suradnike, roditelje,
E
prezentacije projekata.
Nositelj djelatnosti kolske knjinice kolski je knjiniar

od kojeg se oekuje profesionalni pristup u komunikaciji i
radu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba te
informacijske vjetine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj
uporabi informacija.
kolska knjinica je prostor prilagoen potrebama
uenika i omoguuje im uenje i samostalno istraivanje.
Zadaa je suvremene kolske knjinice potpora odgojnoobrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i
programa kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup
izvorima znanja koji e uenike potaknuti na razliite ideje
u procesu iskustvenoga uenja i omoguiti im stjecanje
stvaralakoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.
19

Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u
razliitim oblicima:
E
radionica za interesnu skupinu uenika,
E
radionica za uenike pojedinih razrednih odjela,
E
radionica za uenike s posebnim potrebama,
E
nastavni dan u kolskoj knjinici,
E
knjievni susreti - predstavljanje knjiga,
E
izradba biltena, preporuenih popisa literature,
bibliografija i drugih izvora,
E
izlobe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih
materijala, audiovizualne grae, uenikih
radova...),
E
organiziranje susreta s osobama koje izlau
odreenu temu,
E
organiziranje itateljskih klubova,
E
pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike
i uitelje,
E
obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih
uenika kole i dr.
E
E
uputiti uenike na knjige kao stalni izvor

raznovrsnih znanja (informativnih, umjetnikih,
tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim,
auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,
crte, mapa, tonski i videozapis),
raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, u
slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne
zajednice,
upoznati uenike s primarnim i sekundarnim
izvorima informacija za potrebe cjeloivotnog
uenja,
pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu,
pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat,
citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebe
problemsko-istraivakoga i projektnog rada,
pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskih
podataka o knjinoj grai.
Neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u kolskoj

knjinici strukturiran je po razredima i sadrajima, te
zadaama odgojno-obrazovnoga rada.
Nezaobilazna je uloga kolske knjinice u promicanju

prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga
ovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih
sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.
Takav e uenik moi dosegnuti optimalni i eljeni stupanj
obrazovanja, pridonijeti svojoj drutvenoj sredini, aktivno
se ukljuiti u cijelo drutvo, znati se oduprijeti ivotnim
nedaama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i
stilove ivljenja, sa znatieljom usvajati nova znanja
potrebna za prilagoivanje u svim ivotnim situacijama.
Od I. do IV. razreda osnovne kole razvijaju se vjetine

pisanja i itanja. Prioritet aktivnostima u radu s uenicima
u i sa kolskom knjinicom daje se poticanju itanja kao
jezinoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem
italake pismenosti potie se govorno i pisano izraavanje
uenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik,
pomae im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju
etikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svih
predmeta.
Osnovna je zadaa suvremene kole zajedno sa kolskom

knjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim
vrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine i
navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske
vjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenje
informacija. Isticanjem osnovne zadae kolske knjinice,
uenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske kole.
Navedeni imbenici omoguit e uenicima da postanu
svjesni vlastitih informacijskih i italakih potreba koje e
im pomoi u aktivnom ukljuivanju u drutvo znanja.
U I. razredu uenike treba upoznati sa kolskim

knjiniarom i knjininim prostorom, nauiti ih
razlikovati knjinicu od knjiare, upoznati ih s izvorima
uenja i znanja i njihovoj svrsi, nauiti ih posuivati, uvati
i vraati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga
(slikovnica, rjenik, knjiga), razvijati sposobnost
promatranja, zapaanja i slobodnog iznoenja vlastitoga
miljenja.
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj

knjinici su:
E
privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje,
E
utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi,
knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati
naviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja,
E
razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetine
uenika (komunikacijske, informacijske, istraivake...),
E
osposobiti uenike za koritenje izvora znanja i
informacija u kolskoj knjinici,
E
odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motivirati
uenike za izvankolsko itanje,
E
upoznati uenike sa svim izvorima informacija i
nauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica,
posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenika
i sl. za istraivake i projektne zadae,
U II. razredu uenik treba znati prepoznati i imenovati

djeje asopise (naslovnica), razlikovati djeji tisak od
dnevnoga tiska i asopisa, znati prepoznati rubriku i
odrediti je li ga sadraj pouava ili zabavlja (pouno-zabavni
list), razlikovati asopise prema vremenu izlaenja (tjednik,
mjesenik), stjecati naviku itanja djejih asopisa.
Od uenika se oekuje da se znaju samostalno
orijentirati u knjinici i pronai eljenu knjigu, da znaju
kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjini blok), da
savladaju osnovnu komunikaciju s knjievno-umjetnikim
tekstovima na razini prepoznavanja, da doivljavaju knjigu
kao motivacijsko sredstvo za razliite aktivnosti prianjem
pria i bajki u knjinici, da naue aktivno sluati, da usvajaju
nove rijei i bogate rjenik.
U III. razredu uenik treba znati imenovati osobe koje
su vane za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),
te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadraj,
biljeka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.
20

Uenici trebaju svladati samostalno itanje knjievnoumjetnikih tekstova i poznavati aktivnosti knjinice radi
poticanja itanja i uporabe knjinice u uenju i kreativnom
koritenju slobodnoga vremena.
fondove knjinica e-katalogom (on-line katalog i on-line

informacija) radi pronalaenja jedinica knjine grae ili
izvora informacija za samostalnu izradbu uenikoga rada.
Oekuje se da uenici steknu znanje o meupredmetnom
povezivanju knjinino-informacijskih znanja s drugim
predmetima, da su osposobljeni itati s razumijevanjem i
prepriavati vlastitim rijeima, raditi biljeke i pisati
saetak, te primijeniti steena znanja i vjetine u
cjeloivotnom uenju.
U IV. razredu uenici trebaju upoznavati referentnu

zbirku (enciklopedija, leksikon, rjenik, pravopis, atlas) i naine
njezine uporabe u svrhu proirivanja znanja, trebaju znati
prepoznati referentnu zbirku na razliitim medijima, te
znati pronai, izabrati te primijeniti informaciju. Uenici
trebaju nauiti razlikovati knjievno-umjetnika djela,
popularno-znanstvena i strunu literaturu te stjecati naviku
sluenja znanstveno-popularnim tekstom.
Realizacija sadraja programa italake pismenosti

i knjinino-informacijskoga podruja kolske
knjinice
Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadraja vezanih za
rad u kolskoj knjinici nije odreen posebnim brojem
nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadraje
bit e potrebno vie sati, a neki e se obraditi tijekom
jednog sata. Redoslijed sadraja ne upuuje na strogi
redoslijed obradbe.
Od V. razreda kolska knjinica uvodi uenike u svijet

informacija pouavajui ih samostalnoj uporabi izvora
informacija i znanja. U procesu pouavanja vano je
razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake
informacije. U sreditu su pozornosti, dakle, informacija i
njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne
odgovornosti pri stjecanju vjetina potrebnih za
cjeloivotno uenje.
Sadraje treba ostvarivati na naine koji aktivno

ukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju i kreativnost.
Sadraji programa mogu se izvoditi u kolskoj knjinici,
informatikoj uionici, razredu, vienamjenskom ili
nekom drugom prostoru u koli ili izvan nje.
U V. razredu uenik treba znati uoiti podruja

ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti,
zapaziti njihovo grananje, itati tekst iz asopisa s
razumijevanjem i znati ga prepriati. Oekivanje je da
uenik zna pronai knjigu na polici uz pomo signature,
objasniti kataloni opis i pronai knjigu u knjinici uz
pomo knjininoga kataloga.
Budui da kolska knjinica sve uspjenije usklauje

svoje zadae i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim
aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti
korelacijom s bilo kojim podrujem iz kolskoga
programa, jer svaki sadraj moe biti podloga za
ostvarivanje ciljeva i zadaa italakoga i informacijskog
opismenjivanja.
U VI. razredu uenik e razumjeti sustav Univerzalne

decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju
popularno-znanstvena i struna djela te prema njemu znati
pronai knjigu u bilo kojoj knjinici, sluiti se katalozima i
bibliografijama pri pronalaenju informacija za potrebe
problemsko-istraivake i projektne nastave. Uenik treba
samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naine
pretraivanja i izvore informacija za rjeavanje
problemsko-istraivakih zadaa.
U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,

timski rad uitelja i svih strunih suradnika, meu kojima
je i kolski knjiniar, te korelacijski pristup planiranju i
programiranju rada, jer se samo meupredmetnim
suodnosom, usporedbom sadraja, pokazivanjem slinosti i
razlike unutar odreenoga podruja znanja moe usvojiti
kvalitetno i primjenjivo znanje.
kolska knjinica je prostor za kulturne i javne
djelatnosti kao to su organiziranje, priprema i provedba
kulturnih sadraja - knjievne i filmske tribine, natjecanja
u znanju, knjievni susreti, veeri poezije, predstavljanje
kolskih novina, knjiga, tematske izlobe, filmske
projekcije i videoprojekcije.
U VII. razredu uenik treba znati izabrati i uporabiti

podatke iz razliitih asopisa pri oblikovanju informacija,
treba znati citirati, pronai citat i uporabiti ga, usvojiti
citiranje literature pri izradbi referata i zadaa istraivakoga
tipa, razumjeti vanost i svrhu pravilnoga citiranja literature
u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam
autorstva (potovati intelektualno vlasnitvo u uporabi i
kreiranju informacija). Uenik treba biti osposobljen
pretraivati fondove knjinica putem e-kataloga (on-line
katalozi), znati pronai odgovor na pitanje ima li odreena
knjinica neku jedinicu knjinine grae, koliko ih ima i
koji im je trenutani status, treba samostalno uoiti koje
knjige nekoga autora ima knjinica. Uenik treba znati
razlikovati tiskani i elektroniki asopis.
U VIII. razredu vano je da uenici razumiju sustav
pojedinih vrsta knjinica u Republici Hrvatskoj
(Nacionalna i sveuilina knjinica, narodna, specijalna i
kolska knjinica) i u svijetu; znati samostalno pretraivati
Program rada u kolskoj knjinici odnosi se i na suradnju

s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom
i mladei u slobodno vrijeme.
21

U sigurnoj i poticajnoj sredini kole i roditeljskoga doma
uenici trebaju nauiti preuzimati odgovornost za vlastito
zdravlje, to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj
prehrani, uenje o spolno prenosivim bolestima, ouvanju
reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,
uinkovitom suprotstavljanju uivanju sredstava ovisnosti i
drugim rizinim ponaanjima.
13. INTERGRATIVNI ODGOJNOOBRAZOVNI SADRAJI ZA

OSNOVNU KOLU
a)
ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i
obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedan je od
temeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja.
Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose se na uenje o
zdravlju i zdravom ivljenju, promociju zdravlja i kulture
zdravoga ivljenja svakoga ovjeka.
Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zatiti, zdravstvenoj

kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno je
uskladiti s razvojnom dobi uenika, njihovim interesima i
potrebama.
Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolokih i

globalizacijskih uvjeta ivota nadili su mogunosti
samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao
vrijednosti koja pridonosi kvaliteti ivota pojedinca i
zajednice.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadraj

satova razredne zajednice, koji se odraava na cjelokupni
ivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih
sastanaka i okosnica zajednikoga druenja, okupljanja,
provedbe razliitih humanitarnih i drugih aktivnosti.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u koli

timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i
zdravstvenih djelatnika. Opi cilj interdisciplinarnoga rada
je promicanje zdravlja i zdravoga naina ivota, usvajanje
zdravih ivotnih navika, pravilne prehrane i redovite
tjelesne aktivnosti.
Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno

povezane s konkretnim nastavnim sadrajima i temama
koje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne i
zdravstvene kulture, razrednike i strune suradnike koji
sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u
realizaciji drugih planiranih programa i projekata.
Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja

usmjereni su na razumijevanje imbenika higijene i
osobnoga ivotnog stila u odgoju i obrazovanju za
zdravlje.
Uinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazumijeva opredjeljenje cijele kole i usklaeno djelovanje

svih imbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom
djelovanju kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju
svi uitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni
radnici, rukovodstvo kole i svi zaposlenici kole u suradnji
s roditeljima.
Budui da na zdravlje utjeu okolina i ivotne navike,

potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuiti
roditelje i druge strunjake, odnosno istaknute pojedince
koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim ivotnim
navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju
opih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.
Roditelje je potrebno ukljuiti u odgojno-obrazovni rad

kole kada dijete krene u kolu. S roditeljima je osobito
vano suraivati na promicanju zdrave prehrane,
upozoravati na potrebu redovitoga djejega sna i odmora,
na vanost kretanja i boravka na svjeem zraku, na najee
probleme i poremeaje koji se pojavljuju u odreenoj
razvojnoj dobi, na specifina ponaanja i probleme
odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizina
ponaanja.
Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji

definira kao fiziko, duevno i socijalno blagostanje, a ne
samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.
U radu s uenicima, preventivni odgojno-obrazovni
program potrebno je temeljiti na viedimenzionalnom
modelu zdravlja koji ukljuuje podruja tjelesnoga,
emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i
duhovnog zdravlja.
Odgojno-obrazovno djelovanje kole i roditelja

dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,
ovlatenim vanjskim suradnicima, ustanovama i
institucijama.
Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje

jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.
Budui da je zdravlje veoma sloena kvaliteta ivljenja,
pouavanje o zdravlju i zdravom ivljenju treba doticati
sva podruja koja na njega utjeu.
Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu

usvajanja zdravoga naina ivota, posebno s obzirom na
prevenciju najznaajnijih zdravstvenih problema, te
razvoja pozitivnih stajalita i motiva za zdrav i odgovoran
nain ivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u koli
su razumijevanje zdravlja, shvaanje vrijednosti zdravlja i
sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.
U odgoju i obrazovanju za zdravlje oekivanja su

usmjerena na to da uenici razumiju odnos higijene i
osobnoga ivotnog stila, ime se razvija odgovornost za
vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uenici razumiju
odnos izmeu hrane i zdravlja, moi e donositi odluke
koje e poboljavati njihovo zdravlje i sprjeavati bolesti.
Svjetska i domaa iskustva rada na tom podruju

pokazuju kako je vanije i uinkovitije promicati zdravlje,
22

isticati i podupirati i vjebati pozitivne modele ponaanja
radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore
usmjerivati na sprjeavanje bolesti.
ivota, suosjeanje i uvaavanje potreba drugih,

zadovoljavanje vlastitih potreba, pri emu se vodi rauna
da se ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanja
potreba buduih generacija i drugih ivih bia, na
izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,
mogunostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih
odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.
U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu
aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,
razvijanje kritikoga miljenja i vjetina vrjednovanja
informacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanju
problema, mirnog rjeavanja sukoba i spremnost za
odgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovih
kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuih metoda i
oblika rada, koji e u najveoj mjeri aktivirati uenika te
mu omoguiti iskustveno uenje i uenje otkrivanjem,
rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno
sudjelovanje u donoenju odluka.
Razliite aktivnosti u koli, prmjerice, urednost i istoa

kolskoga prostora, mogunost odravanja potrebne razine
osobne higijene, primjerenost namjetaja i opreme, te
estetsko ureenje kole, vani su imbenici u provedbi i
ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.
Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i
obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komunikacijskih obrazaca koji e pomoi da uenici shvate utjecaj
zdravlja na kvalitetu ivljenja i donoenje kvalitetnih
odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim
redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga
odgoja i obrazovanja korisne su razliite akcije, predavanja,
posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga
promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potie
suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjetina, gledita
i vrijednosti.
Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje za

ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli i odrivi razvoj.
Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj i
obrazovanje za okoli i odrivi razvoj moe se ostvarivati u
izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim
oblicima rada: integriranom izvankolskom nastavom,
danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjem kolskih
projekata za okoli, posebno u suradnji s lokalnom
zajednicom, strunim institucijama, udrugama i
gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te
sudjelovanjem u razliitim regionalnim, nacionalnim i
meunarodnim projektima.
Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaanjem

daju uitelji, struni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici
kole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i
drutveno okruenje u najirem smislu, vaan je za razvoj
sloenih kognitivnih i socijalnih vjetina koji e djeci i
mladima pomoi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije
zdravoga ponaanja i prihvaanja zdravlja kao istinske
vrijednosti.
Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja
potrebno je trajno usavravanje uitelja, nastavnika i
strunih suradnika.
Projekti i programi s temom zatite okolia i odrivoga

razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i
SEMEP, projekta RKO - kole, nacionalnoga programa
Mladih uvara prirode i slino, daju tematski i sadrajni okvir
aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli, omoguuju
umreavanje kola sa slinim interesima te osiguravaju
meusobnu potporu i razmjenu iskustava.
b)
ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I

ODRIVI RAZVOJ
Pitanje zatite okolia i odrivoga razvoja strateko je
pitanje svake drave. Ono je takoer u sreditu zanimanja
meunarodne zajednice te je predmetom brojnih
deklaracija, konvencija i meudravnih sporazuma. Za
ostvarivanje odrivoga razvoja, koji podrazumijeva
gospodarski i drutveni rast i razvoj, uz istodobno ouvanje
kvalitete okolia i razumno koritenje prirodnih resursa,
obrazovanje ima presudno znaenje. Potrebna je temeljita
promjena stoljeima razvijane kolektivne svijesti o
neiscrpnom kapacitetu okolia, koji e pridonijeti i
nadomjestiti sva naruavanja nastala ljudskim aktivnostima.
Novi narataji moraju izgraditi drukiji odnos spram
okolia, te razviti sposobnosti i vjetine koje e im pomoi
u suoavanju s naslijeenim i novonastalim problemima.
Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj predstavlja

relevantan sadraj cjeloivotnog uenja. U realizaciju
ovoga programa poeljno je ukljuivanje roditelja/
skrbnika, ali i lokalne zajednice.
c)
PROMETNA KULTURA
Prometna kultura je dio ope kulture, a odnosi se na
sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje
u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole.
Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u
sprjeavanju i smanjenju broja nesrea u kojima stradavaju
djeca i odrasli.
Prometni odgoj poinje ve u roditeljskom domu.
Polaskom u prvi razred uenici trebaju pokazati
djelominu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku
eljeznike pruge ako put do kole vodi preko nje. Za
samostalno kretanje uenika do kole i oko kole odgoj i
obrazovanje poinju u koli.
Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojim

sadrajima obuhvaa sve to nas okruuje te podrazumijeva
prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske
aspekte okolia. Budui da se temelji na izgraivanju
pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, esto se govori o
unutarnjem okoliu, to se odnosi na potovanje fenomena
23

U I. razredu od uenika se ne oekuje snalaenje u
sloenim prometnim situacijama. U niim razredima
osnovne kole djeca su posebno ugroena u prometnoj
svakidanjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila,
tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.
d)
ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA

PRAVA I DEMOKRATSKO GRAANSTVO
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko
graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike
Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
U njemu su ujedinjena dosadanja iskustva steena
provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naem
sustavu i iskustva drugih zemalja.
Program obuhvaa:
E
odgoj za ljudska prava,
E
odgoj za demokratsko graanstvo,
E
identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,
E
odgoj za mir i nenasilno rjeavanje sukoba,
E
odgoj za odrivi razvoj,
E
odgoj za sprjeavanje predrasuda i diskriminacije,
E
istraivanje humanitarnog prava i sl.
Ovaj program moe se ostvarivati na nekoliko naina:
E
interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre
programske teme koje su bliske temama ljudskih
prava,
E
kao izborni predmet,
E
kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,
E
kroz izvankolske aktivnosti,
E
sustavno kroz cjelokupni kolski plan i program.
Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost

snalaenja, zbog niskoga rasta imaju sueno vidno polje i
orijentacija im je znatno oteana na prometnoj ulici. Djeca
te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne
prometne situacije, pa im panja esto skree na druge
sadraje i to ih posebno ugroava.
Nastavnim programom predvieni su sadraji prometne
kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i
drutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnika
kultura u viim razredima osnovne kole. Osim u redovitoj
nastavi sadraji prometne kulture predvieni su u izbornoj
nastavi, uz program tehnike kulture.
Uenici mogu, ako to ele, odabrati jedan od izbornih
modula ve od V. razreda. Izborni programi izvode se
kontinuirano tijekom cijele kolske godine jedan, odnosno
dva kolska sata tjedno, ovisno o programu.
Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama
klubova mladih tehniara prua velike mogunosti za
odgojno-obrazovno djelovanje u podruju prometne
kulture i preporuuje se njihovo osnivanje gdje god
postoje mogunosti za njihov rad.
Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj
kulturi uenika korisne su i povremene akcije u suradnji s
prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih
eljeznica.
Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja
uenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u
vjetinama kao to su vonja bicikla, uklanjanje kvarova na
biciklu, natjecanja u vonji biciklom na prometnom
poligonu.
Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori
s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomo filmova
roditelji mogu pomoi uiteljima u prevenciji stradavanja
djece u prometnim nezgodama.
Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniiti
samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan
prometni odgoj i obrazovanje ukljuuje uvjebavanje
ponaanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj
prometnoj situaciji.
Primjer odraslih u pouavanju prometne kulture je
presudan. Dobri primjeri vrijede vie od zapovijedi i
zabrana.
Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je

programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruju
razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.
razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja
i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog
odgoja.
Poeljno je da svi uitelji budu upueni na program
odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja
kako bi uinkovitije koristili metodu integracije i
korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadraja.
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko
graanstvo omoguuje primjenu aktivnih metoda uenja i
pouavanja: projektno uenje, suradniko uenje, uenje u
paru, igranje uloga, simulacije, rjeavanje problema,
socijalno uenje koritenjem informacijskih i
komunikacijskih tehnologija i dr.
24
Hrvatski jezik
HRVATSKI JEZIK
sadraja. Odailjanje poruka ili jezina proizvodnja
ostvaruje se misaonom obradbom sadraja i njegovim
jezinim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.
UVOD
Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga
obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezana
sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna
komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je
zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaa etiri
predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezino
izraavanje i medijsku kulturu. Prema naelu
unutarpredmetnoga povezivanja zadae i sadraji svih
predmetnih sastavnica meusobno se proimaju i
nadopunjuju, a prema naelu meupredmetnoga
povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim
podrujima.
ZADAE
Zadae svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su
s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi
ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.
Zadae nastavnoga podruja hrvatski jezik:
E osposobljivanje uenika za uspjeno snalaenje u
svakodnevnim priopajnim situacijama;
E ovladavanje
jezinim sredstvima potrebnim za
uspjenu komunikaciju;
E osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem;
E suzbijanje straha od jezika;
E osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika i
zaviajnih idioma;
E postupno usvajanje hrvatskoga jezinog standarda.
CILJ
Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti
uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguuje
ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i
ukljuivanje u cjeloivotno uenje.
Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezika
ukljuuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi:
E razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti pri
govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim
funkcionalnim stilovima;
E razvoju literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i
kulture;
E stvaranju zanimanja i potrebe za sadrajima medijske
kulture; osvjeivanju vanosti znanja hrvatskoga
jezika;
E razvijanju
potovanja prema jeziku hrvatskoga
naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi.
Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima

jezino-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije
uenika od prvoga do etvrtoga razreda osposobljivati za
praktino sluenje hrvatskim jezikom, posebno jezinim
normama, nego ga uiti jezikoslovnim pojmovima te
normama i pravilima na teorijskoj razini.
Zadae nastavnoga podruja jezino izraavanje:
E razvoj sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja,
misli i stavova;
E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih)
i pravopisnih (ortografskih) norma;
E ostvarivanje uspjene usmene i pisane komunikacije.
Nastava hrvatskoga jezika omoguuje uenicima

stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, stajalita, vrijednosti
i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i
omoguuje im aktivno sudjelovanje u drutvu. S obzirom
na sloenu strukturu nastavnoga predmeta, potrebno je
navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi
ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje
uenika za jezinu komunikaciju u svim priopajnim
situacijama u kojima se moe zatei uenik osnovne kole.
Zadae nastavnoga podruja knjievnost:

E spoznavanje i doivljavanje, tj. primanje (recepcija)
knjievnih djela;
E razvijanje osjetljivosti za knjievnu rije;
E razvijanje itateljskih potreba;
E stvaranje itateljskih navika;
E osposobljivanje za samostalno itanje i primanje
(recepciju) knjievnih djela.
Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se

razmjenjivanjem poruka: primanjem i odailjanjem.
Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jezine
poruke, a odailjanje pretpostavlja jezinu proizvodnju ili
oblikovanje zvune i pismovne poruke.
Zadae nastavnoga podruja medijska kultura:

E osposobljivanje
za komunikaciju s medijima:
kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom,
raunalom;
E primanje
(recepcija) kazaline predstave, filma,
radijske i televizijske emisije;
E osposobljivanje
za vrjednovanje radijskih i
televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.
Strukturalna i sadrajna sloenost jezinih poruka kojima

su izloeni uenici osnovne kole mora biti primjerena
zateenoj razini njihovih jezino-komunikacijskih
sposobnosti. Jezine sposobnosti ostvaruju se jezinim
djelatnostima i misaonom obradbom. Primanje poruka
ukljuuje sluanje i itanje te misaonu obradbu jezinoga
25
Hrvatski jezik
2.
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
Poetno itanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i
provodi se cijele kolske godine.
3.
Reenica
Kljuni pojmovi: reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam reenica u
komunikacijskim situacijama; samostalno izgovarati i
napisati reenicu; prepoznati prema intonaciji i
interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu,
upitnu i usklinu reenicu.
NASTAVNO PODRUJE:
POETNO ITANJE I PISANJE
TEME
1. Priprema za poetno itanje i pisanje

Kljuni pojmovi: rije.
Obrazovna postignua: globalno itanje i
zapamivanje slike rijei; globalno itanje i otkrivanje
smisla proitanih skupova rijei i reenica;
zamjeivanje glasova na poetku, u sredini i na kraju
rijei; stvaranje rima na zadani poticaj; rastavljanje
reenica na rijei.
4.
Interpunkcija
Kljuni pojmovi: kraj reenice, toka, upitnik,
usklinik.
Obrazovna postignua: oznaiti kraj izjavne reenice
tokom; rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i
usklinik na kraju jednostavne uskline reenice.
2. Svladavanje glasova i slova
5.
Kljuni pojmovi: slovo, itanje.

Obrazovna postignua: prepoznavanje tiskanih slova
(grafema) i povezivanje s glasom (fonemom);
povezivanje glasova i slova u cjelovitu rije;
otkrivanje znaenja rijei.
Veliko poetno slovo

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, malo poetno
slovo.
Obrazovna postignua: znati da se velikim poetnim
slovom uvijek pie poetna rije u reenici i sva
imena; primjenjivati pravilo o pisanju velikoga
poetnoga slova na poetku reenice, u imenima i
prezimenima ljudi, te u imenu mjesta u kojem uenik
ivi.
3. Poetno itanje
Kljuni pojmovi: globalno itanje, analitikosintetiko itanje.
Obrazovna postignua: globalno itanje rijei;
glasovna analiza i sinteza rijei; analitiko - sintetiko
itanje kraih reenica i tekstova.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVNJE
TEME
1.
4. Poetno pisanje tiskanih slova (latinino

pismo)
Sluanje i govorenje
Kljuni pojmovi: sluanje i govorenje.
Obrazovna postignua: sluati sugovornika; govoriti,
primiti krau slunu poruku; sasluati i primiti dulju
slunu poruku (prie, interpretativno itanje
knjievnih tekstova).
Kljuni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo; napisana

rije i reenica; abeceda tiskanih slova; glasovna
abeceda.
Obrazovna postignua: pisanje slova, rijei i reenica
velikim tiskanim slovima.
2.
5. Poetno pisanje pisanih slova (latinino

pismo)
Postavljanje pitanja i davanje odgovora

(razgovor)
Kljuni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor.
Obrazovna postignua: potivati pravila pristojnoga
razgovaranja (komuniciranja); znati oblikovati pitanje
i oblikovati odgovor.
Kljuni pojmovi: veliko i malo pisano slovo, abeceda

pisanih slova.
Obrazovna postignua: pravilno pisanje slova; rijei i
reenica pisanim slovima.
3.
Stvaranje nizova rijei

Kljuni pojmovi: niz rijei.
Obrazovna postignua: pridruiti nekoj rijei druge
rijei na temelju zadanoga poticaja (rijei kojima
imenujemo odjeu, kojima naglaavamo kakva je
odjea, rijei kojima moemo rei da sunce jako grije
itd.).
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1.
Izgovor i pisanje glasova

Kljuni pojmovi i nazivi: glas.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i zapisivati
sve glasove u rijeima, s osobitom pozornou na one
koje veina uenika tee zamjeuje i razlikuje (, ,
d, , lj, nj, potom ije/je).
Glas, slovo, rije

Kljuni pojmovi: glas, slovo, rije.
Obrazovna postignua: razumjeti i razlikovati
pojmove glas, slovo, rije.
26
Hrvatski jezik
4. Sastavljanje reenica od zadanih nizova

rijei
3. Lik
Kljuni pojmovi: lik
Obrazovna postignua: zamijetiti i meusobno
razlikovati likove u prii; zapaziti osnovne etike
osobine: dobar-lo.
Kljuni pojmovi: niz rijei, reenica.

Obrazovna postignua: sastavljati reenicu od
zadanoga niza rijei.
5. Dopunjavanje reenica
4. Lutkarski igrokaz
Kljuni pojmovi: dopunjavanje reenica.

Obrazovna postignua: dopuniti reenicu rijeju koja
nedostaje na razliitim sintaktikim mjestima.
Kljuni pojmovi: igrokaz, pozornica, gledalite.

Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti
(recepcija) krae igrokaze, stilski i sadrajno
primjerene djetetu; razlikovati igrokaz kao tekst
namijenjen izvoenju na pozornici.
6. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: pripovijedanje.
Obrazovna postignua: samostalno pripovijedati
prema poticaju slike ili niza slika, vlastita iskustva ili
zamiljanja.
5. Slikovnica
Kljuni pojmovi: slikovnica, slika, tekst.
Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti
(recepcija) kratke slikovnice, stilski i sadrajno
primjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugih
knjiga zbog povezanosti slike i teksta.
7. itanje
Kljuni pojmovi: tekst, itanje.
Obrazovna postignua: itati i otkriti poruku u
proitanome tekstu; itati glasno s tonom
intonacijom izgovornih cjelina i reenice; usavravati
vjetinu itanja.
Popis
1.
2.
3.
4.
5.
8. Pisanje
Kljuni pojmovi: pisanje.
Obrazovna postignua: samostalno oblikovati krau
pisanu poruku.
6.
7.
9. Pisanje - potivanje pravopisne norme
8.
Kljuni pojmovi: veliko slovo na poetku reenice,

toka, upitnik, usklinik.
Obrazovna postignua: sluanjem odreivati
reenine granice i pisati ih u skladu s pravopisnom
normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u
kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema
popisu rijei.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
lektire: (izabrati 4 djela, obavezno prvo)

Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)
Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima
Grigor Vitez: A zato ne bi
Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari ili Plesna
haljina utog maslaka
Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
Ewa Janikovszky: Ba se veselim ili Zna li i ti ili Da
sam odrastao ili Kako da odgovorim
eljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed
ili Slikoprie ili Letei glasovir ili Petra ui plivati
Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda
Ivanka Borovac: ivotinjska abeceda
Stanislav Femeni: Idi pa vidi
Svjetlan Junakovi: Dome, slatki dome
Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maak koji je hrkao
Ana oki-Pongrai: Nema pojma, Grizlijane
NASTAVNO PODRUJE:
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Pria
Kljuni pojmovi: pria.
Obrazovna postignua: ostvariti vezu (komunikaciju)
s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima
zatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doivjeti i
iskazati doivljaj kratke prie stilski i sadrajno
primjerene ueniku.
1. Animirani film
Kljuni pojmovi: lutkarski film, crtani film.
Obrazovna postignua: primanje kratkih lutkarskih i
crtanih filmova stilski sadrajno primjerenih djetetu;
razlikovati lutkarski i crtani film.
2. Lutkarska predstava
Kljuni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.
Obrazovna postignua: doivjeti lutkarsku predstavu;
navesti glavne likove; oiviti scensku lutku; izvesti
krai ulomak igrokaza.
2. Pjesma
Kljuni pojmovi: pjesma.
Obrazovna postignua: spoznati, doivjeti i iskazati
doivljaj kratke pjesme, stilski i sadrajno primjerene
ueniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznoga
teksta.
27
Hrvatski jezik
3. Knjinica
6. Rastavljanje rijei na kraju retka, spojnica
Kljuni pojmovi: kolska knjinica, mjesna knjinica,

knjiniar.
Obrazovna postignua: upoznati kolsku i mjesnu
knjinicu; nauiti posuivati, uvati i vraati knjige;
razlikovati knjinicu od knjiare.
Kljuni pojmovi: spojnica.

Obrazovna postignua: pravilno rastavljati rijei na
kraju retka; nauiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju.
7. Skupovi ije/je/e/i
Kljuni pojmovi: ije, je, rije.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati
skupove ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.
Popis filmova:
1. B. Kolar: Vau-vau
2. M. Jovi i S. Fabrio: Pale sam na svijetu
3. N. Kostelac: Crvenkapica
4. B. Ranitovi: Srce u snijegu
5. N. Park: Krive hlae
6. B. Dovnikovi i A. Marks: Tvrdoglavo mae ili Bijela
8. Pisanje nijenica
Kljuni pojmovi: nijenice, ne i ni.
nijenice (rijece ne i ni) u nijenim izjavnim
reenicama.
pria ili Tko je Videku napravio kouljicu
7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih
9. Pisanje rijece li
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu

Mouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu
Kljuni pojmovi: rijeca li.

rijecu li u upitnim reenicama.
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Sluanje sugovornika
telefonski razgovor
1. Imenice
govorenje
Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik.

Obrazovna postignua: uljudno razgovarati i sluati
sugovornika u telefonskome razgovoru; razlikovati
razgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja i
odgovarati na pitanja.
Kljuni pojmovi: imenice.

Obrazovna postignua: razumjeti imenice kao rijei
kojima imenujemo sve to nas okruuje; razlikovati
imenice meu drugim rijeima u govornoj i pisanoj
komunikaciji.
2. Pripovijedanje prema poticaju
2. Veliko poetno slovo
Kljuni pojmovi: pripovijedanje.

Obrazovna postignua: oblikovati i ispriati kratku
priu prema poticaju; uoavati nejezine sastavnice u
komunikaciji.
Kljuni pojmovi: imena, veliko poetno slovo.

Obrazovna postignua: nauiti pisati veliko poetno
slovo u imenima s kojima uenik dolazi u doticaj
(jednolanima i vielanima), imenima ulica i trgova
te naseljenih mjesta.
3. Opisivanje
Kljuni pojmovi: opisivanje, opis.
Obrazovna postignua: zapaati pojedinosti u
promatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...),
opisati lik prema planu opisa; opisati predmet prema
planu opisa.
3. Reenice
Kljuni pojmovi: izjavna reenica, upitna reenica,
usklina reenica, jesna reenica, nijena reenica.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
izjavnu, upitnu i usklinu reenicu; prepoznati i
razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijenu (negiranu)
reenicu.
4. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest.
Obrazovna postignua: ovladati pojmom obavijesti;
oblikovati usmenu i pisanu obavijest.
4. Red rijei u reenici

Kljuni pojmovi: reenica, red rijei.
Obrazovna postignua: povezivati rijei u smislenu,
jasnu i razumljivu cjelinu.
5. Izvjeivanje o prolome dogaaju

Kljuni pojmovi: usmeno izvjeivanje, proli dogaaj.
Obrazovna postignua: usmeno izvjetavati o
prolome dogaaju bez suvinih pojedinosti.
5. Otvornici, zatvornici, slog

Kljuni pojmovi: otvornici, zatvornici, slog.
Obrazovna postignua: razlikovati otvornike i
zatvornike; rastavljati rijei na slogove; odrediti broj
slogova u rijei prema broju otvornika.
28
Hrvatski jezik
6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku
5. Igrokaz
Kljuni pojmovi: izvjeivanje.

Obrazovna postignua: izvjetavati o zadatku,
obavljenome ili onome koji e se tek obaviti, drei
se kronolokoga slijeda dogaaja.
Kljuni pojmovi: igrokaz, glumac, uloga, gluma.

Obrazovna postignua: ostvarivanje igrokaza
primjerenih ueniku; u izvedenome igrokazu
razlikovati glumca, ulogu i glumu.
7. Izraajno itanje (interpretativno)
NASTAVNO PODRUJE:
Popis lektire: (izabrati 5 djela, obavezno prvo)

1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)
2. Ratko Zvrko: Grga varak
3. Karel apek: Potarska bajka
4. Carlo Collodi: Pinokio
5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
6. Dubravko Horvati: Stanari u slonu
7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
8. Nada Ivelji: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili
Boina bajka
9. elimir Hercigonja: Potar zeko Brzonogi ili
Pranjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara
kruka
10. Andrea Peterlik-Huseinovi: Plavo nebo ili Ciconia
ciconia
11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i arobnica Lili
12. Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor)
13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi
14. Mila eljeznjak: Sretne prie
15. Boidar Prosenjak: Mi
16. Hrvoje Kovaevi: General Kiro mi
17. Larisa Mravunac: Djeak u zvjezdanim izmama
18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljevi uperak,
Maak u izmama Pepeljuga, ili Ljepotica i zvijer Mme
Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod
Perraultovim imenom.)
19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrak
KNJIEVNOST
TEME
NASTAVNO PODRUJE:
1. Dijelovi pjesme
MEDIJSKA KULTURA
TEME
Kljuni pojmovi: izraajno itanje.

Obrazovna postignua: glasno itati ulomke svakoga
obraenoga knjievnoumjetnikoga teksta; obratiti
potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.
8. Pisanje estitke i razglednice

Kljuni pojmovi: estitka, razglednica.
Obrazovna postignua: oblikovati pisanu poruku koja
se uobiajeno upuuje primatelju kao razglednica i
estitka; potivati pravopisnu normu.
9. Stvaralako pisanje - sastavak

Kljuni pojmovi: sastavak.
Obrazovna postignua: samostalno pisati krae vezane
tekstove - sastavke prema zadanome poticaju.

Kljuni pojmovi: veliko slovo - vielana vlastita
imena, nijenice, toka, upitnik, usklinik.
Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati
prethodna znanja i vjetine; pisati vielana vlastita
imena, nijenicu u skladu s pravopisnom normom;
uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se
pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei.
Kljuni pojmovi: pjesma, kitica, stih, pjesnika slika.

Obrazovna postignua: razlikovati dijelove pjesme:
kiticu i stih; primati (recepcija) pjesme i pojedine
pjesnike slike stilski i sadrajno primjerene ueniku.
1. Filmska pria
Kljuni pojmovi: filmska pria, slijed dogaaja, lik u
filmu.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) primjerene
djeje filmove; zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u
filmu; ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma;
razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.
2. Redoslijed dogaaja u prii

Kljuni pojmovi: redoslijed dogaaja.
Obrazovna postignua: zamijetiti uzronoposljedinu i vremensku povezanost dogaaja u prii;
primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i
sadrajno primjerene ueniku.
2. Kazalite
Kljuni pojmovi: kazalina predstava, pozornica,
gledalite.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) nekoliko
primjerenih kazalinih predstava (prema mogunosti);
razlikovati kazalinu predstavu od filma; razlikovati
pozornicu od gledalita.
3. Glavni i sporedni likovi

Kljuni pojmovi: glavni lik, sporedni lik.
Obrazovna postignua: razlikovati glavne i sporedne
likove; zamijetiti vane pojedinosti o likovima:
osnovne etike osobine (npr. hrabar-kukavica,
marljiv-lijen).
3. Televizija
Kljuni pojmovi: televizija, televizijski program,
televizijska emisija.
Obrazovna postignua: izdvojiti iz televizijskoga
programa najdrau emisiju, pogledati ju i razgovarati
o njoj.
4. Bajka
Kljuni pojmovi: bajka.
Obrazovna postignua: razlikovati bajku meu drugim
djelima kao priu o udesnim dogaajima i likovima.
29
Hrvatski jezik
5. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i

uveanicama
4. Djeji asopisi
Kljuni pojmovi: djeji asopisi, strip.
Obrazovna postignua: upoznavati neke djeje
asopise i stripove u njima, itati ih, razlikovati ih od
ostaloga tiska.
Kljuni pojmovi: 0.
Obrazovna postignua: pravilan izgovor i pisanje
ije/je/e/i u ee rabljenim umanjenicama i
uveanicama.
Popis filmova:
1. Vrbani: Svi crtei grada
2. D. Vukoti: Kauboj Jimmy
3. Z. Grgi: Posjet iz Svemira
4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh
5. M. Lovri: Putovanje plavog lonca
6. M. Lovri: Runo pae
7. Lj. Joji: Svinjar
8. Lj. Joji: Kraljevna na zrnu graka
9. K. Golik: Glia, Raka i Njaka
10. M. Jovi I S. Fabrio: Metla i Metlenko
11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio
12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju,
Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch.
Chaplinu
13. Televizijske emisije s tematikom doma, kole i
zaviaja
6. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagoli.
Obrazovna postignua: razlikovati glagole kao rijei
kojima izriemo to tko radi ili to se dogaa;
prepoznati glagol u reenici prema pitanjima to
netko radi, to se dogaa.
7. Pridjevi
Kljuna pojmovi: pridjevi.
Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao rijei
koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje - kakvo
je to, ije je to.
8. Dvotoje i zarez u nabrajanju

Kljuni pojmovi: nabrajanje, dvotoje, zarez.
Obrazovna postignua: upoznati dvotoje i zarez kao
interpunkcijske znakove, pravilno ih rabiti u
nabrajanju.
9. Kratice
Kljuni pojmovi: kratice.
Obrazovna postignua: pravilno pisati ope kratice:
r., u., itd., npr., te ee oznake za mjere.
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
JEZIK
TEME
1. Sluanje i govorenje
1. Imenice
Kljuni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor.

Obrazovna postignua: razlikovati samostalni govorni
nastup (monolog) od razgovora (dijaloga); uljudno i
prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliitim
dijalokim komunikacijskim situacijama; ostvariti
krai samostalni govorni nastup; zamijetiti ulogu
neverbalne komunikacije.
Kljuni pojmovi: vrste rijei, ope imenice, vlastite

imenice, jednina/mnoina.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam imenice kao
vrste rijei; razlikovati ope i vlastite imenice;
razlikovati jedninu i mnoinu imenica.

Kljuni pojmovi: imenica, veliko poetno slovo.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravilo o pisanju
vielanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i
gora u zaviaju, nebeskih tijela, naseljenih mjesta koja
uenik poznaje, nazivima ustanova i poduzea, kola,
kazalita.
2. Sporazumijevanje hrvatskim knjievnim

jezikom
Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor,
samostalni govor poruka.
Obrazovna postignua: ovladati pojmovima
govornik, sugovornik, sluatelj, poruka.
3. Umanjenice i uveanice
3. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: umanjenice, uveanice.

Obrazovna postignua: prepoznati umanjenice i
uveanice kao vrste imenica.
Kljuni pojmovi: stvarni dogaaj, nestvarni dogaaj.

Obrazovna postignua: razlikovati zamiljeni dogaaj
od stvarnoga; pripovijedati o stvarnome i
zamiljenome dogaaju.
4. Izgovor i pisanje i u umanjenicama i

uveanicama
4. Stvaranje zajednike prie prema poticaju
Kljuni pojmovi: glas , glas .

Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati i
u umanjenicama na -i, -i, -ica, u uveanicama na ina.
Kljuni pojmovi i nazivi: zajednika pria prema

poticaju.
Obrazovna postignua: sudjelovati u stvaranju
zajednike prie prema zadanome poticaju oblikujui
30
Hrvatski jezik
jedan ili nekoliko dogaaja, potujui uzronoposljedine veze.
2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi

Kljuni pojmovi: ritam, srok/rima.
Obrazovna postignua: zamijetiti ponavljanja u stihu,
kitici i pjesmi radi isticanja i naglaavanja neke ideje
ili zvunoga doivljaja pjesme; sluno i vidno
zamjeivanje sroka.
5. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest.
Obrazovna postignua: razlikovati obavijest kao vrstu
teksta ije su sastavnice provjerljive i istoznane za sve
primatelje - ovladati pojmom; oblikovati krau
obavijest.
3. aljiva pjesma
Kljuni pojmovi: aljiva pjesma.
Obrazovna postignua: primati aljive pjesme
(recepcija); razlikovati aljivu pjesmu meu drugim
pjesmama.
6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku

Kljuni pojmovi: izvjeivanje.
Obrazovna postignua: izvjetavati o obavljenome
zadatku drei se kronolokoga slijeda dogaaja.
4. Povezanost dogaaja
mjestom i likom
7. Stvaralako pisanje - oblikovanje kraega

sastavka
vremenom,
Kljuni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjesto

radnje.
Obrazovna postignua: povezati dogaaje i likove
proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.
Kljuni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuak u

sastavku.
Obrazovna postignua: oblikovati i pisati sastavak uz
poticaj i bez njega.
5. Izgled i ponaanje lika

Kljuni pojmovi: obiljeja lika.
Obrazovna postignua: odrediti osnovna obiljeja lika
prema izgledu, ponaanju i govoru.
8. itanje po ulogama
Kljuni pojmovi: itanje po ulogama.
Obrazovna postignua: izraajno glasno itati dramski
tekst (igrokaz) potujui vrjednote govorenoga jezika;
sudjelovati u dramskim improvizacijama.
6. Usporedba
Kljuni pojmovi i nazivi: usporedba.
Obrazovna postignua: uoiti usporeivanje dvaju
pojmova po slinosti.
9. Rasprava
Kljuni pojmovi: rasprava, raspravljanje.
Obrazovna postignua: sudjelovati u raspravi
potujui uljudbena pravila; pridravati se teme,
potujui tue i iznosei vlastito miljenje.
7. Pripovijetka
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijetka.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijetku od
bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot
nestvarnima.

Kljuni pojmovi: veliko slovo (vielana vlastita imena
voda, gora, naseljenih mjesta u zaviaju poznatih
ueniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i
uveanicama, i u umanjenicama i uveanicama,
kratice.
prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo
vielanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih
mjesta u zaviaju poznatih ueniku u skladu s
pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor
najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , ,
d, ije/je prema popisu rijei.
8. Basna
Kljuni pojmovi: basna, pouka.
Obrazovna postignua: primati basnu (recepcija);
zamijetiti osobine likova; uopiti zakljuak basne u
obliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina
drugim ivim biima i stvarima.
9. Djeji roman
Kljuni pojmovi: djeji roman.
Obrazovna postignua: prepoznati djeji roman kao
opirniji prozni tekst o djeci i njihovim
pustolovinama.
NASTAVNO PODRUJE:
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)

1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
2. Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode egrta Hlapia
3. Luko Paljetak: Mievi i make naglavake
4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen
5. Dubravko Horvati: Griki top
6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik
Pauline P.
KNJIEVNOST
TEME
1. Tema u poeziji i prozi

Kljuni pojmovi: tema.
Obrazovna postignua: zamjeivanje i izdvajanje
teme u proznome i poetskome tekstu.
31
Hrvatski jezik
7. Sanja Pili: Nemam vremena ili E ba mi nije ao ili Hou

i ja
8. Stanislav Femeni: Ludi kamen
9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu
10. Nada Ivelji: estinski kiobran ili uvarice novih
krovova
11. Boidar Prosenjak: Sija sree
12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili ipolino
13. Hrvatske narodne bajke
14. James M. Barrie: Petar Pan
15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru
16. Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza
17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjetica
18. Elwyn Brooks White: Paukova mrea
19. Dragutin Horki: aave zgode
20. Basne (izbor)
4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Imenice
Kljuni pojmovi: vrste rijei, muki rod, enski rod,
srednji rod.
Obrazovna postignua: odrediti imenice kao vrstu
rijei; razlikovati muki, enski i srednji rod, jedninu
i mnoinu imenica.
2. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagoli.
Obrazovna postignua: razlikovati glagole od drugih
rijei u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrstu
rijei; znati da glagolima iskazujemo tko radi, to radi
ili to se dogaa.
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
3. Izricanje prolosti, sadanjosti i budunosti
1. Djeji film
Kljuni pojmovi: prolost, sadanjost, budunost.

Obrazovna postignua: prepoznati prolu, sadanju i
buduu glagolsku radnju.
Kljuni pojmovi i nazivi: djeji film, glumac.

Obrazovna postignua: primati primjerene djeje
filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od
animiranoga filma; ispriati filmsku priu.
4. Pridjevi
Kljuni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi.
Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao vrstu
rijei; meusobno razlikovati opisne i posvojne
pridjeve.
2. Radijska emisija
Kljuni pojmovi: radijska emisija za djecu.
Obrazovna postigna: primati radijsku emisiju za
djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuna
izraajna sredstva.
5. Upravni i neupravni govor

Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor.
Obrazovna postignua: razlikovati upravni od
neupravnog govora; sluiti se upravnim i neupravnim
govorom u govorenju i pisanju.
3. Knjinica - koritenje enciklopedije

Kljuni pojmovi: djeja enciklopedija, sadraj/kazalo,
abecedni red.
Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u
djejoj enciklopediji sluei se kazalom i abecednim
redom.

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, naziv.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju
velikoga poetnoga slova u vielanim nazivima.
Popis filmova:
1. Z. Grgi, A. Zaninovi, B. Kolar: Izbor filmova o
profesoru Baltazaru
2. M. Blaekovi: Pali
3. D. Vunak: Mali vlak
4. B. Dovnikovi, A. Marks: Dva mia
5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i mi
6. M. Blaekovi: udnovate zgode egrta Hlapia
7. M. Relja: Vlak u snijegu
8. V. Fleming: arobnjak iz Oza
9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek
10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga
7. Kratice
Kljuni pojmovi: kratice.
Obrazovna postignua: pravilno pisati kratice
poznatijih vielanih naziva.
8. Izgovor i pisanje , , d, , lj, nj, ije/je/e/i

Kljuni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati , ,
d, , lj i nj, ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.
9. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od

vlastitih imena
Kljuni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju
velikoga i maloga poetnoga slova u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena.
32
Hrvatski jezik
8. Rasprava
10. Knjievni jezik i zaviajni govor

Kljuni pojmovi: knjievni jezik, zaviajni govor,
narjeje.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievni jezik od
zaviajnoga govora; odrediti svoj zaviajni govor u
odnosu na jedno od tri narjeja hrvatskoga jezika;
usmeno i pisano komunicirati na svome zaviajnome
govoru.
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava.

Obrazovna posignua: sudjelovati u raspravi potujui
uljudbena pravila; pridravati se teme izraavajui
svoje osjeaje i raspoloenje.

Kljuni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od
vlastitih imena na -ov, -ev, -in); kratice poznatijih
vielanih naziva.
Obrazovna posignua: pisati osvjeivati i
primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati veliko
slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, in) u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje
i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju
glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei; pisati
kratice poznatijih vielanih naziva.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijedanje.
Obrazovna postignua: teno i samostalno
pripovijedati o stvarnome i zamiljenome buduem
dogaaju.
NASTAVNO PODRUJE:
2. Saimanje pripovjednih tekstova
KNJIEVNOST
TEME
Kljuni pojmovi: dogaaj, saimanje, saetak.

Obrazovna postignua: zamjeivati i izdvajati dogaaj
u pripovjednome tekstu i vane pojedinosti u
dogaaju; saeto prepriavati dogaaj ukljuujui
bitne pojedinosti za razumijevanje teksta; samostalno
oblikovati saetak.
1. Odreivanje teme u poeziji i prozi

Kljuni pojmovi: tema.
Obrazovna postignua: primati tekstove primjerene
ueniku (recepcija); zamijetiti i odrediti temu;
odreivati pojedinosti u tematsko - sadrajnome
sloju.
3. Samostalno stvaranje prie

Kljuni pojmovi: sastavak, dogaaj, likovi.
Obrazovna postignua: samostalno stvarati priu
prema ponuenomu saetku; samostalno pisati
sastavak (stvaralako pisanje).
2. Vidni i sluni doivljaj

Kljuni pojmovi: vidni i sluni doivljaj.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) prozne i
poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesnike slike
primjerene ueniku; zamijetiti i izdvojiti vidne i
slune pjesnike slike.
4. Opisivanje
Kljuni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis.
Obrazovna postignua: razlikovati stvaran i slikovit
opis; opisivati prema planu (usmeno i pisano).
3. Ritam u pjesmi
Kljuni pojmovi: srok, ritam, slog, stih.
Obrazovna postignua: primati primjerene lirske
pjesme (recepcija); zamjeivati pojedinosti zvunoga
sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova, srok).
5. Sporazumijevanje
Kljuni
pojmovi:
govorno
i
negovorno
sporazumijevanje.
Obrazovna postignua: razumjeti govorenu i
negovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu i
negovorenu poruku; uoiti i prepoznati vrjednote
govorenoga jezika; uoiti i prepoznati nejezine
elemente u sporazumijevanju (pokreti).
4. Uvod, rasplet i zaplet u prii

Kljuni pojmovi: uvod, rasplet i zaplet.
Obrazovna
postignua:
primati
primjerene
fabulativne tekstove (recepcija); zamijetiti i razlikovati
dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet).
5. Odnosi meu likovima
6. Pisanje - pismo
Kljuni pojmovi: lik, govor lika, ponaanje lika.

Obrazovna postignua: primati primjerene prozne
tekstove (recepcija); oblikovati i izraziti sud o
likovima prema njihovu ponaanju (govor i postupci);
pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima.
Kljuni pojmovi: pismo.

Obrazovna posignua: pisati pismo potujui
uljudbena pravila i formu.
7. Izraajno itanje
Kljuni pojmovi: reenina intonacija, reenini
naglasak.
Obrazovna postignua: izraajno itati i razumjeti
proitano; glasno itati potujui reenini naglasak i
intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika.
6. Personifikacija
Kljuni pojmovi: personifikacija (poosobljenje).
Obrazovna postignua: upoznati personifikaciju kao
pjesniku sliku; stvarati personifikacije na zadani
poticaj.
33
Hrvatski jezik
7. Dijelovi teksta
2. Usporedba filma s knjievnim djelom
Kljuni pojmovi: dijalog, monolog, opis,

pripovijedanje.
Obrazovna postignua: zamjeivati i razlikovati ulogu
dijelova proznoga teksta.
Kljuni pojmovi: knjiga, film.

Obrazovna postignua: primati nekoliko djejih
filmova nastalih na knjievnome predloku
(recepcija); iskazivati vlastiti doivljaj knjievnog djela
i filma; zamijetiti slinosti i razlike izmeu filma i
knjievnog djela prema kojemu je snimljen.
8. Knjievne vrste
Kljuni pojmovi: pjesma, bajka, pripovijetka, djeji
roman, igrokaz.
Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati
osnovna obiljeja pjesme, basne, bajke, pripovijetke,
djejeg romana i igrokaza.
3. Raunalo
Kljuni pojmovi: raunalo, mrea (internet).
Obrazovna postignua: razlikovati obavijesne i
zabavne mogunosti raunala.
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)

1. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova
2. Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice
3. Anto Garda: Duh u movari ili Ljubiasti planet ili
Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna
zelene peine ili Igrake gospoe Nadine
4. Erich Kstner: Emil i detektivi ili Tonek i Tokica ili
Letei razred ili Blizanke
5. Hrvoje Kovaevi: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maje
ape ili Tajna Tunog psa ili Tajna graditelja straha ili
Tajna zlatnog zuba
6. Slavko Mihali: Petrica Kerempuh
7. Felix Salten: Bambi
8. Rudyard Kipling: Knjiga o dungli
9. Nikola Puli: Kljui oko vrata
10. Matko Marui: Snijeg u Splitu
11. Johanna Spyri: Heidi
12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci
13. Zlata Kolari-Kiur: Moja zlatna dolina
14. Maja Gluevi: Bijeg u koari ili Klopka za
medvjedia
15. Nada Mihokovi-Kumri: Tko vjeruje u rode jo
16. Silvija esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
17. Zoran Pongrai: Mama je kriva za sve
18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko
19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi
20. Sanja Lovreni: Esperel, grad malih uda
21. Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa ili Ronja
razbojnika ki ili Razmo u skitnji
22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili
Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci
23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Velianstveni
24. Anton van de Velde: Neobini doivljaji ptia Sovia
25. euk, uni-Bandov, Horvat-Vukelja, KolariKiur: Igrokazi
4. Knjinica - sluenje rjenikom i kolskim

pravopisom
Kljuni pojmovi: rjenik, pravopis.
Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u
kolskome rjeniku ili pravopisu sluei se kazalom i
abecednim redom.
Popis filmova:
1. D. Vukoti: Krava na Mjesecu
2. B. Dovnikovi: Znatielja
3. D. Vukoti: Piccolo
4. M. Blaekovi: udesna uma
5. V. Tadej: Druba Pere Kvrice
6. O. Gluevi: Vuk
7. B. Marjanovi: Mala uda velike prirode (izbor)
8. T. Burto: Batman
9. R. Donner: Superman
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Jednoznanost i vieznanost rijei

Kljuni pojmovi: osnovno znaenje rijei, preneseno
znaenje rijei, jednoznanost i vieznanost rijei.
Obrazovna postignua: razlikovati osnovno znaenje
rijei i preneseno znaenje poznatih rijei; oprimjeriti
nekoliko vieznanih rijei; prikladno primjenjivati
vieznane rijei u jezinim djelatnostima (sluanju,
itanju, govoru, razgovoru i pisanju).
NASTAVNO PODRUJE:
2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei
MEDIJSKA KULTURA
TEME
Kljuni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijei,

osnova rijei, nastavak.
Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu
promjenjivih i nepromjenjivih rijei u hrvatskome
jeziku; zapaati, imenovati i razlikovati poznate
promjenjive i nepromjenjive rijei; dijeliti rijei na
osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih
promjena i umetaka.
1. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: dokumentarni film.
Obrazovna postignua: primanje primjerenih
dokumentarnih filmova (ekolokoga sadraja,
zaviajna tematika) primjerenih ueniku; zamijetiti
osnovna obiljeja dokumentarnoga filma.
34
Hrvatski jezik
3. Glagoli
9. Zamjenice
Kljuni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagoli

kretanja, govorenja.
Obrazovna postignua: prepoznavati glagolsku osobu
i glagolski broj u reenici; uoavati i rabiti glagole
kretanja i govorenja u svim jezinim djelatnostima.
Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik.

Obrazovna postignua: prepoznavanje zamjenice u
tekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijei za
zamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika;
zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.
4. Sklonidba imenica
10. Nepromjenjive vrste rijei: prilozi,

prijedlozi, veznici, estice, usklici
Kljuni pojmovi: sklonidba (deklinacija), nazivi

padea, padena pitanja.
Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu
padea u hrvatskome jeziku; znati padene nazive:
nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ,
instrumental, vokativ; u reenici prepoznavati padee
u temeljnim znaenjskim ulogama; u odreivanju
padee sluiti se proirenim padenim pitanjima (tj.
cijelom reenicom s upitnom zamjenicom i
glagolom); u govoru i pismu rabiti padene oblike (s
provedenim glasovnim promjenama) u skladu s
normom; ovladati uporabom padea uz pojedine
prijedloge u skladu s normom; prepoznati jednake
oblike rijei u razliitim padeima.
Kljuni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta,

vremena, naina), prijedloga, veznici, estice, usklici.
Obrazovna postignua: prepoznati priloge, este
prijedloge, veznike, estice da, ne, li i usklike u
reenici; pravilno rabiti prijedloge s(a), k(a), pravilno
rabiti priloge gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti veznike,
estice, usklike u govorenju i pisanju.
11. Predikat
Kljuni pojmovi: predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati glagolski predikat
kao temeljni dio reenice; prepoznati glagolski
predikat u reenici u svim glagolskim vremenima;
prepoznati i rabiti glagolski predikat.
5. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva

Kljuni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva
u nominativu.
Obrazovna postignua: prepoznati odreeni i
neodreeni oblik pridjeva u nominativu; samostalno
pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika
pridjeva u reenici i tekstu; pravilno rabiti neodreeni
oblik pridjeva.
12. Subjekt
Kljuni pojmovi: subjekt, vie subjekata, neizreeni
subjekt.
Obrazovna postignua: samostalno imenovati subjekt
izreen glagolskim oblikom; prepoznavati reenice s
vie subjekata kao proirene reenice s vie istovrsnih
dijelova; prepoznavati reenice s neizreenim
subjektom.
6. Sklonidba pridjeva
Kljuni pojmovi: sklonidba pridjeva, padei.
Obrazovna postignua: prepoznavati padee
pridjevskih oblika s pomou proirenoga padanoga
pitanja i imenice s kojom se pridjev slae; rabiti
padene nastavke odeenih i neodreenih pridjeva;
uoiti jednak glasovni sastav razliitih oblika.
13. Veliko poetno slovo u nazivima

kontinenata, drava, zemalja, naroda i
naseljenih mjesta
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima
kontinenata, drava, zemalja, naroda i naseljenih
mjesta.
Obrazovna postignua: primijeniti pravila o pisanju
velikoga poetnoga slova u nazivima kontinenata,
drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta na
prikladnim primjerima u skladu s pravopisom
7. Stupnjevanje pridjeva
Kljuni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv,
komparativ, superlativ).
Obrazovna postignua: imenovati i prepoznati
pozitiv, komparativ i superlativ u govorenju i pisanju;
prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju;
pravilno rabiti komparativ i superlativ najeih
pridjeva; moi tvoriti komparative i superlative
plodnim nainima (sufiksom -iji i prefiksom naj-).
14. Hrvatski jezik - prolost i sadanjost

Kljuni pojmovi: hrvatski knjievni jezik, uloga
knjievnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj
djelatnosti.
Obrazovna postignua: razlikovati zaviajne idiome i
knjievni jezik; osvijestiti postojanje razliitih
narodnih govora i potrebu njihova njegovanja;
razvijati svijest o vanosti pravilnoga pisanja i
govorenja hrvatskim knjievnim jezikom.
8. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni i redni brojevi, sklonidba
rednih brojeva.
Obrazovna postignua: prepoznavati glavne i redne
brojeve u reenici; uoavati razliite oblike rednih
brojeva u reenici; pisati brojeve u skladu s
pravopisom.
15. Hrvatski jezik i dvojezinost

Kljuni pojmovi: materinski jezik, drugi jezik,
dvojezinost, slubeni jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignua: razlikovati materinski i drugi
35
Hrvatski jezik
jezik; razumjeti razliku izmeu jednojezinoga i

dvojezinoga ovladavanja hrvatskim jezikom;
razumjeti ulogu slubenoga jezika; razumjeti ulogu
manjinskoga jezika.
7. Pisanje velikoga poetnoga slova

Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima
planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda
i naseljenih mjesta (zaviaj).
Obrazovna postignua: primjenjivati pravopisnu
normu u pisanju velikoga poetnoga slova u nazivima
planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda
i zaviajnih mjesta s obzirom na zaviajnu pripadnost
i najeih primjera.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Subjektivno
dogaaja
objektivno
iznoenje
8. Reenini znakovi
Kljuni pojmovi: subjektivno i objektivno

pripovijedanje.
subjektivno i objektivno pripovijedanje; subjektivno i
objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano).
Kljuni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali; zarez iza

usklika i rijei u vokativu.
Obrazovna postignua: pisati veznike a i ali u
reenicama u skladu s pravopisom; pisati zarez iza
usklika na poetku reenice; pisati zarez iza rijei u
vokativu.
2. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe

Kljuni pojmovi: opis, subjektivni opis osobe.
Obrazovna postignua: razlikovati subjektivni od
objektivnoga opisa osobe; stvarati subjektivni opis
osobe (usmeni i pisani).
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei

provedenim glasovnim promjenama
Kljuni pojmovi: rije, glasovne promjene, pravopis.

Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno
izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene
glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
3. Pripovijedanje u prvoj i treoj osobi

Kljuni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi,
pripovijedanje u treoj osobi.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u
prvoj i treoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju;
pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva
osoba) i nesudionik (trea osoba).
10. Sluanje
i
interpretativno
knjievnih tekstova
itanje
Kljuni pojmovi: interpretativno itanje lirskih,

pripovjednih i dramskih tekstova.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u
doivljaju knjievnoumjetnikoga djela s obzirom na
razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj djela
prikladnim interpretativnim itanjem (sluei se
vrjednotama govorenoga jezika).
4. Stvaralako prepriavanje
Kljuni pojmovi: prepriavanje, uvoenje novih
elemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik).
Obrazovna postignua: prepriavati izmijenjene ili
dopunjene prie uvodei novi dogaaj i likove.
11. Sluanje knjievnih i neknjievnih tekstova

Kljuni pojmovi: knjievni i neknjievni tekstovi.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievne i
neknjievne tekstove na temelju slunoga primanja
(recepcije); zamjeivati ulogu pridjeva i imenica te
slikovitih izraza u tekstu.
5. Pisanje i izgovor prijedloga, priloga,

veznika i estica
Kljuni pojmovi: prijedlozi k(a), s(a); prijedlozi na, o,
pri, u uz lokativ i akuzativ; prilozi gdje, kamo, kuda;
estica put.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti prijedloge k/ka
ispred rijei koje poinju sa k i g ili suglasnikim
skupom koji zavrava sa k i g (ka koli, ka zgradi), s(a)
(sa mnom) u govoru i pismu; prepoznavati i
razlikovati akuzativ i lokativ (na, o, pri, u); pravilno
rabiti i razlikovati priloge gdje, kamo, kuda u govoru i
pismu; pisati esticu put uz redne brojeve.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Knjievnost
Kljuni pojmovi: knjievnost, knjievni rod (lirika,
epika, drama), knjievna vrsta.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievne rodove s
obzirom na vanjski oblik (proza, lirika, drama).
6. Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je

(umanjenice i komparativi)
Kljuni pojmovi: glasovi ije, je.
izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom
na glasove ije/je; sluiti se pravopisom.
2. Obiljeja pripovjednoga teksta

Kljuni pojmovi: pripovijedanje, dogaaj ili radnja,
osnovna misao, proza.
Obrazovna postignua: uoiti da pripovjedni tekst
pripovijeda o radnji; uoiti osnovnu misao
pripovjednoga teksta.
36
Hrvatski jezik
3. Fabula i dijelovi fabule
11. Dramski tekstovi
Kljuni pojmovi: fabula, dijelovi fabule, poglavlje.

Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati
dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet radnje);
uoiti poglavlje u djejem romanu.
Kljuni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici,

dijalog, monolog, didaskalije.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja teksta
namijenjena izvoenju na pozornici; razlikovati
dijalog od monologa.
4. Naini pripovijedanja
Kljuni pojmovi: pripovjeda u 1. i 3. osobi,
pripovijedanje, opisivanje, dijalog.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u 1.
i 3. osobi; uoiti odnos pripovjedaa u 1. i 3. osobi
prema pripovijedanome - oprimjeriti ga navodima iz
teksta; razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek
radnje, opisivanje i dijalog.
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Mediji
Kljuni pojmovi: medij - prijenosnik poruke, vrste
medija.
Obrazovna postignua: osvijestiti postojanje razliitih
vrsta medija; navesti primjer za priopajni proces
(poiljatelj - poruka - medij - primatelj
sporazumijevanje) u jednome od medija.
5. Lik u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: karakterizacija lika govorom i
postupcima.
osobine lika u proznome i dramskome djelu;
oprimjeriti govornu i etiku karakterizaciju navodima
iz teksta.
2. Filmski rodovi
Kljuni pojmovi: dokumentarni film, animirani film,
igrani film.
filmske rodove.
6. Pustolovni roman
Kljuni pojmovi: pustolovni roman.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja pustolovnoga
romana; odrediti dijelove fabule; okarakterizirati lik
(etiki, govorno) i odnose meu likovima.
3. Animirani film
Kljuni pojmovi: crte ili predmet u pokretu.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovna obiljeja
animiranoga filma; razlikovati crtani film od
lutkarskoga filma.
7. Preneseno znaenje u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: preneseno znaenje, pjesnika slika,
poslovica, zagonetka.
Obrazovna postignua: zamijetiti preneseno znaenje
iskazano personifikacijom i pjesnikom slikom u
knjievnim djelima.
4. Tisak
Kljuni pojmovi: vrste tiska.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati vrste
tiska.
5. Kazalite
8. Lirsko pjesnitvo
Kljuni pojmovi: kazalina izraajna sredstva: govor,

gluma, scenografija, kostimografija.
Obrazovna postignua: uoiti suprotstavljene likove,
prepoznati kazalina izraajna sredstva u predstavi:
scenografiju, kostimografiju, rasvjetu.
Kljuni pojmovi: lirska pjesma, motiv, vezani i

slobodni stih, naziv stiha prema broju slogova.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja lirske pjesme;
prepoznati i imenovati motive i temu; prepoznati i
razlikovati vezani od slobodnoga stiha; imenovati
vezani stih prema broju slogova; uoiti ritam u
vezanome i slobodnome stihu.
IZBORNI SADRAJI
Duga i kratka mnoina
Zbirne imenice (tvorba, znaenje, slaganje s predikatom)
Imenice koje imaju samo mnoinu/jedninu
Imenice koje mnoinu zamjenjuju zbirnim imenicama
Imenice koje mnoinu tvore zamjenskim (supletivnim)
osnovama (ovjek-ljudi)
Nazivi drava i sklonidba
Brojevne imenice
Akuzativ i genitiv uz glagol nemati
Navezak
Sibilarizacija
Palatalizacija
Jotacija
Nepostojano a, e
Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padee
9. Stilska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: onomatopeja, kontrast, epitet.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska
sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu;
razlikovati epitet od pridjeva.
10. Tematska
pjesama
vrstovna
podjela
lirskih
Kljuni pojmovi: domoljubna, pejsana i ljubavna

pjesma, himna, haiku.
Obrazovna postignua: razlikovati domoljubnu,
pejsanu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i
glavnu misao pjesme; hrvatska himna; uoiti obiljeja
himne, uoiti obiljeja haiku pjesme.
37
Hrvatski jezik
Prijedlozi i padei u medijima (dobri i pogrjeni primjeri)

Jednostavni i sloeni prijedlozi
Prilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka)
Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako...
Prilog ili prijedlog?
Prilog ili pridjev?
Uporaba evo, eto, eno
Hrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski
itanje s razumijevanjem (knjievnih i neknjievnih
tekstova)
Opseno prepriavanje
Subjektivno i objektivno izvjeivanje
Osnovno i preneseno znaenje
Osobno intimno pismo
Razgovor
16.
17.
18.
19.
20.
21
22.
23.
24.
25.
26.
Tito Bilopavlovi: Pauna

Aleksandar Pukin: Bajka o ribaru i ribici
Basne (izbor)
Branka Primorac: Ljubavni sluaj maka Joje
Roald Dahl: Charlie i tvornica okolade
Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas
Ivan Cankar: Istina i ljubav
Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja)
Hrvoje Hitrec: Matko na takama
Anto Garda: Miron u kripcu ili Filip djeak bez imena
Selma Lagerf: Legende o Kristu
Popis filmova:
Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni
obrauju u tom razredu.
1. to je film: Uvod u filmske vrste
2. B. Dovnikovi: Znatielja
3. D.Vukoti:1001 crte, Igra
4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi
5. W. Disney: po izboru
6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba
7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.
U zaviaju hrvatske himne miruje prolost i zrcali se

budunost moje zemlje
Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba
Usmene lirske pjesme o Boiu
Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake
i jezikom moje generacije
Pria nastala iz onomatopeje (ueniki ostvaraji)
Lirske pjesme na zaviajnome narjeju
Motiv u likovnoj i knjievnoj umjetnosti
Znanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi u
djejim romanima odabranoga knjievnika
Pejsa u djelima zaviajnih pisaca
Pokretna slika na filmu, televiziji i raunalu
Zvuk u filmu
Kazalini plakat kao medij
6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Vrste zamjenica
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri)
1. Ivan Kuan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Kljuni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne,

povratna, povratno-posvojna, pokazne.
Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti
posvojne, povratne, povratno-posvojne i pokazne
zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.
ili Zagonetni djeak ili Koko u Parizu ili Lae, Melita

ili Domaa zadaa
aljive narodne prie
Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice
Milivoj Matoec: Strah u Ulici lipa ili Tiki trai
neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suvian u Svemiru
Grigor Vitez: Pjesme
Sempe/Goscinny: Nikica
Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu
ili Zaljubljen do uiju ili Svata u mojoj glavi
Zlatko Krili: Poetak plovidbe ili udnovata istina ili
Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili aljive prie i prie
bez ale
Sanja Pili: Mrvice iz dnevnog boravka
Pavao Pavlii: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju
Michael Coleman: Zov labirinta ili Mrea je baena ili
Bijeg s Mree
Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u
itarjevu ili Muki
Mark Twain: Doivljaji Toma Sawyera ili Doivljaji
Huckleberryja Finna
Jules Verne: Put u sredite zemlje ili Put oko svijeta za
80 dana ili 20000 milja pod morem
Maja Brajko-Livakovi: Finka Fi
2. Glagoli po predmetu radnje

Kljuni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli,
povratni glagoli.
Obrazovna postignua: prepoznavati glagole po
predmetu radnje (tj. po imenskoj rijei u akuzativu);
razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;
prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po
predmetu radnje u skladu s normom.
3. Glagoli po vidu
Kljuni pojmovi: glagolski vid, svreni i nesvreni
glagoli.
Obrazovna postignua: razlikovati svrene i nesvrene
glagole; uoavati i razlikovati najee vidske parove.
4. Infinitiv
Kljuni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i
zavretci.
Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv i njegove
zavretke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi
glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni
glagola.
38
Hrvatski jezik
5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica
11. Izricanje elje kondicionalom
Kljuni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev

radni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati i tvoriti
glagolske pridjeve; razlikovati i pravilno rabiti radni i
trpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sa
zavretkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i
glagolsku imenicu.
Kljuni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi.

kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu; pravilno
rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za
izricanje elje i molbe.
12. Vrste predikata

Kljuni pojmovi: glagolski i imenski predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati imenski predikat;
prepoznati imenski predikat u razliitim glagolskim
oblicima; razlikovati imenski od glagolskoga
predikata.
6. Izricanje sadanjosti prezentom

Kljuni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija),
prezent pomonih glagola.
Obrazovna postignua: prepoznati prezent, razumjeti
njegovo osnovno znaenje; sprezati glagole u
prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i
broj); usvojiti prezent pomonih glagola; prikladno
rabiti prezent u govorenju i pisanju.
13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoje,

izostavnik, crtica, zagrada
Kljuni pojmovi: trotoje, izostavnik, crtica, zagrada.
Obrazovna postignua: prepoznati trotoje, zagrade u
tekstu kao reenine znakove i crticu kao pravopisni
znak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisati
trotoje, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvariti
u itanju; pravilno pisati veliko i malo slovo iza
razgodaka.
7. Izricanje prolosti perfektom

Kljuni pojmovi: perfekt, krnji perfekt.
Obrazovna postignua: prepoznati perfekt, razumjeti
njegovo osnovno znaenje, vladati oblicima perfekta
pomonih glagola; prikladno rabiti perfekt u
govorenju i pisanju; razlikovati prezent i perfekt u
govorenju i pisanju.
14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina

i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
8. Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i

pluskvamperfektom
Kljuni pojmovi: vielani nazivi pokrajina i krajeva,

dijelova naselja, ulica i trgova.
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno
slovo u vielanim imenima pokrajina i krajeva te
dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgova,
ulice, parkovi...); samostalno se koristiti pravopisom u
pisanju velikoga poetnoga slova.
Kljuni pojmovi: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt.

Obrazovna postignua: prepoznavati aorist i
imperfekt kao jednostavne glagolske oblike;
prepoznati pluskvamperfekt kao sloeni glagolski
oblik; razumjeti njihovo osnovno znaenje; usvojiti
aorist i imperfekt pomonoga glagola biti;
prepoznavati aorist i imperfekt pomonoga glagola
htjeti; moi zamjenjivati aorist, imperfekt i
pluskvamperfekt perfektom; moi proizvoditi oblike
glagola koji se u aoristu, imperfektu i
pluskvamperfektu najee rabe.
15. Poetci hrvatske pismenosti

Kljuni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica,
irilica; Baanska ploa, prvotisak.
Obrazovna postignua: razlikovati latinicu, glagoljicu,
irilicu i znati osnovne podatke o njima; prepoznati
pismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovne
podatke o Baanskoj ploi, prvoj hrvatskoj tiskanoj
knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu;
imenovati i prepoznati najvanije o spomenike u
svojemu zaviaju, znati vane povijesne podatke o
njima.
9. Izricanje budunosti futurom

Kljuni pojmovi: futur prvi, futur drugi.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati,
pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi;
razumijevati njihova znaenja i tvorbe; samostalno
sprezati glagole u futuru prvome; zamjenjivati futur
drugi svrenim prezentom; preoblikovati prezent u
oba futura.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom
1. Stvaralako prepriavanje s promjenom

gledita
Kljuni pojmovi: glagolski nain, imperativ.

Obrazovna postignua: prepoznati imperativ kao
glagolski nain, razumjeti njegovo znaenje,
razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati zapovijed i
molbu imperativom; prepoznati imperativ u reenici;
razlikovati istooblinice imperativa i prezenta u
reenici.
Kljuni pojmovi: gledite, prepriavanje s promjenom

gledita.
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i
pisano mijenjajui gledite.
39
Hrvatski jezik
2. Saeto prepriavanje
10. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga

pridjeva radnoga
Kljuni pojmovi: saeto prepriavanje, saimanje,

saetak.
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto
prepriavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti;
samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).
Kljuni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga

pridjeva radnoga(m. r. jd.).
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti
infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje; pravilno pisati
glagolski pridjev radni u m. r. jd. kojemu osnova
zavrava na je- (htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti...).
3. Razgovor
Kljuni pojmovi: slubeni razgovor, privatni
razgovor.
Obrazovna postignua: razlikovati slubeni od
privatnoga razgovora; sudjelovati u dramskim
improvizacijama slubenoga i privatnoga razgovora
potujui osobitosti svakoga od njih.
11. Pisanje, izgovor i itanje glagolskih oblika

Kljuni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti;
nijenica uz glagolske oblike.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti aorist glagola
biti u govoru i pismu; pravilno pisati nijenicu uz
glagolske oblike.
4. Interpretativno itanje i krasnoslov

Kljuni pojmovi: interpretativno itanje, krasnoslov.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u
doivljaju knjievnoumjetnikoga teksta s obzirom na
razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj
knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim interpretativnim itanjem; krasnosloviti.
12. Pisanje zamjenica

Kljuni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se;
razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne
zamjenice u govoru i pismu.
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti
povratne glagole (smijati se, aliti se).
5. Portret
13. itanje i pisanje trotoja, izostavnika,

crtice i zagrade
Kljuni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan

opisa.
Obrazovna postignua: razlikovati vanjski od
unutarnjega opisa lika; portretirati lik na temelju
prethodno stvorenoga plana.
Kljuni pojmovi: reenini i pravopisni znakovi.

Obrazovna postignua: pravilno rabiti trotoje:
izostavljanje rijei/skupa rijei/ u reenici, na kraju
prekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekida
nabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reenini znak:
izraavanje jae stanke nego to je izraena zarezom;
pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak:
zamjena prijedloga do (80 - 90 km, 1852. - 1881.),
udaljenost izmeu dvaju (ili vie) mjesta, smjer;
prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik i
zagradu.
6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora

Kljuni pojmovi: pejsa, otvoreni prostor, zatvoreni
prostor, plan opisa.
Obrazovna postignua: opisivati pejsa, otvoreni i
zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga
plana opisa.
7. Stvaralako pisanje i interpretativno

kazivanje viceva i anegdota
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
Kljuni pojmovi: stvaralako pisanje (anegdote iz

kolskoga ivota), govorenje anegdota i viceva.
Obrazovna postignua: stvaralaki pisati na zadani
poticaj (voeno i samostalno); sluati i sluno
doivljavati interpretaciju anegdote i vica;
interpretativno kazivati anegdotu i vic.
1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: tema motiv.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive
(najmanji dio teme, poticaj doivljaju, dogaaju,
sukobu) u tematskome kontekstu.
8. Dramatizacija pripovjednoga teksta
2. Usmena (narodna) knjievnost
Kljuni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog,

monolog, didaskalije.
Obrazovna postignua: preoblikovati pripovjedni
tekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst.
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei

provedenim glasovnim promjenama
Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, stalni epitet,

epski deseterac, epska i lirska pjesma.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epske i lirske
narodne pjesme; uoiti stalni epitet i deseterac kao
obiljeja usmenoga stvaralatva; razlikovati epsku od
lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili
doivljaja.
Kljuni pojmovi: rijei u kojima su provedene

glasovne promjene.
izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene
glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vic

Kljuni pojmovi: crtica, anegdota, vic.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja crtice,
anegdote, vica.
40
Hrvatski jezik
NASTAVNO PODRUJE:
4. Povjestica
Kljuni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo,
kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja povjestice kao
djela koje ima elemente pjesnikoga i pripovjednoga
izraavanja; razlikovati povjesticu od lirske pjesme.
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Filmska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva
u filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kuta
snimanja.
5. Povijesni i znanstveno-fantastini roman

Kljuni pojmovi: povijesni roman, znanstvenofantastini roman.
Obrazovna postignua: razlikovati romane prema
tematsko-motivskomu sloju; prepoznati naine
pripovijedanja.
2. Mrea (internet)
Kljuni pojmovi: mrene stranice, hrvatski jezik i
knjievnost na mrei.
Obrazovna postignua: pronai nekoliko mrenih
stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti.
6. Pjesnike slike
Kljuni pojmovi: pjesnika slika.
Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku kao
slikovni izraz doivljen osjetilom vida, sluha, njuha,
okusa i dodira; uoiti motive u pjesnikim slikama i
povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni.
3. Strip
Kljuni pojmovi: zraajna sredstva stripa: crte,
kvadrat, fabula prikazana kvadratima.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva
stripa; uoiti slinost i razliku izmeu filmskoga kadra
i kvadrata stripa (plan i kut gledanja).
7. Stilska izraajna sredstva

Kljuni pojmovi: ponavljanje, asonanca, aliteracija.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska
sredstva u poetskome i proznome tekstu, uoiti ulogu
ponavljanja istih glasova, rijei, izraza, reenica u
ostvarivanju ritma.
IZBORNI SADRAJI
Glagoli po znaenju
Povratni glagoli: pravi, nepravi, uzajamno povratni
Nesvreni glagoli: trajni i uestali
Dvovidni glagoli
Prava i prenesena sadanjost
Gnomski prezent, aorist
Futurski perfekt, aorist
Pripovjedni i svevremenski imperativ
Izricanje stroge zapovijedi i zabrane
Prezent ili aorist
Imperfekt - zaboravljeno glagolsko vrijeme
Aorist i imperfekt u sms-porukama
Inaice futura (razgovorne, meujezine, dijalektne)
Glasovne promjene u sprezanju
Jotacija ili palatalizacija u prezentu
Glasovne promjene u gl. pridjevu radnom: vokalizacija i
promjena je > i ispred o
Glagoljske knjige; glagoljine i latinine inkunabule
Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri
(Aleja glagoljaa)
Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima
Sronost posvojne zamjenice i imenica
Naglaeni i nenaglaeni oblici povratne zamjenice
Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica
8. Dijalektno pjesnitvo
Kljuni pojmovi: su zaviajni motivi; akavsko,
kajkavsko i tokavsko pjesnitvo.
Obrazovna postignua: prepoznati suodnos
zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih
tema i motiva; uoiti ritminost u pjesmama na
narjejima.
9. Vrste kitica (strofa)

Kljuni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju
stihova, vrste ritma.
Obrazovna postignua: odrediti i imenovati kiticu
(strofu) prema broju stihova; dvostih, trostih,
etverostih; prepoznati vrste rime: parna, obgrljena,
ukrtena.
10. Dramski tekst

Kljuni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja i dijelove
dramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi,
dramska situacija, in: prepoznati dramski sukob kao
temelj dramskoj radnji.
Stvaralako pisanje (dnevnik)

Obavijest - vijest
Javni govor
Izraajno itanje dijalektnih tekstova (zaviajni idiom)
Scenske improvizacije
Izlet u zaviaj duha (Josip Bratuli), kola glagoljice, Aleja
glagoljaa od Roa do Huma; Baanska ploa (Krk),
Valunska ploa (Cres) itd.
Poetci hrvatske pismenosti i knjievnoga stvaralatva
Hrvatski epski junaci usmene knjievnosti
41
Hrvatski jezik
Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi

Anegdote i vicevi na zaviajnome narjeju
Crtice o ivotu u koli, obitelji i zaviaju
Dramski tekstovi zaviajnih pukih pisaca
Zaviajne narodne poslovice i poruke u njima
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
Vrste stripa po temi

Uporaba rijei u stripu
Raunalne igre
1. Objekt
Kljuni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravni
objekt.
Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati objekt u
reenici; razlikovati izravni i neizravni objekt.

1. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine (osim ume
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
2. Prilone oznake
Striborove i Regoa koji su u etvrtome razredu)

Stjepan Toma: Mali ratni dnevnik
August enoa: Povjestice
Blanka Dovjak-Matkovi: Zagrebaka pria
Mark Twain: Kraljevi i prosjak
Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu
Ivona ajatovi: Tajna ogrlice sa sedam rubina
Snjeana Grkovi-Janovi: Velebitske vilin staze
Josip Cveni: vrsto dri joy-stick
Jadranko Bitenc: Twist na bazenu
ime Stori: Poljubit u je uskoro, moda
Christine Nstlinger: Konrad, djeak iz limenke ili
Olfi meu enama
Vlatko ari: Rogan ili Miko
Vladimir Nazor: Veli Joe
Milutin Majer: Dolazak Hrvata
Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen
Dubravko Horvati: Junaina Mijat Tomi
Jonathann Swift: Gulliverova putovanja
Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina
Joa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga
Frances Hodgson Burnett: Mali lord
Pajo Kaniaj: Triave pjesme
Danijel Dragojevi: Bajka o vratima
elimir Hercigonja: Tajni leksikon
C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor)
Oscar Wilde: Sretni kraljevi
Nikola Puli: Maksimirci
Kljuni pojmovi: prilone oznake, prilona oznaka

mjesta, vremena, naina.
Obrazovna postignua: uoiti prilone oznake u
reenici; razlikovati prilone oznake mjesta, vremena,
naina.
3. Imeniki dodatci: atribut i apozicija

Kljuni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniki,
atributni skup, apozicija, apozicijski skup.
Obrazovna postignua: prepoznavati atribut i
atributni skup; apoziciju i apozicijski skup; razlikovati
pridjevni i imeniki atribut; prikladno rabiti atribut i
apoziciju u govorenju i pisanju; pravilno pisati zarez
kod apozicije i apozicijskoga skupa u
poslijeimeninome poloaju.
4. Zamjenice i njihova uloga u reenici

Kljuni pojmovi: upitne, odnosne i neodreene
zamjenice.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti padene oblike
upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u
govorenju i pisanju; razumjeti uloge povratne i
povratno-posvojne zamjenice u reenici.
5. Jednostavna reenica
Kljuni pojmovi: jednostavna reenica, neproirena
reenica, proirena reenica; neoglagoljena reenica,
besubjektna reenica.
Obrazovna postignua:
upoznati strukturu
neproirene reenice; prepoznati slaganje subjekta i
predikata u reenici; prikladno slagati subjekt i
predikat; upoznati strukturu proirene reenice;
prepoznati predikat i rijei koje ga dopunjuju u
proirenoj reenici; prepoznati subjekt i rijei koje ga
dopunjuju u proirenoj reenici; prepoznati i
imenovati neoglagoljenu reenicu; prepoznati i
imenovati besubjektnu reenicu.
Popis filmova:
Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih)
koji e uenicima najbolje pokazati pojedina filmska
izraajna sredstva.
1. to je film: Filmska izraajna sredstva
2. Kazalite: Sve je to kazalite, Guva na pozornici
3. Braa Lumiere, G. Melies
4. P. Krelja: Povratak
5. R. Zemeckis: Forrest Gump
6. S. Raimi: Spiderman 2
7. G. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal)
8. W. Wyler: Ben Hur
6. Sloena reenica
Kljuni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrtavanje
reenica, veznika sredstva.
Obrazovna postignua: udruivati jednostavne
reenice u sloenu; razumjeti naine sklapanja
jednostavnih reenica u sloenu; prepoznavati
veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge
i zamjenice kao veznike rijei.
42
Hrvatski jezik
7. Nezavisno sloena reenica
13. Samoznane i suznane rijei
Kljuni pojmovi: veznike i neveznike reenice

(reenini niz), sureenice.
Obrazovna postignua: udruivati jednostavne
reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem;
razlikovati vrste veznika u nezavisno sloenim
reenicama.
Kljuni pojmovi: samoznane i suznane rijei,

naglasnice,
nenaglasnice,
prednaglasnice,
zanaglasnice.
Obrazovna postignua: razlikovati samoznane
(leksike) rijei i suznane (gramatike) rijei;
razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i
zanaglasnice (tipini primjeri); pravilno rabiti
prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju;
prepoznavati naglasne cjeline; prepoznavati i pravilno
izgovarati naglaene i nenaglaene rijei.
8. Vrste nezavisno sloenih reenica

Kljuni pojmovi: nezavisno sloena reenica: sastavna,
rastavna i suprotna reenica, iskljuna i zakljuna
reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje razliitih
vrsta nezavisno sloenih reenica; prepoznavati vrste
nezavisno sloenih reenica; nauiti tipine veznike;
pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloenim
reenicama.
14. Veliko poetno slovo u imenima drutava,

organizacija, udruga, pokreta i javnih
skupova
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u imenima
drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih
skupova.
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno
slovo u najeim primjerima.
9. Zavisno sloena reenica

Kljuni pojmovi: zavisno sloena reenica, glavna i
zavisna sureenica, inverzija, umetnuta reenica.
Obrazovna postignua: uvrtavati jednostavne
reenice u sloenu; prepoznati zavisno sloenu
reenicu, u zavisno sloenoj reenici raspoznavati
glavne i zavisne sureenice, inverziju, zavisne
umetnute sureenice i vezna sredstva.
15. Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika

Kljuni pojmovi: prvi tiskani rjenik i prva tiskana
slovnica (gramatika); Gajeva reforma, gajica,
zajedniki jezik svih Hrvata.
Obrazovna postignua: znati imena i osnovne
podatke o prvome tiskanome rjeniku i prvoj tiskanoj
slovnici hrvatskoga jezika (Faust Vrani, 1595.;
Bartol Kai, 1604.); razumjeti ulogu i vanosti
pojave tiskanih rjenika i slovnice u razvoju
hrvatskoga jezika; razumjeti razloge koji su doveli do
Gajeve reforme i njezine uinke.
10. Izricanje predikata, subjekta, objekta i

atributa reenicom
Kljuni pojmovi: predikatna reenica, subjektna
reenica, objektna reenica, atributna reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje predikatne
reenice, subjektne reenice, objektne reenice,
atributne reenice; prepoznavati ih; u jednostavnijim
primjerima
zamjenjivati
imenski
predikat
predikatnom reenicom, subjekt subjektnom
reenicom, objekt objektnom reenicom, atribut
atributnom reenicom.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE I STVARANJE
TEME
1. Pripovijedanje (usmeno i pisano)

Kljuni pojmovi: elementi fabule, dijalog u
pripovjednome tekstu.
Obrazovna postignua: razlikovati i izdvajati dijelove
fabule u govorenju i pisanju; pripovijedati na temelju
zadanih dijelova fabule; djelotvorno se koristiti
dijalogom u pripovijedanju.
11. Vrste prilonih reenica

Kljuni pojmovi: prilona reenica; vrste prilonih
reenica: mjesna, vremenska, nainska.
Obrazovna postignua: zamjenjivati prilone oznake
mjesta, vremena i naina zavisnim sureenicama;
prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo
znaenje; znati pisati zarez u zavisnim reenicama.
2. Uloga opisa u pripovijedanju

Kljuni pojmovi: opis, statian i dinamian opis,
usporavanje radnje.
Obrazovna postignua: prepoznati ulogu opisa u
pripovijedanju (statian i dinamian opis, usporavanje
radnje); djelotvorno se koristiti opisom u
pripovijedanju.
12. Naglasak
Kljuni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku,
mjesto naglaska u naglaenoj rijei.
Obrazovna postignua: prepoznati i prema uzoru
pravilno rabiti naglaske u govorenju i itanju;
postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto,
duinu i ton u tipinim rijeima; pravilno itati
naglasno oznaene rijei; osvijestiti razliku izmeu
vlastitoga i knjievnoga naglasnoga sustava.
3. Natuknica i biljeka
Kljuni pojmovi: natuknica i biljeka.
Obrazovna postignua: izdvajati kljune pojmove iz
vezanoga teksta; djelotvorno se sluiti biljekama i
natuknicama u pripremi izvjea, komentara, rasprave
43
Hrvatski jezik
4. Biografija i autobiografija
12. Upravni govor
Kljuni pojmovi: biografija i autobiografija.

Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije podatke iz
autobiografije; stvarati natuknice za pisanje biografije.
Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju,

navoenje i objanjenje.
Obrazovna postignua: pisati upravni govor u
reenicama s razliitim odnosima navoenja i
objanjenja; pisati upravni govor u skladu s
pravopisom; pravilno preoblikovati upravni u
neupravni govor i obratno.
5. Vijest, novinska vijest

Kljuni pojmovi: vijest.
Obrazovna postignua: sluati, itati i razumjeti vijest;
samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu.
13. Pisanje neodreenih zamjenica

6. Komentar
Kljuni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i

prijedloga, zamjenica i estice god.
Obrazovna postignua: pravilno pisati neodreene
zamjenice s prijedlogom; pravilno pisati i razumjeti
razliku u znaenju izmeu sloene zamjenice s
esticom god i rastavljenoga pisanja estice god uz
zamjenicu.
Kljuni pojmovi: komentar.

Obrazovna postignua: prepoznati komentar i
razlikovati ga od vijesti; sluati i razumjeti komentar;
stvarati komentar u govoru i pismu.
7. Izraavanje pjesnikim slikama

Kljuni pojmovi: stilska izraajna sredstva.
Obrazovna postignua: samostalno stvarati pjesnike
slike prema razliitim osjetilnim poticajima;
samostalno stvarati onomatopejske rijei i izraze u
jezinim poetskim igrama; samostalno stvarati
usporedbu, personifakciju, metaforu, hiperbolu i
gradaciju u jezinim poetskim igrama; rabiti stvorene
izraze u pri stvaralakome pisanju.

Kljuni pojmovi: veliko slovo; reenini i pravopisni
znakovi; pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je;
pisanje najeih kratica (prema popisu).
prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo u
skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i izgovor rijei
u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je (prema
popisu rijei); pisati kratice u skladu s pravopisom;
sluiti se pravopisom.
8. Odnosi meu rijeima

Kljuni pojmovi: istoznanice, bliskoznanice,
suprotnice.
Obrazovna postignua: uoavati razliite znaenjske
odnose meu rijeima; preoblikovati tekst
zamjenjujui pojedine rijei znaenjski srodnima;
prevoditi zaviajne sinonime na standardni jezik;
zapaati uloge istoznanih i bliskoznanih rijei u
knjievnome tekstu.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Ideja u knjievnome djelu

Kljuni pojmovi: ideja.
Obrazovna postignua: uoiti ideju u knjievnom
djelu; razlikovati ideju od pouke.
9. Naini sporazumijevanja
Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, vrjednote
govorenoga
jezika,
nejezina
sredstva
sporazumijevanja.
Obrazovna postignua: upoznati vrjednote
govorenoga jezika i nejezinih sredstava
sporazumijevanja te zamjeivati njihovu obavijesnu
funkciju; primjereno se sluiti vrjednotama
govorenoga jezika; djelotvorno se sluiti nejezinim
sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji.
2. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu

Kljuni pojmovi: kompozicija, kronoloki slijed,
retrospekcija.
Obrazovna postignua: uoiti kompoziciju u
pripovjednome djelu; prepoznati kronoloki slijed;
prepoznati retrospekciju.
3. Mit i legenda
Kljuni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i
legenda, likovi u mitu i legendi.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja mita i legende;
razlikovati mit i legendu; uoiti znaajke lika u mitu
i legendi.
10. Izraajno itanje

Kljuni pojmovi: izraajno itanje.
Obrazovna postignua: sluati izraajno itanje;
izraajno itati poznate tekstove; zamjeivati ulogu
reeninih znakova i njihovu vezu s govornim
vrjednotama jezika.
4. Biografija, autobiografija
11. Zarez u sloenoj reenici
Kljuni pojmovi: biografija, autobiografija.

Obrazovna postignua: uoiti obiljeja biografije i
autobiografije.
Kljuni pojmovi: reenini niz, inverzija, umetnuta

reenica, vezna sredstva.
Obrazovna postignua: rabiti zarez u sloenoj reenici
u skladu s pravopisom (reenini niz, inverzija,
umetnuta reenica, vezna srodstva).
44
Hrvatski jezik
NASTAVNO PODRUJE:
5. Socijalna tematika u pjesnitvu i prozi

Kljuni pojmovi: socijalni roman, socijalna
pripovijetka, socijalna pjesma.
Obrazovna postignua: uoiti socijalne motive i teme
u pjesnikim i pripovjednim tekstovima.
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Igrani film
Kljuni pojmovi: igrani film, vrste igranoga filma.
Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti obiljeja
igranoga filma i filmske prie; uoiti ideju te odnose
meu likovima i izraajna sredstva; razlikovati vrste
igranoga filma; usporediti film i knjievno djelo.
6. Kriminalistika pripovijetka i
kriminalistiki roman
Kljuni pojmovi: kriminalistika pripovijetka i
kriminalistiki roman.
Obrazovna postignua: uoiti motive, teme i
znaajke
likova
u
pripovjednim
djelima
kriminalistike tematike.
2. Televizijske emisije
Kljuni pojmovi: vrste televizijskih emisija.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste televizijskih
emisija s obzirom na njihovu namjenu.
7. Lik u knjievnome djelu
3. Radio
Kljuni pojmovi: etika karakterizacija, psiholoka

karakterizacija, socijalna karakterizacija, portret;
motiviranost postupaka lika.
Obrazovna postignua: uoiti znaajke lika u
knjievnome
djelu;
prepoznavati
naine
karakterizacije lika u knjievnome djelu; odrediti
portret lika u knjievnome djelu; uoiti motiviranost
postupaka likova i njihove meuodnose.
8. Stilska izraajna sredstva:

hiperbola, gradacija
Kljuni pojmovi: zvuk - radijsko izraajno sredstvo,

vrste radijskih emisija.
Obrazovna postignua: prepoznati radijska izraajna
sredstva; razlikovati vrste radijskih emisija; osvijestiti
obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija.
4. Knjinica
Kljuni pojmovi: knjina graa.
Obrazovna postignua: samostalno se sluiti
referentnom zbirkom: rjenikom, enciklopedijom i
pravopisom.
metafora,
Kljuni pojmovi: metafora, hiperbola, gradacija.

Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
metaforu; prepoznati i imenovati hiperbolu i
gradaciju u knjievnom tekstu.
IZBORNI SADRAJI
Prijedloni objekt
Glagoli koji otvaraju mjesto razliitim vrstama objekta
(gl. rekcija)
Prijedloni atribut
Glagolski pridjevi u funkciji atributa
Apozicije koje se ne slau s imenicom u rodu i broju
Neimenske rijei u imenskome predikatu
Infinitiv kao subjekt
Prilone oznake sredstva, koliine, drutva
Prilona oznaka mjesta u znaenju mjesta radnje, cilja
radnje i tijeka radnje
Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom
reenicom i obratno
Primjeri sloenih reenica s veznikom a kojima se ne
izraava suprotnost
Mjesto odnosne zamjenice u sloenoj reenici
Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od
pridjeva
Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva
Glasovne promjene: rijei u kojima je provedeno vie
glasovnih promjena
Antonimi, djelomina i viestruka antonimija
Oblini i leksiki homonimi, homonimija, homonimski
parovi, homografi
Pisanje razliitih vrsta kratica
Najstariji hrvatski rjenici (Jakov Mikalja, Juraj Habdeli,
Ivan Belostenec)
Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina
Splianina)
Razgovor u razliitim komunikacijskim situacijama
9. Sonet
Kljuni pojmovi: sonet.
Obrazovna postignua: prepoznavanje, razotkrivanje.
10. Balada
Kljuni pojmovi: balada.
Obrazovna postignua: uoiti lirsko-epska obiljeja
balade; primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj i
epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri
interpretaciji balade.
11. Teme lirskih pjesama

Kljuni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna
(religiozna) pjesma.
Obrazovna postignua: uoiti teme i motive u
misaonim i duhovnim pjesmama.
12. Dramske vrste

Kljuni pojmovi: komedija, tragedija, drama u uem
smislu rijei; dramski prizor.
Obrazovna postignua: razlikovati komediju,
tragediju i dramu u uem smislu rijei; uoiti dramski
prizor.
45
Hrvatski jezik
Popis filmova:
Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama)

Mitski likovi
Prijevod dijalektnih tekstova
Pisanje pjesme
U prvom su planu igrani filmovi:

1. to je film: Igrani film
2. to je film: Gluma u filmu
3. Filmovi Ch. Chaplina
4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli
5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film
po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaajne
nagrade)
6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i
kvalitetna serija po izboru)
Od hrvatskih petrarkista do Matoa (sonet u hrvatskoj

knjievnosti)
Lirsko-epske knjievne vrste: romanca i poema
enoino doba
Autobiografije ljudi koji osvjetlae svijet
Razvoj hrvatskoga putopisa
Zaviajne legende
Trivijalna knjievnost
Etika karakterizacija likova u djelima odabranoga
knjievnika
8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Maska, scenografija i kostimografija u filmu

Film i kazalite
Kazalini ivot u Hrvatskoj
Televizijska i radijska vijest
JEZIK
TEME
1. Nastajanje rijei
Kljuni pojmovi: proirivanje znaenja, posuivanje
rijei, tvorenje rijei.
Obrazovna postignua: osvijestiti naine nastajanja
novih rijei (proirivanjem znaenja, promjenom
oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moi
stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i
promjenom oblika.

1. Boidar Prosenjak: Divlji konj
2. Hrvoje Hitrec: Smogovci
3. Vladimir Nazor: Pripovijetke
4. Dobria Cesari: Pjesme
5. Damir Milo: Bijeli klaun
6. Zoran Pongrai: Gumi-gumi
7. Branka Primorac: Maturalac
8. Dubravko Jelai-Buimski: Sportski ivot Leteeg
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
2. Podrijetlo rijei
Kljuni pojmovi: podrijetlo rijei, knjievne rijei,
dijalektne rijei.
Obrazovna postignua: razlikovati domae (knjievne
i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei;
osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom;
razumjeti tetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih)
stranih rijei u hrvatskome jeziku.
Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i

KGB-a
Charles Dickens: Oliver Twist
Ian Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja
August enoa: uvaj se senjske ruke
Dinko imunovi: Duga
Pero Zlatar: Otkljuani globus
Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili
Mirakul od mora
Branka Kalauz: uj, Pigi, zaljubila sam se
Jadranka Klepac: Miris knjige
Bernard Jan: Potrai me ispod duge
Daniel Defoe: Robinson Crusoe
Pavao Pavlii: Dobri duh Zagreba
Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice
Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi
jadi Adriana Molea
Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja
Scott ODell: Otok plavih dupina ili Caru carevo
Gustav Schwab: Najljepe prie klasine starine
Nada Ivelji: eli li vidjeti bijele labudove ili Bijeli
patuljak ili Lutke s duom
Deborah Ellis: Djevojica iz Afganistana
Nada Mihokovi-Kumri: Lastin rep
C. S. Lewis: Kronike iz Narnije
Izbor proze i poezije o domovinskome ratu
3. Rijei jednaka oblika, a razliita znaenja

Kljuni pojmovi:
istozvunice, istopisnice,
istooblinice.
prepoznati najee
istozvune i istopisne rijei vladati primjerima;
razlikovati znaenja rijei jednaka oblika, a razliita
znaenja u pisanju i govorenju.
4. Frazemi
Kljuni pojmovi: frazem.
Obrazovna postignua: prepoznati frazem; poznavati
osnovna obiljeja frazema, tumaiti poznate frazeme;
prikladno rabiti ee frazeme, osobito zaviajne.
5. Glasovi
Kljuni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuni i
bezvuni glasovi.
Obrazovna postignua: znati kako nastaje glas; znati
podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati
podjelu glasova po zvunosti; poznavati podjelu
glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu
naina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao
zatvornik, najee suglasnik, katkad samoglasnik).
46
Hrvatski jezik
Obrazovna postignua: razlikovati najvanija
obiljeja svakoga hrvatskoga narjeja i glavne
prostore gdje se govore; razlikovati tokavsko
narjeje od hrvatskoga knjievnoga jezika; razumjeti
odnos naziva hrvatski knjievni jezik i hrvatski
standardni jezik, razlikovati ih.
6. Glasovne promjene
Kljuni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i
pisanju.
Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati glasovne
promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju,
palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaenje po
zvunosti, jednaenje po mjestu tvorbe, ispadanje
suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.
13. Zaviajni govor i

knjievnome jeziku
7. Rijei u kojima se smjenjuju glasovi

ije/je/e/i
prema
Kljuni pojmovi: zaviajni govor i hrvatski knjievni

jezik.
Obrazovna postignua: razlikovati zaviajni govor i
narjeje od knjievnoga jezika; razumjeti odnos i
ulogu zaviajnoga govora i narjeja prema
hrvatskome knjievnome jeziku; zamjenjivati rijei,
izraze i reenice zaviajnoga govora hrvatskim
knjievnim jezikom i obratno.
Kljuni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat,

kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijei.
Obrazovna postignua: glasovno i pisano razlikovati
oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima;
izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju
ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne
rijei s razliitim refleksom u govornika razliitih
hrvatskih narjeja; razlikovati troslov od slijeda triju
slova.
8. Zamjenjivanje
zavisnih
glagolskim prilozima
narjeje
14. Pisanje vielanih imena

Kljuni pojmovi: pisanje velikoga slova u vielanim
imenima.
Obrazovna postignua: poznavati i primjenjivati
pravopisna naela o pisanju velikoga slova u
vielanim imenima.
reenica
Kljuni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje

zavisnih reenica glagolskim prilozima.
glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli,
razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici;
pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne
reenice glagolskim prilozima.
15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljea

Kljuni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o
nazivu i poloaju hrvatskoga jezika.
Obrazovna postignua: poznavati temeljne podatke o
hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeu; razumjeti
vanost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga
jezika.
9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti

u sloenoj reenici
Kljuni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.
Obrazovna postignua: prepoznati vremenske odnose
iskazane razliitim glagolskim oblicima u reenicama
i razumjeti njihova znaenja; znati slagati futur prvi i
futur drugi u zavisno sloenim reenicama.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Razliitost stilova
Kljuni pojmovi: stil, vrste stilova.
knjievnoumjetniki,
znanstveni,
novinarski,
administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti
potrebu za razliitim stilovima izraavanja.
10. Izricanje pogodbe, mogunosti i elje

sloenim reenicama
Kljuni pojmovi: izricanje pogodbe, mogunosti i
elje.
Obrazovna postignua: prepoznati i razumjeti
pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima;
izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom
reenicom.
2. Razgovorni stil
Kljuni pojmovi: razgovorni stil, posuenice,
argonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.
Obrazovna postignua: zamjeivati obiljeja
razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice,
argonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeivati
njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih
stilski neutralnim rijeima i izrazima; primjereno se
sluiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u
razliitim komunikacijskim situacijama.
11. Viestruko sloena reenica

Kljuni pojmovi: viestruko sloena reenica.
prepoznati obiljeja
viestruko sloenih reenica; ralanjivati viestruko
sloene reenice na ishodine reenice i odrediti
njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati
viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju.
3. Rasprava
12. Osnovna obiljeja hrvatskih narjeja
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija),

dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).
Kljuni pojmovi: hrvatska narjeja, tokavsko narjeje

i hrvatski knjievni jezik, hrvatski standardni jezik.
47
Hrvatski jezik
Obrazovna postignua: sluati i primjereno nastupiti u

raspravi; osvijestiti vanost dokazivanja (argumentiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze
(argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i
govornoj komunikaciji.
ulogu razliitoga poretka rijei u reenici; pravilno

rabiti nenaglasnice u reenici.
11. Slinosti i razlike meu rijeima

Kljuni pojmovi: istozvunice, istopisnice i
istooblinice.
Obrazovna postignua: razlikovati istozvunice,
istopisnice i istooblinice u govoru i pismu.
4. Problemski lanak
Kljuni pojmovi: problemski lanak, kritika,
suprotstavljanje miljenja.
Obrazovna postignua: razlikovati problemski lanak
i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili
problemski lanak.
12. Sluanje i itanje, govorenje i pisanje

dijalektnih tekstova
Kljuni pojmovi: standardni jezik, zaviajni govor,
materinski jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike izmeu
standardnoga i zaviajnoga govora, materinskoga i
manjinskoga jezika; sluati, itati i razumjeti zaviajna
knjievna djela; govoriti i pisati zaviajnim idiomom.
5. Novinarski stil
Kljuni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup,
saetost, aktualnost, intervju.
Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene
tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeivati
obiljeja novinarskoga stila; izdvajati najvanije
obavijesti iz novinskoga lanka; pisati novinarskim
stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.

Kljuni pojmovi: veliko slovo, reenini i pravopisni
znakovi, pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je,
pisanje najeih kratica (prema popisu).
Obrazovna postignua: osvjeivati, primjenjivati i
usustaviti prethodna znanja i vjetine; pisati veliko
slovo u skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i
izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d,
ije, je (prema popisu rijei); pisati kratice u skladu s
pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora
u skladu s pravopisom; sluiti se pravopisom.
6. Administrativno-poslovni stil
Kljuni pojmovi: administrativno-poslovni stil,
administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.
Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene
tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom;
upoznati stilska obiljeja zapisnika, zahtjeva i prijave;
znati ispuniti uobiajene administrativne obrasce
(brzojav, pretplatni listi, anketu, prijavnicu).
NASTAVNO PODRUJE:
7. ivotopis
KNJIEVNOST
TEME
Kljuni pojmovi: ivotopis, molba, dopis.

Obrazovna postignua: upoznati ivotopis kao
poseban tekst pisan administrativno-poslovnim
stilom; pisati vlastiti ivotopis kao prilog nekomu
drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr.
dopisu ili molbi; upoznati obiljeja dopisa i molbe.
1. Pristup temi u knjievnome djelu: humor,

ironija, satira
Kljuni pojmovi: humor, ironija, satira.
Obrazovna postignua: uoiti odnos pripovjedaa,
pjesnika i dramskoga pisca prema temi.
8. Osvrt ili prikaz

Kljuni pojmovi: osvrt ili prikaz.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osvrta ili
prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluei
se biljekama ili natuknicama.
2. Putopis
Kljuni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja putopisa;
uoiti asocijativnost kao vaan postupak u nastajanju
putopisa.
9. Pismo
Kljuni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osobnoga i
otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo potujuu
uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska
obiljeja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na
slubeni dopis.
3. Novela
Kljuni pojmovi: novela, psiholoko i emotivno
prikazivanje lika.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja novela;
uoavati odnose meu likovima u noveli.
4. Moderna bajka
10. Red rijei u reenici
Kljuni pojmovi: klasina bajka, moderna bajka.

Obrazovna postignua: razlikovati modernu bajku od
klasine.
Kljuni pojmovi: red rijei u reenici, stilski

neobiljeen red rijei, stilski obiljeen red rijei.
Obrazovna
postignua:
razlikovati
obini,
neobiljeeni red rijei od obiljeenoga; razumjeti
48
Hrvatski jezik
5. Ep
2. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.

Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epa i njegove
dijelove (pjevanja); uoiti znaajke epskoga junaka.
Kljuni pojmovi: dokumentarni film: obiljeja i vrste

dokumentarnoga filma.
Obrazovna postignua: razlikovati dokumentarni film
od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste
dokumentarnih filmova; uoiti filmska izraajna
sredstva u dokumentarnome filmu.
6. Stilska izraajna sredstva: simbol, alegorija

Kljuni pojmovi: simbol, alegorija.
Obrazovna postignua: prepoznati simbol; prepoznati
i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u
pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi
(alegorijska pjesma).
3. Zagrebaka kola crtanoga filma

Kljuni pojmovi: Zagrebaka kola crtanoga filma.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja Zagrebake
kole crtanoga filma; navesti imena najznaajnijih
autora.
7. Kompozicija lirske pjesme

Kljuni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u
prozi.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost teme i
motiva u lirskoj pjesmi; uoiti obiljeja pjesme u
prozi.
4. U potrazi za knjigom
Kljuni pojmovi: kataloko i raunalno pretraivanje.
Obrazovna postignua: samostalno ili uz pomo
knjiniara pronai podatke o odreenome
knjinome naslovu katalokim i raunalnim
pretraivanjem.
8. Ritam u lirskoj pjesmi

Kljuni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraenje,
stanka, prebacivanje.
Obrazovna postignua: uoiti elipsu, inverziju,
opkoraenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne
elemente u lirskoj pjesmi.
IZBORNI SADRAJI
Popridjevljeni glagolski prilozi

Tvorba rijei - osnovni pojmovi i tvorbeni naini
Tvorenje novih rijei prijenosom znaenja
Tvorenje novih rijei preobrazbom
Novotvorenice
Rijei iz stranih jezika
Ne mogu se sve strane rijei prevesti na hrvatski. Ili ipak
mogu?
Obiljeen red rijei i govorna sredstva
Prilone oznake uzroka i namjere
Uzrona i namjerna reenica
Slinosti i razlike izmeu reenica s veznicima da i kako
Netipini veznici
Biljeenje naglasaka na jednostavnim i estim primjerima
Najvanije gramatike, pravopisi, rjenici i asopisi;
filoloke kole
tokavsko, kajkavsko i akavsko narjeje
Prouavanje govora materinskoga narjeja i dijalekta
9. Dramske vrste
Kljuni pojmovi:
monodrama, protagonist,
antagonist, unutarnji monolog.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja monodrame;
razlikovati protagonista i antagonista u dramskome
tekstu; uoiti obiljeja unutarnjega monologa.
10. Knjievnost - umjetnost rijei

Kljuni pojmovi: pisac i pripovjeda, lirski subjekt.
Obrazovna postignua: razlikovati pisca od
pripovjedaa ili lirskoga subjekta; uoavati kako se ista
tema ostvaruje u razliitim knjievnim rodovima i
vrstama; usustaviti temeljna knjievna znanja.
11. Knjievna batina

Knjievnoumjetniki stil
Znanstveni stil
Popularno-znanstveni stil
Vrste intervjua
Moj prvi intervju
Humoristiko pripovijedanje
Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
Kljuni pojmovi: Marko Maruli - otac hrvatske

knjievnosti; stari pisci hrvatski prema naelu
zaviajnosti.
Obrazovna postignua: znati ulogu Marka Marulia u
hrvatskoj
knjievnosti;
imenovati
jednoga
knjievnika starije hrvatske knjievnosti iz svoga
zaviaja.
NASTAVNO PODRUJE:
Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)
Vukovarske ratne slike Sinie Glavaevia
Duhovne teme u ivotu petnaestogodinjaka (Ivan Pavao
II., B. Duda, Golub, S. Lice)
Osvrt (esej)
Nacionalni i umjetniki epovi
Stilska izraajna sredstva: dostojanstvo sinestezije
umore ume, zlate se ita i miruje more... duom zemlje
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Scenarij, knjiga snimanja

Kljuni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.
Obrazovna postignua: razlikovati scenarij i knjigu
snimanja; uoiti ulogu redatelja.
49
Hrvatski jezik
Hrvatske (individualno stvaralatvo)

Stari pisci hrvatski prema naelu zaviajnosti
Alegorija u likovnoj i knjievnoj umjetnosti
Portret najbliskijeg knjievnog lika
Slika uenikog zaviaja u djelima putopisaca, npr. Matka
Peia
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Povijest filma
Filmski trik
Filmska montaa
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.

1. Dinko imunovi: Alkar
2. Slavko Kolar: Breza
3. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale
4. Ernest Hemingwey: Starac i more
5. August enoa: Prosjak Luka ili Branka
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Dnevnik Ane Frank

Ephraim Kishon: Kod kue je najgore
Vinja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga
Marija Juri Zagorka: Ki Lotraka
Sunana krinjari: Ulica predaka ili arobni prosjak
uro Sudeta: Mor
William Shakespeare: Romeo i Julija
Pero Budak: Meava
Silvija esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Pateticu
Nada Miheli: Biljeke jedne gimnazijalke
Maja Brajko Livakovi: Kad pobijedi ljubav
Sanja Pili: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam
popubertetio
Vladan Desnica: Pravda

Mate Balota: Tijesna zemlja
Eugen Kumii: Sirota ili Zaueni svatovi
Tomislav Milohani: Detini i znamenje
Miroslav Krlea: Djetinjstvo
Ivan Goran Kovai: Pripovijetke
Karl Bruckner: Sadako hoe ivjeti
Josip Laa: Grand hotel
Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne
dao Bog veeg zla
Zlatko Krili: Krik
Milena Mandi: Pokajnik
Antoine de Saint Exupery: Mali princ
Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston
Nancy Farmer: Kua korpiona
Nick Hornby: Sve zbog jednog djeaka
Michael Ende: Momo ili Beskrajna pria
Popis filmova:
U prvom su planu dokumentarni filmovi:
1. to je film: Filmska montaa
2. Zagrebaka kola crtanoga filma (Bourek, Grgi,
Vukoti, Dovnikovi i dr.)
3. R. Sremec: Zelena ljubav
4. I. krabalo: Slamarke divojke
5. Z. Tadi: Druge
6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
7. R. Benigni: ivot je lijep
50
Likovna kultura
LIKOVNA KULTURA
postignua, likovnoumjetnika djela) omoguuju
recikliranje dosadanjih nastavnih sadraja na nain
primjeren ritmu i tijeku pouavanja.
UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj koli temelji se na
procesu istraivakoga uenja i stvaranja. Struktura
programa uvaava i prati razvojne faze uenikova
likovnoga izraavanja i stvaranja, a od uitelja zahtjeva
kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju
likovne problematike kao i likovnog i psihofizikog
razvitka djece.
Obiljeja djejeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su
spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost te stapanje
realnog i fantastinog.
Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaaju brojne
elemente, od poticanja psihomotorinoga razvitka, preko
mate, intelektualnoga razvitka do estetike osjetljivosti i
emocija.
Likovnom izobrazbom uenici stjeu trajna i uporabljiva
znanja i vjetine u svrhu likovnog izraavanja, odnosno
vizualne komunikacije.
Analitiko-misaoni procesi potiu kod uenika aktivan i
stvaralaki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu
percepciju te proiruju kompetencije vizualnoga miljenja.
Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju
sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih
prosudba i odluka i na taj nain oblikuju likovni govor.
Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom
opaaju, istraivanju neposredne okoline i umjetnikoga
djela, stvaralakoj preradi informacija, poticanju
spoznajnih procesa, istraivanju i vrjednovanju.
Likovni se govor razvija preustrojem unutranjih veza
meu vizualnim znakovima i znaenjima u osobnom
iskustvu stvaralakih procesa. Oblikuje se promatranjem,
istraivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o
vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
Programski sadraji potiu vizualnu znatielju,
otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za
probleme te originalnost u njihovu rjeavanju likovnotehnikim sredstvima. Takoer potiu razvoj svih
stupnjeva divergentnoga miljenja na podruju vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja.
Umjetnika djela uenike uvode u svjetove razliitih
kultura i prirodnog okolia, nadahnjuju ih i otvaraju
mogunost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti
za sebe. Sadrajem i oblikom program je prilagoen
potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga
izraavanja i stvaralatva poetkom 21. stoljea. Na ve
postojee nastavne sadraje, a u svezi s eksplozijom vizualnih
obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiki dizajn,
video i kompjutorsku sliku u podruju plonoga
oblikovanja; umjetniku instalaciju, umjetniko oblikovanje
svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju
te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i
urbanizam u primijenjenom oblikovanju.
Sadraji i metode buduih kurikuluma kako su definirani
sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda HNOS-a (nastavne teme, kljuni pojmovi, obrazovna
Specifinosti nastavnoga predmeta likovne kulture oituju

se i u tome da:
E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj koli temelji se
na praktinom rjeavanju likovnoga problema,
E nastava
razvija ope sposobnosti u likovnoj
umjetnosti, stvaralake sposobnosti, odgaja estetsku
osjetljivost na primjerima umjetnikih likovnih djela i
izraavanju uenika, to je mjerljivo,
E HNOS sadri elemente razlikovanja, pa je nuno
uoiti kompetencije na vie razina zahtjevnosti, ispod
i iznad normalnog standarda,
E svaki uenik moe u potpunosti izraziti sebe, stei
znanje i proiriti kompetencije vizualno-likovnoga
miljenja, to zahtijeva realizaciju nastave unutar
blok- sata.
Nastavni predmet likovna kultura obuhvaa sljedea
podruja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje
te dizajn, povezujui funkcionalno sadraje svih navedenih
podruja. U skladu s tim podrujima organizirane su
obvezne i izborne nastavne teme: Toka i crta, Ploha, Boja,
Povrina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajednike za sve
razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rije o
oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika),
prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji
(plona) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za
svaku nastavnu temu navedeni su kljuni pojmovi (likovni
problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u
nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadri dvije ili vie
nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku
potrebno kako bi obradio navedene kljune pojmove.
Nazivi nastavnih tema upueni su uiteljima, kljuni
pojmovi uenicima. Redoslijed je predloen, a ne
obvezujui. Uz teme su navedena i obrazovna postignua
za uenike, po emu se uenik razlikuje prije i poslije
uenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od
postignua za uenike i zadaa koje uitelj mora ispuniti, a
koje su navedene u napomenama. Na svakom se
nastavnom
satu
treba
pokazati
odgovarajue
likovnoumjetniko djelo. Umjetniko djelo nije u funkciji
ilustracije motiva, ve je ono konkretna ilustracija
likovnoga problema koji e uenici rjeavati; treba
sadrajem, a ne temom odgovarati likovnom podruju.
Slino vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim
predmetima. Iako se tematska korelacija najee ostvaruje
traenjem zajednikoga motiva, korisnija je strukturalna
korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini
zajednikih pojmova to se usvajaju. Na odgojnoj razini
uenik tako stjee nazore i uvjerenja o unutarnjem
ureenju (strukturi) svijeta u kojem ivi. Na taj se nain
znakovno neoiglednim poveznicama proiruje na
znaenjsko i spoznajno.
51
Likovna kultura
procesima: uoavanje, istraivanje, izraavanje/ stvaranje,
vrjednovanje i spoznavanje.
E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniko
djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji je prikazan
i pojanjava odreeni likovni problem. Svojim
razliitim razinama iitavanja konkretna ilustracija
nudi uenicima i vii stupanj oblikovnoga miljenja
svjesnim iitavanjem likovnih struktura, omoguuje
i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadrajima
drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji
uenika.
E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniko
djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji odabire
uitelji po slobodnom izboru.
E Kljuni pojmovi su temeljni pojmovi koje uenici
usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadravanjem pozornosti te praktinim radom. Uenici
trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno
izraziti, upoznati, imenovati.
E Obrazovna
postignua vezana su na specifinost
usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe
kljunih pojmova uenik mora ponijeti sa sobom
kroz ivot kao trajno postignue.
E Izborni sadraji ukljuuju terensku nastavu (muzeji,
galerije, radionice...).
E Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama obuhvaaju na razliitim
razinama praktini rad u nastavi likovne kulture, to
ukljuuje rad u timu strunjaka uitelja likovne
kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.
CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i
uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjetina u
likovnom izraavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji.
Likovnom izobrazbom uenici razvijaju svoju vizualnu
percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno
stvaralatvo, proiruju kompetencije vizualnoga miljenja.
Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju
sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih
prosudba i odluka te na taj nain oblikuju likovni govor.
ZADAE
Cilj se nastave likovne kulture razlae u tri temeljne
zadae. Te zadae odreuju kljuni oblici likovne
pismenosti uenika i upuuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralatva i uenja.
Uenik treba stei i razvijati sljedee sposobnosti, znanja
i stavove:
Sposobnosti
E usmjereno likovno opaanje
E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i
sredstava
E samostalni i suradniki, praktini i stvaralaki rad
E vizualno, kritiko i stvaralako miljenje
E likovna/vizualna komunikacija
E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
kulture sa sadrajima drugih nastavnih predmeta
E estetska prosudba likovnoga rada, umjetnikoga
djela i okoline
Znanja
E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i
sadraja iz nastavnih tema
E poznavanje i razumijevanje umjetnikih podruja
slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene
umjetnosti i dizajna te novih medija
E poznavanje kulturne batine (svjetska, nacionalna,
etno umjetnost)
Stavove
E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima
likovnoga rada (osobnoga i drugih uenika),
umjetnikoga djela te radnog i ivotnog okruenja
E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu
batinu
Likovna kultura pouava samodisciplini, jaa

samopouzdanje, potie sposobnosti miljenja, poduava
vanost timskoga rada i suradnje. Ona upuuje na
neposrednu vezu izmeu uenja, radnoga zadatka,
fizikoga rada i najviih razina postignua.
Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog
naina miljenja prodirui matom u znanost i razumom u
stvaralatvo.
Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga ivota
osobe. Ona pomae uenicima da razviju nazore, karakter
i spoznajnu integraciju s drugima, omoguuje zajednice
razliitosti koje su temelj drutva pluralizma i demokracije.
Specifinosti likovne kulture:
NAPOMENA
1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiljanja i

izraavanja u korelaciji s nastavnim sadrajima drugih
predmeta.
2. Omoguiti individualno istraivanje odnosa likovnih
/ vizualnih elemenata na briljivo odabranim
primjerima hrvatske i svjetske likovne batine te u
samostalnom likovnom izraavanju.
3. Razvijati individualni pristup uitelja svakom
ueniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.
4. Utjecati posebnou nastavnih sadraja, nastavnih
sredstava i situacija na razvoj opaanja, oblikovnoga
miljenja i stvaralakoga ponaanja uenika.
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a)

obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od
35 sati godinje. Nastavne cjeline i teme upuuju uenike
na to: to se ui, kako se ui, kada se ui i gdje se ui.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne
kulture djelomino se preklapaju, a djelomino su
komplementarni. HNOS likovne kulture sluio je kao
podloga za izradbu programa. Sredinji dio programa
nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju
nastavnoga procesa uz pomo kljunih pojmova i
obrazovnih postignua koja uenik/uenica treba postii.
Svaka nastavna tema ima specifini cilj i zadatke koje treba
ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poiva na sljedeim
52
Likovna kultura
Obrazovna postignua: opaziti, razlikovati i
imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u
prostoru.
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje

TEMA
Primijenjeno oblikovanje - dizajn

TEME
1. TOKA I CRTA - Crte po toku i

karakteru
1. CRTA - Crta kao likovni element pisma

Kljuni pojmovi: znak, pismo.
Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati crte kao
gradbene elemente pisma.
Kljuni pojmovi: toka, crta (razliite crte), crtanje,

crte, skupljeno/raspreno, niz.
Obrazovna postignua: vizualno opaziti i istraiti
doivljaj crta; izraavati se i stvarati tokama i crtama;
razlikovati crte (vrsta, smjer, niz).
2. PLOHA - Likovi i slika u pokretu

Kljuni pojmovi: crtani film, TV slika.
Obrazovna postignua: prepoznati animirani film kao
niz slika u pokretu.
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME
3. BOJA - Ilustracija
Kljuni pojmovi: slikovnica.
Obrazovna postignua: likovno izraziti doivljaj
prie.
1. BOJA - Imena boja, osnovne i izvedene

boje
Kljuni pojmovi: boja, slika, slikanje, slikar, osnovne
boje, izvedene boje.
Obrazovna postignua: vizualno razlikovati,
imenovati i izraavati se razliitim bojama;
mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.
4. POVRINA - Vizualna komunikacija

Kljuni pojmovi: reklama, poruka.
Obrazovna postignua: uoiti da se vizualnim
elementima mogu prenositi poruke.
2. BOJA - Tonovi boje
5.
Kljuni pojmovi: svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja,

potez.
Obrazovna postignua: vizualno razlikovati i rabiti
tonove boja; mijeanjem s bijelom i crnom dobiti
svjetliju i tamniju boju.
VOLUMENI I MASA U PROSTORU Dizajn

Kljuni pojmovi: oblik i namjena.
Obrazovna postignua: povezati izgled oblika kojima
se svakodnevno slui s njihovom namjenom.
PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA

1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero
2. Miroslav Kraljevi: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tu i pero
3. Hrvoje ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tu i pero
1. Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu
2. Piet Mondrian: Kompozicija, 1921., ulje na platnu
3. Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje
na platnu
4. Juraj Dobrovi: Polja, 1969., ulje na platnu
5. August Macke: Kairouan, akvarel, na papiru, 1914.
6. Victor Vasarely: Folk-Lor, 1973., sitotisak
Oblikovanje na plohi - grafika
1. Katchushika Hokusai: Val, 1823.-1829., drvorez u boji
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor
2. Duan Damonja: Metalna skulptura 86, 1975., eljezo
3. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen
4. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3, 1962., drvo
5. Miroslav utej: Veliko jaje, 1968., drvo i plastika
1. Iktin, Kalikrat, Karpion: Partenon, 432. g. p. n. e., kamen
2. Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. g.
3. PLOHA - Geometrijski i slobodni likovi

Kljuni pojmovi: geometrijski lik, slobodni lik.
Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraavati se
geometrijskim i slobodnim likovima.
4. PLOHA - Ritam likova

Kljuni pojmovi: ritam, lik.
Obrazovna postignua: opaziti i izraziti ritam kao
ponavljanje boja i likova.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. POVRINA - Plastike teksture

Kljuni pojmovi: glatka i hrapava povrina,
modeliranje, graenje, razliite povrine.
Obrazovna postignua: uoiti i spontano izraziti
razliite plastike teksture.
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Geometrijska i slobodna tijela

Kljuni pojmovi: kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo
i uglato tijelo.
53
Likovna kultura
3. Julije Klovi: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526.,

riznica Zagrebake katedrale
4. Keramike posude iz Vuedola, 3000. g. pr. Kr.
5. Duan Vukoti: Surogat, 1961., animirani film
6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film
Obrazovna postignua: uoiti i izraavati odnose

razliitih veliina masa.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Graevine i tijela u prostoru

Kljuni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor,
graevina, ulica, trg.
Obrazovna postignua: snalaziti se u prostoru,
razlikovati i odreivati poloaj (smjer) u prostoru.
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
IZBORNE TEME

TEME
NASTAVNO PODRUJE:
1. TOKA I CRTA - Gradbene (strukturne)

i obrisne (konturne) crte

TEME
1. TOKA I CRTA - Grafiki dizajn
Kljuni pojmovi: dizajn, vizualni znak.
Obrazovna postignua: objasniti dizajn kao
oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom
okruju.
Kljuni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorena

crta, zatvorena crta.
Obrazovna postignua: stvarati gradbenim i obrisnim
crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.
2. TOKA I CRTA - Kontrast crta po

karakteru
2. PLOHA - Fotografija
Kljuni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, meka

crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana
crta.
Obrazovna postignua: izraziti kontrast crta razliitim
likovnotehnikim sredstvima.
Kljuni pojmovi: fotografija, fotograf.

Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati uporabu
fotografije.
3. POVRINA - Odnos slike i teksta

Kljuni pojmovi: reklama (promidba), poruka.
Obrazovna postignua: uoiti veliinu i oblik slike u
odnosu na veliinu i oblik teksta na reklami.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. BOJA - istoa boje

1. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525.,
olovka, srebrenka i tinta
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., tu i trska
3. Henry Matisse: Crte, 1908., tu i pero
1. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
2. Paul Gauguin: Trnica (Ta matete), 1892., ulje na
platnu
3. Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu
4. Rembrandt van Rijn: S. Petar porie poznanstvo s
Gospodinom, 1660., ulje na platnu
5. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun (mrtva
priroda s novinama), 1916., ulje na platnu
6. Raoul Haussman: Tatljin kod kue, 1920.,
fotomontaa
7. Ren Magritte: Neodlunost (Ovo nije lula, 1929.,
ulje na platnu
1. Alexander Archipenko: ena koja se elja, 1915., bronca
2. Henry Moore: Leea figura, 1938., drvo
1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen
2. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noi..., 1918., tu, pero,
akvarel
3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa,
krzno, vuna
Kljuni pojmovi: istoa boje, jarke i zagasite boje.

Obrazovna postignua: vizualno razlikovati, stvarati i
imenovati jarke i zagasite boje.
2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamno

Kljuni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno,
ton.
Obrazovna postignua: promatrati, usporeivati i
izraavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje.
3. BOJA - Kontrast toplo - hladno

Kljuni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo hladno.
Obrazovna postignua: uoiti i izraavati kontraste
toplih i hladnih boja.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. POVRINA - Kontrast povrina

Kljuni pojmovi: kontrast povrine.
Obrazovna postignua: uoiti, usporeivati
razlikovati razliite vrste tekstura.
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Omjeri veliina masa

Kljuni pojmovi: masa, veliine masa.
54
Likovna kultura
4. Suneva ploa - Asteki kalendar (1300.-1525.), kamen

5. Kreimir Tadi: Svjetovi, 1966., fotografija
6. Henri Cartier Bresson: Atena, 1953., fotografija
7. Dubrovnik, fotografija odozgo i urbanistiki plan
grada
8. Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., runo
bojani celuloid, animirani film
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
1. PLOHA - Ritam, omjeri veliina likova

Kljuni pojmovi: grafika, monotipija.
Obrazovna postignua: upoznati osnovne pojmove
vezane uz grafike tehnike.
NASTAVNO PODRUJE:
3. RAZRED

TEME
NASTAVNO PODRUJE:
1. POVRINA - Plastika tekstura

Kljuni pojmovi: plastina tekstura, povrina.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati plastine
teksture kao sastavne dijelove povrine.

TEME
1. TOKA I CRTA - Ornament, narodni

ukras, simetrija
2. POVRINA - Visoki, niski i udubljeni

reljef
Kljuni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament

(narodni ukras).
Obrazovna postignua: postignua: uoiti, prepoznati
i izraziti ornament (narodni ukras).
Kljuni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef,

udubljeno/ispupeno.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati doivljaj
mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom
reljefu.
2. TOKA I CRTA - Crtaka tekstura

Kljuni pojmovi: crtaka tekstura, skupljenoraspreno.
Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati
crtake teksture.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kontrast punoga i praznoga prostora

Kljuni pojmovi: kiparstvo, proupljena masa,
udubljeno-ispupena masa u prostoru.
Obrazovna postignua: uoavati, razlikovati i
izraavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Plono istanjena masa, ravnotea
Kljuni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih

boja, arene i nearene boje.
kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja).
Kljuni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnotea.

Obrazovna postignua: uoavati i izraavati ravnoteu
u prostoru.
2. BOJA - Komplementarni kontrast
IZBORNE TEME
Kljuni pojmovi: komplementarni kontrasti.

komplementarne odnose i kontraste boja.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
3. PLOHA - Modelacija i modulacija
1. TOKA I CRTA - Kadar, odnos slike i

teksta
Kljuni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiko slikanje.

Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraziti
plohu; uoavati, razlikovati i izraavati se tonskim i
koloristikim slikanjem.
Kljuni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst.

Obrazovna postignua: prepoznati i izraavati kadar
kao isjeak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i
animiranom filmu.
4. POVRINA - Slikarska tekstura

Kljuni pojmovi: slikarska tekstura.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati slikarske
teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim
dijelovima povrine.
2. PLOHA - Ritam i niz likova

Kljuni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu.
Obrazovna postignua: uoiti i izraziti lik u pokretu,
plohu u prostoru.
3. BOJA - Kadar, simbolika boja

Kljuni pojmovi: film, animirani film.
Obrazovna postignua: izraziti pokret i simboliku
boja u kadru.
55
Likovna kultura
4. POVRINA - Scenografija
4. RAZRED
Kljuni pojmovi: scena, scenografija, materijali.

Obrazovna postignua: upoznati, istraivati i
izraavati oblike u prostoru uporabom razliitih
materijala u oblikovanju scene.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Udubljeno - izboena masa
1. TOKA I CRTA - Kompozicija (smjetaj

u formatu)
Kljuni pojmovi: scenska lutka.

Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati razliite tipove lutaka i njihovih oblika koji
proizlaze iz naina njihova pokretanja.
Kljuni pojmovi: kompozicija.

Obrazovna postignua: uoiti i opisati smjetaj toaka
i crta u formatu papira; prepoznati elemente
kompozicije.
2. TOKA I CRTA - Crte prema znaenju

1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i
pero
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i tinta
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na
platnu
2. Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889., ulje na platnu
3. Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu
4. Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu
5. Majstor iz Flmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj
ploi
6. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912.,
ulje na platnu
7. Edgar Degas: Dokeji prije trke, 1872., ulje i pastel na
papiru
1. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema slubenicama,
1796., drvorez u boji
2. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez
1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533.,
mramor
2. Miron: Diskobol (baca diska), 5. st. pr. Kr., mramor
3. Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i ica
4. Alberto Giacometti: Palaa u 4h ujutro, 1933., drvo,
staklo, ica i niti
1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen, arhitektura i tlocrt
2. Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo
3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa,
krzno, vuna
4. Norman McLaren: Pas de Deux, 1968.,
eksperimentalni film
5. Borivoj Dovnikovi: Uzbudljiva ljubavna pria, 1989.,
animirani film
Kljuni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta.

Obrazovna postignua: istraivati i uoavati razlike
izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uoiti i
izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. BOJA - Kompozicija i nijanse boja

Kljuni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja.
Obrazovna postignua: istraivati nijansiranje boje
mijeanjem (vrsta, ton, istoa).
2. POVRINA - Teksture, optiko mijeanje

Kljuni pojmovi: mrlja, potez, raster, optiko
mijeanje boja.
izraavati optiko mijeanje boja tokama osnovnih
boja.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Kompozicija oblika

Kljuni pojmovi: odnosi veliina, kompozicija
volumena i masa u prostora.
izraavati raspored i odnose veliina razliitih oblika.
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Linijski istanjena masa

Kljuni pojmovi: crta u prostoru, prostorni crte.
Obrazovna postignua: istraivati, uoavati i
izraavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Tlocrt

Kljuni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov.
Obrazovna postignua: upoznati tlocrte jednostavnijih graevina.
56
Likovna kultura
6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na
platnu
7. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun, 1916., ulje
na platnu
8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
1. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez
2. Boidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez
1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo
2. Vojin Baki: Razvijene povrine III, 1960., metalna
ploa
3. Sinia Majkus: Benin, 1996., ica
4. Michelangelo Buonarroti: Piet, 16. st., mramor
1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., elik
2. Zvonimir Lonari: 4. Animafest, 1980., sitotisak,
plakat
3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La
Goulue, 1891., litografija, plakat
4. Vilko iljak: V6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH,
1975./1996., kompjuterska grafika
5. Vuedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr.,
keramika
4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Arhitektura i urbanizam

Kljuni pojmovi: arhitektura, gradogradnja.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja naselja
razliitih krajeva.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliina...

(harmonija)
Kljuni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo
boja, oblika i veliina.
izraavati pojedine odnose (boja, oblika, veliina) u
cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajednikih
mjera i naela; upoznati razliku izmeu umjetnosti i
primijenjene umjetnosti.
2. POVRINA - Kompozicija, rekompozicija

Kljuni pojmovi: fotomontaa, rekompozicija.
izraavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaom.
PREDMETNA NASTAVA
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU Oblici i funkcije
5. RAZRED
Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i

funkcije.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati
uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom;
razlikovati razliite vrste dizajna.
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Obrisne crte, tok i karakter

crta
4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika,

veliina...
Kljuni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karakter

crte, graenje crtom, smjer.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti i spoznati
ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raoul Dufy,
Svira, crte perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee,
Tanz Entzetzen (Plesa), tu i pero, 1931.;
Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crna
olovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar ITD
Pablo Picasso: Mlada djevojka, crte perom, 1948.
Kljuni pojmovi: plakat, grafiki dizajn, kompjutorska

grafika.
Obrazovna postignua: uoavati kontraste i
dominacije boja, oblika, veliina... na plakatu,
reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne i
verbalne poruke.
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i
tinta
2. Albrecht Drer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tu i
pero ili drvorez
1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.,
ulje na drvenoj ploi
2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu
3. Raphael: Atenska kola, 1511., freska
4. Paul Klee: Vrt rua, 1920., ulje i tu na papiru
5. Georges Seurat: Lijepa ena se pudra, 1888., ulje na
platnu
2. Toka i crta - Strukturne toke i crte

Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
toka.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih
crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u
sloenim strukturama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee,
Izraajna lira; Kthe Kollwitz, Bijeda, litografija,
1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,
57
Likovna kultura
aluminij, nehrajui elik,1957., Oton Gliha, crte,

flomaster 1968.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
3. Boja - iste boje, kontrast toplo-hladno
1. Povrina - Ritam oblika i tekstura
Kljuni pojmovi: spektralni krug boja, tople i hladne

boje, kromatski intenziteti dinamika boje,
daltonizam.
vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i
dinamiku toplih i hladnih boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Roul Dufy,
Barke, ulje na platnu, 1907.; Menci Klement Crni,
Bonaca, ulje na platnu, po. 20. st.; Paul Gaugin, ena
sa cvijetom, ulje na platnu,1891.; Paul Gauguin,
Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.
Kljuni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura,

kiparski materijal.
vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u
niskom i visokom reljefu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ploe oltarne
pregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef), kamen,
kraj 11. st.; Andrija Buvina, Drvene vratnice katedrale,
1214., Split.
2. Masa/volumen i prostor - Osnovni

trodimenzionalni oblici
4. Boja - Komplementarni kontrast
Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostormasa/volumen.

vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora
u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
likovnoumjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi,
Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica,
glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji
oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges
Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.
Kljuni pojmovi: komplementarni kontrast (suprotne

boje koje se nadopunjavaju), likovni elementi.
vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miroslav utej,
Ultra ab, serigrafija, 1967.; Henri Matisse, Portret
gospoe Matisse, ulje na platnu,1905.; Jerolim Mie,
Borovi u Supetru, ulje na platnu, prva polovica 20. st.
5. Ploha - Likovi na plohi

Kljuni pojmovi: lik, ploha, dvodimenzionalno,
simetrija-asimetrija.
vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u
simetrinim i asimetrinim kompozicijama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian,
Kompozicija s crvenim, crnim, plavim, utim i sivim, ulje
na platnu, 1920.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na
platnu,1929.; Vasilij Kandinski, uto-crveno-plavo, ulje
na platnu, 1925.
3. Masa/volumen - Sloene
strukture i konstrukcije
prostorne
Kljuni pojmovi: struktura, nosive strukture,

funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt.
vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcionalnost prostora na temelju tlocrta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv. Kria,
11. st., Nin; Katedrala sv. Jakova, ibenik, 15. st.;
Iktinus i Kalikrates, Partenon, Atena, 5. st. pr. Kr.; Sv.
Donat, Zadar, 9. st.; Eero Saarinen, TWA - Trans
World Airlines, Kennedy aerodrom, New York, 1956.
- 1961.; Jon Utzon, Opera, Sidney, 1959. - 1973.
6. Povrina - Slikarske teksture

Kljuni pojmovi: slikarske teksture, karakter povrine.
Obrazovna postignua: uoiti i istraiti slikarske
teksture u likovnoumjetnikom djelu te izraziti,
vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom
uratku.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh, Soba u
Arlesu, ulje na platnu, 1889.; Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Vincent van Gogh,
Vrt, ulje na platnu, 1890.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. Toka i crta - Strukturne crte

Kljuni pojmovi: ornament, kulturna batina, niz,
polje.
vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi
ornamenata u vlastitom radu i u likovnoumjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tapiserija iz
Bayeuxa, Engleska, kraj 11. st.; Vunena torba iz Segeta
kraj Trogira, Etnografski muzej, Zagreb.
7. Ploha - Statine i dinamine plohe

Kljuni pojmovi: statino/dinamino, grafika,
kartonski tisak, visoki tisak, matrica, otisak, grafiki list.
vrjednovati i spoznati odnos statinih i dinaminih
ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafikoga
lista.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse,
Les Codomas, kola/sitotisak, 1947; M. C. Pravilna
podjela plohe 1 drvorez, 1957.; Karl Schmidt-Rotluff,
Make, drvorez, 1914.; Glava ene, 1919.
58
Likovna kultura
REPREZENTATIVNI PRIMJERI
2. Ploha - Redefinicija plohe

Kljuni pojmovi: ritam, dinamika, rekomponiranje,
plakat, vizualne komunikacije.
vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe
pri rekomponiranju likovnoumjetnikoga djela u
slubi vizualnih komunikacija.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse,
Kauboj, ilustracija za knjigu Jazz, kola/otisak, 1947.,
MOMA, NY; Boris Buan, kazalini plakat ar
ptica, sitotisak, 1982., HNK; Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar
ITD.
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
1. Toka i crta - strukture toke i crte

Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
toka
vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih
crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u
sloenim strukturama.
Izraajna lira, olovka; Kthe Kollwitz, Bijeda,
litografija, 1893. - 1901.; Naum Gabo, Linearna
konstrukcija br.4 aluminij, nehrajui elik, 1957.
3. Boja - Svjetlosne vrijednosti istih boja

Kljuni pojmovi: kromatska ljestvica, svjetlina boje,
iste boje.
vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti istih boja
unutar kruga boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Jan Vermeer,
Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.;
Vjenceslav Richter, Sis 4, ulje na platnu, 1975.
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
1. Masa/volumen i prostor - Osnovni

trodimenzionalni oblici
Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor masa/volumen.
vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i
prostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
likovnoumjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi,
Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica,
glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji
oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges
Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.
4. Povrina - Grafika modelacija

Kljuni pojmovi: skupljeno-raspreno, grafika
modelacija, strukturne linije.
vrjednovati i spoznati razliite osobine povrine u
neposrednoj okolini i umjetnikom djelu te ih izraziti
crtama.
Prijetea glava, grafika (radirung), 1905.; Michelangelo
Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Ante
Kuduz, Zagorski pejsa, tu i pero 1982.
NASTAVNO PODRUJE:
6. RAZRED
TEMA
1. Masa/volumen i
trodimenzionalnih
prostoru
crta oblika
Proporcije
(tijela) u
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
Kljuni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline i

dijelova, figura.
Obrazovna postignua: postignua: istraiti i izraziti
omjer i razmjer cjelina i dijelova razliitih oblika masa
u prostoru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Kopljonoa (prema
Polikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; Alberto
Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca,
1947.; Rimska keramika aa, itarjevo - Velika
Gorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (baca diska,
mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan Koari, Prizemljeno
sunce, bronca, 1971.; Henry Moore, Leee figure,
bronca, 1934., Petar Barii, Umjetnost gaanja iz luka,
bronca 1992.
1. Toka i crta -Teksturne crte

Kljuni pojmovi: teksturne crte.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite vrste teksturnih vrijednosti povrine
te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrine.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer,
Kuni, crte, 1502.; Ivan Lovreni, Dvorci Hrvatskog
zagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ercar, Riba sa zlatnim
nogama, tu i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub,
litografija, 1950.
2. Toka i crta - Teksturne i strukturne crte

Kljuni pojmovi: strukturne crte.
spoznati slinosti i razlike izmeu teksturne i
strukturne crte.
59
Likovna kultura
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ingres, Autoportret,

olovka, 19. st.; Pablo Picasso, impanza, akvatinta,
1936.; Lepoglavska i paka ipka, Etnografski muzej;
Paul Klee, Velika kupola, tu, pero, 1927.
7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor plohe

Kljuni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe,
grafika - visoki tisak.
spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora
plohe u visokom tisku.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Emil Nolde,
Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.;
Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; Aubrey
Vincent Beardsley, Saloma, crte perom, 1892.; Ernst
Ludwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.;
Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz),
kola/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i no, drvorez,
1938.
3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanje

boje
Kljuni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja),
tonska gradacija.
spoznati razliite lokalne boje te njihove tonske
stupnjeve u tonskoj gradaciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vjekoslav Karas,
Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; Milan
Steiner, Na kii, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek,
Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely:
LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj Dobrovi, Polja 2,
ulje na platnu, 1969.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. Povrina - Plastika tekstura

4. Boja - Optiko mijeanje boja
Kljuni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki i

uleknuti reljef.
spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliitim
izraajnim mogunostima plastinih tekstura povrine
te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj
izboenosti plohe u prostoru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv.
Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duan Damonja,
Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; Duan
Damonja, Projekt spomenika rtvama u Dachauu
(model), eljezo, 1965.; Duan Damonja, eljezna
tapiserija - MX, eljezo, 1978.; Majstor Radovan,
Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke,
Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti:
Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim,
Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar,
aluminij, 1967.
Kljuni pojmovi: mehaniko i optiko mijeanje boja.

spoznati razlike izmeu mehanikoga i optikoga
mijeanja boja u kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Georges Seurat,
Cirkus, ulje na platnu, 1890.; Sjedei model u profilu,
5. Ploha - Simetrija i asimetrija plonih

oblika u kompoziciji
Kljuni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija,
geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina.
spoznati simetriju i asimetriju plonih oblika u
kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Nikola Koydl:
Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj,
Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas,
Ana Krei, ulje na platnu, 1856.; Matisse,
Kompozicija s maskama, kola, 1953.; Matisse, Morska
udovita, kola, 1950.; Hundertwasser, Stanovnici
stabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; Juraj
Dobrovi: Polja, ulje na platnu, 1969.
2. Masa/volumen i prostor
mase/volumena i prostora
Odnos
Kljuni pojmovi: puna plastika, plono istanjena masa.

spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati
i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u
razliitim kompozicijskim odnosima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki,
Razvijene povrine III, metalne ploe, 1960.;
Alexander Calder, Kopljonoa, obojeni metal, 1971.;
Constantin Brancusi: Poetak svijeta, polirana bronca,
1924.; Robert Frange Mihanovi, Kralj Tomislav,
bronca, 1931., Petar Barii, Prostorno pruanje,
pozlaeno drvo 1999.
6. Povrina - Slikarske teksture i fakture

Kljuni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarski
rukopis, slikarske tehnike.
spoznati razliite slikarske teksture i fakture u
vlastitom radu i likovno - umjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh,
Zvjezdana no, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha,
Gromae, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.;
Mark Rothko, Ljubiasto, bijelo i crveno, ulje na platnu,
1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G.
Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; Ivo
Duli, Maestral i kupai, ulje na platnu, 1954.; Edo
Murti, uta staza II, akrilik na platnu, 1998.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.
60
Likovna kultura
ulje na platnu, 1925.; Nives Kavuri-Kurtovi,
Rastoeno jedinstvo, olovka, olovke u boji, 1986.
3. Masa/volumen i prostor - Linijski istanjena

masa
Kljuni
pojmovi:
linijski
istanjena
masa,
materijalizacija crta.
spoznati dinamiku linijski istanjene mase u
kompozicijskim odnosima s prostorom.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alberto
Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca,
1947.; Sol Lewitt, Zidna struktura pet modela s jednom
kockom, lakirani elik 1965.; Naum Gabo, Linearna
konstrukcija br. 4, aluminij, nehrajui elik, 1957.;
Ivan Koari, Kupa, bronca, 1955., Slavomir
Drinkovi, Koplje sv. Juraja, kromirani elik i granit,
1991.
4. Boja - Simbolika i asocijativna uloga boje

Kljuni pojmovi: mimikrija, maskirne boje,
simbolika, asocijacija.
spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i
spoznati simboliko i asocijativno znaenje boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Boris Ljubii,
Krvatska, plakat, 1991.; Zvonimir Lonari, plakat za
4. Animafest, sitotisak, 1980.; Mark Chagall, Selo i ja,
ulje na platnu, 1911.; Joan Mir, Osobe i pas pod
suncem, tempera na platnu, 1949.
NASTAVNO PODRUJE:
IZBORNA NASTAVA

TEMA
NASTAVNO PODRUJE:
1. Masa/ volumen i prostor - Odnos oblika,

materijala i funkcije
TEME
Kljuni pojmovi: meuprostor, prohodnost,

funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala i
funkcije.
Obrazovna postignua: uoiti i spoznati
trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti,
funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Rietveld, Stolica,
drvo, 1917. g.; Fotografija francuskoga vrta.
1. Toka i crta - Ploni rasteri

Kljuni pojmovi: raster toaka, raster crta.
spoznati ploni raster kao nezavisni element u
razliitim kompozicijskim odnosima naizmjeninih
rastera toaka i rastera crta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tvrava - grad
Karlovac, plan iz 1646. Ivan Picelj, Conexion 1-5,
serigrafija, 1978.; Albrecht Drer, Rinoceros, drvorez,
1515.; Duan Damonja, Crte BX-I, tu, lavirani tu,
valjak, pero, 1993.
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
2. Ploha - Rekompozicija oblika, boja i crta
TEME
Kljuni pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn,

kostimografija, scenografija.
spoznati izraajne mogunosti rekompozicije oblika,
boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i
scenografiji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ante Kuduz,
Kruna kompozicija, serigrafija, 1967.; Ji Kol,
Nasmijeeni pejza, kola, 1967.; Rene Magritte, Le
Blank Cheque, ulje na platnu, 1965.; Gustav Klimt,
Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci
za friz u palai Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i
boja bronce, kreda, olovka na papiru,1905. - 1906.
1. Toka i crta - Linearna perspektiva

Kljuni pojmovi: linearna perspektiva, stajalite,
oite, horizont, kut gledanja, vidno polje.
spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini
horizonta i oita te kutu gledanja promatranoga
prostora u umjetnikim djelima i vlastitom likovnom
radu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da
Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
1482.; Paolo Uccello, udo hostije, tempera na dasci,
1467. - 1468.; Piero della Francesca, Bievanja Krista,
tempera na drvenoj ploi, oko 1455., Luciano
Laurana/Lucijan Vranjanin (?), Idealni grad, tempera
na dasci, oko 1470.; Pavo Urban, Posljednje slike, II,
dijapozitiv u boji, Dubrovnik 1991.
3. Ploha - Privid (iluzija) volumena na plohi

Kljuni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi,
kadar, grafika i tonska modelacija.
spoznati privid, iluziju mase/volumena na plohi
grafikom ili tonskom modelacijom u razliitim
likovnim tehnikama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: V. Vasarely, PalKet, akrilik, 1973. - 1974.; Domenico Ghirlandaio,
Roenje Bogorodice, freska; Vermeer van Delft, ena i
dva ovjeka, oko 1659. - 1660.; Leo Junek: Autoportret,
2. Toka i crta - Proporcije (odnos vie

veliina)
Kljuni pojmovi: omjer, razmjer, kanon, proporcija,
zlatni rez.
spoznati razliite veliine i odnose na plohama i tijelima
61
Likovna kultura
i uoiti zakonitosti zlatnoga reza i razliitih kanona.

Vinci, Studija po Vitruviju, 1492. Poliklet (prema
Polikletu): Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D - dizajn
TEMA
1. Ploha - Ravnotea i ritam u kompoziciji

Kljuni pojmovi: sklad, znak, znaenje, itljivost
vizualne poruke, grafiki dizajn.
spoznati itljivost vizualne poruke kroz izraajnost,
znaenje i jasnou znaka.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar
ITD.
3. Povrina - Izraajnost crta - sloene

strukture
Kljuni pojmovi: gustoa crte, struktura crtama.
spoznati gustou i izraajnost crte kao elementa
sloenih struktura.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Michelangelo
Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Eduardo
Paolozzi, Crte glave, 1954.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
4. Boja - Tonska modelacija

Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,
privid zaobljenosti.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti,
vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u
funkciji privida zaobljenosti.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai,
Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino
Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,
ipkarica, ulje na platnu, 1669. - 1670.; uro Tiljak,
Park, ulje na platnu, 1925.; Leo Junek, Autoportret,
ulje na platnu, 1925.; Miljenko Stani, U spomen
Karasu, ulje na platnu, 1953.
1. Masa/volumen i prostor - Ritam plono

istanjenih masa
Kljuni pojmovi: usijecanje, rotacija, plono istanjena
masa.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati
usijecanje, rotaciju i ritam plono istanjenih masa.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki,
Razvijene povrine III, metalna ploa, 1960.; Alexander
Calder, Obus, obojeni elik, 1976., Washington, DC;
Antoine Pevsner, Konstruirana glava II, celuloid, 1916.
2. Masa/volumen i prostor - Proporcija

5. Boja - Koloristika modulacija
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjer).

spoznati odnos veliina prema zakonitostima zlatnoga
reza na primjeru likovno-umjetnikoga djela i
vlastitoga likovnoga rada.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miron, Diskobol
(baca diska), mramor, 5. st. pr. Kr.; Poliklet, Doriforos,
mramor, 5. st. pr. Kr.; Slavomir Drinkovi, Izmeu
neba i zemlje, kamen, 1993; Le Corbusier, Modulor,
oko 1946.
Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost

(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati
razliku izmeu tonske modelacije kojom izraavamo
privid volumena na plohi i koloristike modulacije te
izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne
kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Henri Matisse,
Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.; Zlatko
Prica, Aglomeracija uto zeleno plavo, ulje na platnu,
1969.
3. Masa/volumen i prostor - Ravnotea

Kljuni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija,
statika, ravnotea.
spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju
odnosno asimetriju.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteka dvoglava
zmija, drvo s mozaikom od tirkiza, 15. st.; Zvonimir
Lonari, Pjeak na konju, poliester, metal,1986.;
Artisti, poliester, metal, 1997.; Lipovac, Biciklist;
Plutej iz Biskupije kraj Knina, kamen, 9. st.; Marija
Ujevi, Trka, bronca, Savska aleja skulptura, Zagreb,
1995.; Marija Ujevi, enoa, bronca, 1988./1989.
6. Povrina - Linearna perspektiva, privid

(iluzija) volumena na plohi
Kljuni pojmovi: kadar, ablja, ptija, linearna ili
geometrijska perspektiva.
spoznati razliite vrste prikazivanja volumena na plohi
i u kadru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raffaelo, Atenska
kola, freska, 1511; Piero della Francesca, Perspektiva
idealnoga grada, tempera na drvenoj ploi, 1470.; M.
C. Escher, Drugi svijet II, drvorez, 1947.; Piero della
Francesca, Bievanje Krista, tempera na drvu, 1455.,
Antonello da Messina, Sv. Sebastijan, tempera na
drvenoj ploi, 1476.; Andrea Mantegna, Mrtvi Krist,
tempera, 1506.; M. C. Esher, Gore - dolje, crtei,
1947.
62
Likovna kultura
IZBORNA NASTAVA
NASTAVNO PODRUJE:
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
TEME
1. Masa/volumen i prostor - Ritam

Kljuni pojmovi: alternacija, interval.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati
alternaciju mase/volumena u razliitim intervalima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteki kalendar,
kamen, 16. st.; Raoul Goldoni, Kompozicija (Torzo
III) iridirano staklo, 1975.; Ron Arad, Izlobeni sistem,
2005.
1. Toka i crta - Linearna perspektiva s dva

oita
Kljuni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oita,
optika iluzija, prostorni planovi, projekcija.
Obrazovna postignua: istraiti, izraziti i spoznati na
temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih
planova linearnu perspektivu s dvaju oita.
Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
1482.; Caillebotte, Parika ulica - kini dan, ulje na
platnu, 1876. - 1877.; Nasta Rojc, Popov toranj, ulje
na platnu, 1938.; Edward Rusha, Dvostruki standard,
sitotisak u boji na papiru, 1969.
REPREZENTATIVNI PRIMJERI
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. Boja - Koloristika modulacija

Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost
(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati
razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraava
privid volumena na plohi i koloristike modulacije te
izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne
kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; H. Henri Matisse,
Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.
2. Ploha - Ritmovi: dominacija, alternacija,

varijacija, gradacija, radijacija
Kljuni pojmovi: dominacija, alternacija, varijacija,
gradacija, radijacija.
spoznati na umjetnikom djelu i vlastitom radu
dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Victor Vasarely,
Vega 200, akril na platnu, 1957.; Marc Chagall, Zeleni
gusla, ulje na platnu, 1923.; Zlatko Prica, Crveni grm,
ulje na platnu, 1957.; Zlatko Prica, Aglomeracija uto
zeleno plavo, ulje na platnu, 1969.
2. Boja - Tonska modelacija

Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,
privid zaobljenosti.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti,
vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u
funkciji privida zaobljenosti.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai,
Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino
Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,
Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.
3. Boja - Koloristika perspektiva

Kljuni pojmovi: koloristika perspektiva, jarkost
boje, dinamika boja.
spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u
prostornim planovima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Maurice de
Vlaminck: Bougival, ulje na platnu, 1905.; Andr
Derain, Most Charing Cross, ulje na platnu, 1906.
8. RAZRED
4. Povrina - Materijalizacija teksture

povrine
NASTAVNO PODRUJE:
Kljuni pojmovi: varijacija, gradacija.

Obrazovna postignua: istraiti i primijeniti razliite
teksture u likovnom izrazu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Lucio Fontana,
Prostorni koncept, ulje na platnu, 1962.; Lucio Fontana,
Prostorni koncept: Vjenanje u Veneciji, ulje na platnu,
1960.-1961.; Alberto Burri, Juta i crveno, grubo
platno, ljepilo i vinil na platnu, 1954.; Antoni Tpies,
Sivo Oker, LXX, mijeana tehnika: uljana boja, lateks
i mramorna praina na platnu, 1958.
TEME
1. Crta kao dominanta

Kljuni pojmovi: dominanta, dominacija, suprotstavljanje.
spoznati crtu kao dominantan element kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian,
Drvo jabuke u cvatu, ulje na platnu, 1912.; Piet
Mondrian, More, ulje na platnu, 1912.; Paul Klee,
Starac koji rauna, bakropis, 1929.
63
Likovna kultura
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Gauguin,
Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Mark
Rhotko, Crveno, crno, bijelo na utom, ulje na platnu,
1955.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu,
1925.; Auguste Macke, Gospoa u zelenom haljetku,
2. Sklad likova
Kljuni
pojmovi:
horizontalna,
vertikalna,
dijagonalna, kruna/ovalna, piramidalna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti izraziti, vrjednovati i
spoznati sklad i harmoniju likova u razliitim
kompozicijama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vasilij Kandinski,
Skica I za Kompoziciju VII, ulje na platnu, 1913.;
Frans Hals, Portret W. van Heythusena, ulje na platnu,
17. st. (za dijagonalnu kompoziciju); Leonardo da
Vinci, Bogorodica sa Sv. Anom, ulje na drvenoj ploi,
1510. ( za piramidalnu kompoziciju); Paka ipka, niti
agave, Etnografski muzej (za krunu); Henry Matisse,
Ples, ulje na platnu, 1910. (za ovalnu); Pierre
Bonnard, ene u vrtu 1 - 4, tempera na papiru, 1891.;
Charles R. Sheeler, Prozori, ulje na platnu, 1965., El
Greco, Krist na Maslinskoj gori (vertikalna
kompozicija); Boris Buan, Nedjelja na selu, ugljen,
pastel, votane krede na papiru, 1985.-1986.; Paul
Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.;
Vincent iz Kastva, Ples mrtvaca, freska, 1474., Crkva
sv. Marije na krilinah, Beram (horizontalna
kompozicija); Giovanni Bellini, Bogorodica i pejza
(Madona na livadi), ulje na dasci, oko 1505. (za
piramidalnu ili trokutastu kompoziciju).
6. Rekompozicija, fotomontaa
Kljuni pojmovi: rekompozicija, fotomontaa.
spoznati razliite mogunosti rekomponiranja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert
Rauschenberg, Buffallo II, 1964.; Raoul Hausmann,
Tatlin kod kue, fotomontaa, 1920.; Max Ernst,
Autoportret, fotomontaa, 1920. Ji Kol, Nasmijeeni
pejza, kola, 1967.; Boris Buan, Plakat za predstavu
Roko i Cicibela, serigrafija, 1983.; David Hockney,
Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.
7. Kontrast - ritam suprotnosti

Kljuni pojmovi: dinamino, statino.
spoznati uz pomo kontrasta ploha statini i
dinamini ritam.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: David Hockney,
Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu,1980.;
Boris Demur, Spira Mirabilis (udesna spirala), grafika
(suha igla i akvatinta), iz mape grafika Spira mirabilis,
2002.
3. Kompozicija linearnih tekstura

Kljuni pojmovi: crtake teksture, grafika modelacija.
spoznati razliite kompozicije linearnih tekstura.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer,
Rinoceros, drvorez, 1515.; Albrecht Drer, Pasija
(Kristove muke), drvorez, 15. st.; Albrecht Drer, Borba
Sv. Mihaela sa zmajem, drvorez, 1498.; Duan
Damonja, Crte BX- 1, tu, lavirani tu, pero, valjak,
1993.; Ante Kuduz, Zagorski pejza 10, tu i pero,
1982.; Michelangelo, Studija figure, tu i pero, 1495.
8. Ritam i simetrija likova

Kljuni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament,
simetrija, ritam ploha.
spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i
simetriju likova.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: hrvatska kulturna
batina - Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda,
Etnografski muzej, akovo; Victor Vasarely, Vega,
sitotisak, 1957.; Etnografski muzej, Zagreb; oha iz
Velike Gorice, 19. st., Etnografski muzej, Zagreb.
4. Izraajnost boje
Kljuni pojmovi: izraajnost boja, asocijativnost boja,
simbolika.
spoznati izraajnost i simboliku boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Franz Marc,
Veliki plavi konji, ulje na platnu, 1911.; Eduard
Munch, Krik, 1893.; Vincent van Gogh, Kavana nou,
1888.; Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na
platnu, 1892.; Paul Gauguin, Odakle dolazimo? Tko
smo? Kuda idemo?, ulje na platnu, 1897.; Slavonski
ponjavac, Etnografski muzej; Moreka, maskirani
pantomimiki ples, koji se plee u Koruli,
panjolskog podrijetla iz 15. st.; Joan Mird, Osobe i
pas pred suncem, tempera na platnu,1949.
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. Kontrast
Kljuni pojmovi: kontrast, (suprotnost), puno prazno.
spoznati razliite stupnjeve kontrasta masa u prostoru
te osvijestiti izraajnost kompozicije masa kao cjeline.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alesandar,
Atenodor, Polidor, Laokont i sinovi, mramor, II. st. pr.
Kr.; Henry Moore, Leea figura, kamen, 1938., Tate
Gallery, London.
5. Prostorno djelovanje boje

Kljuni pojmovi: dinamika boja, planovi prostora.
Obrazovna postignua: izmjenom kontrasta toplih i
hladnih boja uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati
prostorno djelovanje boje.
64
Likovna kultura
IZBORNE TEME
2. Kompozicija
Kljuni pojmovi: kompozicija: piramidalna,
dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruna.
spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj
kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Stonehenge,
kamen, 2200. - 1300. g. pr. K.; Constantin Brancusi,
Ptica u prostoru, bronca,1928.; Rozeta s katedrale u
Rabu; Amfiteatar u Puli, 1. st.; Michelangelo, Piet
(Oplakivanje), mramor, kapela Medici, Firenza,
1555.; Brancusi, Beskrajni stup, lijevano eljezo,
1937.; ime Vulas, Jedra, braki kamen, spomenik
pomorcima na Silbi, 2000.
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
1. Harmonija, ritam, kontrast tekstura

Kljuni pojmovi: kostimografija, modni dizajn,
harmonija.
spoznati raznovrsna znaenja i vrste povrina u
ostvarenju skladnosti oblika.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Issey Miyake,
Modeli iz kolekcije Pleats Please, 1988.; Modeli s
likovne izlobe Issey Miyake Making Art, Centar
Cartier fondacije, Pariz, 1998. - 1999.; Gustav Klimt,
Portret Emilie Floge, ulje na platnu, 1907.; Alan
Hranitelj, Izloba kostima (elava pjevaica, Mala
trgovina
uasa,
Pigmalion...),
Galerija
Meunarodnoga grafikog likovnog centra,
Ljubljana, 2006. - 2007., G. Klimt, Portret Adele, ulje
i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palai
Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce,
kreda, olovka na papiru, 1905./1906.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
TEME
1. Odnos slike i teksta

Kljuni pojmovi: kadar, kadrirati, strip.
spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju
tokom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Andrija
Maurovi, Sedma rtva, tu, pero, kist, lavirani tu,
1936.; Majstor iz Flmallea, Roenje, ulje na drvenoj
ploi, 1420.; Dubravko Gjivan, Konj (strip), pero,
kist, tinta tu, tu u boji, olovka, 1974.; Roy
Lichtenstein, Whaam!, ulje na platnu, 1963.; Andy
Warhol, Velika poderana limenka Campbell juhe, akrilik
na platnu, 1962.; Keith Haring, Bez naslova, vinil-tu
na gumiranom platnu, 1982.; Jean-Michel Basquiat,
Zydeco, akrili ulje na platnu u 3 dijela, 1984.
NASTAVNO PODRUJE:
TEMA
1. Oblikovanje prostornih povrina

Kljuni pojmovi: umjetnika instalacija, urbanizam,
nacionalna batina, engleski park / francuski park,
perfomance i land art.
spoznati mogunosti oblikovanja prostornih povrina
i umjetnikih instalacija kroz primjere urbanizma,
graditeljstva,
nacionalne
batine,
englesko
/francuskoga parka, perfomansa i land arta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert
Smithson, Spiral Jetty, nasip zemlje, 1970., Great Salt
Lake, Utah; Zelena (Lenuzzijeva) potkova, 1860. 1980.; Bunja ili kaun, kamen, narodno graditeljstvo,
Dalmacija; Drvena kurija, Lomnica kod Velike
Gorice, autohtona arhitektura Turopolja i Posavine;
Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka pokraj Zagreba,
drvo, oko 1867.; Maksimir, pejzani perivoj, engleski
tip parka, Zagreb, kraj 18. st.
2. Ploha - Ritam
Kljuni pojmovi: video, film, digitalna slika, svjetlost,
kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena i
kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu.
Obrazovna postignua: uoiti, vrjednovati i spoznati
znaenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla,
sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Norman Mc
Laren, Begone Dull Care, runo bojani celuloid, 1949.;
Duan Vukoti, Surogat, animirani film, 1961.;
Borivoj Dovnikovi, Uzbudljiva ljubavna pria,
animirani film, 1989.; Goran Petercol, Sjene,
instalacija na podu i zidovima prostora: tri
naizmjenina osvjetljenja, aluminijski elementi, 1994.
3. Boja - Oblik i boja

Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija,
asocijativnost, primijenjena umjetnost.
spoznati znaenje boje i oblika u funkciji
industrijskoga dizajna.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Gerrit Rietveld,
Stolac, 1917., drvo; Boris Ljubii, Prijedlozi novog
dizajna hrvatskih nacionalnih simbola, oko 1990.;
Sonia Delaunay, Nacrt za odjeu i namjetaj, 1924.;
Ron Arad, Stolac za ljuljanje, APOC, 2003.
65
Glazbena kultura
GLAZBENA KULTURA
i strane), do jazza i popularnih anrova svih vrsta. Uitelj
je slobodan u izboru naina aktivnoga muziciranja - po
naelu realne ostvarivosti i mogunostima glazbeno
relevantnoga dosega.
I popise pjesama u nastavnom podruju pjevanje treba
shvaati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s
predloenoga popisa i/ili izvan njega, uitelja obvezuje
samo naznaena koliina pjesama.
Uitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za
odreenu nastavnu jedinicu i u podrujima, cjelinama i
temama u kojima se nastavni rad temelji na sluanju glazbe,
a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaki glasovi, oblikovanje
glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.
Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruja
glazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanju
moguu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafikih
znakova. Glazbeno e se pismo upoznavati samo kao
fenomen osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu
glazbene pismenosti u osnovnoj koli nije mogue postii,
pa se na tome ne smije inzistirati. Uitelj e sam odluiti
koliko e vremena posvetiti tomu podruju. Kako je svaki
uinak u razredu relativan, uspjeh uenika u tom podruju
ne moe utjecati na njegov konaan uspjeh u predmetu.
Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno,
izvan tablica po razredima. U odgovarajuim razredima
naznaeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi.
Uitelju je preputen izbor redoslijeda obradbe kako bi se
moglo potovati naelo zaviajnosti.
Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj
koli ukljuuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti
(zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples,
glazbenu sluaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te
nastavu izvan uionice, u prvom redu posjete glazbenim
priredbama (Hrvatska glazbena mlade i dr.). Posebnu
pozornost zasluuju ansambli: zbor i mogui orkestri. Oni
su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga
muziciranja.
Nuno je da se nastava glazbe odrava svakoga tjedna.
Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta.
Specijalizirana uionica je conditio sine qua non uspjele
nastave glazbe.
UVOD
Kako je glazba vrlo znaajan dio ljudske kulture, ona
mora imati svoje mjesto u opem odgoju i obrazovanju.
Nastavu glazbene kulture proimaju dva temeljna naela:
jedno je psiholoko, a drugo kulturno-estetsko. Psiholoko
naelo uzima u obzir injenicu da uenici u pravilu vole
glazbu i da se njome ele i aktivno baviti (pjevati, svirati).
Koliko je to mogue, toj elji uenika treba izlaziti ususret,
jer njihova dob, pa zatim i kola, nisu samo vrijeme i
mjesto pripreme za ivot, nego su i ivot sam. S druge
strane, kulturno-estetsko naelo polazi od toga da nastava
glazbe mora uenika i pripremati za ivot, tj.
osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon kole, bude
kompetentan korisnik glazbene kulture. U dananjoj
poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vano.
Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno
podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja
pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati
snaan doprinos rastuoj potrebi poticanja i izgradnje
kulture nenasilja meu kolskom djecom. Djeca u
razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluaju odabranu
glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajui uitelja,
pleu, kreu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).
Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih
glazbenoteorijskih sadraja. Isto tako, uenicima su
nepotrebni udbenici i radne biljenice. Sav tekstovni
nastavni materijal moe stajati u koli i nije potrebno da ga
djeca nose kui.
Predmetna nastava glazbene kulture moe zapoeti u 4.
razredu.
Nastava glazbene kulture nuno u sredite pozornosti
stavlja uenikovu glazbenu aktivnost. U inu pjevanja, sviranja
(bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluanja (bilo koje
dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doivljava
se i ui glazba, obogauje se uenikov osjeajni svijet i
izotruje njegov umjetniki senzibilitet. Uinak toga
procesa nije mogue izravno koliinski odrediti. Ta se
injenica izravno odraava i na ocjenjivanje utoliko to
uitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u
obzir i skrivene uinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos
prema predmetu, odnosno glazbi), kao to mora voditi rauna o
pojedinanim glazbenim sposobnostima uenika. Stoga se
nastavna podruja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, u
pravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih
postignua kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te
uoavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaki glasovi,
glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).
Program je nastave glazbene kulture otvoren, to znai
da daje slobodu uitelju da, uz obvezatne sadraje, sam
uobliuje dobar dio nastave uzimajui u obzir i elje i
mogunosti uenika. Obvezni dio nastavnoga sadraja
mora biti sluanje i upoznavanje svih pojavnih oblika
glazbe: od tzv. umjetnike glazbe, preko narodne (domae
CILJ
Cilj nastave glazbe u opeobrazovnoj koli uvoenje je
uenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih
elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene
kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila
za (kritiko i estetsko) procjenjivanje glazbe.
66
Glazbena kultura
Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan.
Stoga uspjeh uenika u toj temi ne moe utjecati na njegov
konaan uspjeh u predmetu.
Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovarajuih
glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaajke zvuka
pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati
vie glazbenih primjera:
Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluati u cjelini, ali se
sluanje u cjelini preporuuje ako to raspoloivo vrijeme
doputa. Tada je to aktivno sluanje s aktivnim praenjem
glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.
Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na
glazbu, ples, sviranje uitelj organizira i ostvaruje potpuno
slobodno, vodei rauna samo o njenoj glazbenoj
relevantnosti. U ovim aktivnostima vaniji je proces od
ishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod
uenika se izotravaju pojedine glazbene sposobnosti
(intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu.
Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uinak na uenike.
Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluanja i aktivnoga
praenja predloenih glazbenih primjera. Uenici sami
izvode zakljuke. Temeljna metoda: razgovor (nakon
sluanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri sluaju
se viekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na
glazbenim primjerima. Ne ue se definicije.
Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu
upoznaju po dva do tri stavka (broja) - ve prema
raspoloivom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na
odreenje vrste, na glavne znaajke, glavne skladatelje
(informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon
sluanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se sluaju
viekratno i u cjelini. Ne ue se verbalne definicije.
ZADAE
Uenike treba:
E
upoznati (metodiki voenim sluanjem) s
razliitim glazbenim djelima,
E
upoznati s osnovnim elementima glazbenoga
jezika,
E
poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje,
sviranje).
S
Zadaa pjevanja pjesama u prvom je redu
pjevanje kao takvo a ne (samo) uenje pjesme.
S
Zadaa sviranja jest sviranje kao takvo a ne
(samo) uenje konkretnoga glazbenog komada.
S
Zadaa sluanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i
upoznavanje konkretnih glazbenih djela i
odlomaka.
S
Zadaa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje
samo osnovnih obavijesti o notnom pismu.
S
Zadaa obradbe glazbenih vrsta i oblika u
prvom je redu aktivno sluanje glazbe. Sami su
oblici i vrste pritom u drugome planu i
verbalno znanje o njima u naelu ne ide dalje
od onoga to se moe sluhom otkriti na
glazbenom primjeru.
NAPOMENA
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraju
lienom svake napetosti. Ako je to ikako mogue, treba
napustiti uobiajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako
bi se uionica doivjela kao slobodan prostor u kojem
uenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vie
ili manje stilizirano (plesati, koraati). Temeljna metoda
rada mora biti razgovor uitelja s uenicima - pa i razgovor
izmeu samih uenika. Sve to je vano znati, ui se tu, na
samome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjebanjem
(pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim sluanjem
glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost
koja niim ne optereuje uenike. Kod njih treba stvarati
dojam kako je dovoljno da budu oputeni da se prepuste
djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s
uiteljem kao partnerom.
Pjesme se ue po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti
za (retrogradno) uvjebavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom - sve shvaati kao neobveznu igru.
Nauene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi
povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu se
pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja ako
odgovaraju dobi, glazbenim mogunostima djece i svrsi
predmeta.
Treba postii lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu
interpretaciju.
Skladbe se sluaju postupkom aktivnoga sluanja u kojem
uenici prate oblikovne elemente, kretanje teme
(melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene
znaajke.
Intonacijske i ritamske pojave osvjeuju se na nauenim
pjesmama po sluhu - bez ulaenja u teoriju i bez
uvjebavanja.
Napomena za teme iz folklorne glazbe

Svi se pojmovi izvode iz sluanja glazbenih primjera po
sljedeem naelu: najprije se slua glazbeni primjer, a zatim
se - razgovorom - iz glazbe izvode zakljuci. Gdje god i
kad god je to mogue, treba se posluiti i video
komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente:
obiaje, nonje. Samo se po sebi razumije da e se pjevati
pjesme s obraivanih folklornih podruja.
Uenici moraju znati prepoznati glazbu prema
folklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisati
znaajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih
prema slici. Znanje uenika provjeravati iskljuivo uz
upotrebu glazbenih primjera!
67
Glazbena kultura
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda

osnovne kole, temelji se na glazbenim podrujima
pjevanja, sviranja, sluanja glazbe i glazbene kreativnosti.
Nastavno podruje pjevanja razvija osjeaj tone
intonacije i ritma, glazbeno pamenje i samopouzdanje.
Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama
bez obvezatnoga zapamivanja teksta.
Nastavno podruje sviranja razvija osjeaj ritma, metra,
precizne koordinacije i suradnje.
Nastavno podruje sluanja glazbe razvija sposobnost
slune koncentracije, specifikacije sluha (mogunost
prepoznavanja zvukova i boja razliitih glasova i glazbala),
analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske
kriterije vrjednovanja glazbe.
Nastavno podruje glazbene kreativnosti izotrava
pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija
senzibilitet za glazbu, potie matovitost glazbenoga izraza
i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja.
Sve kljune pojmove potrebno je rabiti na razini
prepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskoga
obrazlaganja.
Praenje i vrjednovanje nuno je prilagoditi
individualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakon
utvrenoga inicijalnog stanja na poetku te zavrnoga, na
kraju kolske godine.
Uenici tijekom prva tri razreda trebaju:
E
uoiti i sluno razlikovati visinu tona / vii i nii
ton/ i trajanje tona /dui i krai ton
E
sluno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /
tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano,
umjereno, brzo
E
razvijati intonativne i ritamske sposobnosti
E
razvijati glazbeno pamenje
E
prepoznati i sluno razlikovati vokalnu,
instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu
E
prepoznati i sluno razlikovati izvodilaki sastav
skladbe / zvuk pojedinanih glazbala na razini
prepoznavanja
E
razvijati glazbeni izriaj
E
razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu
kreativnosti
E
obogaivati emocionalni svijet i izotravati
umjetniki senzibilitet
E
razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih
kriterija za kritiko i estetski utemeljeno
procjenjivanje glazbe
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Ljiljana Goran: Semafor; Vera Gerik: Kiica; Hristo
Nedjalkov: Jesen; Janez Bitenc: Mlinar Mio; Vladimir
Tomerlin: Zdruena slova; Zlatko poljar: Veseljak;
Dragutin Basrak: Padaj, padaj snjeiu; Janez Bitenc:
Tika-taka; Primo Ramov: Dijete pjeva; Stjepan
Mikac: Prvokolci; Makso Pirnik: Zvoni u proljee;
Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: estitka
majici; Josip Kaplan: Zeko plee.
Narodne:
I, i, i, ja sam mali mi; En ten tini; Tee, tee, bistra
voda; Moj dom; Djeja poskoica; Sveti Niko svijetom eta;
Spavaj mali Boiu; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smo
djeca vesela; Pliva riba; Kako se to radi.
Kljuni pojmovi: brojalica, glazbena igra, djeja
pjesma (umjetnika, narodna), solopjeva.
Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama; percipirati i
izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinu
tona (vii i nii ton), pratiti smjer kretanja melodije
(uzlazno, silazno).
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15
pjesama.
2. SVIRANJE
E
sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
brojalicama i pjesmama
E
sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
obraenim brojalicama i pjesmama
Kljuni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi
ritamskih udaraljki kojima sviramo.
Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i brojalica.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Ludwig van Beethoven: Ptija tuga; Jean Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeji zbor); Robert
Schumann: Divlji jaha (iz Albuma za mlade, op. 68.);
Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za
mlade, op.68.); Dmitrij ostakovi: Koranica;
Miroslav Mileti: Bubnjar; Modest Petrovi
Musorgski: Ples pilia (iz ciklusa Slike s izlobe);
Camille Saint-Sans: Pijetao i kokoi (iz ciklusa
Karneval ivotinja); Ludwig van Beethoven: Za Elizu
68
Glazbena kultura
(samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za

klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25:
3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Boris
Krnic: Medo plee; Bela Bartok: Igra.
Narodna: Narodi nam se.
Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih
znao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak
uti; Josip Luli: Moj djed; Ukolu je sestrica; Maria
Cukierwna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto:
Doo, doo, Juro je.
Narodne:
Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo
mala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma;
Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Mi
mi je polje popasel; Muzika; Mali ples.
Kljuni pojmovi: skladba, pjevanje (pjeva, zbor),

sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna.
Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno
izraajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaki
sastav, tempo, dinamiku, ugoaj).
Kljuni pojmovi: ton.

izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati i
izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluno
razlikovati pjesme razliitog tempa i dinamike,
percipirati visine i trajanja tonova.
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
prepoznavanja, prema pojednanim sposobnostima
uenika. Po izboru uitelja, a prema raspoloivu vremenu,
sluati i upoznati jo pokoju skladbu.
NAPOMENA
pjesama.
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Improvizacija ritma
E
izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
neutralnim slogom, govorom, spontano
izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama
E
slobodna zvukovna improvizacija rukama,
nogama, glazbalima kojima uenici raspolau
E
slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i
glasom
Improvizacija melodije
E
slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija pokretom
E
male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz
pokret
Tonsko slikanje
E
obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika
E
oponaanje zvukova neposrednog okolia
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
2. SVIRANJE
E
E
Kljuni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima
sviramo.
Obrazovna postignua: svirati i razlikovati ritam i
dobe obraenih bojalica i pjesama.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
domovino; Robert Schumann: Vojnika koranica
(Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka
(djeji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari
dubrovaki plesovi; Josip Magdi: Mali zoo (Leptir,
Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille SaintSans: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval
ivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let
(Pria o caru Saltanu); Leopold Mozart: Djeja simfonija
(svi stavci, ali pojedinano); Wolfgang Amadeus
Mozart: Menuet (3. stavak, Mala nona muzika KV
525); Aram Haaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta
Gajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj
cvjetak uti (djeji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx:
Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: Proljee;
Johann Strauss: Jelai koranica; Branimir Saka:
Instrument arobnjak.
Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.

Obrazovna postignua: izmiljati male ritamske /
melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i
pokretom; obiljeavati pojedine rijei i fraze zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika.
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko poljar: Proljetna
pjesma; Mario Bogliuni: Snjegovi; Lazarova-Ruml Jerabkova: Ruke; Zlatko Grgoevi: Cin, cin, cin;
Zlatko Grgoevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin:
Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip
Kaplan: Pred majinom slikom; Marija Matanovi:
Kljuni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent,

skladatelj.
izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo,
dinamika, ugoaj).
69
Glazbena kultura
sije, kia e; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruu mel; Ftiek
veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kia pada; Raca
plava po Dravi; Ode zima.
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini
prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima
uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom
vremenu sluati i upoznati jo pokoju skladbu.
Kljuni pojmovi: domoljubna pjesma.

izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati,
izvoditi i sluno razlikovati pjesme u razliitom tempu
i dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.

Improvizacija ritma
E
izmiljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina
ostvarenih neutralnim slogom, govorom,
spontano izgovorenim skupinama glasova,
udaraljkama
E
nogama, instrumentima kojima uenici raspolau,
E
slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i
glasom
E
Improvizacija meloritamskih cjelina
E
slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po
dogovorenom predloku
E
pokret
Tonsko slikanje
E
E
NAPOMENA
pjesama.
2. SVIRANJE
E
E
Kljuni pojmovi: ritam, dobe.
Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe nauenih
pjesama; razlikovati ritam i dobe.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
domovino; Wolfgang Amadeus Mozart. enja za
proljeem (djeji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart:
Das klinget so herrlich das klinget so schn - zbor sa
zvoniima (iz opere arobna frula: Finale 1. ina);
Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica
(djeji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i
tamb. ork.); Fortunat Pintari: Duda; Rudolf Matz:
Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska;
Antonin Dvok: Humoreska; Camille Saint-Sans:
Labud (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille SaintSans: Pijanisti (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille
Saint-Sans: Slon (iz ciklusa Karneval ivotinja);
Camille Saint-Sans: Zavrna koranica (iz ciklusa
Karneval ivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo
horvatsko; Sergej Prokofjev: Pea i vuk; Luigi
Boccherini: Menuet; Petar Ilji ajkovski: Ples eerne
vile.
Kljuni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske

cijeline.
Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom; oponaati zvukove
slobodnom improvizacijom.
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Antun Mihanovi-Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Arsen Dedi: Sretna Nova godina; Branko
Starc: Zvonii-i; Nika Njiri: Godinja doba; Rajko
Eimovi: Saonice male Sanje; Lovro upanovi:
Zapjevajmo slono svi; Branimir Mihaljevi: Zeko i
potoi; Marija Matanovi: Proljee u srcu; M. Braja
Raan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj;
Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica;
xxxx: Bumbari i pele; Vatroslav Kolander: Jesenska.
Kljuni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna

pjesma, solopjesma strofnog oblika).
izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo,
dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
prepoznavanja, prema pojedinanim sposobnostima
uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom
vremenu, sluanje i upoznavanje jo pokoje skladbe.
Narodne:
Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; Krii, krii, tiek;
Plei, plei poskoi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to
vrijeme godita; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce
70
Glazbena kultura
Kljuni pojmovi: pjesme kao takve.
Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama;
lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati
melodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku.

Improvizacija ritma
E
izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
govorom, spontano izgovorenim skupinama
glasova, udaraljkama
E
nogama, glazbalima kojima uenici raspolau,
E
slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i
glasom
E
E
improvizacija meloritamskih cjelina
Improvizacija meloritamskih cijelina
E
slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po
dogovorenom predloku
E
pokret
Tonsko slikanje
E
E
2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

Skladbe:
P. I. ajkovski: Zima (djeji zbor); F. Chopin: Valcer
u Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn: Koncert za trubu u
Es-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s izlobe
(Promenada, Ples pilia Tuilleries); F. Schubert:
Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn:
Svadbena koranica op. 61/9 iz glazbe za
Shakespeareovu komediju San Ivanjske noi; W. A.
Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet (3.
stavak); R. Schumann: Divlji jaha iz Albuma za mlade,
op. 68.; A. Vivaldi: 4 godinja doba, Koncert br. 4 u fmolu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi: Zbor Cigana
iz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (djeji zbor);
B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1;
Sinfonietta za gudae, 3. stavak Perpetuum mobile; B.
Kunc: Mlado lie: Draga pria: Tri prizora iz crtanog
filma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi.
Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.

Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom; obiljeavati pojedine rijei i
fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uenika;
oponaati zvukove slobodnom improvizacijom.
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.

Obrazovna postignua: poznavanje 5-10 novih
skladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnim
sposobnostima uenika); znati ime skladatelja i
skladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi
izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoakih
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,
dinamiku i slino) - na razini prepoznavanja.
PREDMETNA NASTAVA
3. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO

Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija.
Dvodobna, trodobna i etverodobna mjera;
jednostavne ritamske pojave (figure).
Ritamske i metarske oznake iz nauenih pjesama;
temeljne oznake tempa.
Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje
nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva
teoretiziranja; pjevanje pjesama po sluhu uz
gledanje u note radi uoavanja podudarnosti kretanja
melodije s njenim grafikim prikazom. Iz pjevanja
pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu.
Upoznavanje pojava bez uvjebavanja.
4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
W. A. Mozart: enja za proljeem; F. Schubert:
Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Z.
Grgoevi: Sunece zahaja; Gle ide je; R. Rogers:
DO, RE, MI; M. Milankovi: Maestral; A. Dedi:
Himna zadrugara; J. Kaplan: estitka majici; Mjeseev
pjesnik; J. Gotovac: Dom; N. Njiri: Vjetar.
uk sedi; Evo san ti doa; Vrbnie nad morem; Dva i dva
su etiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj
sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj
Jelo, Jelice; Tee, tee bistra voda; iro; Farandine moj;
Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod
jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila
sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela.
Kljuni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba

crtovlje, klju.
Obrazovna postignua: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom; trajanja nota = razina prepoznavanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike)
notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenje
jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,
izgovaranjem neutralnim slogom.
71
Glazbena kultura
4. GLAZBENE IGRE
Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uitelja:
slobodno ritmiziranje oponaanjem uitelja, slobodno
i stilizirano kretanje na sluanu glazbu, sviranje (bez
velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.
3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i

Meimurja
Primjeri za izbor:
Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Meimurski lepi
deki; Barui; Barica; Polka; arda; Dobar veer dobri
ljudi; rote; Zagorski ples; Polegla trava detela; Janki
dojahal; Igrajte nam muikai; Grad se beli preko Balatina.
Kljuni pojmovi: 0.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; kompetencije su relativne i individualno razliite.
Kljuni pojmovi: violina, cimbal, u novije vrijeme i

harmonika, solo enski glas, enske pjevake skupine,
muke pjevake skupine, vrste pjesama: rugalice,
ljubavne, radne, plesne.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog
Zagorja i Meimurja; barem neki od pojmova na
razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta, u
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali
postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima
pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.
NASTAVNO PODRUJE:
4. Folklorna glazba Banovine i Like

Primjeri za izbor:
Glasnice, Volim eti i kopati; Titrala se lepa Mara;
Svadbene pjesme; Pastirska; Oj meni vele udaj se mala;
Lik;, Oj odi brate da ga zapivamo; Sva su sela prominila
boju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala na
opanke moje; Viknu vila s Prologa planine.
SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

TEME
Folklorna glazba*
1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje
Primjeri za izbor: okako kolo; Svatovac; Tri jetrve ito
ele; Slavonsko kolo; Kabanica od seksera; Svatovski
drme; Samica; Diva Marica ito doela; Kolo iz
Duboevice.
Kljuni pojmovi: enske skupine a cappella, mukarci

(solo), ene (solo), radne pjesme, dijaloke pjesme,
pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene
pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje,
netemperirano pjevanje.
glazbenih znaajki folklorne glazbe Banovine i Like;
barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
Kljuni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tambura

samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella,
pjevanje uz ples, slavonsko kolo, okako kolo,
bearac, radne pjesme.
glazbenih znaajki folklorne glazbe Slavonije i
Baranje; barem neki od pojmova na razini izravnog
5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka,

Dubrovnika i dalmatinske obale
2. Folklorna glazba Podravine i Posavine
Primjeri za izbor:
Roene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Na
dobro vam novi dan svanija; Mljetska poskoica; Lino;
Svet Ivane o moga Trogira; Cvit mi je u gori; Da si od
srebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci.
Primjeri za izbor:
Pa poljka; Sejali smo bauljka; Stara polka; Zbira junak
deklice; Drme; Kozatu; Tri djevojke jeam ele; Ples z
ropecom; Oj Ivane Ivaniu; Lepi Juro kres nalae;
Turopoljski drme; I ovo se klajna zeleni Juraj, kirales;
Glasnice; Drme; Volim eti i kopati; Ja posijah repu.
Kljuni pojmovi: a cappella pjevanje mukih i enskih

skupina, jednostavna melodika malog opsega,
netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,
mandoline, poskoica, lino.
glazbenih znaajki folklorne glazbe dalmatinskih
otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem neki
od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
Kljuni pojmovi: citura (citra) tamburaki sastav,

cimbal, dvojnice gudaki sastavi; grupno (najee
ensko) pjevanje.
glazbenih znaajki folklorne glazbe Podravine i
Posavine; barem neki od pojmova na razini izravnog
6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera

Primjeri za izbor:
Potancu; Meni te je majka obeala; Pojila je nevjestica;
Labinski tanac; Oj ribare ribariu; Divojka je i od sebe lipa;
* Teme iz folklorne glazbe obrauju se, od 5. razreda nadalje, slobodnim
redoslijedom po razredima po naelu zaviajnosti.
72
Glazbena kultura
Balun; Vidja san je na tacjunu; Potpuhnul je tihi vitar;

N. Devi: Istarska suita (Poskoica).
Mozart: enja za proljeem; F. Schubert: Uspavanka;

R. Schumann: Divlji jaha; Radostan seljak; L. van
Beethoven: Ptija tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.;
xxxx: Ptice se vraaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak
(samo tema); P. I. ajkovski: Slatko sanjarenje; R.
Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le
rendre(Pjesma Toreadora iz opere Carmen).
Kljuni pojmovi: sopele, mih, urla, ples, aljive

pjesme, netemperirano pjevanje, istarski idiom,
pjevanje solistiko, u parovima, grupe, dvoglasno.
glazbenih znaajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera;
barem neki od pojmova na razini izravnog

Obrazovna postignua: poznavanje glazbenih
primjera; dvodijelna pjesma, reenica, period,
trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnom
glazbenom primjeru. Ne ue se definicije.
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
2. Gudaa glazbala
1. PJEVANJE
Pjesme:
Slobodan izbor uitelja i uenika.
Primjeri:
Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N.
Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W.
A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
orkestar u Es-duruKV 364; Violonelo: C. Saint Sans:
Karneval ivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija i
humoreska; Kontrabas: C. Saint-Sans: Karneval
ivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr.
Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak
Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).
Kljuni pojmovi: pjesma kao takva.

Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama; lijepo,
izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta.
Glazbeni se pojmovi izvode iz znaajki same pjesme
(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.).
Skladbe:
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak
samo tema); V. ganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz:
Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere
Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N.
Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. VillaLobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca iz
opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A.
Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: Seljaka
kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaa

B. Papandopulo: Sinfonietta za gudae, 1. stavak Intrada
i/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato
polka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: Playful
Pizzicato.
Kljuni pojmovi: violina, viola, violonelo, kontrabas.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog gudaega glazbala - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.

Obrazovna postignua: prepoznavanje skladbi (prema
osobnim sposobnostima uenika); znati ime
skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,
elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoakih
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,
dinamiku i slino - na razini prepoznavanja na
konkretnim glazbenim primjerima.
Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:

Nastavne teme iz folklorne glazbe!
Kljuni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake
tempa i dinamike.
Obrazovna postignua: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
prepoznavanja.
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela

4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANO
RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
PLES I SVIRANJE
Uitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog
nastavnog podruja, vodei rauna o njihovoj
glazbenoj vanosti i kvaliteti.
Dvodijelna pjesma, reenica, period, trodijelna

pjesma, fraza, motiv.
Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na
temelju sluanja predloenih glazbenih primjera.
Uenici sami izvode zakljuke.
Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu
ilustracijski. Sluaju se viekratno i u cjelini.
Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost.

Obrazovna postignua: vana je aktivnost; muzikalno
izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualno
razliite.
Primjeri:
Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec
sja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak uti; W. A.
73
Glazbena kultura
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali
postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima
pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.
odgovarajuih glazbenih primjera. Kako bi se

osvijetlile sve znaajke pojedinog pjevakog glasa,
potrebno je za svakoga od njih imati vie glazbenih
primjera.
Primjeri:
W. A. Mozart: arobna frula: arija Kraljice noi Der
Hlle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris; G. Rossini:
Seviljski brija: arija Figara Largo al factotum; G.
Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G.
Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome; Trubadur: arija
Azucene Stride la vampa; Traviata: arija Germonta Di
Provenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski:
Pjesma Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Seh
du dan; G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera); I.
Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski:
Kapljice.
6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Obrazovna postignua: poznavanje 15 novih pjesama;
lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbene
znaajke (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni
oblik i dr.).
Nekoliko primjera pjevaa popularne glazbe. U

razgovoru s uenicima odrediti vrstu glasa. Zborske
skladbe po izboru. Voditi rauna o kakvoi i
primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se
sluati u cjelini, ali se sluanje u cjelini preporua ako to
raspoloivo vrijeme doputa. Tada je to aktivno sluanje
s aktivnim praenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica:
melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.

Kljuni pojmovi: slobodno - prema nahoenju
uitelja.
Obrazovna postignua: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
prepoznavanja.
Kljuni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor,

bariton, bas, zborovi: mjeoviti, muki, enski, djeji.
Obrazovna postignua: prepoznavanje pjevakih
glasova na glazbenim primjerima.

TEME

Sloena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama;
Rondo.
3. Glazbala
a) Glazbala s tipkama
Primjeri:
Klavir/embalo: J. S. Bach: Das wohltemperierte
Klavier, I. sv.: br. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846
(preludij); embalo: J. Ph. Rameau: La Poule
(Koko); Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu,
BWV 565; G. Faure: Requiem: In paradisum deducant;
T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i
gudai); Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neto
drugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios nonino (ili
neto drugo to se nae pri ruci); elesta: P. I.
ajkovski: elkunik: Ples eerne vile; B. Bartk:
Glazba za gudae, udaraljke i elestu - 1. stavak: nakon
zavretka fuge.
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet
(3. stavak); Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u Eduru, op. 13, br. 5; P. I. ajkovski: elkunik: Valcer
cvijea; A. Dvok: Slavenski ples, op 72, br. 2; W.
A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu Ah
vous dirai-je maman, KV 265; N. Paganini: Capriccio
u a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu;
Sonata u c-molu, op. 13 - 2. stavak Adagio cantabile;
Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che far
senza Euridice; I. M. Jarnovi: Koncert za violinu i
orkestar u A-duru, 3. stavak (Rondo).
Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih
glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznati
oblik na glazbenom primjeru; sloena trodijelna
pjesma, tema s varijacijama, rondo - prepoznavanje na
konkretnim glazbenim primjerima.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego

samo karakteristini dijelovi.
Kljuni pojmovi: klavir (glasovir), embalo, orgulje,
harmonika, elesta.
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici; ne ue se definicije.
2. Pjevaki glasovi
Vrste pjevakih glasova, vrste zborova.
Glasovi se upoznaju na temelju
sluanja
74
Glazbena kultura
b) Trzalaka glazbala
Primjeri:
Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz
filma Zabranjene igre); F. Tarnga: Sjeanje na Alhambru;
J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio
i/ili, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe po
volji i dostupnosti; Rock i pop glazba: od J.
Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do Rolling
Stonesa - bit e dobro sve gdje se dobro uje gitara;
Harfa: P. I. ajkovski: Valcer cvijea iz baleta elkunik
- Uvod; Mandolina: W. A. Mozart: Don Giovanni:
Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2.
ina.
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Obrazovna postignua: 15-20 novih pjesama; lijepo,
izraajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta.
TEME

samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako
ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo
sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
skladatelj piu na plou.
Sonatni oblik
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala nona muzika K. V. 525, I. stavak
Allegro; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K. V.
550, I. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5.
simfonija u c-molu, op. 67, I. stavak Allegro con brio; S.
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25,
I. stavak Allegro.
Kljuni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja.

svakoga pojedinog instrumlazbala - na glazbenom
Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u

cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim
primjerima. Ne ue se definicije.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)

glazbenih djela: dva do tri primjera na razini
prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;
cilj je glazba, oblik je sredstvo; sonatni oblik
(ekspozicija, provedba, repriza) - prepoznati na
primjeru.
4. SLOBODNO IMPROVIZIRANO
RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
PLES I SVIRANJE
Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,
vodei rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i
kvaliteti.
2. Glazbala
Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost.

Obrazovna postignua: vana je aktivnost; glazbeno
izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
plesa, sviranja; kompetencije su relativne i
individualno razliite.
a) Drvena puhaa glazbala

Primjeri:
Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u Dduru (ili G-duru); A. Dvok: Simfonija u e-molu, br. 9
(Iz Novoga svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana :
Vltava, poetak; J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2.
suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx - flauta solo
Prlude laprs-midi dun faune; S. Prokofjev: Sonata u
D-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov:
eherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak Pria
carevia Kalendera; Mala flauta: G. Bizet: Carmen,
Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante;
Oboa: B. Bersa: Sunana polja, 2. i 3. tema; V.
Lisinski: Veer; P. I. ajkovski: Labue jezero (br. 10,
poetak 2. ina,); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudae;
Engleski rog: A. Dvok: 9. simfonija u e-molu, 2. st.;
G. Rossini: Wilhelm Tell - uvertira, trei odsjeak
(dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto de
Aranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart:
Koncert za klarinet i orkestar; C. M. von Weber: Koncert
za klarinet i orkestar - u f molu, op. 73 i/ili u Es-duru,
op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B.
Papandopulo: Kvintet za gudaki kvartet i klarinet - 3.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,
ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u
podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju
glazbenih igara.
75
Glazbena kultura
st.; Fagot: P. Dukas: arobnjakov uenik - glavna tema;

N. Njiri: Scherzo i tarantela - za fagot i klavir; W. A.
Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. von
Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.; P.
I. ajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I.
Stravinski: Posveenje proljea - poetak.; S. Prokofjev:
Klasina simfonija u D-duru, op. 25 - 1. st.; Saksafon:
M. Ravel: Bolero; A. Haaturjan: Gajane: Ples sa
sabljama.
c) Udaraljke
Primjeri:
Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra, simfonijska
pjesma, op. 30.; Veliki bubanj: G. Rossini: Seviljski
brija: arija don Basilija La calunnia e un venticello; Mali
bubanj: M. Ravel: Bolro; I. Kuljeri: Koncert za
marimbu i orkestar; A. Markovi: Ugoaj za marimbu i
orkestar; Kastanjete: G. Bizet: Carmen, 2. in: Chanson
Amoureuse ce nest pas une raison; P. I. ajkovski:
panjolski ples iz baleta Labue jezero; Tamtam (gong):
M. P. Musorgski: No na pustoj gori; D. otakovi: 8.
simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka); Ksilofon: C.
Saint Sans: Karneval ivotinja: Fosili; Zvona: P. I.
ajkovski: Sveana uvertira 1812, op. 49 - zavretak; M.
P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa; G.
Puccini: Tosca - 1. in, zavretak scene u crkvi; H.
Berlioz: Fantastina simfonija, 5. st.; Zvonii: W. A.
Mozart: arobna frula, finale 1. ina Das klinget so
herrlich das klinget so schn: Arija Papagena: Ein Mdchen
oder Weibchen wnscht Papageno sich.

ima dosta vremena, neke je (krae) primjere
preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno
uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleski
rog, klarinet, fagot, saksofon.

ima dosta vremena, neke je (krae) primjere
preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno
uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj piu na plou.
b) Limena puhaa glazbala

Primjeri:
Puhai kao grupa: A. Copland: Fanfare za obinog
ovjeka; Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es
duru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. in Marccia trionfale;
M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s
izlobe; P. I. ajkovski: Talijanski capriccio; L.
Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis;
Mala truba: G. F. Hndel: Music for the Roya
Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance; J. S. Bach:
Brandenburki koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog:
W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru
KV 412, 2. stavak Rondo-Allegro; R. Strauss: Koncert
za rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: Till
Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. ajkovski: 5.
simfonija u e-molu, 2. st.; Trombon: W. A. Mozart:
Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R. Wagner:
Preludij 3. inu opere Lohengrin; S. ulek: Vox Gabrieli
(trombon); Tuba: I. Josipovi: Tuba ludens;
Musorgski-Ravel: Slike s izlobe, Bydlo; I. Stravinski:
Petruka, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: The
Young Persons Guide to the Orchestra (Vodi kroz
orkestar za mlade), op 4.
Kljuni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj,

konge, bongos, tamburin, inele, gong, trokuti,
marimba(fon), vibrafon, zvona, zvonii, ksilofon,
kastanjete, woodblocks).
3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog

orkestra
Sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Primjeri:
L. van Beethoven: Sonata u c-molu (Patetina), op. 13,
br. 8, 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata)
1. st.; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op.
35, 3. stavak Marche funebre; J. S. Bach: Air, 2. stavak
iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak
iz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg: Peer Gynt:
1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma
Solveige; L. van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5,
op. 67, 1. stavak: Allegro con brio; W. A. Mozart:
Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto
allegro; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25
(Klasina) 3. stavak: Gavota; J. Haydn: Koncert za
trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P.
I. ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op.
23, 1. st.; B. Bersa: Sunana polja - simfonijska pjesma;
B. Smetana: Vltava - simfonijska pjesma; Paul Dukas:
arobnjakov uenik - simfonijska pjesma.
Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u
cjelini. Ne ue se definicije.

ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo
sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba.
76
Glazbena kultura
Kljuni pojmovi: skladbe kao takve.

glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - na
razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati
slobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert,
simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma,
programna glazba - prema konkretnom glazbenom
primjeru.
Bepo: arija Floramye iz 2. ina; J. Strauss: Mein Herr

Marquise arija Adele iz 2. ina operete imi; J.
Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. ina
operete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: Jesus
Christ Superstar: Hosanna; I dont know how to love him;
A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj
svijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski:
Ruski ples (Petruka); P. I. ajkovski: Valcer cvijea
(elkunik); A. Haaturjan: Ples sa sabljama (Gajane);
K. Baranovi: Licitarsko srce; F. Lhotka: avo u selu.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati

viekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja.
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO,

RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru
Uitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodei
rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.

Obrazovna postignua: poznavati temeljne znaajke
konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, inovi,
slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni
odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoai /orkestar,
glumci-pjevai/, karakter, glavni skladatelji.);
poznavati barem po dva cijela glazbena primjera
(arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; ne
treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim
rijeima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet;
cilj je glazba.
Kljuni pojmovi: prema nahoenju uitelja i

konkretnim mogunostima.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; obrazovna
postignua prema konkretnim mogunostima, dakle,
sasvim relativna.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,
ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u
podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju
glazbenih igara.
2. Vokalno-instrumentalne vrste
Oratorij i kantata
Primjeri:
G. F. Hndel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is
Born, He Shall Feed His Flock; C. Orff: Carmina
Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:
Seljaka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
8. RAZRED
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati viekratno,

u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja.
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Kljuni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.

Obrazovna postignua: poznavati barem po dva cijela
glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini
prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije
nego znati svojim rijeima odrediti vrstu: oratorij,
kantata.

Obrazovna postignua: lijepo, izraajno pjevanje,
jasan izgovor razumijevanje teksta.
3. Popularna glazba

TEME
Popularna glazba
Slobodan izbor uitelja i uenika. Tema se odreuje i
obrauje potpuno slobodno uz velik angaman
uenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod
ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuci
donose razgovorom nakon aktivnog sluanja glazbe.
1. Glazbeno-scenske vrste
Opera, opereta, musical, balet
Primjeri:
W. A. Mozart: Arija Kraljice noi Der Hlle
Rache(arobna frula); G. Puccini: Nessun dorma, arija
Kalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arija
Porina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmen
iz istoimene opere; G. Rossini: Largo al factotum, arija
Figara iz opere Seviljski brija; G. Gershwin:
Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J.
Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrno kolo); V. Lisinski:
Porin - uvertira; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski: - U boj,
u boj; J. Bock-J. Stein: Gusla na krovu: If I Were a
Rich Man; I. Tijardovi: Mala Floramye: tropjev jor
Kljuni pojmovi: rhythm and blues, country, western,

rock and roll, soul, pop, hard rock, punk rock, heavy
metal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip - hop, rap,
grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. slobodni odabir primjera prema afinitetima uitelja i
uenika.
Obrazovna postignua: slobodno i kompetentno
raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova
77
Glazbena kultura
osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim,

marketinkim i masmedijskim aspektima.
Kljuni pojmovi: sonata, simfonija, gudaki kvartet,

W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalna
informacija).
Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje;
pamtiti predstavnike.
4. Glazbala
Elektronika glazbala
Elektronike
orgulje,
sintetizator
zvuka
(sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir), elektrina
gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluanja
odgovarajuih glazbenih primjera. Primjeri su
ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo
karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja
i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Konkretni
primjeri po izboru i dostupnosti. Bit e korisno
eksperimentiranje s pravim glazbalima: vlastitima ili
s onima u razredu (elektroniki klavir, sintesajzer).
d) Glazba romantizma
Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.
Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadraj se
obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri
prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno
upotrijebiti primjere koje se ve ranije slualo.
Kljuni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura,
simfonijska pjesma (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje;
imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski,
hrvatska nacionalna opera.
Kljuni pojmovi: elektronike orgulje, sintetizator

zvuka (sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir),
elektrina gitara.
primjeru i na slici; ne ue se definicije.
e) Glazba 20. stoljea

Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.
5. Glazbeno stilska razdoblja
Kljuni pojmovi: atonalnost, karakteristini zvuni

sklopovi.
Obrazovna postignua: osnovna informacija o
suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaajkama;
moi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.
a) Glazba do srednjeg vijeka

Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba
trubadura.
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Nije
potrebno da ih uenici pamte.
f) Jazz
Tema se obrauje po naelu: aktivno sluanje glazbe
s glazbenim zadatcima, a zatim razgovor o
odsluanome. Na temelju razgovora uenici donose
zakljuke. Posluiti se primjerima iz jazz glazbe po
volji. Glazba amerikih Crnaca, podvrste jazza,
improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika,
sastavi. Poznati izvoai.
Kljuni pojmovi: Gregorijanski koral, glazba

trubadura (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: odrediti razdoblje srednjega
vijeka; osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne
glazbe.
b) Glazba renesanse i baroka
Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S.
Bach.
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.
Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije
sluali.
Kljuni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata

(sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi.
Obrazovna postignua: zvuno prepoznavanje jazza i
njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i
idioma; moi opisati znaajke jazza na slunom
primjeru.
Kljuni pojmovi: vokalna polifonija, misa, opera,

polifonija, fuga, J. S. Bach (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: Odrediti razdoblje; osnovne
informacije o glazbenim vrstama i polifonom
glazbenom idiomu.
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO,

RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru
Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,
vodei rauna o njihovoj glazbenoj vanosti i
kvaliteti.
c) Glazba u Bekoj klasici

Sonata, simfonija, gudaki kvartet; W. A. Mozart; J.
Haydn; L. van Beethoven.
Sadraj se obrauje verbalno-informativno; glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija;
obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije
sluali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno
sluanje.
Kljuni pojmovi: 0 - u sreditu je panje aktivnost.

Obrazovna postignua: prema nahoenju uitelja i
konkretnim mogunostima.
IZBORNI SADRAJI
Zbog malog broja sati, izborni se sadraji ne predviaju.
78
Strani jezici
STRANI JEZICI
Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana
komunikacijska kompetencija na stranome jeziku
proirena elementima sociokulturne, interkulturalne te
italake/knjievne kompetencije. Istodobno, u skladu s
potrebama drutva nastava stranih jezika, osim jezinih,
mora nuno razvijati i vjetine komuniciranja, timskoga
rada te osposobljavati uenika za rjeavanje problema.
Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u sredite
nastavnoga procesa stavlja uenike i njihov kognitivnoafektivno-socijalni razvoj primjenjujui nastavne metode
usmjerene na uenike. Obiljeje je tih metoda poticanje
uenika na razmiljanje i kognitivno organiziranje sadraja
te kreiranje situacija u kojima uenik moe primijeniti
postojee znanje. Takav pristup nastavi, obogaen
razvijanjem strategija uenja osposobljava uenika za
cjeloivotno uenje i istodobno u potpunosti primjenjuje
paradigmu uenja i pouavanja na kojoj se temelji HNOS.
UVOD
Ovaj dokument sadri nastavne programe za osnovnu
kolu za engleski, njemaki, francuski i talijanski jezik, i to za
nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1.
do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8.
razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio
Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za
pojedini jezik.2
Dok HNOS obuhvaa sveukupnost nastavnih ciljeva,
sadraja i standarda pouavanja, nastavni programi za strane
jezike izdvajaju sadraje, tj. odgojno-obrazovna postignua
te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne
nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom
pristupu nastavi stranih jezika, sadrajno rastereenje
prethodnih programa, uvoenje novih sadraja (npr.
strategije uenja, interkulturalne kompetencije) te
prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno
povezivanje. Obradba predvienih sadraja u skladu s
metodikim pristupom usmjerenosti na uenika
pretpostavlja primjenu standarda pouavanja, metodikih i
drugih uputa sadranih u HNOS-u.
Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim

skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja
osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob
ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na
kognitivne sposobnosti djece vano je razlikovati rano
uenje stranih jezika u prva tri ili etiri razreda osnovne
kole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te tree
razdoblje u 7. i 8. razredu.
SVRHA I OBILJEJA NASTAVE

STRANIH JEZIKA
Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na globalne
promjene u suvremenom drutvu, koje zahtijevaju jezine
i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i
interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu,
osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Gledano iz
perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima
rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na
privatnom i profesionalnom planu, medijske i
komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih
razmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljunih
kompetencija koje pojedinac treba stei kako bi poboljao
svoje mogunosti tijekom obrazovanja kao i u sve
dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika
pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti,
omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje
informacija, koritenje izvora znanja i dr. U zemljama
lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se
jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se
nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga
kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za
viejezinost graana Europe, a to podrazumijeva da bi se
tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU
trebalo omoguiti uenje barem dvaju stranih jezika.
Ovisno o dobi uenika razlikovat e se naini ostvarenja

ciljeva nastave stranih jezika i primjena naela nastave, tj.
ostvarenje standarda pouavanja. Uenje i pouavanje
stranih jezika u niim razredima osnovne kole temelji se
na multisenzornom (vidnom, slunom, dodirnom i dr.) i
cjelovitom uenju koje se obraa spoznajnim, uvstvenim
i motorikim svojstvima uenika. Rano uenje stranih
jezika teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz
situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog
izraza, igre i pjesme. U toj dobi vano je razviti osjetljivost
djece za drugi jezini sustav i olakati im daljnje uenje
stranih jezika. Za razliku od ranoga uenja stranoga jezika,
nastava se u viim razredima osnovne kole postupno
usmjerava na kognitivno uenje. Jezine se strukture
objanjavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu
i postupno uvoenje metajezika. U tom se razdoblju
nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu
komunikaciju.
CILJEVI I ZADAE
Obrazovni ciljevi i zadae
Obrazovni
ciljevi
nastave
stranoga
jezika
podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluanja i
razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog
izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i
govornoj produkciji, sposobnost itanja i razumijevanja
rijei, reenica i kraih tekstova, kao i sposobnost primjene
1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema

generacijama uenika koje s uenjem prvoga stranoga jezika zapoinju
u 1. razredu, a uenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uenike
koji su uenje prvoga stranoga jezika zapoeli u 4. razredu (2003.,
2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom
drugoga stranoga jezika.
2 Vidi pod http://www.mzos.hr
79
Strani jezici
pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijei, reenica

i kraih poruka.
Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi
rauna o tome da je sluanje i itanje proces dekodiranja i
razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka,
dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan
nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da
nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumjeti
primjenom postojeeg znanja, konteksta i pomou
strategija za razumijevanje.
Isto tako, polazite pri obradbi gramatike istraivako je
uenje koje predstavlja taktiku voenja uenika prema
samostalnom uoavanju analogija i jezinih pravilnosti.
Uenik induktivnim putem samostalno otkriva jezine
zakonitosti i sam dolazi do gramatikih pravila, bez suvine
uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda
koraka u kojima uenici najprije prepoznaju i sakupljaju
nove gramatike strukture, potom ih razvrstavaju te ih
naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. Uenik,
potaknut na razmiljanje i kreativno rjeavanje problema,
primjenjujui steeno tako sam stvara novo znanje.
Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem
sociokulturne i interkulturalne kompetencije. Uenik se
kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na
kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu.
Pri odreenju razina jezine kompetencije koje bi uenici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih
razdoblja, tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete
su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira
za jezike.3
Uenici bi nakon osam godina uenja prvoga stranoga
jezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj:
E
razumjeti izolirane reenice i esto rabljene rijei s
podruja od neposrednog osobnog interesa
E
komunicirati u jednostavnim i uobiajenim
situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu
razmjenu informacija o poznatim temama i
aktivnostima
E
jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja,
neposrednu okolinu te sadraje s podruja
zadovoljavanja neposrednih potreba.4
U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda)
predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja
meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine
A2 (temeljni stupanj). To znai da uenici mogu:
E
razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze
vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruje
E
uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim,
svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne
razmjene informacija o poznatim temama i
aktivnostima
E
vrlo jednostavno opisati podruja koja ih osobno
zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruja i
zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.
Odgojni ciljevi i zadae

Odgojni ciljevi i zadae u nastavi stranoga jezika znae
sustavno senzibiliziranje i motiviranje uenika za razvijanje
tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijem, tj.
razvijanje razumijevanja strane kulture pridonosei
istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle,
na svakoj razini uenike treba upoznavati s kulturom i
civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom
zemljom.
Kod uenika se razvija svijest o mnogojezinosti i
viejezinosti te meukulturalnim slinostima i razlikama.
Uenike se potie na samostalno uenje i usvajanje
uspjenih strategija uenja i sluenja znanjem pripremajui
ih za cjeloivotno obrazovanje. Na taj nain se razvijaju
navike skupnog i suradnikog uenja kao i sposobnost
samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignua te
mogunost objektivne usporedbe s postignuima drugih.
NAPOMENA
1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u
nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju
Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa
za strani jezik nije obvezujui. Vano je da se
predloene teme obrade. Pojedina cjelina moe
sadravati vei ili manji broj tema. Pojedine se teme
ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe ciklikoga
proirivanja leksika i struktura.
2. Broj leksikih jedinica koje e uenici aktivno rabiti,
kao i onih koje e usvojiti samo na razini
razumijevanja, odreen je priblino za svaku godinu u
odjeljku Leksika podruja. Udbenici za uenje jezika i
izvorni materijali za pojedini razred sadravat e radi
autentinosti teksta vie leksikih jedinica od
navedenoga broja. Dovoljno je da ih uenici razumiju
u kontekstu.
3. Isto se tako u udbenicima i izvornim tekstovima radi
autentinosti iskaza mogu nai neke gramatike strukture
koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za
odreenu godinu uenja jezika. Te oblike nije
potrebno obraivati u nastavi. Uenici e ih
prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno
upotrebljavati.
4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema
uenicima zanimljiva i za njih relevantna. U
protivnome uitelji mogu u dogovoru s uenicima
odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema
predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih
sati.
5. Metodike upute za uitelje i nain provjere i vrjednovanja
znanja, vjetina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u.
Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih
pisanih radova tijekom kolske godine treba uskladiti s
vaeim Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja
uenika.
6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se
nalaze u HNOS-u.
3 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje,

pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4 Usp. isti izvor, str. 24.
80
Engleski jezik
ENGLESKI JEZIK
UVOD
Engleski se jezik kao materinski jezik ili slubeni jezik
govori u velikom broju zemalja, protee se kroz razliite
kulture i danas slui kao glavni jezik komunikacije u
cijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike je
vanosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i za
uspostavljanje drutvenih i poslovnih meunarodnih
dodira i veza. Zato uenje engleskog jezika ve u osnovnoj
koli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i
jezinih umijea potrebnih za meunarodnu komunikaciju
i pripremanje uenika za rastue meunarodno trite rada.
Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu
brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja
informatike i komunikacijske tehnologije. Osim toga,
uenjem engleskoga jezika uenici upoznaju zemlje
engleskoga govornoga podruja te sloenost i viestrukost
razliitih kultura koje se njime slue. Nastava engleskoga
jezika u osnovnoj koli priprema uenike za nastavak
obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a
primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome
procesu poticat e i odrati pozitivan stav i motivaciju za
njegovo uenje tijekom cjelokupnog obrazovanja.
Engleski kao
prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina uenja
3.
Razredni jezik - razumijevanje uputa i

postupanje prema njima, traenje doputenja
Kljune strukture i izriaji: Sit down! Stand up! Go...!
Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!
Can I go out, please?
5.
Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanje

predmeta, bojenje po diktatu
Kljune strukture i izriaji: What colour is it? - It's
white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!
6.
kolski pribor - imenovanje osnovnoga

kolskog pribora
Kljune strukture i izriaji: This is my pencil/book/pen.
7.
Moja uionica - imenovanje nekih predmeta i

dijelova uionica, pozivanje na aktivnost
Kljune strukture i izriaji: Open/Close the door. This
is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!
8.
Doruak - imenovanje jela i pia za doruak

Kljune strukture i izriaji: What s for breakfast?
I like/dont like milk/bread and butter.
9.
Blagdani - Boi i Uskrs - estitanje, pjevanje

i/ili recitiranje prigodne pjesmice
Kljune strukture i izriaji: Merry Christmas; Santa
Claus/Father Christmas. Happy New Year. Happy
Easter. Easter eggs...
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije i pjesmice, prikladna djela
djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijske teme i dr.
Izrauju se tematski panoi, posteri i dr. Sadraji se
proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih
tematskih sadraja.
CJELINE I TEME
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje i
komunikacijski obrasci, uljudno ponaanje,
oslovljavanje
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good
morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. What's
your name? I'm... How are you today?- Fine, thanks. Not
well. Please... Sorry... Thank you...
2.
4.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
Ja i moji prijatelji - predstavljanje sebe i

prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana,
pjevanje prigodne pjesmice
Kljune strukture i izriaji: Whats your name?
Im...Who is this? This is my friend. How old are you?
Im 6/7. Happy birthday to you!
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno obraanje, oslovljavanje, imenovanje i
predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje
predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici),
pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja,
aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i
naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje
nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani
(Boi, Uskrs, Nova godina).
Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole
Ja i moja obitelj - predstavljanje lanova ue

obitelji
Kljune strukture i izriaji: This is my family. Who is
this? - This is my mum/dad/sister/brother.
81
Engleski jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena
tematska podruja vezana i za odgoj i socijalizaciju,
primjerice,
pozdravljanje,
uljudno
ponaanje,
oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, prva kitica
pjesme We wish you a Merry Christmas, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena.
Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih
djejih pukih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu
biti pjevane. Na satu se preporua obraditi ili proitati
dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne
slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno
tekstom koji se ponavlja.
uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih

jedinica, a razumjeti oko 130 leksikih jedinica.
Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno
ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama.
Na kraju 1. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E
prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini
Zamjenice
E
osobne zamjenice: I, you, he, she, it
E
pokazna zamjenica: this
Imenice
E
jednina imenica (a boy, a girl...)
E
mnoina imenica (boys, girls...)
Pridjevi
E
posvojni pridjevi: my, your
E
opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball.
Upitne rijei
E
upitne rijei: what, how, where
Brojevi
E
glavni brojevi od 1do 10
Prijedlozi
E
neki prijedlozi (in, on, under, up, down...)
Prilozi
E
neki prilozi vremena (today...)
Reenice
E
jednostavne izjavne reenice
Na razini prepoznavanja
E
zapovijedi u sklopu tematskih podruja
E
prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola
vezanih uz tematska podruja u mnoini
E
osobne zamjenice: we, they
E
upitne reenice s upitnom rijeju how many
E
inverzne upitne reenice
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E
neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E
povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog
sadraja
E
razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E
navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni zapisi)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku
E
sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih
reenica
E
reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz
chants i rap
E
elementarno opisivanje slikovnoga predloka
E
sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3
kratke reenice)
E
verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E
odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih
jezinih struktura i tematskih sadraja
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, svojine,
koliine, imenovanje predmeta i osoba, opis predmeta i
osoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni obrasci uljudnog
ponaanja: molbe i zahvale, estitanje blagdana i
roendana.
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica
na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
glasno itanje u skupini ili pojedinano
PISANJE
E
preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema
grafijskomu i likovnomu predloku (u 2. polugoditu)
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje
82
Engleski jezik
tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.

imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.).
Kulturolokim sadrajima pristupa se kontrastivno.
Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa
onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te
drugih kultura uope.
7.
Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva za

glavne dnevne obroke i najea jela/pia,
izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu
Kljune strukture i izriaji: I have... for
breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't
like coffee.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja
i sluenja znanjem, koritenje vizualnih elemenata radi
memoriranja jezinih sadraja, uoavanje uloge ilustracija
kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja i svijesti
o vlastitom napretku.
8.
Moje tijelo - opisivanje osoba, opisivanje

radnje koju trenutno inimo
Kljune strukture i izriaji: He's got brown hair/big
hands/a small nose/blue eyes... He's drawing/
jumping/eating ...
9.
Odjea - imenovanje odjee koju djeca te dobi

najee nose
Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Ann
is wearing jeans, a T- shirt ...
2. RAZRED
druga godina uenja
10. Blagdani - usvajanje novih pojmova vezanih uz

blagdane, estitanje i pjevanje prigodnih
pjesama, izricanje nekih tipinih radnji vezanih
uz blagdane, razumijevanje krae prie po
slikama
Kljune strukture i izriaji: Christmas tree/presents
/cards/carols, Father Christmas, Easter bunny/ eggs...
Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - We
Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns ... Happy
Halloween!
CJELINE I TEME
1. Pozdravi i oslovljavanje - pozdravljanje pri
dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj
razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good
morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs
/Miss White. What's your name? I'm... How are you
today? I'm fine, thank you./OK. And you?
2.
Moja obitelj - predstavljanje lanova svoje ue

i ire obitelji, izraavanje svojine
Kljune strukture i izriaji: my, your, his, her; This is
my mum/dad/brother/uncle/aunt. I've got/I have...
You've got/You have... S/he's got/S/he has...
3.
Boje - opisivanje predmeta

Kljune strukture i izriaji: What colour is your/her/his
pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown.
4.
IZBORNE TEME
se teme po izboru nastavnika i prema interesima uenika,
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,
posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u
sklopu zadanih tematskih sadraja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Moje igrake - ponavljanje i proirivanje naziva

za igrake, opisivanje svojih igraaka, globalno
razumijevanje pojma jedan i vie
Kljune strukture i izriaji: I have/ have got three
balls/dolls. How many...? My plane is blue/big. The
teddy is in the box.
5.
kolski pribor - ponavljanje i proirivanje

naziva za kolske predmete, odnos predmeta u
prostoru
Kljune strukture i izriaji: in, on, under, behind, in
front of. Your pencil is on the desk.
6.
Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune

ljubimce, opisivanje kunih ljubimaca
Kljune strukture i izriaji: I have got a pet/a dog/a cat.
Have you got a pet? Yes, I have./No, I haven't. What is
it?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja
(imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od
1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli),
kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka
i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis
osnovnih dijelova ljudskoga tijela), odjea (nazivi za najee
odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji
(Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs).
Do kraja 2. razreda osnovne kole uenici bi trebali
aktivno rabiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini
prepoznavanja i mehanikog usvajanja do 250 (pjesmice,
recitacije i brojalice).
Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5 - 6 novih
leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga
gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
83
Engleski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
strukturama.
Glagoli
E
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini i 3.
lice mnoine
E
izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like
E
traenje doputenja pomou glagola can
Zamjenice
E
osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they
E
Imenice
E
jednina / mnoina imenica (prema tematskim
podrujima)
lan
E
neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna
uporaba)
Pridjevi
E
posvojni pridjevi: my, your, his, her, their
E
opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
E
glavni brojevi od 1 do 20; pitanje za broj s How many ...
Prijedlozi
E
prijedlozi: in, on, under, behind, in front of
Upitne rijei
E
upitne rijei: who, what, how, where
Reenice
E
jednostavne izjavne reenice
E
glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini (1. i
2. lice glagola)
E
imperativ 2. lice jednine i mnoine - izraavanje
zapovijedi i u sklopu tematskih podruja (razredni
govor)
E
izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja, jednina i 3. lice mnoine)
E
osobne zamjenice: we, you
E
inverzne upitne reenice
Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji
uvrteni su u predviena tematska podruja, kao npr.:
predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i
obiaji vezani uz blagdane, hrana.
Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih
djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih
neke mogu biti pjevane, jednu do dvije kratke i jednostavne
autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na
nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua
obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka
to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s
malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje
jedna neka sadri priu. Obraditi barem jednu tradicionalnu
djeju priu ili bajku.
SLUANJE
E
razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih
jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.)
E
povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja
E
pitanja
E
uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski
E
E
postupno privikavanje uenika na globalno
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
osobina engleskoga jezika prema zvunomu uzorku
E
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih
reenica
E
reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap
E
imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta
i radnji
E
E
postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
E
sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih
elemenata
E
sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema
zadanom predloku
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj
razini, osnovni obrasci uljudnoga ponaanja, predstavljanje
sebe i drugih, imenovanje predmeta, osoba, pojava,
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opisivanje
kunih ljubimaca, izraavanje koliine/broja, izraavanje
svojine, imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia,
izraavanje osobnog stava i osjeaja, estitanje blagdana i
roendana, izraavanje odnosa u prostoru, opisivanje
radnje koju trenutno inimo, izraavanje molbe i naredbe,
pozivanje na igru.
84
Engleski jezik
ITANJE
E
sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom
E
sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i
osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama
E
glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane, u skupini ili
pojedinano
PISANJE
E
sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei
ili kraih reenica prema uzorku
E
prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u
hrvatskom jeziku (x, y, w, q)
E
dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja
nedostaju
E
dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema
uzorku
E
pisanje estitki za blagdane prema uzorku
E
pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju,
prema uzorku
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugome i
drugaijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiaji i sl.).
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz
razvijanje razumijevanja i tolerancije.
Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja,
koritenje vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja
(npr. vlastiti slikovni rjenik), postupno ovladavanje
tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih,
jednostavnih projekata, uoavanje uloge ilustracija kao
pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja, svijesti
o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio).
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moji prijatelji i obitelj - davanje osnovnih
podataka o sebi, prijateljima i uoj i iroj
obitelji
Kljune strukture i izriaji: This is... My name /Her
name is... She is 9. She has got long hair. He is tall /short.
He can ride a bike... He likes football. His birthday is in
June.
85
2.
Moj dom - imenovanje razliitih vrsta

stanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelova
pokustva, postavljanje pitanja vezano uz
stanovanje
Kljune strukture i izriaji:There is a desk in my room.
My home is a big house. /My home is a small flat. I live
in a flat. There are three chairs in the kitchen. There is a
hall in my house. Are there bunk beds in your room? - No,
there arent. Where do you live?- I live in a house.
3.
Odjea i obua - imenovanje i opisivanje

odjee i obue, izraavanje ukusa/svianja i
nesvianja
Kljune strukture i izriaji:Tom is wearing a T-shirt.
What are you wearing? What colour is your T-shirt? The
shoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt ...
She likes/doesnt like hats.
4.
Domae i divlje ivotinje - imenovanje i

opisivanje ivotinja
Kljune strukture i izriaji: The pig has four legs / one
tail. The dog is black/ small/ strong. The rabbit can run
fast /jump high.
5.
U uionici - imenovanje predmeta u uionici,

izraavanje odnosa u prostoru, postavljanje
pitanja za broj
Kljune strukture i izriaji: I am in the classroom. My
English teacher is... There is a chair... There are 10 boys
in the playground. How many pupils are there?
In/on/under/in front of/ behind.
6.
Vrijeme - mm izricanje kronolokoga vremena:

dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja
doba, mjeseci; izricanje atmosferskoga vremena
Kljune strukture i izriaji:When do you go to school?
What time do you play tennis?- On Saturday/ At 4
oclock. What time is it? - It is five oclock./ It is half past
five. What month is it? - It is May. What season is it?- It
is summer. It is cloudy, rainy, sunny.
7.
Slobodno vrijeme i port - imenovanje

portova i aktivnosti kojima se bavimo u
slobodno vrijeme, izricanje posjedovanja
Kljune strukture i izriaji:I am playing football. /She is
playing the violin. He can run./She can ride a bike. Can
you/she... I have got a ball. She has got a bike.
8.
kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u

razliitim godinjim dobima
Kljune strukture i izriaji: It is summer. They are
making a sand castle on the beach. It is winter. We are
making a snowman. Have a nice holiday!

9.
Engleski jezik
don't like - S/he doesn't like)
razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz
pomo imperativa
Zamjenice
E
osobne zamjenice
E
E
upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many
Imenice
E
razlikovanje jednine i mnoine - There is / There are
E
razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoine
imenica te nekih nepravilnih mnoina
lan
E
neodreeni lan a /an
E
odreeni lan the
Pridjevi
E
opisni pridjevi kao dio predikata
E
posvojni pridjevi my, your, his, her, their
Brojevi
E
glavni brojevi 1-100
Prijedlozi
E
neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at)
Prilozi
E
neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right,
there, here)
Brojevi
E
glavni brojevi od 1 do 100
Reenice
E
jednostavne izjavne reenice prema modelu: SVO - I
like pizza.
E
kratke izjavne reenice s glagolom can: I can ride a bike.
E
jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju who
E
postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your
ball?
E
present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast.
E
pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...?
E
pitanja s glagolom can - Can you ride a bike?
E
simple past - da bi se omoguilo njegovo spontano
koritenje pri prianju i itanju pria
E
posvojni pridjevi u mnoini - our, your
E
neke prilone oznake vremena (a long time ago, once
upon a time)
Obroci - imenovanje obroka i nekih vrsta

hrane i pia
Kljune strukture i izriaji: I have breakfast at 8 in the
morning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti
for breakfast/lunch. I like tea. I dont like juice.
10. Blagdani - estitanje blagdana i pjevanje i/ili

recitiranje prigodne pjesmice - prema
kalendaru, navoenje nekih tipinih aktivnosti,
pisanje estitke, pozivnica
Kljune strukture i izriaji: Happy Halloween! Come to
my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas!
Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter!
Easter bunny, Easter eggs.
IZBORNE TEME
se po izboru nastavnika i prema interesima uenika
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,
posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u
sklopu zadanih tematskih sadraja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, imenovanje,
predstavljanje i opis prijatelja i lanova ire obitelji,
imenovanje i opis predmeta (kolski pribor, kolski
prostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdani
i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i
naredbe, izvravanje radnji), kronoloko vrijeme (dani u
tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci),
atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i pie
(obroci), voe i povre, imenovanje i opis odjee i obue,
neke portske aktivnosti i igre.
aktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350
leksikih jedinica.
Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, imenovanje
predmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba,
potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja i
odgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaanja,
izraavanje ukusa i stava prema neemu, izricanje radnji,
izraavanje molbi, koliina, naredbi, izraavanje onoga to
znamo i ne znamo raditi, estitanje blagdana.
GRAMATIKE STRUKTURE
strukturama.
Glagoli
E
prezent glagola be i have/have got
E
izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous glagola za opis aktivnosti
E
izraavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I
86
Engleski jezik
Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji
uvrteni su u predviena tematska podruja kao npr.:
pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje
blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena,
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, portske
aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o
zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni
grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).
Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih
pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne
autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na
nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu obraditi ili
proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu
likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo
teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna
neka sadri priu. Obraditi jednu tradicionalnu djeju
priu ili bajku.
E
E
prepriavanje nekog slijeda dogaaja

sadraja
reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
poznatih situacija
sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igri uloga
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i kraih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
E
E
razumijevanje jednostavnih kraih tekstova o
poznatim sadrajima
E
glasno itanje jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji
sadre poznate strukture i rjenik
SLUANJE
E
reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E
sadraja
E
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E
globalno razumijevanje kratkog teksta poznate
tematike
E
uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
E
uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik
PISANJE
E
preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema
pismovnom i likovnom predloku
E
prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E
nadopunjavanje kratkog teksta rijeima (prema
modelu)
E
povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u
logiku cjelinu
E
pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeju,
prema modelu)
E
pisanje estitki za blagdane prema predloku
E
samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja
E
uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
kod uestalih rijei
E
uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje
naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim
poetnim slovom)

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika
prema zvunom uzorku
E
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, kraih
reenica, brojalica i pjesmica (ukljuujui rap i jazz
chants)
E
reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
modela
E
oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskog jezika u rijeima
E
smiljanje i produkcija kratkih reenica s
odgovarajuom reeninom intonacijom
E
opisivanje slikovnoga predloka
E
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji
E
povezivanje elemenata prie pomou slikovnica ili
aplikacija/slikovnih kartica
E
iznoenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku
od obraenih tema
dosega:
senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr.
imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci, prometna
sredstva i sl.).
usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
87
Engleski jezik

Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje
vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr.
vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao
pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta i
konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja
nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednog
strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa
rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja
slikovnih rjenika i sluenje njima kao pomonim
sredstvom za traenje znaenja rijei i naina pisanja
odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih medija u
funkciji uenja stranog jezika, koritenje najjednostavnijih
mogunosti novih medija u funkciji uenja stranog jezika
uz pomo uitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada
npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
samostalnog i suradnikog uenja, razvijanje odgovornosti
za vlastito uenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom
napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i
samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio).
4.
U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta

u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uenje
o ponaanju u prometu - prelazak preko ceste,
usvajanje izraza za naine putovanja, davanje
svoje adrese / adrese kole
Kljune strukture i izriaji: My place/village/town is
small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house
is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross
the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on
foot.
5.
Praznici - ponavljanje i proirivanje izraza

vezanih uz godinja doba, mjesece i vremenske
prilike, gdje provodimo praznike
Kljune strukture i izriaji: in the country / at the seaside
/ go diving He's swimming... What's the weather like in
summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter.
6.
Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih

obroka i proirivanje rjenika za nazive jela,
voa i povra, nabavljanje hrane: trgovine,
supermarket, cijene, izrada popisa namirnica
za kupovinu
Kljune strukture i izriaji: How many apples ...? I've
got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop
every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread,
milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop
opens /closes at...
7.
Odjea - ponavljanje i proirivanje naziva za

odjeu, opisivanje odjee
Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Im
wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long
coat...
8.
Moje tijelo i uvanje zdravlja - ponavljanje i

proirivanje naziva za dijelove tijela i osjeaje,
opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja,
razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela
Kljune strukture i izriaji: Im scared. Foot/feet;
Whats the matter with you? Ive got a toothache/ a cold.
Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every
day. Do exercises every morning.
9.
ivotinje - ponavljanje i proirivanje naziva za

domae i divlje ivotinje, opisivanje njihovih
dijelova tijela, glasanje ivotinja
Kljune strukture i izriaji: mouse - mice; Birds can fly.
A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The
neigbours dog barks at the cat.
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje lanova
ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i
karakternih osobina lanova obitelji i prijatelja,
zanimanja
Kljune strukture i izriaji: This is my dad/ mum. He's
kind. She's pretty. Hes a vet/sailor. /Shes a
lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My
uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny.
He is taller than John.
2.
Slobodno vrijeme - ponavljanje i proirivanje

rjenika vezanoga uz temu
Kljune strukture i izriaji: I play computer games every
day. Who do you play/walk/go...with? When do you
watch TV? How often...? How many hours a week...?
3.
U koli - aktivnosti u koli, razredu, kolski

predmeti, raspored sati, izraavanje odnosa u
prostoru, razumijevanje i izraavanje molbe,
doputenja, zapovijedi
Kljune strukture i izriaji: in, on, in front of, behind,
under, between, at school/ at home, do the homework,
There is /there are...What is she doing? - She's
reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow
your pen? Yes, you can./No, you can't.
10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz

blagdane i usporeivanje obiaja (Halloween karneval)
Kljune strukture i izriaji: Halloween - go trick or
treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding,
crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter
eggs/basket/bunny.
88
Engleski jezik
IZBORNE TEME
uenika, prie, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se
obogauju novim slunim i vidnim materijalima.
lan
E
neodreeni lan i odreeni lan uz imenice
Pridjevi
E
posvojni pridjevi
E
opisni pridjevi
Prijedlozi
E
pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between
Prilozi
E
prilozi i prilone oznake mjesta i vremena (here, over
there, always, every day, every week, now)
Upitne rijei
E
raspitivanje o mjestu uz pomo where
E
postavljanje pitanja s how many
Brojevi
E
E
simple past tense
E
uporaba glagola must za izraavanje naredbi
E
present perfect simple za izraavanje rezultata neke
radnje (Have you finished/copied...?)
E
phrasal verbs
E
stupnjevanje pridjeva
E
neodreeni lan a/an i odreeni lan - globalno
usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja; izraavanje
srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine,
najea zanimanja, kolski predmeti u 4. razredu, kolske
aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna
sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naini putovanja,
aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj,
prijatelji, odjea, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godinja
doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni
obroci, hrana i pie, najee voe i povre, zdravlje i
zdravstvene tegobe, domae i divlje ivotinje, blagdani.
Do kraja 4. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 380
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi
trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje lanova ire
obitelji i prijatelja; izraavanje srodnosti / pripadnosti,
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i
nesvianja, imenovanje najeih zanimanja, dnevnih
obroka i namirnica i izraavanje svojega miljenja u vezi s
tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno
vrijeme, godinjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih
prilika, odjee, dijelova ljudskoga tijela, osjeaja i
zdravstvenih tegoba, ivotinja i dijelova njihova tijela,
kolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz
kolu; davanje i traenje informacija o mjestima u gradu
davanje svoje adrese ili adrese kole; postavljanje pitanja s
upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how
many i izraavanje koliine; prepriavanje nekoga slijeda
dogaaja, izraavanje molbe i zapovijedi; estitanje
blagdana, roendana i sl.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne objanjavaju eksplicitno ve
se usvajaju globalno u sklopu predloenih tematskih
jedinica.
Glagoli
E
prezent glagola to be i to have/have got
E
izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeni oblik)
E
izricanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous uestalih glagola vezanih uz tematske
jedinice - izjavni, upitni i nijeni oblik)
E
razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz
pomo imperativa
E
izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomo
glagola can
Zamjenice
E
osobne zamjenice
E
postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who,
whose, what, when, which
E
pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be
(There is/are)
E
pokazne zamjenice / pridjevi this i that
Imenice
E
globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih
uz tematska podruja
E
izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva
(Saxon genitive)
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke
aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, tipina
prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK
i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih
aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika,
nain stanovanja, kupovanja ivenih namirnica, vanije
graevine u mjestu, osnovne informacije o
zemlji/zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja i sl.).
Djeja knjievnost: obraditi nekoliko tradicionalnih pukih
89
Engleski jezik
pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi

zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije
slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u
predstavljanju prie te ponuditi uenicima najmanje jednu
slikovnicu s nepoznatom priom ili jednu kratku priu,
basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
samostalno proitati.

samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim
situacijama
sudjelovanje u kraim dramatizacijama
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E
uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uestalih rijei
E
sposobnost itanja reenica i dijaloga nakon
odsluanih zvunih uzoraka
E
sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim
uputama
E
sposobnost razumijevanja i itanja reenica i kratkih,
jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa
popraenih vizualnim sadrajima
E
sposobnost razumijevanja i itanja kratkih i
jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih
obavijesti u svakodnevnim situacijama
E
svladavanje reenine intonacije
SLUANJE
E
sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kratkih
i jednostavnih naredbi
E
sposobnost povezivanja vidnog i zvunoga jezinog
sadraja
E
sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog
jezika
E
sposobnost razumijevanja sporijeg i paljivo
artikuliranoga govora s duljim stankama za
asimiliranje znaenja
E
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E
globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta
poznate tematike
E
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E
razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
PISANJE
E
uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i
engleskog jezika
E
prepisivanje reenica/kratkih tekstova koji su
prethodno obraeni
E
sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
podataka na obrascima
E
nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju
E
pismeno odgovaranje na pitanja
E
povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u
logiku cjelinu
E
pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno
usvojenih sadraja
E
pisanje rijei, reenica i vrlo kratkih tekstova prema
zvunom modelu - diktat

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja,
E
sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
rijei, reenica, pjesmica i brojalica vezanih za
predloene jezine sadraje i situacije
E
spelling (izgovor slova abecede)
E
sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica za
opisivanje osoba, predmeta i situacija
E
povezivanje elemenata prie slikovnicama ili
slikovnim karticama i sposobnost opisivanja
slikovnoga predloka
E
sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje
E
iznoenje rezultata skupnog ili pojedinanog rada npr.
postera na neku od obraenih tema
E
sposobnost prepriavanja kraih tekstova ili slijeda
dogaaja
E
E
sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja
E
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i
drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, nekim
tehnikama uenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst;
koritenje vizualnih elemenata pri memoriranju jezinih
sadraja, ilustracija kao pomonoga sredstva za
razumijevanje sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i
dvojezinih rjenika, mogunosti masovnih medija u
funkciji uenja stranoga jezika; voenje vlastitoga
90
Engleski jezik
rjenika/usustavljivanje rijei po tematskim podrujima;

predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog rada;
samostalno zakljuivanje; razvoj samostalnoga i suradnikog
uenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima,
svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti
samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini
portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika; postupno
preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak.
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis
sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
njihove tjelesne i karakterne osobine,
ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za
zanimanja
Kljune strukture i izriaji: My name is.../I am 10. I
am from... I've got a small/big family. I live with my
mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/
a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer.
What would you like to be? I've got many friends. I've got/
He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at...,
He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got
blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got.
2.
Dom
i
oko
njega
Opisivanje
doma/kue/stana, soba, pokustva te prostora
izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa
Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is
small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a
desk in his/David's room. There are a lot of drawings on
the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front
of, behind.
3.
to uimo u koli - nastavni predmeti u 5.

razredu osnovne kole, raspored sati,
ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi,
engleska abeceda, slovkanje rijei
Kljune strukture i izriaji: What is your favourite/least
favourite subject? When do you have English/maths...?
On Mondays, Can you spell your name? be good/bad
at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister
is writing her homework now. Have you finished the
exercise?
4.
Kako provodimo slobodno vrijeme imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova,

hobija
Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at
five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and
Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go
skating/skiing in winter.
5.
Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana,

godinja doba, mjeseci u godini, izricanje
vremena, glavni brojevi 1 - 1000, itanje
osnovnih raunskih operacija i telefonskih
brojeva
Kljune strukture i izriaji: Whats the time? Its 5
oclock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/
morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at
midnight/ noon/ 2 oclock What is your best friend's
telephone number? What is twenty plus sixty-six?
6.
Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje,

opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog
podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura,
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz
biljke i ivotinje - opisivanje mjesta, pojava,
ivotinja
Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The
capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
famous square in London. A squirrel is smaller than a
rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
longest river in the world is the Nile. The most famous sight
in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a
box - boxes.
7.
Zdravlje i kako ga sauvati - ponavljanje i

proirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o
zdravoj prehrani i zdravome nainu ivota,
usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i
u zemljama engleskoga govornog podruja,
bavljenje portom / tjelesnim aktivnostima,
higijena, kod lijenika, najee tegobe
Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch,
dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I
wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk,
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've
got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose.
I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the
doctor away.
8.
Blagdani - obiaji vezani uz proslavu Boia i

Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga
govornog podruja, proslava Valentinova,
pisanje prigodnih poruka za Valentinovo,
Halloween
Kljune strukture i izriaji: carol singers, a pantomime,
Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be
my Valentine!
IZBORNE TEME
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
uenika, kao na primjer neka pria, bajka, pjesma, strip i sl.
91
Engleski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
izricanje prole svrene radnje (past simple - uporaba

nekoliko najuestalijih glagola)
Zamjenice
E
osobne zamjenice
E
postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
(who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...)
E
uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are)
E
uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that
Imenice
E
izraavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon
genitive)
E
razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i
nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz
tematska podruja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke
osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes)
lan
E
neodreeni lan a / an
Pridjevi
E
izraavanje pripadanja uz pomo posvojnih pridjeva
(my, your, his, her, our, their)
E
stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i
stupnjevanje pridjeva good i bad
Prilozi
E
prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today,
yesterday, now, usually, always, sometimes)
Prijedlozi
E
pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of,
next to)
Brojevi
E
E
redni brojevi od 1 do 1000
E
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
lanovi ue i ire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu
osnovne kole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000,
redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raunske operacije,
nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda,
tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjea prema prigodi i
godinjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje,
boje, unutranjost i okruenje doma (kue/stana), mjesto
stanovanja /grad/drava/domovina, odnosi u prostoru,
godinja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana,
sati, biljke i ivotinje, voe, povre i hrana u pojedinim
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme,
izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbala, blagdani.
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko
660 leksikih jedinica. Pri obradbi novog leksikog
gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.
Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Budui da je uenicima ovo peta godina uenja
engleskoga jezika, gramatika se objanjava eksplicitno
(present simple i present continuous za izraavanje sadanjosti
te past simple za izraavanje prolosti). Iako se gramatika
objanjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to
ne znai uenje gramatikih paradigmi i pravila uporabe
navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje.
Uenike je neophodno gramatiki osvjeivati, ali ih pritom valja
i rastereivati, a to se postie primjenom razliitih kreativnih
metoda i naina rada. S druge strane, present perfect simple za
izraavanje rezultata neke radnje ne objanjava se
eksplicitno ve se takve jezine strukture globalno usvajaju
u sklopu predloenih tematskih jedinica.
Glagoli
E
prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
E
uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na
pitanja)
E
izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja
(present continuous uestalih glagola vezanih uz
tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeni oblik,
kratki odgovori na pitanja)
E
razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se
dogaa u trenutku govorenja (present simple / present
continuous)
E
izraavanje zapovjedi i molbi imperativom
E
izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
glagola can
E
izraavanje elja za budunost uz pomo glagola
would
E
E
E
izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple)

phrasal verbs
znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama /
udbenicima trebaju se rabiti opeprihvaeni simboli
fonetske abecede)
globalna uporaba odreenoga lana the
JEZINE FUNKCIJE
imenovanje i predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji
i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole,
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje
i opis zanimanja, biljaka i ivotinja, odjee koju nosimo u
odreenim prilikama i godinjim dobima, imenovanje
kolskih predmeta, itanje osnovnih raunskih operacija,
nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje
engleske abecede i slovkanje, opisivanje naina provoenja
slobodnoga vremena, svojega doma (kue/stana), njegove
unutranjosti i onoga to ga okruuje, svojega
mjesta/grada/drave/domovine i usporedba sa zemljama
engleskoga govornog podruja, snalaenje u prostoru/na
ulici, izraavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,
92
Engleski jezik
atmosfersko i kronoloko vrijeme, prepriavanje dogaaja

iz prolosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih
navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja;
sudjelovanje u dijalogu, estitanje blagdana, upoznavanje s
obiajima uz proslavu nekih specifinih blagdana i
roendana.
E
E
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna
sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre,
neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik
ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.).
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko
tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije
slikovnice s nepoznatom priom i najmanje jednu kratku
priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici
mogu samostalno proitati.
povezivanje elemenata prie pomou slikovnih

kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada
npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema
prepriavanje slijeda dogaaja
sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
poznatih situacija
sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima
ITANJE
E
prepoznavanje i itanje fonetskih simbola
E
uestalih rijei
E
sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraega teksta
nakon odsluanih zvunih uzoraka
E
imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim
pisanim uputama
E
sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih
tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih
vidnim sadrajima
E
poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
svakodnevnim situacijama
E
SLUANJE
E
razumijevanje i uzvraanje na naputke i naredbe na
engleskom jeziku
E
sadraja
E
razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E
razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije
poznate tematike
E
globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
E
materinski jezik
E
PISANJE
E
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
i engleskog jezika
E
pisanje reenica/kratkih tekstova tematike i rjenika
koji su prethodno obraeni, estitka za blagdane,
kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka
na obrascima
E
sposobnost pisanja jednostavnih reenica
E
sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i
izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i to rade
E
popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema
uzorku i pisanje kraih reenica
E
odgovaranje na pitanja
E
povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
smislenu cjelinu
E
samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
prethodno usvojenih sadraja
E
pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova prema
zvunomu modelu - diktat.

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika prema
zvunom uzorku
E
sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene
jezine sadraje i situacije
E
slovkanje rijei (spelling)
E
sposobnost koritenja jednostavnih reenica za
stvaranje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
93
Engleski jezik

Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljega pamenja; koritenje
vidnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja,
ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje
sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i dvojezinih
rjenika, mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranoga jezika, raunala, elektronike pote i interneta u
uenju stranoga jezika; voenje vlastitoga rjenika;
usustavljivanje rijei po tematskim podrujima; uoavanje
i pronalaenje pravilnosti i analogija; prikaz rezultata
pojedinanog i skupnoga rada; razvoj samostalnoga i
suradnikoga uenja, svijesti o vlastitom napretku i razvoj
sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio,
Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja
uenika; samostalno zakljuivanje.
4.
Knjievnost, likovna i glazbena umjetnost usvajanje rjenika vezanoga uz temu

Kljune strukture i izriaji: good/better/the best,
bad/worse/the worst, much-many/more/the most, This is
the best painting I have ever seen. I like reading
fables/novels/comics. I don't like listening to operas.
5.
Zemlje engleskoga govornog podruja Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i

Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija
i Novi Zeland - upoznavanje kulture i
civilizacije te znamenitih osoba
Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor/
writer/ composer., She played tennis last weekend. We
went home after school yesterday, but she didn't. When did
they arrive in London?, 1 - 100 (cardinal and ordinal
numbers), a hundred - two hundred, one thousand - four
thousand, on July 15, on Monday, at school, in May, at
five o' clock, in the afternoon..., He won his 3rd gold medal
in swimming.
6.
Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza

vezanih uz slobodno vrijeme, medije, port,
putovanja, pomo u kui, prepriavanje svojih
doivljaja i iskustava, prianje o planovima i
namjerama
Kljune strukture i izriaji: Have you finished your
work?, I've done my homework., Then you can send SMS
messages to your friends. Last summer I went to....with my
friends. can/may: May I go out? - No, you may not. Can
we surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
football. I'm going to play football tomorrow. She is going
to visit her friends.
7.
Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih

obiaja, pjesama, jela, igara, plesova naroda
engleskoga govornog podruja
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - ponavljanje i
proirivanje rjenika - opisivanje osobina i
izgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji i
obveza, izricanje prave sadanjosti
Kljune strukture i izriaji: to be, have/have got,
must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose,
clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy ... We must do
our homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10
p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film.
2.
3.
Moj dom - ponavljanje i proirivanje rjenika,

opisivanje doma - prostorije, namjetaj, ulica,
trgovine, mjesta u gradu, razgovor o
prednostima ivota u gradu i na selu
Kljune strukture i izriaji: there is/ there are, share the
room with... In my room there is/are... This is my room,
not hers. I like living in the city/in my village. The air is
clean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams,
museums, theatres... There are fields, meadows, woods ...
Home, sweet home. There's no place like home.
IZBORNE TEME
uenika, kao na primjer prie ili se pripremaju tematski
panoi i projekti. Sadraji se obogauju novim slunim i
vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Nae zdravlje i okoli - razgovaranje o zdravoj

hrani, ivotu i okoliu, usvajanje rjenika
vezanog uz ekologiju i osvjeivanje potrebe za
zatitom okolia
Kljune strukture i izriaji: We must protect the
environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic
bottles. In ten years we'll have no water. Are there any
flowers? - No, there aren't any. /Yes, there are some. How
much
money/sugar/tea...?
How
many
apples/cars/people...?
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Obitelj i prijatelji, karakterne osobine i izgled osoba;
mjesto stanovanja: dom, grad, zaviaj, svakodnevne
obveze u kui i koli, zdrava hrana, zdravo tijelo,
zagaenje i zatita okolia, budui dogaaji, mediji, port,
putovanja, likovna i glazbena umjetnost i knjievna djela,
kronoloko i atmosfersko vrijeme, odjea, kultura i
94
Engleski jezik
civilizacija zemalja engleskoga govornog podruja i

znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga
govornoga podruja, proslava blagdana, obiaji, pjesme,
tipina blagdanska jela i sl.
Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali
usvojiti i samostalno rabiti oko 780, a na razini
razumijevanja do 880 leksikih jedinica. Predvia se
aktivno usvajanje oko 10 novih leksikih jedinica po satu
obradbe novoga gradiva. Leksike jedinice treba
neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema
tematskim sadrajima i interesima uenika.
E
present perfect simple za izricanja rezultata radnje
JEZINE FUNKCIJE
prianje o sebi i drugima, obitelji i prijateljima, opisivanje
karakternih osobina i izgleda osoba, opisivanje predmeta i
situacija, usporeivanje predmeta i osoba, postavljanje
pitanja, snalaenje u prostoru i vremenu, opisivanje svojega
doma, grada ili mjesta, uljudno ponaanje, izricanje
sklonosti i potreba, izraavanje stava, prepriavanje prolih
dogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, onih
koje se ponavljaju, koje su upravo zavrile i buduih radnji,
traenje i davanje informacija, opisivanje kronolokoga i
atmosferskoga vremena, odjee, upoznavanje kulture i
civilizacije, znamenitih osoba i tipinih blagdanskih jela
zemalja engleskoga govornog podruja i usporeivanje s
Hrvatskom, estitanje blagdana, roendana i sl., pisanje
estitki, poruka i pisama.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez
mehanikoga zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila i
konteksta. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Glagoli
E
glagoli to have/have got i to be; struktura there is /are
E
present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
present simple u odnosu na present continuous
E
phrasal verbs
E
planirana budua radnja uz pomo going to future
(potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
simple future za predvianje buduih radnji
E
traenje doputenja uz pomo glagola can i may
(upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E
izricanje obveze uz pomo must / have to
E
E
izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih
i nepravilnih glagola
E
would za izricanje elje
Zamjenice
E
posvojne zamjenice (mine, yours...)
E
ponavljanje osobnih zamjenica
Imenice
E
tvorba mnoine imenica
E
brojive i nebrojive imenice
E
neodreena koliina uz pomo some, any, much, many
E
razlika izmeu How much? i How many?- brojive i
nebrojive imenice
E
neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
swimming in the sea.
Pridjevi
E
stupnjevanje pridjeva (kratki, dugi i nepravilni
pridjevi good, bad, many, much, little, far)
E
posvojni pridjevi (my, your...)
Prijedlozi
E
prijedlozi mjesta i vremena
Prilozi
E
prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici
E
prilozi i prilone oznake vremena
Brojevi
E
glavni i redni brojevi od 1 do 1000
su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao
npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje,
estitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim
obiajima, pjesme, igre, dnevne obveze vrnjaka, raspored
sati, slobodno vrijeme, odijevanje, stanovanje, informacije
o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim
spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama,
izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim
osobama iz podruja knjievnosti, likovne, glazbene
kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni
ivot.
Djeja knjievnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica
ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke, brzalice,
rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje
dvije ilustrirane kratke prie od kojih jedna moe biti strip.
Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu,
narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
SLUANJE
E
prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
osobina engleskoga jezika
E
razumijevanje paljivo artikuliranoga govora
E
razumijevanje i izvravanje uputa i naredbi
E
E
razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E
globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E
materinski jezik
E
95
Engleski jezik

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
engleskoga jezika
E
reproduciranje reenine intonacije
E
reproduciranje zvunih modela
E
E
pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih
zvunih modela
E
verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E
sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E
sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
E
sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E
sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E
povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
E
iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada
E
sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne
poticaje
E
reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju pojedine dijelove
E
sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz
E
postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na
sadraja
E
E
E
E
popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju

sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih
tekstova u smislenu cjelinu
samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
to su sadraji uvjebani
samostalno i zajedniko osmiljavanje tekstova i
grafikih rjeenja za razredni pano
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, uporaba
vizualnih elemenata u svrhu pamenja jezinih sadraja,
udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, novih medija u uenju stranog jezika;
voenje vlastitoga rjenika, uoavanje i pronalaenje
pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka,
primjena tehnika zapamivanja, predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikoga
uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.
ITANJE
E
sposobnost razumijevanja pisanih uputa
E
sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon
odsluanoga zvunog uzorka
E
sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim
sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima
E
sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E
glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i rjenika
E
E
samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
E
samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
zadataka nakon itanja teksta
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. ivot mladih i njihovi problemi - razgovaranje
o problemima mladih u suvremenom svijetu, o
ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o
ivotu i problemima u razredu i koli
Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me.
My father flies to New York every Saturday but this
Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I
had a car accident. I didn't get hurt. We didn't pay attention
to... They lived/flew/went/had/bought... I had to call my
friend yesterday to pick me up at my home because my leg
hurt badly. Who opened the door? Who did you see? What
happened three days ago? What did you do? She is more
beautiful than her friend. This is the worst excuse I have
ever heard.
PISANJE
E
pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
E
uoavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te
razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog
jezika
E
pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova
abecede
E
pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E
sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i
rada, kolovanja
96

2.
3.
Engleski jezik
Svakidanjica - ponavljanje i proirivanje

rjenika na temu zdravoga ivota, stanovanja,
poslova, zanimanja, razgovaranje o ugroenim
biljnim i ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i
svijetu, prijedlozi kako pomoi ugroenim
vrstama te kako ouvati planet Zemlju
Kljune strukture i izriaji: who, which, that. He was a
writer who spent the whole life in a small village. It is an
animal that lives in the desert. Endangered species live all
over the world. The wolf and the brown bear live in the
forests of Croatia. What can we do to protect them? Where
do they live? In forests/seas/lakes/deserts...
6.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju
tematski panoi, posteri, projekti, kao na primjer o
ugroenim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama u
Hrvatskoj/svijetu, glazba/filmovi/knjige koje volim.
Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima. Preporuuje se uporaba izvornih tekstova na
engleskom jeziku primjerena jezinoj kompetenciji
uenika.
Slobodno vrijeme i kako ga provodimo razgovaranje o televizijskom programu,

odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim
glumcima/redateljima,
vrstama
glazbe,
portovima, itanju knjiga i knjievnosti
Kljune strukture i izriaji: Can/be able to. I can see the
waves crashing on the beach. We'll be able to talk to people
from other planets. I could sing but I couldn't play a musical
instrument. My favourite film is.../I saw it last week... I
often listen to classical music. Mark Twain's novels are very
good but I prefer reading about Harry Potter's
adventures.Girl's room, girls' room, children's room, boy boys, house - houses, piano - pianos, baby - babies, goose geese.
4.
Doivljaji i mata - prianje o vlastitim

doivljajima i pustolovinama i o likovima iz
mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili
romana za djecu i omladinu
Kljune strukture i izriaji: They bought themselves
some ice-cream. She is looking at herself in the mirror.
Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won't
like the moon. We are going to travel by rocket in the future.
It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was
watching television when she heard a loud crash. While I
was cooking, my friend was watching TV.
5.

Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,
Novi Zeland, obradba tema vezanih uz kulturu
i civilizaciju zemalja engleskog govornog
podruja i usporedba s Hrvatskom, putovanja snalaenje u nepoznatom gradu/stranom
svijetu
Kljune strukture i izriaji: Since/for. I have known him
for 3 years. I have known him since 2001. Already/yet.
She has already finished her homework. I haven't finished
yet. Man - men, foot - feet, fish - fish(es). The USA, the
Sava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere.
Excuse me, can you tell me the way to .../How can I get
to... - Take the 77 bus.../Turn left at the traffic lights ...
Blagdani - obiljeavanje Boia i Uskrsa radom

na prigodnim tekstovima i pjesmama,
usporeivanje raznih obiaja vezanih uz
proslavu Nove godine
struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim
materijalima i pojedinom blagdanu.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
opis osoba, razgovor o problemima mladih u suvremenom
svijetu i o sukobu generacija, o zdravom nainu ivota,
stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloke teme o
ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i
kako pomoi, razgovor o slobodnom vremenu - odlasku u
kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu i
literaturi, prepriavanje i razgovor o vlastitim doivljajima,
traenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta,
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksikih
jedinica, a razumjeti oko 1100 leksikih jedinica. Ne bi
trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se
tumai i provjerava situacijski bez mehanikog
zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E
present continuous - potvrdni, upitni i nijeni oblik, za
izricanje sadanjosti i budunosti
E
present simple - potvrdni, upitni i nijeni oblik
E
razlikovanje uporabe present simple/continuous
E
past simple pravilnih i nepravilnih glagola
E
trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni,
upitni i nijeni oblik)
97
Engleski jezik
tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
praznika, nain stanovanja, kupovanje namirnica. Uenici
upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruja,
velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne
spomenike, pojedine dijelove zemalja i obiaje ljudi. Kroz
tematske jedinice susreu se sa znaajnim osobama,
osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz
zemalja engleskoga govornog podruja, te s njihovim
knjievnim djelima i likovima.
Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer
uvodimo najmanje dvije kratke prie, autorske basne ili
bajke i sl. U sedmoj godini uenja uenike potiemo da
proitaju najmanje jednu neto dulju pripovijetku ili krai
roman tematski i jezino primjeren njihovoj dobi.
razlikovanje uporabe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u
prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom
radnjom
E
budua radnja i predvianje izraeno sa simple future
E
planovi u budunosti - going to future
E
radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeni
oblik)
E
uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za
izricanje obveze u sadanjosti i prolosti
E
uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje
sposobnosti u sadanjosti, prolosti i budunosti
E
uporaba modalnoga glagola would
Zamjenice
E
pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt)
E
neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere)
E
povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)
E
odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where)
Imenice
E
razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne mnoine
E
glagolske imenice
E
proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
E
posvojni genitiv u jednini i mnoini
lan
E
uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E
proirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima
nepravilnoga stupnjevanja
Brojevi
E
ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma,
godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa,
telefonskih brojeva i sl.
Reenica
E
subjektna i objektna pitanja s who i what
E
odnosne reenice
E
SLUANJE
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja
i
razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika
E
sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora
E
sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i naredbi
E
sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stii do
odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu
E
sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog
sadraja
E
reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
E
razumijevanje izjavnih i upitnih reenica,
E
tematike
E
materinski jezik
E
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih kultura:
predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
izraavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladog
narataja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meu
vrnjacima u razredu i u ivotu, izraavanje miljenja,
gledita i zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje
vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi za budunost,
predvianja u budunosti, razmiljanje o sadanjosti,
prolosti i budunosti, davanje savjeta, razumijevanje uputa
kako stii na odreeno mjesto, estitanje blagdana.

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
engleskoga jezika
E
E
snimljenih akustikih modela
E
E
obraene cjeline
E
E
davanje uputa kako stii do odreenoga mjesta u
mjestu/gradu
E
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje;
uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka
98

E
E
E
Engleski jezik

smislenu cjelinu
iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada
(postera, teksta ili sl.)
sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje,
sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga
teksta
sposobnost prepriavanja osobnih doivljaja
samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih
situacija
sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga
E
E
E

uvjebanih sadraja
samostalna i zajednika izradba tematskih postera
samostalno pisanje voenih sastavaka
stvaralako pisanje - pisanje voenih sastavaka i
pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uenika
na stvaralako pisanje
snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.)
usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
ITANJE
E
sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E
sposobnost itanja pripovjednih tekstova i dijaloga
nakon sluanja uzorka
E
sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim
sadrajima
E
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E
i rjenika
E
E

biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje
vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), poticanje
uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu
uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind
maps), voenje vlastitoga rjenika, koritenje udbenikog
i dvojezinog rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i
analogija, koritenje novih medija u uenju stranoga jezika,
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja
pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na
osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega
razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika
zapamivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami,
sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
PISANJE
E
abecede
E
uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike
pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika
E
pisanje diktata
E
sposobnost pisanja prema uzorku
E
pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih
E
sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu
ivljenja i rada, kolovanja
E
zadataka nakon proitanoga teksta
E
nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju
E
sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i
E
povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
E
obraenih sadraja
E
ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
E
pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi
mladih,
razgovaranje
o
neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na
portskim priredbama, ulici, nasilje meu
kolskom djecom, problemi vezani uz odnos
meu naratajima, odabir zanimanja i traenje
zaposlenja, vanost uenja stranih jezika
Kljune strukture i izriaji: You should talk to your
parents about the problem. I'm going to study at the
university. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.
99

2.
Engleski jezik
Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnog

vremena (mediji, glazba, itanje, kuni
ljubimci, port) razgovaranje o izgledu i modi,
o ljubavi i zaljubljivanju
Kljune strukture i izriaji: She has already seen that
comedy. She was at the theatre yesterday. People leave their
pets in the street, don't they? You must take care of your
pet. She's as tall as her brother. Today's fashion is much
nicer than... My/mine,etc. This book is mine. Sugar/
tea/coffee/money/information/advice/news.
3.
Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u

stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju,
pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatska
kao turistiko odredite
Kljune strukture i izriaji: It says in the brochure that...
I'm leaving tomorrow. The train leaves at two oclock.
While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler
hat on got in. Where did you spend your winter holidays?We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coast
in the world.
4.
Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u

svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki
problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, internet, mobitel
Kljune strukture i izriaji: The natural habitats of many
animals are destroyed by human activity. Many people die
of starvation in Africa. In 10 years computers will be used
in all schools. My parents always tell me not to leave the
light on.
5.
Zemlje
engleskog
govornog
podruja
(Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija)
i Hrvatska - zemljopisna obiljeja, dogaaji iz
povijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje
Kljune strukture i izriaji: London is the capital of
England/the UK. He likes coffee but he doesn't like tea.
Drinking tea is not so popular among young people in the
UK. Columbus discovered America but it was named after
Amerigo Vespucci.
6.
Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz

blagdane i usporedba obiaja s naim
obiajima u Hrvatskoj
struktura i uvoenje novih struktura ovisno o
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj,
prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi
vezani uz posao, traenje zaposlenja), svakidanjica
(zdravlje, stanovanje, skrb o mladima, zatita od zaraznih
bolesti), slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port),
putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje
putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u
stranoj zemlji i s tim u vezi vanost engleskoga kao
svjetskoga jezika), svijet u kojem ivimo/problemi
suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki
problemi...), teme iz kulture i civilizacije zemalja
engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr.
ukljuivanje Hrvatske u EU), blagdani.
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400.
Planira se uvoenje 12 - 14 novih leksikih jedinica po
gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama,
posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati
broj izvornih tekstova.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se uvodi i uvjebava i na komunikacijskim
uzorcima, cikliki se ponavlja i utvruje, a metajezik se
koristi u sklopu struktura propisanih programom.
Gramatike strukture usporeuju se sa slinima u
hrvatskom jeziku.
Glagoli
E
present simple/present continuous/present perfect - tvorba,
oblici, uporaba i razlikovanje uporabe
E
past simple/continuous - tvorba, oblici, uporaba
E
simple future/going to future/present simple/present
continuous za izricanje budue radnje
E
modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i
oblicima (can/could, be able to, may/might, must/have
to, ought to, shall/should, will/would)
E
can s glagolima percepcije
E
pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present
/future/simple past) tvorba, oblici, uporaba
Zamjenice
E
osobne zamjenice (u nominativu i objektnom
padeu)
E
odnosne zamjenice (who, which, that, whose, whom)
E
posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim
pridjevima - oblik i razlike
E
povratne zamjenice
E
neodreene zamjenice
Imenice
E
ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoine
imenica i proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju
tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi, AIDSu, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti 3
elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima. Uenike treba poticati na itanje izvornih
tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove
jezine kompetencije.
100
Engleski jezik
praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica.
Uenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga
govornog podruja, velikim gradovima i njihovim
zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske
jedinice stjeu znanja o znaajnim osobama, osobama iz
pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja
engleskoga govornog podruja, te o njihovim knjievnim
djelima i likovima.
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo i
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja. Takoer
uvodimo najmanje dvije kratke prie, jedna od kojih moe
biti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje ita igrokaz,
kraa drama i sl. Bilo bi dobro da uenici proitaju
najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za
djecu i mlade.
lan
E
proirivanje znanja o uporabi/isputanju lanova
ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih
pojmova
Pridjevi
E
posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu
na posvojne zamjenice
E
stupnjevanje pridjeva (proiriti komparativom
jednakosti: as tall as)
E
razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi, tvorbi i
mjestu u reenici
Prilozi
prilozi naina - tvorba i uporaba
prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u
reenici
E
odnosni prilog where
Brojevi
E
Reenica
E
question tags -tvorba i uporaba
E
upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u
glavnoj reenici u present tenses
E
neupravne molbe/zapovijedi
E
redoslijed rijei u reenici (SVO)
E
subjektna i objektna pitanja
E
kondicionalne reenice - prvi i drugi tip
E
vremenske reenice
E
E
SLUANJE
E
razumijevanje izriaja i rijei koji su bitni uenicima
E
razumijevanje
informacija
u
jednostavnim
svakodnevnim materijalima, poput promidbenih
poruka, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
E
razumijevanje kraih i jednostavnijih osobnih pisama
E
razumijevanje i izvravanje uputa i kraih i
jednostavnijih naredbi
E
E
raspoznavanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
E
razumijevanje paljivo artikuliranoga govora sa
stankama za asimiliranje znaenja
E
razumijevanje izjavnih reenica i pitanja,
E
tematike
E
materinski jezik
E
JEZINE FUNKCIJE
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu
naratajima, o vanosti znanja stranih jezika radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama,
o blagdanskim obiajima, o elementima kulture i
civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja
engleskoga govornog podruja i usporedba s Hrvatskom, o
razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu/u
gradu, o nainu koritenja slobodnoga vremena, o svojim
interesima i hobijima i ponaanju mladih u svezi s tim, o
oekivanjima i planovima za budunost, prepriavanje
osobnih doivljaja i iskustava, raspravljanje o problemima
vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja, izvjee
o putovanju, snalaenje u stranoj zemlji kao turist,
izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim
vrstama, izraavanje molba, zahtijeva, zahvala, elja,
slaganja i neslaganja, obveza i dunosti.

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja,
E
sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih
sadraja
E
E
sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E
E
iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na
projektu u sklopu obraenih tema
E
sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u
sklopu obraenih tema
E
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke
aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
101
Engleski jezik
u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija

tematskih sadraja
sudjelovanje u kraim dijalozima u kojima uenici
sudjelovanje u dramatizacijama
dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoir

etre) na ovom stupnju jo ne oekuje.
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje
sadraja teksta, voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje
rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih),
samostalno zakljuivanje, razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka
(npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova,
koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinanoga i
skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i
suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i
razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga
vrjednovanja uenika.
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu
obraenih sadraja
E
uestalih rijei
E
sposobnost itanja reenica, dijaloga i tekstova u
sklopu obraenih sadraja
E
imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama
E
sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova
o poznatim sadrajima
E
sposobnost razumijevanja i itanja poruka s
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama
E
E
itanje fonetskih simbola
PISANJE
E
uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
i engleskog jezika
E
prepisivanje reenica/kraih tekstova koji su
prethodno obraeni
E
pisanje estitki za blagdane, poruka na razglednicama,
osobnih podataka na obrascima
E
E
odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
E
pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
prethodno usvojenih sadraja
E
pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu
E
pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i
struktura
Engleski kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti
i
pozdravi
pozdravljanje,
predstavljanje i oslovljavanje odraslih i
vrnjaka, identificiranje osoba i predmeta
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good morning.
Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you...
I'm... My name is... This is... What's her/his name? Who
is this? - This is John. What is this? This is a book.
veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih
kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se
uenike potaknulo na uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnove za
razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i
kulturama.
Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i
razgovor o iskustvima u svezi s tim). Proiruju se znanja na
kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao nainu ivota u
zajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturna
dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih
djela, te elementi drutveno-kulturalnog konteksta.
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
razini vjetina potrebnih za ponaanje u odreenom
drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)
102
2.
Ja i moja obitelj - usvajanje naziva i

predstavljanje lanova ue obitelji, opisivanje
njihovih osobina, izricanje osjeaja
Kljune strukture i izriaji: This is my
mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl.
She has got a brother. I'm happy/tired/scared...
3.
Moj dom i oko njega - opisivanje

stana/kue/sobe,
izraavanje
vlasnitva,
pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz
pomo prijedloga, opisivanje bliega okolia
(vrt, trgovina, ulica)
Kljune strukture i izriaji: This is my room. It is
small/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in,
on, under. There is/are. There is a park in my street.

4.
U uionici - usvajanje razrednoga govora naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje

pitanja o stvarima u razredu
Kljune strukture i izriaji: Sit down! Read! Write!
Listen! Copy! Come here/to the board! ... S/he is reading.
Is s/he writing? - Yes, s/he is. Where is the book? Who is
reading? What is s/he doing? Sandy's pencil
5.
Moje tijelo - usvajanje naziva za dijelove

ljudskoga tijela i njihovo opisivanje, brojevi od
1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta
Kljune strukture i izriaji: S/he 's got a big nose...
Brush your teeth! Wash your hands! One mouth, two
hands... ten fingers... How many boys are there...? An arm
- arms, a foot - feet.
6.
Engleski jezik
12. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
blagdane i usporeivanje obiaja hrvatskoga
naroda i naroda zemalja engleskoga govornog
podruja
Kljune strukture i izriaji: Thanksgiving Day/Dani
kruha; Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas!
carols, Christmas pudding, crackers, Happy New Year!
Happy Easter!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prikladna djela djeje
knjievnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se obogauju
novim slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Ja i moji prijatelji - opisivanje osobe, izricanje

dobi/pitanje za dob
Kljune strukture i izriaji: How old are you? - I am 10.
My best friend is 10 years old. S/he is clever/short S/he is
nice/kind. I play basketball. S/he plays football
7.
Moja odjea - usvajanje naziva za odjeu i

boje, opisivanje odjee
Kljune strukture i izriaji: What colour is...? What are
you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue
jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat...
8.
Dnevni obroci - usvajanje naziva za dnevne

obroke, neke vrste hrane i pia, izraavanje
svianja i nesvianja
Kljune strukture i izriaji: breakfast, lunch, dinner,
supper; I have fish for dinner. I like apples/I don't like
bananas. My favourite food/drink is...
9.
Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune

ljubimce, domae i neke divlje ivotinje
(zooloki vrt), opisivanje ivotinja - usvajanje
naziva za dijelove tijela ivotinja, opisivanje to
ivotinje rade
Kljune strukture i izriaji: My favourite animal is ... It
has got long ears. It can hop.
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, prijatelji i
lanovi ue obitelji, igrake i kolski pribor, prirodni okoli
(voe, povre, cvijee), brojevi od 1 do 20, osnovne boje,
aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na
nastavnom satu), neki dijelovi odjee i obue, izricanje
kronolokoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kui i
stanu, okoli i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki
portovi i portske aktivnosti.
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksikih jedinica
i razumjeti oko 200 leksikih jedinica.
Ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
Leksiko gradivo cikliki se proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama
odnosno u situacijama.
Glagoli
E
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini
E
there is / there are
E
imperativ
E
present continuous (izjavni, upitni i nijeni oblik)
E
radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he
plays, I like / don't like)
E
razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi
imperativom
E
glagol can za izraavanje sposobnosti
Imenice:
E
jednina imenica (a boy, a girl...)
E
mnoina imenica (boys, girls...)
E
posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)
10. Slobodno vrijeme - imenovanje nekih

portskih aktivnosti i pojedinih portova
Kljune strukture i izriaji: I play football. I like
basketball. My friend likes...I can swim/ski...
11. Svijet oko nas - imenovanje i opis nekih
dijelova prirodnoga okolia: cvijee, voe,
povre
Kljune strukture i izriaji: What is this? This is a
flower. What colour is it? It's red.
103
Engleski jezik
Zamjenice
E
osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they
E
pokazne zamjenice this / that
Pridjevi
E
posvojni pridjevi: my, your, his, her
E
opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball.
Prilozi
E
neki prilozi i prilone oznake vremena (today, every
day, often ...)
Upitne rijei
E
upitne rijei: what, who, where, how
Prijedlozi
E
neki prijedlozi: in, on, under, up, down ...
Brojevi
E
Reenice
E
jednostavne izjavne reenice koje opisuju radnju koja
se upravo dogaa (present continuous; kratki odgovori
na pitanja: Yes, s/he is.)
E
prezent glagola to be i have got i nekih uestalih glagola
vezanih uz tematska podruja u mnoini
E
present simple (izjavne reenice, nijene reenice u
svim licima)
E
nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet; tooth teeth
E
globalna uporaba neodreenog i odreenog lana
E
upitne reenice s how many, whose, where
E
nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet, tooth teeth
SLUANJE
E
E
povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga jezinog
sadraja.
E
pitanja.
E
govornika (zvuni sadraji)
E
razumijevanje kratkih slovkanih rijei (slovo po slovo
abecede-spelling)
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
razumijevanje i ponavljanje fonolokih, ritmikih,
prema zvunom uzorku.
E
pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih
zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica,
pjesmica, ukljuujui i jazz chants i rap
E
najosnovnije opisivanje slikovnoga predloka
E
povezivanje elemenata prie pomou slikovnice,
aplikacije/slikovnih kartica
E
slovkanje - spelling (izgovor slova abecede)
E
u sklopu najosnovnijih jezinih uloga
E
sadraja
E
sudjelovanje u kraim dijalozima i dramatizacijama
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj
razini, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje
raspoloenja, vlasnitva, dobi, koliine, molbe, zahvale i
naredbe, izricanje ukusa, stava prema neemu i radnji,
imenovanje predmeta i osoba, estitanje blagdana,
roendana i sl.
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica
na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
E
na razini prepoznavanja: znakovi fonetske
transkripcije (u svim kolama/udbenicima treba
koristiti opeprihvaene meunarodne simbole
fonetske transkripcije)
Kulturoloki sadraji uklopljeni su u predviena
tematska podruja vezana i za socijalizirajue i odgojne
aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno
ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana,
kolsko okruje, stanovanje, odijevanje, imena vrnjaka u
zemljama engleskoga govornog podruja, neka prezimena,
neki nazivi gradova.
Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih
pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i
jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu
nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u svezi njima. Na
satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije
izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne
slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno
tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri
priu.
PISANJE
E
prepisivanje kraih reenica prema predloku
E
nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeima
E
pisanje rijei i kratkih reenica
E
pisanje estitki prema pisanom predloku
E
uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
kod uestalih rijei teksta rijeima prema vidnome ili
zvunome predloku
odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti
i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena,
prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje
slobodnog vremena i praznika i sl.).
104
Engleski jezik

Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, koritenje
vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr.
vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao
pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju
znaenja nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednoga
strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa
rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja
slikovnih rjenika, koritenje slikovnih rjenika kao
pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina
pisanja odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih
medija pri uenju stranoga jezika.
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i
opisivanje sebe, lanova ue i ire obitelji i
prijatelja - njihovih tjelesnih i karakternih
osobina; usvajanje naziva za zanimanja
Kljune strukture i izriaji: My name is... I am 10. I
am from... I've got a small/big family. I live with my
mother, my father... My dad/mum is a teacher/ an
architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a
postman. What would you like to be? I've got many friends.
I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazy
about.../good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty.
I've got/He's got blond hair and blue eyes. To be/ have got.
2.
Dom i oko njega - opisivanje doma

(kue/stana),
njegove
unutranjosti
(sobe/pokustva) i prostora izvan i oko njega
(vrta, ulice, prometa)
Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is
small/big. There is/are - There is a hall, a living room...
There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot
of drawings on the wall. My street is/isn't very long. On,
in, under, in front of, behind.
3.
Nastavni predmeti u koli - imenovanje

nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne
kole, raspored sati, dani u tjednu, izraavanje
svianja i nesvianja, izricanje naredbi,
engleska abeceda, slovkanje rijei
Kljune strukture i izriaji: What is your favourite
subject? When do you have English/maths...? On
Mondays... Can you spell your name? Be good/bad at /
be best in. I like/don't like... My sister is playing in the
kindergarten now. Have you finshed the exercise?
105
4.
Slobodno vrijeme - imenovanje izvankolskih

aktivnosti, portova, hobija
Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at
five? I like swimming. I play badminton.I go skating in
winter.
5.
Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana,

godinja doba, mjeseci u godini, izricanje
vremena, ponavljanje glavnih brojeva od 1 do
100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi,
itanje osnovnih raunskih operacija i
telefonskih brojeva
Kljune strukture i izriaji: What's the time? - It's 5
o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. In the
afternoon/morning/ evening. On Sunday/ in
July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. What is your best
friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?
6.
Svijet u kojem ivimo - opisivanje svojega

mjesta / grada / drave / domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog
podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura,
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz
biljke i ivotinje - opisivanje i usporedba;
opisivanje svakodnevne/uobiajene radnje
Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The
capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
famous square in London. A squirrel is smaller than a
rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
longest river in the world is the Nile. The most famous sight
in New York is the Statue of Liberty. A story - stories, a
box - boxes.
7.
Hrana i zdravlje - ponavljanje i proirivanje

naziva za voe, povre i hranu u pojedinim
dnevnim obrocima, razgovor o zdravoj
prehrani, usporedba hrane i prehrambenih
navika nae i zemalja engleskoga govornog
podruja, razgovor o zdravlju i zdravom
nainu
ivota,
kretanje
i
bavljenje
portom/tjelesnom aktivnou, kod lijenika najee tegobe
Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch,
dinner, supper. I'd like some... Would you like any...? I
wouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk,
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've
got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. I
cough/sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
tooth - teeth, a sheep - sheep, a child - children.

8.
Engleski jezik
Blagdani - usporedba obiaja vezanih uz

proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama
engleskoga govornog podruja; upoznavanje
uenika s proslavom Valentinova, pisanje
prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i
kako se slavi
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
Glagoli
E
prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
E
uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik,
kratki odgovori na pitanja)
E
izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja
(present continuous uestalih glagola - potvrdni, upitni i
nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E
izraavanje zapovjedi i molbi imperativom
E
izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
glagola can
Zamjenice
E
osobne zamjenice
E
postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
(who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? Because...)
E
uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are)
E
uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those
Imenice
E
razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i
nekih primjera nepravilne mnoine imenica (wolf,
mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti u pisanju (a
story - stories, a box - boxes)
E
izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva
(Saxon genitive)
lan
E
neodreeni lan a / an
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
teme po izboru nastavnika i/ili uenika, prigodne prie,
pjesmice, recitacije, kulturno-civilizacijske teme ili
pripremaju tematski panoi ili projekti.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
lanovi ue i ire obitelji, tjelesne i karakterne osobine
ljudi, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne kole,
izraavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do
100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100,
itanje osnovnih raunskih operacija (zbrajanje i
oduzimanje), itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih
brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling),
slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji,
glazbala), imenovanje i opisivanje odjee koju nosimo u
odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva
za boje, opisivanje doma (kue/stana), njegove
unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje
(vrt/ulica /promet), snalaenje u prostoru/na ulici (odnosi
u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena
(godinja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi
dana/sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i
ivotinje, opisivanje svojega mjesta/grada, ponavljanje i
proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanje
obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u
zemljama engleskoga govornog podruja, upoznavanje
uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.
i razumjeti oko 300 leksikih jedinica.
Ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
Pridjevi
izraavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my,
your, his, her, our, their)
E
stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i
nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad
Prilozi
E
prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today,
now, usually, always, sometimes)
Prijedlozi
E
pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between)
Brojevi
E
E
redni brojevi od 1 do 100
E
would za izricanje elja i planova u budunosti
E
izraavanje ishoda neke radnje (present perfect simple)
E
globalna uporaba odreenog lana the
E
JEZINE FUNKCIJE
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, imenovanje
zanimanja, imenovanje kolskih predmeta u 5. razredu
osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja te stava prema
neemu, opisivanje naina provoenja slobodnog vremena,
imenovanje i opisivanje odjee, opisivanje svojega doma i
onoga to ga okruuje, snalaenje u prostoru, izraavanje
pripadnosti, izraavanje koliine, izraavanje vremena,
GRAMATIKE STRUKTURE
Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna
gramatika pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu,
kroz primjere, a uenici je i dalje uglavnom usvajaju
globalno u sklopu predloenih jezinih struktura.
106
Engleski jezik
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje

zahtjeva, naredbe i molbe, imenovanje i opisivanje biljaka i
ivotinja, estitanje blagdana i roendana i sl.
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna
sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre,
neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama iji se jezik ui
(npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
Djeja knjievnost: Na nastavi obraditi nekoliko
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz
chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst
ravnopravno sudjeluju u predstavljanju prie. Obraditi jo
najmanje jednu tradicionalnu priu ili bajku.
E
E
struktura i tematskih sadraja

poznatih situacija
sposobnost koritenja jednostavnih reenica za
povezivanje elemenata prie s pomou slikovnih
kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada
npr. postera na neku od obraenih tema
ITANJE
E
uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora uestalih
rijei
E
sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraeg teksta
nakon sluanja zvunih uzoraka
E
imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim
pisanim uputama
E
tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih
vidnim sadrajima
E
poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
svakodnevnim prigodama
E
postupno svladavanje reenine intonacije
SLUANJE
E
E
povezivanje vidnog (slikovnog) i slunoga (jezinog)
sadraja
E
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E
globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
E
glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na
materinski jezik
E
PISANJE
E
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskog
i engleskog jezika
E
pisanje reenica/kratkih tekstova na osnovi obraene
tematike i rjenika
E
sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
podataka na obrascima
E
sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o
sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i onomu
to rade
E
popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema
uzorku i pisanje kraih reenica
E
pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja
E
povezivanje pomijeanih dijelova kratkog teksta u
smislenu cjelinu
E
pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno
usvojenih sadraja

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja,
prema zvunom uzorku
E
sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene
jezine sadraje i situacije
E
spelling (slovo po slovo)
E
engleskoga jezika
E
reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
E
reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
uzoraka
E
u sklopu osnovnih jezinih funkcija
E
sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih
dosega:
odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti
i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena,
prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje
107
Engleski jezik
slobodnog vremena i praznika i sl.)

Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje
vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (boje,
crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), koritenje
sadraja teksta, voenje vlastitog rjenika, usustavljivanje
rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
udbeniku te dvojezinih, a postupno i jednojezinih
rjenika, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija,
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranog jezika, koritenje raunala, elektronike pote i
interneta u uenju stranoga jezika, predstavljanje rezultata
pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnog i suradnikoga uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti
jezini portfolio) i meusobnog vrjednovanja uenika,
samostalno zakljuivanje.
3.
Zanimanja - imenovanje zanimanja, vrste

poslova, opis prostora u kojem se posao
obavlja
Kljune strukture i izriaji: good/better/the best,
bad/worse/the worst, much/many-more-the most. He is a
postman. - He works at the post office/ He delivers letters.
My mum is a nurse. She works in a hospital.
4.
Hrana - kupovanje namirnica u trgovini /na

trnici, imenovanje i razlikovanje namirnica,
izricanje koliine i cijene, izraavanje ukusa,
Kljune strukture i izriaji: some, any, much, many.
Have you got any/some milk? Yes, we have some. Are
there any flowers? No, there aren't any. Yes, there are some.
How much money/sugar/tea? How many apples/cars/
people...?
5.

Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,
Novi Zeland - upoznavanje kulture i
civilizacije te znamenitih osoba
Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor. She
played tennis last weekend. We went home after school
yesterday, but she didn't. When did they arrive in London?
On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock,
in the afternoon.
6.
Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza

vezanih uz medije, port, praznike i putovanja,
pomo u kui, prepriavanje doivljaja i
iskustava
Kljune strukture i izriaji: Have you finished your
work? I've done my homework. Must / have to: They must
do their homework. Then they can play on the computer or
read comics. Where were you last summer? - I was in Italy.
I visited Rome and Venice. Next summer I am going to
visit the USA.
7.
Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih

obiaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda
engleskoga govornog podruja
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - razgovaranje o
sebi,
obitelji,
prijateljima,
njihovim
osobinama, izgledu; opis mjesta u kojem
ivimo, regije, jezika kojim govorimo, opis
svojega doma, ulice, trgovina, kina, kazalita,
muzeja, portskih objekata i sl., izricanje
svakodnevne radnje i obveze
Kljune strukture i izriaji: to be, have got. There is /
there are. He is drinking his tea. I always/sometimes /never
go to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'm
wearing a dress. This is my room, not hers. Must / have to:
We must do our homework. He has to work hard.
2.
Zdrav ivot i okoli - proirivanje rjenika o

zdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravoj
hrani i zdravome ivotu, ekologiji i zatiti
okolia
Kljune strukture i izriaji: We must protect the
environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic
bottles. I'm going to cook lunch tomorrow. She is going to
visit her friends. In 50 years we will have no water.
tomorrow, next year. Can I go out? No, you can't. Can we
surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
football.
IZBORNE TEME
uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti,
tematski panoi, posteri i slino. Sadraji se obogauju
novim slunim i vidnim materijalima.
108
Engleski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
lan
E
neodreeni lan a / an i odreeni lan the
Pridjevi
E
stupnjevanje pridjeva (jednosloni, viesloni i
nepravilni pridjevi good, bad, many, much)
Prilozi
E
prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici
E
prilozi i prilone oznake vremena
Prijedlozi
E
prijedlozi za mjesto i vrijeme
Brojevi
E
glavni i redni brojevi od 1 do 1000
E
present perfect simple za izricanje ishoda radnje
E
E
phrasal verbs
E
neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
swimming in the sea
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima;
karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ili
mjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojim
govorimo, opisivanje svojega doma; proirivanje rjenika o
zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zatiti okolia;
opisivanje svakodnevnih obveza u kui, koli,
komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u
trgovini, poti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000;
vokabular vezan uz medije, port, putovanja, prepriavanje
svojih iskustava; proirivanje izraavanja i opisivanja
kronolokoga i atmosferskog vremena; ponavljanje i
proirivanje vokabulara o odjei; upoznavanje kulture i
civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja,
znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim
osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina
proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog
podruja, obiaji, pjesme, tipina blagdanska jela i sl.
usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksikih jedinica, a na
razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje
od 7 do 9 novih leksikih jedinica po satu novoga gradiva.
Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki
proirivati prema tematskim sadrajima i zanimanju
uenika.
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu predloenih tematskih podruja i jezinih
struktura:
prianje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba i
situacija, postavljanje pitanja, snalaenje u prostoru i
vremenu, uljudno ponaanje, izricanje sklonosti i potreba,
izraavanje stava, prepriavanje prolih dogaaja, izricanje
radnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje se
ponavljaju, traenje i davanje informacija, izricanje
buduih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrile,
usporeivanje predmeta i osoba, estitanje blagdana,
roendana i sl., pisanje estitki, poruka i pisama.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture uenici usvajaju u predloenim
jezinim strukturama.
Glagoli
E
glagoli to be i to have/have got
E
there is / are
E
present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
present simple u odnosu na present continuous
E
planirana budua radnja uz pomo going to future
(potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E
would za izricanje elja i planova u budunosti
E
traenje doputenja uz pomo glagola can (upitni i
nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E
izricanje obveze uz pomo must / have to
E
izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih
i nekih nepravilnih glagola
Zamjenice
E
posvojne zamjenice (mine, yours...)
E
ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those
Imenice
E
tvorba mnoine imenica
E
brojive i nebrojive imenice
E
neodreena koliina uz pomo some, any, much, many
E
razlika izmeu How much? i How many?
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji su uvrteni
u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanja, razni podatci o
blagdanskim i drugim obiajima, pjesme, igre, plesovi,
dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme,
odijevanje, nain stanovanja, informacije o zemljama,
glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima,
umjetninama, muzejima, galerijama, izletitima,
nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz
podruja knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim
obiajima vezanim uz svakodnevni ivot.
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu
slikovnicu s nepoznatom priom i jednu kratku priu,
basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici nakon
obradbe mogu samostalno proitati.
SLUANJE
E
prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
109

E
E
E
E
Engleski jezik
PISANJE
E
pisanje diktata nakon obradbe sadraja
E
uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E
abecede
E
pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih
E
sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i
rada, te o kolovanju
E
popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju
E
odgovaranje na pitanja
E
povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih
E
obraenih sadraja
E
ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
E
samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih
sadraja
E
samostalno i zajedniko osmiljanje tekstova i
grafikih rjeenja za razredni pano
razumijevanje paljivo artikuliranoga govora

razumijevanje i izvravanja uputa i naredbi
tematike
materinski jezik

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
engleskoga jezika
E
reproduciranje reenine intonacije
E
reproduciranje zvunih modela
E
E
pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih
zvunih modela
E
E
obraene cjeline
E
E
E
smislenu cjelinu
E
(postera, teksta, i sl.)
E
sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne
poticaje
E
E
reproduciranje dijaloga u kojim uenici samostalno
E
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.
provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i
stereotipa, nenasilno rjeavanje sukoba i sl.
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje
vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, usklopivanje i sl.), voenje
vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za
pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, uoavanje i
pronalaenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih
i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka (npr.
predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje
konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i
dr.), primjena tehnika zapamivanja (npr. mnemotehnike,
rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koritenje novih
medija u uenju stranoga jezika, predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
ITANJE
E
sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja
uzorka
E
poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim
sadrajima
E
razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E
i rjenika
E
E
E
110
Engleski jezik
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj i prijatelji - ponavljanje i proirivanje
rijei i izraza za predstavljanje i opis obitelji i
prijatelja, razgovaranje o problemima mladih u
suvremenom svijetu, o sukobu narataja,
problemima u razredu, koli, meu
prijateljima
Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me.
My father flies to New York every Saturday but this
Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I
had a car accident. I didnt get hurt. I had to call my friend
yesterday to pick me up at my home because my leg hurt
badly. Who opened the door? What happened three days
ago? She is more beautiful than her friend. This is the best
film I have ever seen.
2.
3.
4.
5.
Zemlje engleskoga govornog podruja obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju

zemalja engleskoga govornog podruja,
usporedba s Hrvatskom
Kljune strukture i izriaji: Since /for - I have known
him for 3 years. I have known him since 2001. Already/
yet. She has already finished her homework. I havent
finished yet. Have you visited Australia? - No, but we flew
to New York last spring. The USA, the Sava, the Adriatic
Sea. Anybody, something, nowhere. Theres something in
your hair. Have you seen anybody in the building?
6.
Blagdani - obiljeavanje blagdana Boia i

Uskrsa - rad na prigodnim tekstovima i
pjesmama, usporeivanje obiaja vezanih uz
blagdane
IZBORNE TEME
tematski panoi, posteri i slino, kao na primjer o ekolokoj
problematici, modi i slino.
Zdrav ivot i okoli - ponavljanje i proirivanje

rjenika na temu zdravoga ivota, razgovor o
zatiti
okolia,
ugroenim
biljnim
i
ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu;
prijedlozi kako pomoi ugroenim vrstama
Kljune strukture i izriaji: Endangered species live all
over the world. The wolf and the brown bear live in the
forests of Croatia. What can we do to protect them?
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Slobodno vrijeme i kako ga provodimo ponavljanje i proirivanje rjenika vezanog uz

slobodno vrijeme, razgovaranje o televizijskom
programu, odlasku u kino, vrstama filmova,
sluanju glazbe, vrstama glazbe, portovima,
itanju knjiga i knjievnosti
Kljune strukture i izriaji: Can/could/be able to: I can
see the waves crashing on the beach. Well be able to talk to
people from other planets. I could sing but I couldnt play a
musical instrument. Girls room, girls room, childrens
room. My favourite film/movie is.../I saw it last week... I
often listen to classical music. I have never seen such a good
movie.
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje sebe, predstavljanje i opisivanje prijatelja i
lanova ue i ire obitelji, problemi mladih u suvremenom
svijetu i problemi sukoba generacija, zdrav nain ivota,
ekoloke teme o ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i
zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o stanovanju,
zanimanjima i poslovima, o slobodnom vremenu - odlasku
u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu
i knjievnosti, prepriavanje vlastitih doivljaja,
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja,
znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
a razumjeti oko 600 leksikih jedinica. Ne bi trebalo
nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se
Doivljaji i mata - prianje o vlastitim

doivljajima i pustolovinama i o likovima iz
mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili
romana za djecu i mlade
Kljune strukture i izriaji: Tourists will stay in hotels
on the moon. Some people wont like the moon. We are
going to travel by rocket in the future. It was raining heavily
the whole day yesterday. Milly was watching television
when she heard a loud crash. While I was cooking, my
friend was watching TV.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno, najee
induktivno.
Glagoli
E
present continuous - upitni, nijeni i potvrdni oblik
E
present simple - upitni, nijeni i potvrdni oblik
111
Engleski jezik
uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskog govornog podruja, neka
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i
praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica.
Uenici se upoznaju s povijeu zemalja engleskog
govornog podruja, velikim gradovima i njihovim
zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske
jedinice susreu se s piscima i autorima iz zemalja
engleskog govornog podruja, te s njihovim knjievnim
djelima i likovima.
Knjievnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih
pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke,
brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati
najmanje dvije kratke prie od kojih jedna moe biti strip.
Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu,
narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
past simple pravilnih i nepravilnih glagola

trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni,
upitni i nijeni oblik)
E
razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u
prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom
radnjom
E
budua radnja i predvianje sa simple future
E
planovi u budunosti - going to future
E
radnja u present perfectu (potvrdni, nijeni i upitni
oblik)
E
uporaba modalnog glagola have to + infinitive za
izricanje obveze u sadanjosti i prolosti
E
uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje
sposobnosti u sadanjosti, budunosti i prolosti
E
phrasal verbs
Zamjenice
E
pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i
akuzativu)
E
odnosne zamjenice (who,which, that i whose)
E
E
Imenice
razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne
E
imenicama
E
posvojni genitiv u jednini i mnoini
lan
E
neodreeni lan a/an
E
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E
proirivanje komparacije pridjeva novim primjerima
Brojevi
E
ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000
Reenice
E
E
neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere,
itd.
E
povratne zamjenice
E
glagolske imenice
E
odnosne reenice
E
SLUANJE
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja
i
razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika
E
govora
E
sposobnost razumijevanja i izvravanja jednostavnijih
uputa i naredbi
E
sadraja
E
E
globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
engleskoga jezika
E
sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina
engleskoga jezika
E
snimljenih slunih modela
E
slovkanje (izgovor slova abecede)
E
obraene cjeline
E
E
E
smislenu cjelinu
JEZINE FUNKCIJE
izraavanje srodnosti/pripadanja, izraavanje problema
mladog narataja, izraavanje problema odnosa prema
roditeljima, izraavanje problema u odnosu meu
vrnjacima u razredu i u ivotu, gledita i miljenja,
izraavanje zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje
vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi i predvianja za
budunost, davanje savjeta, estitanje blagdana, roendana,
pisanje pisama prijateljima.
112

E
E
E
E
E
E
Engleski jezik
provoenje slobodnog vremena i sl.)

(postera, teksta i sl.)
prepriavanje uz likovne poticaje, prepriavanje
slijeda dogaaja
prepriavanje proitanoga i obraenog teksta
prepriavanje dogaaja iz osobnog iskustva
reproduciranje razgovora u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine dijelove
samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama
sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranju uloga

biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje
vidnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenje
vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za
pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, koritenje
dvojezinoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i
analogija, poticanje uenika na koritenje strategija uenja
primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming),
mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka
(npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova,
koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
koritenje novih medija u uenju stranoga jezika uz pomo
uitelja, predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog
rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o
vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja,
samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i
meusobnoga vrjednovanja uenika.
ITANJE
E
sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E
sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja
uzorka
E
poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim
sadrajima u svakodnevnim prigodama
E
tiho i glasno itanje tekstova prethodno obraenih
struktura i rjenika
E
E
itanje fonetskih simbola u rjeniku
PISANJE
E
uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E
abecede
E
pisanje kraih diktata
E
sposobnost pisanja prema uzorku
E
pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih
E
sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta
ivljenja i rada, kolovanja
E
nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju
E
E
povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
E
obraenih sadraja
E
samostalno pisanje voenih sastavaka
E
E
samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih
sadraja
E
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi
mladih,
razgovaranje
o
neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na
portskim priredbama, ulici, nasilje meu
kolskom djecom, problemi vezani uz odnos
meu naratajima, odabir zanimanja i traenje
zaposlenja, vanost uenja stranih jezika
Kljune strukture i izriaji:You should talk to your
parents about the problem. I'm going to study at the
university. I'll help you carry the bag.
2.
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr.
113
Mladi i njihovi interesi - provoenje

slobodnoga vremena, mediji, glazba, itanje,
port, kuni ljubimci, razgovaranje o izgledu i
modi, statusnim simbolima, ljubavi i
zaljubljivanju
Kljune strukture i izriaji: She has already seen that
comedy. She was at the theatre yesterday. You must take
care of your pet. Today's fashion is much nicer than...
my/mine, etc. This book is mine.

3.
Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u

stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju,
pisanje kratkoga pisma ili razglednice,
Hrvatska kao turistiko odredite
Kljune strukture i izriaji: While I was sitting in the
doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did
you spend your winter holidays? - We went to
Greece...Croatia has got the most beautiful coast in the
world.
4.
Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u

svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki
problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, internet, mobitel
Kljune strukture i izriaji:The natural habitats of many
animals are destroyed by human activity. Many people die
of starvation in Africa. My parents always tell me not to
leave the light on.
5.
Zemlje engleskoga govornog podruja i

Hrvatska - zemljopisna obiljeja, povijesni
dogaaji, kultura i civilizacija
Kljune strukture i izriaji: He likes coffee but he doesnt
like tea. Columbus discovered America but it was named
after Amerigo Vespucci.
6.
Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz

blagdane i usporeivanje blagdanskih obiaja s
naim obiajima u Hrvatskoj
Engleski jezik
zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr.
ukljuivanje Hrvatske u EU); blagdani.
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira
se uvoenje 10 - 12 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki
ponavlja i proiruje novim temama posebice iz podruja
kulture i civilizacije. Treba poveati broj izvornih tekstova.
GRAMATIKE STRUKTURE
Glagoli
E
present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici,
uporaba i razlikovanje uporabe)
E
past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba)
E
simple future / going to future za izricanje budue radnje
E
modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i
oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall
/ should, will / would)
E
phrasal verbs
E
pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /
past) tvorba, oblici, uporaba
Zamjenice
E
osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu)
E
odnosne zamjenice (who, which, that, whose)
E
povratne zamjenice (myself)
E
posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
obliku i uporabi
E
neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd.
Imenice
E
jednina i mnoina imenica - pravilnih i nepravilnih
E
imenicama
E
glagolske imenice
lan
E
neodreeni lan a/an
E
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E
posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
obliku i uporabi
E
proirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva
E
razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i
mjestu u reenici
Prilozi
E
prilozi naina (tvorba i uporaba)
E
prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u
reenici
Brojevi
E
Reenice
E
neupravne molbe/zapovijedi
E
redoslijed rijei u reenici (SVO)
E
IZBORNE TEME
tematski panoi, posteri i slino kao na primjer o modi,
AIDS-u, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti
3 elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj,
prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi
vezani uz posao, traenje zaposlenja); svakidanjica;
(zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zatititi od
zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje,
port); putovanja (turizam, rad turistike agencije,
planiranje putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko
snalaenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vanosti
engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem
ivimo/ problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo,
glad, ekoloki problemi); teme iz kulture i civilizacije
114
Engleski jezik
E
vremenske reenice
E
question tags
E
upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj
reenici u present tenses
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i struktura:
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu
naratajima; prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava;
raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i
traenje zaposlenja; razgovaranje o vanosti znanja stranih
jezika radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama; razgovaranje o obiajima
povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije,
povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga
govornog podruja i usporedba s Hrvatskom; razgovaranje
o razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu i u
gradu; izvijee o putovanju; snalaenje u stranoj zemlji
kao turist; razgovaranje i izraavanje stavova o ekolokim
problemima i ugroenim vrstama, o nainu koritenju
slobodnoga vremena, o oekivanjima i planovima za
budunost, o svojim interesima i hobijima i ponaanju
mladih u vezi s tim; izraavanje molba, zahtjeva, zahvala,
elja, slaganja i neslaganja, obveza i dunosti.
sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kraih

i jednostavnijih naredbi
sadraja
sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
engleskoga jezika
govora sa stankama za zapamivanje znaenja
razumijevanje izjavnih reenica i pitanja,
tematike
uoavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih
materinski jezik

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E
sposobnost
prepoznavanja,
razlikovanja,
naglasnih i intonacijskih znaajki engleskoga jezika
E
sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih
sadraja
E
E
E
E
iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na
projektu u sklopu obraenih tema
E
sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u
sklopu obraenih tema
E
u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija
E
tematskih sadraja
E
sudjelovanje u kraim razgovorima u kojima uenici
E
sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranje uloga
pristojno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana;
obiaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu;
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja; imena i
prezimena u zemljama engleskoga govornog podruja;
vanija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u
sadrajima vezanih uz kolu: kolskim predmetima;
raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenje
slobodnoga vremena i praznika; stanovanje; kupovanje
ivenih namirnica; informacije o zemljama iji se jezik ui
(zemljopisna obiljeja, dogaaji iz povijesti, povijesne i
kulturne znamenitosti i sl.).
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer bi
trebalo uvesti najmanje dvije kratke prie, autorske basne
ili bajke i sl. One uenike koji su za to spremni treba
poticati da proitaju najmanje jednu neto dulju
pripovijetku, igrokaz ili krau dramu.
ITANJE
E
pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu
obraenih sadraja
E
uestalih rijei
E
sposobnost itanja reenica, razgovora i tekstova u
sklopu obraenih sadraja
E
imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama
E
sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova
o poznatim sadrajima
E
sposobnost razumijevanja i itanja poruka s
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama
E
E
itanje fonetskih simbola
SLUANJE
E
sposobnost razumijevanja izriaja i rijei koji su bitni
uenicima
E
sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim
svakodnevnim materijalima, poput reklama,
jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
E
sposobnost razumijevanja kraih i jednostavnijih
osobnih pisama
115
Engleski jezik
biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, ovladavanje
nekim tehnikama uenja, koritenje ilustracija kao
pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje rijei po
tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih),
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja
pri rjeavanju zadataka, primjena tehnika zapamivanja,
samostalno zakljuivanje, koritenje mogunosti masovnih
medija u funkciji uenja stranoga jezika, predstavljanje
rezultata pojedinanoga i skupnog rada na projektu, razvoj
samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o
vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja,
samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i
meusobnoga vrjednovanja uenika.
PISANJE
E
i engleskog jezika
E
prepisivanja reenica / kraih tekstova koji su
prethodno obraeni
E
sposobnost pisanja estitki za blagdane, poruka na
razglednicama, osobnih podataka na obrascima
E
E
odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
E
pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
usvojenih sadraja
E
pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu
E
pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i
struktura
Veliku
pozornost
treba
posvetiti
usvajanju
interkulturalnih kompetencija kako bi uenici razvili
osjeaj za uoavanje kulturolokih razliitosti unutar
civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama.
Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i
razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proiruju se znanja na
kognitivnoj razini: o kulturi kao nainu ivota u zajednici
odreenog jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput
knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela, te
drutveno-kulturalni kontekst.
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
razini vjetina potrebnih za ponaanje u ciljanom
drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).
116
Njemaki jezik
NJEMAKI JEZIK
UVOD
Njemaki kao
prvi strani jezik
Njemaki se jezik ne govori samo u Njemakoj, Austriji

i vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu,
dijelovima istone Francuske, istone Belgije i sjeverne
Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik ui se irom
svijeta, a posebice u zemljama srednje i istone Europe. Na
taj nain njemaki jezik moe posluiti kao sredstvo
komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim
govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika
toga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemakim
jezikom u raznim podrujima ivota na privatnom i
profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini,
bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem
masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske
integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemakoga
jezika bitan je imbenik u postizanju cilja viejezinosti
kao jednog od temelja ouvanja kulturne i jezine
raznolikosti naega kontinenta.
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti: pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje,
oslovljivanje, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag,
Frau/Herr Bari/Mller! Wie gehts? - Danke,
gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schn./Bitte schn.
Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske

srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viestoljetna
povezanost Hrvatske i zemalja njemakoga govornoga
podruja dovela i do kulturnih i jezinih proimanja.
Upravo su zato u hrvatskom knjievnom jeziku i nekim
hrvatskim narjejima prisutni utjecaji njemakoga jezika.
U nekim krajevima Hrvatske njemaki jezik kao materinji
jezik govore pripadnici njemake i austrijske manjine. U
okviru nastave njemakoga kao stranog jezika uitelji e
poticati uenike da sami pronau veze zemalja njemakoga
govornoga podruja s Hrvatskom kao i veze njemakoga i
hrvatskoga jezika.
Osnovna naela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave
njemakoga jezika te opis razina obrazovnih postignua
prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajednikom
Uvodu za strane jezike 2 koji sadri vane napomene za
primjenu ovog nastavnog programa.
1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje,

pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.
117
2.
Obitelj: predstavljanje sebe i ue obitelji

Kljune strukture i izriaji: Wer bist du? Ich bin... Wie
heit du? Ich heie... Wer ist das? Das ist... Wie heit
dein/deine...? Mein/meine... heit... Das ist meine
Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter,
Schwester. Wie heit dein/deine...? Mein/meine ...
heit...
3.
Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje

vlastite dobi i dobi prijatelja
Kljune strukture i izriaji: Wer ist das? Das ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? - Er/sie
heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).
4.
Igre i igrake: imenovanje i opis igraaka,

predmeta i igara
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist
ein/eine Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein.
Der Ball ist schn, rot, klein. Was machst du? - Ich spiele
Memory.
5.
kola: kolski pribor i aktivnosti u kolskom

okruenju, razumijevanje i izvravanje
osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji
ein/eine Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/
schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich!
Nimm bitte dein Buch!
6.
Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih

dijelova prirodnog okolia
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist eine
Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist
schn/grn/gro/klein... Welche Farbe hat der Apfel? Rot, gelb, grn.

7.
Kuni ljubimci: imenovanje i opis ivotinja

Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Haustier? Hast
du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eine
Katze. Wie heit deine Katze?
8.
Godinja doba: imenovanje godinjih doba i

izricanje osnovnih atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Es ist Sommer/Winter...
Die Sonne scheint. Es regnet/schneit.
9.
Roendan i proslava roendana: estitanje,

pjevanje prigodne pjesmice
Kljune strukture i izriaji: Alles Gute zum Geburtstag!
Hier bitte, dein Geschenk. Danke.
Njemaki jezik
Imenice
E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u
nominativu i akuzativu
E mnoina nekih imenica
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
Zamjenice
E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred
imenice
E pokazna zamjenica das
E upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
E glavni brojevi od 0 do 10
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen...
E upitni prilozi: wie...
Negacija
E nein
Reenice
E jednostavne izjavne reenice prema modelu:
S subjekt + predikat: Ich male.
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die
Rose ist rot.
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist
das? Wie heit du?
E glagoli sein i haben te neki najuestaliji glagoli u
mnoini prezenta
E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine
imperativa)
E jednina imenica s odreenim lanom u nominativu i
akuzativu
E osobne zamjenice: wir, ihr
E neki prilozi: hier, dort, rechts, links...
E neki prijedlozi: in, auf, unter...
E negacija nicht
E upitne reenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele
E inverzne upitne reenice
10. Blagdani, obiaji i tradicija

Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu
odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju
se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl.
Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi ue obitelji, predmeti (igrake i kolski pribor),
neki dijelovi prirodnoga okolia (cvijee i voe), neke
ivotinje (kuni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10,
osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i
naredbe, radnje na nastavnom satu), godinja doba i neke
osnovne atmosferske prilike.
Do kraja prve godine uenja u 1. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 130 leksikih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 80 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od otprilike 4 do 5 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu.
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, imenovanje i opis
predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izraavanje
molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana,
roendana i sl.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda uenici
bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini prezenta
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini
prezenta
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje
blagdana i roendana. Upoznaju se imena i prezimena
118
Njemaki jezik
vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga

podruja.
Djeja knjievnost: izvorne djeje puke pjesmice za
govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna
likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

kod uestalih rijei
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
obiaji i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih
reenica i pitanja
E navikavanje
na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni tekstovi)
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik

Uenici bi tijekom prve godine uenja u 1. razredu
trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja
jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga
rjenika (crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u
okviru neke odreene teme) i kao pomoi pri
razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za
tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi
slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati
na osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem
materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.

PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno
reagiranje na verbalne i neverbalne
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
na takva pitanja
E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu
pojedinih elemenata
E sudjelovanje
u kratkim dramatizacijama prema
zadanomu predloku
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govor i pjevanje
E koritenje vie reenica u nizu (2-3) za predstavljanje
sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga
predloka)
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili
E oponaanje
i izgovaranje specifinih glasova
njemakoga jezika u rijeima
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
E slovkanje
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
opratanju u komunikaciji s vrnjacima i
odraslima, predstavljanje
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/GutenTag!/Guten
Morgen!/Guten
Abend!
Gute
Nacht!/Auf
Wiedersehen!/Tschs! Wie heit du? - Ich heie... Wer
bist du? - Ich bin... Wie alt bist du? - Ich bin 8 Jahre alt.
Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac / Leibnitz /
Dsseldorf... Wie gehts? - Danke, gut. / Nicht so gut. /
Super. / So so.
ITANJE
E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i
reenica na razini poznatog i prethodno usmeno
obraenoga predloka
E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na
E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane
2.
PISANJE
E preslikavanje jednostavnih rijei i kraih reenica
prema grafijskom i likovnomu predloku, uz
dodavanje jednostavnih rijei ili povezivanje s
ilustracijama
E slaganje rijei iz predloenoga niza slova
119
Obitelj: predstavljanje ire obitelji, opisivanje

lanova obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre
Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/
Opa/Onkel... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
heit... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut,
streng/nicht streng, schlank...

3.
4.
5.
Njemaki jezik
Aktivnosti u koli i izvan nje: izricanje radnji,

izraavanje stajalita, izvravanje i izdavanje
naredbi, imenovanje osoba u kolskom
okruenju, pozivanje na igru i neke portske
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/machen wir
in der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen /
lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter
rechnen. Anne und Peter sind Schler. Ihr/e // Sein/e
Lehrer/Lehrerin heit Herr/Frau Schulze. Kannst du gut
singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was
machst du gern? Ich lese/spiele Fuball/spiele am
Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern.
10. Odjea: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih

predmeta
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein
Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schn. Welche Farbe
hat der Rock?
11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih
prometnih sredstava
Bus/Zug... Womit fhrst du? Ich fahre mit dem
Bus/Zug...
12. Blagdani, obiaji i tradicija:
kolsko okruenje: imenovanje kolskoga

pribora i nekih dijelova uionice
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein
Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im
Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische
sind hier? - Fnfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat
er/sie? - Zwlf. Wie viele... haben Karin und Karl?
IZBORNE TEME
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji
se obogauju slunim i vidnim materijalima.
Vrijeme: imenovanje i opisivanje godinjih

doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u
tjednu i izricanje punoga sata
Kljune strukture i izriaji: Wie viele Jahreszeiten hat
ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wie
ist das Wetter? - Schn / schlecht. Es ist kalt / warm /
windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche?
Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie
spt ist es? - Es ist drei Uhr.
6.
Kua i stan: imenovanje prostorija, snalaenje

u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das Bad.
Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier.
7.
Jelo i pie: imenovanje nekih vrsta jela i pia,

izraavanje osobnoga stajalita (nazora,
miljenja)
Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich
esse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag...
8.
ivotinje: imenovanje i opis ivotinja (kuni

ljubimci, ivotinje u zoolokom vrtu i na selu),
glasanje nekih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu
Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Br ist gro. Der
Hund bellt.
9.
Nae tijelo: imenovanje i opisivanje nekih

dijelova tijela
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Der Kopf/die
Augen. Wie sind deine Augen? Blau.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i
upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi ire obitelji, predmeti (kolski pribor, kolski
prostor, osobe u koli), kuni ljubimci i ivotinje na selu i
u zoolokom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i
proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i
naredbe, izricanje radnji), djeje igre (pozivanje na igru i
neke portske aktivnosti), godinja doba i atmosferske
prilike, kronoloko vrijeme (dani u tjednu, puni sat),
prostorije u kui i stanu, snalaenje u prostoru, osnovne
vrste jela i pia, neki odjevni predmeti, neka osnovna
prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
Do kraja druge godine uenja u 2. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 220 leksikih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksikih
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
trebalo uvoditi vie od otprilike 5 do 6 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki
ponavlja i proiruje.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno,
nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini i mnoini prezenta
120
Njemaki jezik
i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale,
elje, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i
sl., pozivanje na igru i sl.
uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini

i mnoini prezenta
E prezent modalnih glagola: knnen i mgen u jednini;
oblici mchte i mchtest
E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja
(2. lice jednine i mnoine imperativa)
Imenice
nominativu i akuzativu i s odreenim lanom u
nominativu
E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu
lan
Zamjenice
E osobne zamjenice u jednini i mnoini: ich, du, er, sie,
es, wir, ihr, sie
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
ihr/ihre ispred imenica
E pokazna zamjenica: das
Pridjevi
Brojevi
Prijedlozi
E neki prijedlozi: mit, in...
E uestali prijedlozi u jezinim obrascima
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort...,
schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
E upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...
Negacije
E nein, nicht
Reenice
S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata
/prilona oznaka: Das Heft ist gelb/hier.
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist
das?
E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom: Ich
kann schwimmen.
E jednina imenica s odreenim lanom u akuzativu
E neki prilozi: jetzt
E neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
E jednostavne upitne reenice s upitnom zamjenicom
welcher,-e,-es
E inverzne upitne reenice s modalnim glagolom
E
blagdana i roendana, nain stanovanja, neka jela,
prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena
vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga
podruja, nazivi nekih gradova i sl.
Djeja knjievnost: izvorne djeje narodne pjesmice za
govorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma,
didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki brae
Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika,
barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
SLUANJE
E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno
usmeno obraen
E navikavanje
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno
reagiranje na verbalne i neverbalne
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih
tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja
E reproduciranje
kratkih dijaloga uz samostalnu
izmjenu pojedinih elemenata
E sudjelovanje
u kratkim dramatizacijama prema
zadanomu predloku
govor i pjevanje
E koritenje vie reenica u nizu (3-4) za predstavljanje
sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga
predloka)
E oponaanje
E slovkanje
JEZINE FUNKCIJE
raspoloenja, stajalita, svojine, dobi, koliine, imenovanje
121
Njemaki jezik
ITANJE
E razumijevanje
jednostavnih kratkih tekstova o
poznatim sadrajima
E glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su
E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu
modelu
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i
opisivanje prijatelja i ire obitelji
Kljune strukture i izriaji: Wer ist das? Das ist mein/e,
sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie
heit sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? - Er/sie heit... Wie
alt ist dein/deine...? - Er/sie ist... Was macht er/sie gern?
Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie?
Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien / Deutschland /
sterreich...
PISANJE
E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih
reenica i kratkih tekstova koji su prethodno
obraeni
E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeima
E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
logian slijed
E pisanje estitke za blagdane prema predloku
E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reenica o
poznatim prethodno usmeno obraenim sadrajima
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
E uoavanje
osnovnih razlika izmeu ortografije
hrvatskog i njemakog jezika
obiaji, hrana i sl.).
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 2. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika
(crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru
neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju,
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu
pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na
osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem
materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti
oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
122
2.
Nae tijelo i zdravlje: imenovanje nekih

najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir
weh? Ich bin krank. Mein / meine... tut weh. Ich huste /
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /
Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/
Sport treiben...
3.
Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i

potreptina
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht er im
Bad? Ich bade/putze mir die Zhne/wasche mir die
Haare/kmme mich... Was brauchst du dazu? Die
Zahnbrste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch,
den Spiegel...
4.
Odjea i obua: imenovanje i opisivanje

odjevnih predmeta, izraavanje ukusa
Kljune strukture i izriaji: Was hast du heute an? Eine
Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das
T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu,
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie
sind.... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.
5.
Put do kole: izricanje naina dolaska u kolu

(prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila
ponaanja u prometu
Kljune strukture i izriaji: Wie kommst du zur Schule?
Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fu. Womit fhrst du nach
Hause? Mit der Straenbahn... Wie lange musst du
fahren/gehen? Wer geht/fhrt mit? Darfst du bei
Rot/Grn/Gelb ber die Strae? - Nein./Ja.
6.
Uionica: imenovanje predmeta, pokustva i

opreme u uionici, odnosi u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Was ist alles im
Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CDPlayer/Videogert/Lampen/Bnke... Wie viele Sthle
sind hier? Wie viele Bcher haben wir? Wie viele Hefte
haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter /
neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...

7.
Njemaki jezik
Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova

stana i kue, pokustva i ureaja u kuanstvu
Kljune strukture i izriaji: Das Wohnzimmer ist
gro/klein/hell... In der Kche steht der Herd. Der Tisch
steht vor dem Fenster.
8.
Kronoloko i atmosfersko vrijeme: dani u

tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba,
mjeseci
Kljune strukture i izriaji: Wann haben wir Deutsch?
Wann hast du/hat er/sie Tennis? - Am Montag und am
Mittwoch. Wie spt ist es? - Es ist halb drei. Welche
Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es
regnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat
haben wir jetzt? - Januar. Welche Monate sind im Winter?
- Dezember, Januar, Februar und Mrz.
9.
portske aktivnosti i igre: imenovanje i

izricanje radnji
Kljune strukture i izriaji: Was machst du auf dem
Sportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du?
Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju,
uljudno ophoenje, prijatelji i lanovi ire obitelji, kolski
pribor, kolski prostor, dijelovi stana i kue, namjetaj i
aparati u kuanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0
do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje
(najee upute i naredbe, radnje), kronoloko vrijeme
(dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci),
atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najee
zdravstvene tegobe u djejoj dobi, jelo i pie (obroci),
voe i povre, prometna sredstva i ponaanje u prometu,
osobna higijena, odjea i obua, neke portske aktivnosti i
igre, proslava roendana.
Do kraja tree godine uenja u 3. razredu osnovne kole
nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i
proiruje.
10. Prehrana: imenovanje obroka, voa i povra,

izraavanje vlastitoga ukusa
Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst
du/magst du nicht? Welches Gemse/Obst mag dein/e
Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../ mag
kein/e/n...? Was frhstckst du? Was isst/trinkst du zu
Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das
Frhstck / Mittagessen / Abendessen bei dir? Mchtest
du/mchten Sie...?
GRAMATIKE STRUKTURE
nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3.
strukturama:
Glagoli
E glagoli haben i sein u prezentu
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini
i mnoini prezenta
E prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s
povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu
E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen,
drfen u jednini; oblici: mchte, mchtest, mchten
E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja
(2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno
obraanje sa Sie)
Imenice
E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim
lanom u nominativu i akuzativu
E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu
lan
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine
Pridjevi
11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za

proslavu roendana i roendanske proslave
Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag?
Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen?
Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem
Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht
ihr auf der Party? Wir hren Musik, singen, spielen...
Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk.
Danke.
IZBORNE TEME
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava
se obogauje slunim i vidnim materijalima.
123
Njemaki jezik
Djeja knjievnost: narodne/tradicionalne djeje pjesmice
i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna od
najpopularnijih bajki brae Grimm uz usporedbu izvorne i
moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz
hrvatske djeje knjievnosti, dvije likovno kvalitetne
izvorne slikovnice.
Brojevi
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor,
zu, fr...
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier,
dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...
Negacije
E nein, nicht
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine
Reenice
S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata /
prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am
Samstag.
E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju
E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s
modalnim glagolom
SLUANJE
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru elementarnih jezinih funkcija
na takva pitanja
E reproduciranje
E samostalno
voenje kratkih dijaloga u okviru
poznatih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji
(sa/ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo
pitanja ili vizualnih poticaja
E iznoenje rezultata skupnoga rada
E oponaanje
E slovkanje
E
E
E
E
E
E
E
prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen i

drfen u mnoini
preterit glagola sein i haben u jednini
osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u
dativu i akuzativu
neki vremenski prilozi: gestern...
neki prijedlozi: von, nach, bei, ber...
upitni prilog womit
uporaba lana uz imena zemalja i zemljopisnih
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)
JEZINE FUNKCIJE
raspoloenja, svojine, dobi, koliine imenovanje i
opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
prepriavanje slijeda dogaaja, izricanje odnosa u prostoru
i vremenu, izraavanje stajalita, albe, zahvale, elje,
zahtjeva i naredbe, traenje informacija, estitanje
blagdana, roendana i sl., pozivanje na igru ili neku drugu
zajedniku aktivnost i sl.
uljudno ophoenje, estitanje blagdana i roendana, neke
aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene
navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, portske
aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja
njemakoga govornoga podruja i neke osnovne
informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih
kraih tekstova o poznatim sadrajima
E glasno
itanje jednostavnih reenica koje su
sadre poznate strukture i leksik
E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu
modelu
124
Njemaki jezik
PISANJE
E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima
logiku cjelinu
E pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje pozivnica za proslavu roendana, estitki za
roendan i blagdane prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru
E pisanje
rijei prema zvunomu modelu (npr.
slovkanih rijei)
kod uestalih rijei
E uoavanje
hrvatskoga i njemakoga jezika
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja i osobe oko mene: iznoenje osobnih
podataka o sebi i poznatim osobama,
Kljune strukture i izriaji: Ich heie... Ich bin... Jahre
alt. Ich lebe in... Ich wohne in der ...-Strae
Nummer.../am ...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierte
Klasse. Meine Schule heit... Mein/e Klassenlehrer/in
heit... Mein bester/meine beste Freund/in heit..., Er/sie
ist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in...
Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...
obiaji, obroci, prometna sredstva i sl.).
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se
sluiti se vizualnim elemenata radi zapamivanja jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika
(crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru
neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju,
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu
pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na
osnovi veega broja primjera, tematski usustavljivati leksik,
uoiti nain strukturiranja slikovnoga rjenika i naela
abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku,
koristiti popis rijei npr. u udbeniku i slikovnih rjenika,
uoiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, sluiti se
znanjem materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
125
2.
Zanimanja:
imenovanje
nekih
eih
zanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrste
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die Kellner
/ Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin /
Automechaniker / Verkufer...? Auf dem Feld/im
Restaurant / Bro / Krankenhaus / Supermarkt. Was
macht er/sie? - Er/sie programmiert / verkauft / bedient
Gste / unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/e
Eltern von Beruf?
3.
Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih

predmeta, iznoenje rasporeda sati, dana u
tjednu, izricanje sati
Kljune strukture i izriaji: Welche (Schul)fcher hast
du/habt ihr am Montag? Wie heit dein Lieblingsfach?
Welches Fach magst du nicht besonders? Wann
beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? - 10 vor/nach...
Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die groe Pause?
Wie lange dauert die Pause?
4.
Slobodno vrijeme: imenovanje izvankolskih

aktivnosti, portova, hobija, izricanje stajalita
o tim aktivnostima
Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby?
Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du
gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern?
Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?
5.
Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i

odgovarajuih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht sie/er
am Morgen? - Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich
frhstcke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/macht
er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe
fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch...
Er/sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.

6.
7.
8.
9.
Njemaki jezik
Kupovina namirnica: voenje razgovora u

trgovini i/ili na trnici, izricanje koliine i
cijene
Kljune strukture i izriaji: Kann ich dir helfen? Ich
mchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte...
Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen...
Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

Kljune strukture i izriaji: Ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr.
Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i
sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
Aktivnosti u kui: izricanje radnji i zaduenja

u domu
Kljune strukture i izriaji: Was machst du in der Kche?
Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das Geschirr
ab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele /
lerne / rume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie
sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e
Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
Briga o zdravlju: izricanje naina ponaanja,

savjeta i zabrana u sluaju bolesti
Kljune strukture i izriaji: Christine/Thomas ist krank.
Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bett
bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/
viel schlafen... Sie/er darf nicht Fuball spielen/
rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will
nicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern rgern sich.
LEKSIKA PODRUJA
Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
(prijatelji, ira obitelj), aktivnosti u koli i izvan nje, nazivi
nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme
(izvankolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike,
dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloko vrijeme
(dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godinja doba, mjeseci),
glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanje
i aktivnosti u kui, blagdani i proslave, neki vaniji
objekati u mjestu, kupovanje namirnica (koliina i cijena),
zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoli i ponaanje u
prirodi.
Do kraja etvrte godine uenja u 4. razredu osnovne
jedinica, a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksikih
proiruje i ponavlja.
Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih

graevina u mjestu, snalaenje u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in...
Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Grostadt. Was
gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nhe? Es
gibt ein/e/en // kein/e/en Kino, Geschft, Post, Hotel,
Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Strae, am...
Platz.
10. Prirodni okoli i ponaanje u prirodi:

imenovanje i opis krajolika, ponaanje u
prirodi
Kljune strukture i izriaji: Das ist eine/ein
Wiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heit... Er/sie/es ist
in sterreich/Kroatien... Er / sie / es ist grn / schn /
gro / hoch / lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie
machen Ausflge. Machst du manchmal Ausflge? Wohin?
Womit fhrst du? Wer kommt mit? Was drfen wir nicht
in der Natur machen? Blumen pflcken, Abfall liegen
lassen...
GRAMATIKE STRUKTURE
nego ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda
uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent glagola sein i haben
E prezent
uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja ukljuujui i neke sloene glagole
E prezent nekih povratnih glagola u jednini
E konstrukcija es gibt
E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen,
drfen i wollen u jednini; oblici mchte, mchtest i
mchten
E preterit glagola sein i haben u jednini
E zapovjedni
nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u
nominativu i akuzativu jednine
E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoine
11. Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja

praznika, pisanje razglednice
Kljune strukture i izriaji: Was macht er/sie in den
Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien? Er / sie
schwimmt, sonnt sich, fhrt Ski, macht Ausflge, bleibt zu
Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am
Meer, auf dem Lande, bei Oma / Opa / Tante / Onkel
/ Freunden, im Gebirge/Ausland, in sterreich/Ungarn...
Wohin fhrst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer,
aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins
Gebirge/Ausland, nach sterreich/Ungarn...
126
Njemaki jezik
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao
npr., uljudno ophoenje, estitanje i neke aktivnosti
vezane uz blagdane, provoenje slobodnog vremena i
praznika, nain stanovanja i dr. Upoznaju se imena i
prezimena vrnjaka, nazivi ulica i trgova u
zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o
zemljama njemakoga govornoga podruja (npr. naziv
zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.),
neki poznati portai iz zemalja jezika cilja.
Djeja
knjievnost:
autorske
pjesme
i
narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje,
jedna od bajki brae Grimm u izvornoj/modernoj verziji,
likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi
hrvatskoga i/ili njemakoga jezika u usporedbi s likovima
iz hrvatske djeje knjievnosti.
lan
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te
u dativu i akuzativu jednine
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine
Pridjevi
Brojevi
E glavni brojevi od 0 do100
E redni brojevi do 10
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,
nach, bei, mit, fr...
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts,
hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit,
wohin...
Negacije
E nein, nicht
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine
Reenice
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.
S subjekt
+ predikat + pridjev u slubi
predikata/prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die
Party ist am Samstag.
E prilona oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am
Vormittag lerne ich/habe ich Tennis.
E izjavne reenice s modalnim glagolom
E upitne reenice s upitnom rijeju
E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s
modalnim glagolom
SLUANJE
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
jezik
E razumijevanje slovkanih rijei
PRODUKCIJA, IZGOVOR
na takva pitanja
E reproduciranje
E samostalno
voenje kratkih dijaloga u okviru
poznatih situacija
E reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i
pjevanje
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa
ili bez slikovnog predloka)
E prepriavanje slijeda nekog dogaaja uz pomo
pitanja ili vizualnih poticaja
E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
E oponaanje
E
perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih

podruja
uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der
Rhein, die Zugspitze...)
JEZINE FUNKCIJE
raspoloenja, ukusa i stajalita, svojine, dobi, koliine,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje
radnji, prepriavanje slijeda nekog dogaaja, izricanje
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje elje, molbe,
zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana
i sl., pozivanje na neku zajedniku aktivnost, izricanje
savjeta i zabrana, traenje i davanje informacija i sl.
127

E
Njemaki jezik
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluiti se
rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u kontekstu,
koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati
strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do
oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezinoj razini uenika.
reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom

ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o
poznatim sadrajima
E glasno
itanje jednostavnih reenica koje su
sadre poznate strukture i leksik
E svladavanje reenine intonacije
PISANJE
E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E dopunjivanje teksta rijeima
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
logiku cjelinu
E pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje
estitki za blagdane i razglednica s
putovanja/praznika prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru
E pisanje
rijei prema zvunomu modelu (npr.
slovkanih rijei)
E dopunjavanje i pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova
prema zvunomu modelu - diktat
E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod
uestalih rijei
E uoavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i
njemakoga jezika
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu
lanovima obitelji, razgovor o blinjima
Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma in deiner
Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen
Groeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du
eine/n Freund/in in Deutschland/sterreich...? Hast du
Kontakt mit ihm/ihr?
drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja.
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i
128
2.
Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i

vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
njihovi interesi i potrebe
Kljune strukture i izriaji: Kommen deine Freunde oft
zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was rgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr
mich? Ja, von mir fr dich.
3.
kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju,

tenja prema to boljim postignuima i
veemu znanju
Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der
Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt,
geschrieben, gelesen... Wir mssen das ganze Leben lang
lernen! Welche Themen interessieren dich besonders?
Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal
Angst vor...?
4.
Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno

utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje
portom, zdravlje, glazba, odlasci u kino,
kazalite, knjinicu, njegovanje kulture itanja,
koritenje medija u svakodnevici
Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja./Nein.
Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt
fleiig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/e
Trainer/Trainerin heit Herr/Frau Bauer. Heute Abend
gehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule?
Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein.
Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.

5.
Njemaki jezik
Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis

prostora
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne
in einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hat
dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat
dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein
eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hast
du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch?
6.
Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi ivot,

zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje
donosi moderna civilizacija
Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge?
Wunderschn. Wandern macht fit. Was habt ihr
gegessen/getrunken? Gesundes Essen, Obst, Gemse,
Milch, warme Gemsesuppe, pfel, grner Salat... Fast
Food ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick...
7.
Kod kue i u inozemstvu: prirodne ljepote i

znamenitosti domovine i zemalja njemakoga
govornog podruja, putovanja, upoznavanje
novih krajeva i njihovih znaajnih obiljeja
Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima/die
Landschaft in Kroatien/sterreich? Gibt es viele Wlder,
Flsse,
Inseln...?
Welche
Naturschnheiten
/Sehenswrdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in
der Schweiz...? Welche typischen Spezialitten gibt es in
Kroatien / Deutschland / sterreich...? In sterreich habe
ich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In den
Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am
Bodensee, in Deutschland, in Kln...
8.
Doivljaji:
stvarni
doivljaji,
mata,
pustolovine
Kljune strukture i izriaji: Trumst du gern? Schreibst
du manchmal ber deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch?
Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir
Gedanken ber Reisen?
9.
Blagdani, obiaji i tradicija

Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacija
u prostoru i vremenu, aktivnosti u koli i izvan nje,
putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i
njihovih karakteristinih obiljeja, znamenitosti, tipina
jela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kulture
itanja, koritenje medija u svakodnevici, znaenje
bavljenja portom, briga za zdravlje (zdrava prehrana),
stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kultura
stanovanja, neki vaniji objekti u mjestu), glavni brojevi
do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, obiaji, tradicija i
proslave.
Do kraja pete godine uenja u 5. razredu osnovne kole
nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5.
strukturama:
Glagoli
E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i
mnoini
E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
vezanih uz tematska podruja
E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini
E perfekt
nekih najuestalijih pravilnih i nekih
nepravilnih glagola u jednini i mnoini s pomonim
glagolima haben i sein
E zapovjedni
Imenice
E imenice s odreenim i neodreenim lanom u
nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, der
Rhein...)
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te
u dativu i akuzativu jednine
E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i
mnoini u nominativu: mein/meine, deine/deine,
IZBORNE TEME
uenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeje
knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadraji se
obogauju slunim i vidnim materijalima.
129
Njemaki jezik
estitanje blagdana i roendana, blagdani i obiaji, obitelj,
prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti,
kulturni ivot. Upoznaju se neke zanimljivosti o
zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o
vlastitoj zemlji.
Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne /
tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili vie
jednostavnijih pria iz suvremene njemake djeje
knjievnosti, usporedba likova iz njemakih pria/bajki i
likova iz hrvatske djeje knjievnosti, likovi njemake
djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraanju

iz potovanja
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i
mnoine
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
jednine i mnoine
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih pridjeva
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu
jednine i mnoine
Brojevi
E glavni brojevi do 1000
E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu
(leksiko posredovanje)
Prijedlozi
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih priloga
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal...,
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut,
schlecht, gern...
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,
wohin, woher, warum...
Negacije
E nein, nicht
Reenice
E jednostavne izjavne reenice
E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim
glagolom
E jednina
i mnoina imenica s neodreenim i
odreenim lanom u genitivu
E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i
mnoine
E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber,
oder, denn
SLUANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reproduciranje kraih dijaloga uz samostalnu izmjenu
pojedinih elemenata
E samostalno voenje kraih dijaloga u okviru poznatih
situacija
E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda nekog dogaaja
E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
jezik
E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom
JEZINE FUNKCIJE
radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i
stajalita prema neemu, imenovanje predmeta, osoba i
pojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba i
pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe,
zahvale, elje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza,
dunosti, estitanje blagdana, roendana i sl., traenje i
davanje informacija.
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u
okviru poznate tematike
E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova
koji sadre poznate strukture i leksik
E pravilna uporaba reenine intonacije
130
Njemaki jezik
PISANJE
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu /
zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje kraih sastava uz predloeni model - voeni
sastav
E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine
krai sastav
E pisanje estitke, razglednice i sl.
E pisanje kratkih diktata
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moj svijet: razgovor o sebi, blinjima,
njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta u
kojem ivimo, doma, ulice i etvrti, jezik
kojim govorimo
Kljune strukture i izriaji: Ich habe viele Freunde. Ich
wohne in der Grimmstrae Nr. 56. Wo ist es schner, auf
dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf
dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im
Theater war es schner und interessanter als im Museum.
Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten.
drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni
ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja,
senzibilizacija za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i
predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajuih
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,
provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito
ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno
usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga
jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji
vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.
131
2.
U mom zaviaju i izvan njega: putovanja,

obiljeja, ljepote i znamenitosti domovine i
zemalja njemakoga govornoga podruja
Kljune strukture i izriaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist
Zagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das
ist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht am
Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich
war lnger in Wien als in Salzburg. Hast du viele
Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten? Wo kann ich
den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der
Schweiz... Meine Winterferien habe ich in sterreich
verbracht.
3.
Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem

stranih jezika, mediji, komunikacija (internet,
SMS poruke, slanje razglednica i pisama,
odlazak u potu)
Kljune strukture i izriaji: Welche Sprachen sprichst
du? Deutsch, Englisch, Franzsisch... Fremdsprachen sind
sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du
manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen
Freunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMSNachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und
Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins
Internet-Caf.
Liest
du
Tageszeitungen
/
Jugendmagazine...?
4.
Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj

umjetnosti i knjievnost
Kljune strukture i izriaji: Warst du schon mal im
Theater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einer
Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was macht
ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektre? Liest du gern
Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben
interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme
magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt
heute Abend auf?

5.
Njemaki jezik
kola i kolovanje: nastavni predmeti, raspored

sati, ocjene, ustrojstvo kolskih i izvankolskih
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Ich mag Deutsch. Welche
Fher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde,
Naturkunde, Mathematik... Welche Fcher machen dir
Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was
machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal
Ausflge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?
6.
Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:

odnosi u obitelji, zajedniko organiziranje
slobodnoga vremena, problemi vezani za
odnose meu naratajima
Kljune strukture i izriaji: Meine Eltern leben getrennt.
Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und
Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gern
Ausflge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmig
Taschengeld? Wie knnen die Schler Geld verdienen?
Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ich
plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles
anders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf
dem Feld...
7.
Moda i odijevanje: kupovanje odjee i obue,

vanjski izgled, razliitosti u imovinskome
statusu mladoga narataja, statusni simboli
Kljune strukture i izriaji: Darf ich dir/Ihnen helfen?
Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich
mchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. Welche
Gre? Ich trage Schuhgre 36 und Konfektionsgre 38.
Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der
Pullover gefllt mir nicht. Welche Klamotten trgst du gern?
Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist mir
aber auch nicht wichtig. Mein Vater fhrt kein teures Auto.
Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund.
8.
Blagdani, obiaji i tradicija

ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obitelj), mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju,
problemi mladih, kola i kolovanje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje kolskih i
izvankolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici,
sredstva komunikacije), mediji, zaviaj, putovanja i
znamenitosti, neki vaniji objekti u mjestu, umjetnost,
moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i
konfekcijski brojevi), blagdani, obiaji, tradicija, glavni
brojevi do 1000, redni brojevi do 31.
Do kraja este godine uenja u 6. razredu osnovne kole
od toga uinkovito upotrebljivati oko 680 leksikih
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6.
strukturama:
Glagoli
E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i
mnoini
E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini
E preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
E perfekt nekih najuestalijih pravilnih i nepravilnih,
jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini
i mnoini
E zapovjedni
Imenice
E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim
lanom u jednini i mnoini (sistematizacija)
lan
pojmova (npr. Die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...)
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu
IZBORNE TEME
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji
se obogauju slunim i vidnim materijalima.
132
Njemaki jezik
aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, putovanja,
znamenitosti, mladi u drutvenom okruenju, kolovanje,
umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti
o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o
vlastitoj zemlji.
Primjeri iz knjievnosti: narodne/tradicionalne i autorske
pjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, poneka
jednostavnija pria o djetinjstvu, likovi njemake djeje
knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
jednine i mnoini; uljudno obraanje sa Sie u svim

padeima jednine i mnoine
E posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu
jednine i mnoine
mnoine
i akuzativu jednine i mnoine
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
akuzativu jednine i mnoine
Brojevi
E glavni brojevi (sistematizacija)
E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje)
Prijedlozi
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal,
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut,
schlecht, gern...
wohin, woher, warum...
Negacije
E nein, nicht
Reenice
E jednostavne izjavne reenice
glagolom
E povezivanje reenica u nezavisno sloene reenice
veznicima: und, aber, oder
E nezavisno sloena reenica s veznikom denn
E zavisno sloena reenica s veznikom weil
SLUANJE
poznate tematike
(zvuni tekstovi)
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
E reproduciranje
dijaloga uz samostalnu izmjenu
pojedinih elemenata
E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih
situacija
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
dijelova teksta
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom
JEZINE FUNKCIJE
radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje
stajalita prema neemu, imenovanje, opisivanje i
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale,
elje, zahtjeva, naredbe, obveza, dunosti, negodovanja,
traenje i davanje informacija, estitanje blagdana,
roendana i sl.
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u
E uoavanje karakteristinih obiljeja razliitih vrsta
tekstova
E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova
133
Njemaki jezik
PISANJE
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili
E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model - voeni
sastav
E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema
E pisanje estitke, razglednice i sl.
E stvaralako pisanje
E pisanje kraih diktata
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ljudi i dogaaji: iznoenje podataka o sebi i
poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj,
poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti,
zabave i porta)
Kljune strukture i izriaji: Carl Benz baute 1886 das
erste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100
Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. Bokovi (17111787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofr
interessierte er sich? Finde Informationen ber einen
bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einen
deutschen Rock- oder Popsngerin/Sportler? Schreibe einen
kurzen Bericht ber deinen Lieblingssnger/Filmstar!
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u
komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija
za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i
razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom este godine uenja, sluei se
prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi
proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju,
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
sustavno/redovito
ponavljati,
koristiti
tehnike
zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja,
uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene
i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
134
2.
Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje

slobodnog vremena, vanost bavljenja portom
i drugim organiziranim aktivnostima u
slobodno vrijeme (odlasci u kino, kazalite, na
koncerte i javne priredbe), elektroniki i
tiskovni mediji
Kljune strukture i izriaji: Mit wem/Wie verbringst du
deine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Bchern...
im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernen
muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/ auf den
Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist
gesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen...
Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party...
Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins
Kino/in die Konditorei einladen? - Ja, ich komme mit, denn
heute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich
nicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem
Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit ..., chatte gern.
3.
Prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost

Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde?
Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine
Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch?
ber welche Themen sprecht ihr? Worber/ber wen
rgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fuballspieler /
Filmstar. Gibt es Auenseiter / schwarze Schafe in deiner
Klasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll und
toleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasse
ist Denis. Alle Mdchen sind verliebt in ihn.
4.
Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja,

razliite ivotne navike, kuanske obveze i
ivot u zajednici
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In
Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer
Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen...
Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20.
Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause...
Damals gab es keinen/keine Fernseher/Splmaschine.
Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie
Njemaki jezik
lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du?

Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer
macht die meiste Arbeit in deiner Familie?
5.
mate i svakodnevice u knjievnim, likovnim, glazbenim i

filmskim djelima.
Do kraja sedme godine uenja u 7. razredu osnovne
Promet: prometna sredstva, prometni znakovi,

prometne veze, snalaenje u stranoj zemlji
(traenje obavijesti na kolodvoru, u
prometnim sredstvima, na recepciji)
Kljune strukture i izriaji: Reist du gern? Wo warst du
in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in
Deutschland/ in sterreich, am Meer/auf dem Lande/in
den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal
/mitten in.../auf einer Hhe von... m. Wodurch ist dein
Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt?
An welche Lnder grenzt Kroatien/Deutschland? Was
findest du in Deutschland/dort besonders interessant?
Vergleiche das mit... Womit fhrst du in die Schule/in die
Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der
Straenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fu. Wann fhrt der
Zug nach...? Eine Platzkarte bitte.
6.
Svijet mate i svakodnevice u knjievnim,

likovnim, glazbenim i filmskim djelima
Kljune strukture i izriaji: Worum geht es in diesem
Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese
Geschichte? Wie heit die Hauptperson? Was fr eine
Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie?
Mchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon
berichtet man in diesem Artikel? Wie gefllt dir dieses Bild?
Warum? - ovisno o odabranim primjerima iz
knjievnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti.
7.
Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije

blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.
GRAMATIKE STRUKTURE
rjeniki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
strukturama:
Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola
E perfekt
jednostavnih i sloenih, pravilnih i
nepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnih
glagola (jesni, nijeni i upitni oblik)
E preterit
pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i
mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine
Imenice
E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim
lanom u jednini i mnoini (sistematizacija)
E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po
n-deklinaciji
lan
E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana
pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die
Save, die Trkei, die Adria...)
Zamjenice
E osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim
padeima jednine i mnoine (sistematizacija)
E povratne zamjenice
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim
padeima
E neodreena zamjenica man
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu,
dativu i akuzativu u pozitivu
Brojevi
E glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu
IZBORNE TEME
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, porta i
zabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena,
prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost, vanost
bavljenja portom i drugim organiziranim aktivnostima u
slobodno vrijeme, (kino, kazalite, koncerti, javne
priredbe), elektroniki i tiskovni mediji, kultura stanovanja
nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaenje u
stranoj zemlji, blagdani, obiaji i njegovanje tradicije, svijet
135
Njemaki jezik
prikladna pripovijetka o ivotu djece, ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i
djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave
hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i
akuzativ
Prilozi
E stupnjevanje priloga (sistematizacija)
E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
woher, worauf...
Negacije
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Reenice
E izjavne i upitne reenice
oder, denn
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
Na razini prepoznavanja:
E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben;
sich interessieren fr + A, trumen von + D, sich rgern
ber + A, sich freuen auf + A...
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva:
odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev +
imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein/e + pridjev + imenica)
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
E zavisno sloene reenice uz veznik als
E odnosne reenice
E pitanja s upitnim rijeima: Wofr.../Fr wen...
Wovon.../Von wem... Worber... /ber wen...
Worauf.../Auf wen...
SLUANJE
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
(zvuni tekstovi)
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
E sudjelovanje
u dramatizacijama i simulacijama
dijalokih situacija
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
dijelova teksta
E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
rijeima
E reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom
JEZINE FUNKCIJE
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje
dogaaja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine,
izricanje ukusa i stajalita o neem, imenovanje, opisivanje
i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje
radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe,
zahvale, elje, negodovanja, odobravanja, slaganja,
neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, traenje i
davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
poznate tematike
E uoavanje znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje
njegovanje tradicije, mladi u drutvu, mediji u
svakodnevnom ivotu, zatita okolia i dr. Upoznaju se
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga
podruja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnog,
likovnog i filmskoga stvaralatva te glazbenoga stvaralatva
za mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,
znanosti, porta i zabave.
Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od
kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga
teksta
136

E
E
E
E
Njemaki jezik
8. RAZRED
osma godina uenja
pisanje kraih sastava uz predloeni model struktura

(npr. natuknice i pitanja)
pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja
pisanje estitke, razglednice, pisma, poruka i sl.
stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie,
dijela prie koji nedostaje i sl.)
pisanje diktata
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
odnosi meu naratajima, problemi mladih,
pripadnost skupini i izdvojenost
Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und
schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich
modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
mit Kindern aus der Nachbarschaft.
blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji,
svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo
prevladavanje,
uoavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti
i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom sedme godine uenja, sluei se
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema
nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga
teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava
sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i
oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja,
meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i
opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti
vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti
u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
137
2.
Europsko okruenje, multikulturalnost i

vanost uenja stranih jezika: slinosti i
povezanosti kultura, predrasude i stereotipi,
EU, uloga viejezinosti kod nas i u Europi,
jezini portfolio, poznate osobe iz svijeta
umjetnosti i znanosti
Kljune strukture i izriaji: In welchen Lndern spricht
man Deutsch? Was heit Multi-Kulti? Welche Symbole
sind auf Euro-Mnzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa
zu seinem Namen? Wie heien die Mitgliedslnder? Die
europische Flagge hat zwlf Sterne. Warum feiert die EU
am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du
gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle
Sprachen. Die deutschen Austauschschler wohnen in ihren
franzsischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht
man sich besser.
3.
Kultura i supkultura mladih: moda i modni

trendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihovi
uzroci
Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in
der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen
individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung
ausgibt. Mein Vater mchte vom Rauchen loskommen.
Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen?
Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf?
Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich?
4.
Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava

prehrana
Kljune strukture i izriaji: Die Umweltverschmutzung
ist ein groes Problem. Schtzt die Umwelt! Wirf keine
Plastiktten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig
Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getrnke in
Dosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, soll
man die Gerte abschalten. Ernhrst du dich gesund? Ihre
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit
Olivenl.

5.
Njemaki jezik
Problemi drutva, oblici prihvatljivog i

neprihvatljivoga ponaanja, civilno drutvo i
nevladine udruge, briga i pomo potrebitima
Kljune strukture i izriaji: Habt ihr schon einen
Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld
gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/
Obdachlosenheim?
Bist
du
Mitglied
einer
Organisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich da
ntzlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spa
macht. Der Streit fngt meist harmlos an, und dann wird
man mit schlimmen Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere
meine Mitschler, egal welcher Nationalitt sie sind. Was
kann
man
gegen
Gewalt
/
Hunger
/
Rassendiskriminierung/Krieg... tun?
6.
Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja,

kolovanje
Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren
mchte, dann muss... Ich mchte..., weil.../denn... Ich
mchte..., aber... Ich mchte...(nicht)... studieren. Mich
interessiert die Arbeit mit Holz. Darum mchte ich
Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin
studieren. Was fr eine Ausbildung soll man als
Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in
Deutschland/in ... ist anders als bei uns.
7.
Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i

nepoznatog u knjievnim, glazbenim,
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz
svijeta umjetnosti i znanosti
primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i
likovne umjetnosti. Europas groe Erfinder/Knstler die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler,
Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke...
Wofr/Fr wen interessierst du dich? Wovon/Von wem
bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?
8.
Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,

poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika
Kljune strukture i izriaji: Hattest du einmal einen
Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit
dem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wrterbuch
gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in
den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen
Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich:
Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei
McDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wre dir
lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder wrdest du
lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen
anderen Ort fahren?
9.

ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti),
problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meu
naratajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,
stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i
neprihvatljivoga ponaanja, glazba), predrasude i stereotipi
u multikulturalnom okruenju i izvan njega, obrazovanje
za budunost, sustavi kolovanja, vanost uenja stranih
jezika, uloga viejezinosti kod nas i u Europi (jezini
portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika, zatita okolia, briga o zdravlju, briga i pomo
potrebitima, civilno drutvo i nevladine udruge, otkrivanje
novoga i nepoznatoga, blagdani, obiaji i njegovanje
tradicije, svijet mate i svakodnevice u knjievnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
Do kraja osme godine uenja, u 8. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400
leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi vie od otprilike 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
strukturama:
Glagoli
E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih
i sloenih te povratnih glagola
E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i
upitni oblik)
E perfekt
sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
E futur
E rekcija nekih uestalih glagola
E zapovjedni
Imenice
E jednina
odreenim lanom u svim rodovima i padeima
n-deklinaciji
IZBORNE TEME
138
Njemaki jezik
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema tj. leksikih podruja i jezinih
struktura:
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje
dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti,
izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje,
opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje
koliine i cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja,
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke,
nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje
uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl.
lan
pojmova
Zamjenice
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i
mnoini u svim padeima (sistematizacija)
E povratne zamjenice (sistematizacija)
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
padeima
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e
u svim padeima
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva
E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije
jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba
pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev
+ imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
Brojevi
E glavni i redni brojevi
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,
akuzativom; s dativom i akuzativom
Prilozi
E zamjeniki prilozi: darauf, dafr...
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf,
wofr...
Negacije
Reenice
oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i
als
E odnosne reenice
E indirektne upitne reenice
E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,
was fr ein/e u svim padeima
E upitne reenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele,
woher, womit....
E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom.
ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita
okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o
vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnosti, likovne, filmske i
glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta
umjetnosti, znanosti, porta i zabave.
Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od
kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
pripovijetka o ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela,
usporedba likova i djela na njemakom jeziku s onima
poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u
slobodno vrijeme.
SLUANJE
E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvunoga
sadraja
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
(zvuni tekstovi)
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
poznate tematike
E
E
E
konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih

glagola
prezent i preterit pasiva
kondicional (wrde + infinitiv)
139

E
E
E
E
E
E
E
E
Njemaki jezik
vlastite kulture.
govornoga podruja.
sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama

dijalokih situacija
sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
reprodukcija i produkcija monolokih tekstova
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga
rada
interpretativno itanje kraih knjievnih formi
izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom

Uenici bi tijekom osme godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 8. razredu trebali nauiti: sluiti se
vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i
kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na
osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu
naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti
mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu,
izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi
plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti,
pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i
rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima,
ITANJE
poznate tematike ukljuujui i krae knjievne forme
E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje tekstova
PISANJE
E dopunjivanje
teksta rijeima prema vidnomu
/zvunomu predloku ili bez predloka
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili
pisanoga teksta
E pisanje saetka
E pisanje kraih sastava prema zadanomu modelu voeni sastavak
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja
E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS
poruka, elektronikih pisama
E stvaralako pisanje (npr. pisanje kratke prie, novoga
kraja prie ili nekoga dijela prie koji nedostaje)
E pisanje diktata
Njemaki kao
drugi strani jezik
njihovo
prevladavanje,
uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
opratanju na neformalnoj i formalnoj razini
Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag,
Frau/Herr Bari/Mller. Wie heit du? Ich heie... Ich
bin... Wie gehts? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.
2.
140
Obitelj: imenovanje osoba, predstavljanje

lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine Familie. Wer
ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/

Schwester, Opa/Oma.
Mein/meine... heit...
Wie
heit
Njemaki jezik
dein/deine...?
3.
Prijatelji: predstavljanje, imenovanje

Kljune strukture i izriaji: Wer ist das?Das ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? Er/sie
heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e
Freund/in? Er/sie wohnt in der ...-Strae/am ...-Platz.
4.
Roendan: slobodno vrijeme i druenje s

prijateljima
Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag?
Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag!
Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Mchtest du etwas
trinken? Mchtest du ein Stck Torte...?
5.
10. Vrijeme: izricanje kronolokoga vremena,

imenovanje godinjih doba i osnovnih
atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Wie spt ist es? Es ist drei
Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist
heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat
ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann
hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frhling / Sommer /
Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig...
11. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz
blagdane, estitanje
IZBORNE TEME
djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr.
Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i
sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
kolsko okruenje: imenovanje predmeta

(igrake i kolski pribor), aktivnosti u razredu
razumijevanje i izvravanje osnovnih naredbi u
kolskom okruenju
ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das
dein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist die
Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist gro / klein
/lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne /
spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm
bitte dein Buch! Gib mir den Ball!
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
6.
portske aktivnosti: imenovanje nekih

portskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji:Treibst du Sport? Welchen
Sport treibst du? Fuball / Basketball / Tennis /
Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern....
Ich fahre Rad.
7.
Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova

odjee i obue
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Eine Hose, ein
T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das TShirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu,
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie
sind... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.
Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...?
8.
Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kui i

stanu
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne
in Varadin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung.
Hier ist die Kche/das Bad/das Wohnzimmer...
Der/die/das... ist gro/klein, links/rechts...
9.
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu,
upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, ua
obitelj, prijatelji i druenje s njima, igrake i kolski pribor,
neki dijelovi prirodnog okolia (cvijee, voe i povre),
glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u
razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom
satu), kronoloko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci
u godini), godinja doba, neke osnovne atmosferske
prilike, prostorije u kui i stanu, neki dijelovi odjee i
obue, proslava roendana, neki portovi i portske
aktivnosti.
Do kraja prve godine uenja, u 4. razredu osnovne kole
vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIKE STRUKTURE
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama
odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uenici bi
trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola sein i haben i nekih najuestalijih glagola
u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja
E oblici mchte, mchtest, mchten, mag, magst
E zapovjedni nain (2. lice jednine imperativa)
Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih

dijelova prirodnog okolia
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist eine
Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er
ist schn/grn/gro, klein... Welche Farbe hat die Tomate?
141
Njemaki jezik
blagdana i roendana, kolsko okruenje, stanovanje,
odijevanje, portske aktivnosti. Upoznaju se imena i
prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga
govornoga podruja, nazivi nekih gradova i sl.
Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne /
tradicionalne djeje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje,
neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od
najpopularnijih bajki brae Grimm u izvornoj / modernoj
verziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
Imenice
nominativu i akuzativu
E jednina nekih imenica s odreenim lanom u
nominativu
E mnoina nekih imenica
lan
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa
Sie
E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine
Pridjevi
SLUANJE
E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga sadraja
E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja.
E navikavanje
jezik
E razumijevanje slovkanja rijei
Brojevi
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links,
rechts, hier, dort, da...
E upitni prilozi: wie, wo, wann
Negacije
E nein, nicht
Reenice
Rose ist rot.
E zapovjedni oblik nekih uestalih glagola (2. lice
mnoine imperativa i uljudno obraanje sa Sie)
E imenica s odreenim lanom u akuzativu jednine
E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine:
(mir,dir) i akuzativu (mich, dich)
E neki prijedlozi: in, auf, unter...
E negacija kein/e u nominativu i akuzativu
E upitne reenice s upitnim rijeima wieviel, wie viele,
welcher/e/es

PRODUKCIJA, IZGOVOR
na takva pitanja
E reproduciranje
govorenje i pjevanje
E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba
i radnji (uz ili bez slikovnoga predloka)
E oponaanje
E slovkanje
JEZINE FUNKCIJE
stajalita prema neemu, izraavanje dobi, imenovanje i
opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u
vremnu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje,
zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl.
ITANJE
E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i
reenica na razini poznatoga i prethodno usmeno
obraenoga predloka
E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su
PISANJE
E prepisivanje jednostavnih rijei i reenica
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom
ili zvunomu predloku
142

E
E
E
Njemaki jezik
5. RAZRED
druga godina uenja
pisanje rijei i kratkih reenica

pisanje estitke prema pisanomu predloku
uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
CJELINE I TEME
opratanju u komunikaciji s vrnjacima i
odraslima, predstavljanje i komunikacijski
obrasci pri susretu
Morgen!/Abend!, Auf Wiedersehen!/Tschs! Wie heit
du? Ich heie... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wo
wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie
gehts? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.
drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturno
jezinih izriaja.
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom prve godine uenja, sluei se
jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju,
zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti
informacije prema nekomu naelu, predviati i
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,
sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti
tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i
pravilo, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik,
promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u
kontekstu, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno
usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga
jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji
vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima,
143
2.
Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje

lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre
Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel,
Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder,
Schwester... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
heit... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt.
Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.
3.
kola: imenovanje nastavnih predmeta

(kolskoga pribora), osoba u kolskom
okruenju, izdavanje i izvravanje najeih
uputa i naredbi, izricanje radnji u koli i u
slobodno vrijeme
Kljune strukture i izriaji: Welche Schulfcher hast
du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach?
Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus.
Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine
Deutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deine
Schultasche?
4.
Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u

slobodno vrijeme, portske aktivnosti, hobiji,
osobni raspored dana, izraavanje miljenja
Kljune strukture i izriaji: Was magst du? Ich mag...
Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke
Cola... gern/nicht gern. Wie gefllt dir...? ... gefllt
mir/gefllt mir nicht. Ich spiele Tennis / Fuball
/Handball... Lufst du schnell? Wann beginnt das
Fuballspiel?
5.
Stanovanje: imenovanje prostorija u kui i

stanu, snalaenje u prostoru i vremenu
Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das
Bad... Der/die/das ... ist links rechts/hier. Ist der Herd im
Bad? Nein, er ist in der Kche. Wer muss die Wohnung
aufrumen? Rumst du dein Zimmer auf?
Njemaki jezik
6.
Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela,

izraavanje osobnoga odnosa prema njima,
imenovanje pribora za jelo
Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich
esse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch,
Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Und
dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola mchte ein Eis
essen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Lffel!
IZBORNE TEME
djela djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijski sadraji i
dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju
priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
7.
Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih

dijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekih
najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir
weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste /
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /
Zahnschmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport
machen...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
8.
Odjea i kupovanje: imenovanje i opis nekih

dijelova odjee
Rock/Hemd, eine Hose/Jacke/ Bluse... Welche Farbe hat
der/ die/das...? Der/die/das ... ist blau/rot/gelb... Ich
will einen modernen Rock kaufen. Wie gefllt dir der blaue
Rock/das grne Hemd...? Mchten Sie/mchtest du den
blauen oder den gelben Rock anprobieren?
9.
Promet:
imenovanje
nekih
osnovnih
prometnih sredstava
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Bus/ein
Auto/eine Straenbahn. Wohin fhrst du? Nach
Mnchen/ans Meer/in die Stadt... Womit fhrst du? Ich
fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straenbahn... Darfst du
bei Rot gehen? Musst du bei Grn warten?
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi obitelji, osobe u kolskom okruenju, kolski
pribor, neke vrste jela, prostorije u kui i stanu, neki
dijelovi tijela, neki dijelovi odjee i obue, neka osnovna
prometna sredstva, kuni ljubimci, ivotinje u zoolokom
vrtu i na selu, najee upute i naredbe, radnje u slobodno
vrijeme i u koli, kronoloko vrijeme (puni sat, pola sata),
neke osnovne atmosferske prilike, snalaenje u prostoru i
vremenu, druenje s prijateljima, neki portovi i portske
aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10,
blagdani i obiaji.
Do kraja druge godine uenja u 5. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 320, a od toga
aktivno rabiti oko 220 leksikih jedinica. Pri obradbi
novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvodit vie od 8
do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture obrauju na osnovi primjera i
situacija te postupno uvode neki osnovni metajezini
pojmovi. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali raspolagati
sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent
glagola sein i haben i nekih uestalih
jednostavnih i sloenih, pravilnih i nepravilnih glagola
u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja
E prezent modalnih glagola u jednini i mnoini: drfen,
knnen, mssen i wollen (jesni, nijeni i upitni oblik);
oblici: mchte, mchtest, mchten, mag, magst
E zapovjedni
Imenice
nominativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa
Sie
E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i
akuzativu (mich, dich)
E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i
akuzativu jednine i mnoine: mein/meine, dein/deine,
10. ivotinje: imenovanje i opis kunih ljubimaca,

ivotinja u zoolokom vrtu i na selu, glasanje
nekih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu
Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die
Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund?
Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche
Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das
Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist
gro/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt.
11. Vrijeme: atmosferske prilike, godinja doba i
izricanje kronolokoga vremena (pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Welche Jahreszeit haben wir
jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schn/schlecht. Es ist
kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im
Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am
Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann
gehst du zur Schule? Um halb acht.
12. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz
tradicionalne blagdane, estitanje
144
Njemaki jezik
sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraanju iz

potovanja
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u
nominativu i akuzativu jednine
Brojevi
Prijedlozi
E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in,
auf, an, unter...
E neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit...
E neki prijedlozi uz akuzativ: fr...
Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links,
rechts, geradeaus, hier, dort, da...
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
E nein, nicht
Reenice
Rose ist rot.
E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima: was,
wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele...
glagolom
E prezent modalnih glagola mgen i sollen
dativu jednine i mnoine
pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...)
E upitne reenice s upitnim rijeima: welcher/e/es,
woher
promet, druenje s prijateljima. Upoznaju se imena i

prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke
informacije o zemlji/zemljama njemakoga govornoga
podruja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne/
tradicionalne i autorske djeje pjesmice za govorenje i/ili
za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki brae Grimm u
izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemake i
hrvatske knjievnosti, likovi njemake djeje knjievnosti
upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
SLUANJE
E povezivanje
vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i
zvunoga sadraja
E globalno
i selektivno razumijevanje kratkih
jednostavnih tekstova poznate tematike
E navikavanje
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
na takva pitanja
E reproduciranje
govorenje i pjevanje
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica,
stripova ili aplikacija/slikovnih kartica
E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta,
osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga
predloka)
E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo
pitanja ili slikovnih poticaja
E iznoenje rezultata skupnoga rada
E oponaanje
E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom
intonacijom
E slovkanje
JEZINE FUNKCIJE
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, molbe, zahvale, elje,
zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu i
prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i
opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traenje i
davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
ITANJE
tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno
obraenoga predloka
E glasno itanje reenica i tekstova koji su prethodno
usmeno uvjebani
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, neke
aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, kolsko okruenje,
stanovanje, odijevanje, portske aktivnosti, prehrana,
145
Njemaki jezik
PISANJE
E pisanje jednostavnih reenica
E pisanje estitke prema pisanomu predloku
E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
izgovora kod uestalih rijei
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih
objekata u mjestu
Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in...
Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt /
Grostadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der
Nhe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt,
Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...
Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der...
Strae/am... Platz.
drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni
ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja.
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,
provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito
ponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamivanja,
meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti
korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s
drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne
procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima
primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
146
2.
Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja, vrsta

poslova i prostora u kojima se posao obavlja
Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die
Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/
Automechaniker/Verkufer...? Auf dem Feld, im
Restaurant/Bro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht
er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gste/
unterrichtet...
3.
Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odredita

putovanja, znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien?
Wie war die Reise? Das war eine wunderschne Reise. Wie
lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war lnger in Wien
als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater?
Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten. Hast
du viele Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten?
4.
Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja

praznika, pisanje razglednice
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien?
In Deutschland, in Mnchen, am Meer, auf dem Lande,
zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im
Gebirge/Ausland, in sterreich, Ungarn... Was hat er /
sie in den Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien
gemacht? Er/sie hat gebadet...
5.
Kupovanje
namirnica:
imenovanje
i
razlikovanje namirnica, izraavanje vlastitoga
ukusa, voenje razgovora u trgovini i/ili na
trnici, izricanje koliine i cijene
Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst
du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in,
Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag ... /keinen/keine/
kein...? Was mchtest du? Ich mchte/brauche 2 Kilo
pfel, 40 Gramm Kse, eine Flasche Milch, 2 Dosen
Limonade, 3 Stck Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir
bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht
zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.

6.
7.
Njemaki jezik
Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje

obroka i njihovih osnovnih sadraja
Kljune strukture i izriaji: Was ist gesundes Essen?
Was hast du heute gefrhstckt? Obst, Jogurt, Msli,
Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen?
Gemsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes,
Sigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abend
getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dir
das Frhstck/Mittagessen/Abendessen gemacht? Mchtest
du/mchten Sie...?
IZBORNE TEME
uenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djela
knjievnosti za djecu i mlade, kulturno-civilizacijski
sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri,
pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim
slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Priroda i zatita okolia: uvanje okolia,

vanost i znaenje okolia, ponaanje u prirodi
Kljune strukture i izriaji: Wir sind Naturfreunde. Du
sollst die Umwelt schtzen und die Umgebung sauber
halten. Welche Blumensorten blhen im Garten /
Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in...?
Wie sind die Inseln, Berge, Flsse...?
8.
Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i

potreptina
Kljune strukture i izriaji: Was machst du im Bad? Ich
wasche mich, ich kmme mich, ich ziehe mich an... Ich
dusche/bade/putze mir die Zhne/wasche mir die
Haare.../kmme mich... Was brauchst du dazu? Eine
Zahnbrste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch,
einen Spiegel...
9.
Aktivnosti u kui: izricanje radnji u vlastitom

domu
Kljune strukture i izriaji: Was machst du in der
Kche? Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das
Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich
habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgerumt...
Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest.
Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater / Mutter / Bruder
/ Schwester in der.../im...?
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje,
prijatelji i lanovi obitelji, kolski predmeti i pribor, neki
dijelovi prirodnoga okolia, neka zanimanja, vrste poslova
i prostora u kojima se posao obavlja, neki vaniji objekti u
mjestu, kronoloko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i
etvrt sata i minute), putovanja i provoenje praznika,
tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i
prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni
brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz
dunosti i obveze (najee upute, naredbe i radnje).
Do kraja tree godine uenja, u 6. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno
rabiti oko 340 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10
novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz
usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. kao dio
konteksta. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali raspolagati
Glagoli
sloenih glagola vezanih uz tematska podruja
E prezent povratnih glagola u jednini i mnoini
E prezent modalnih glagola drfen, knnen, mssen,
wollen; prezent glagola sollen i mgen u jednini i
E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i
mnoini
E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih glagola s pomonim glagolima haben i sein u
jednini i mnoini (izuzev modalnih glagola)
E zapovjedni
Imenice
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u
nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der
Rhein...)
10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana:

imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova,
hobija, izricanje odnosa prema nekim
aktivnostima, u vrijeme njihova obavljanja
(etvrt sata, minute)
Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby?
Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du
gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich
stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frhstcke, gehe
in die Schule... Was machst du am Vormittag
/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund,
spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir
ins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und
mittwochs um Viertel vor fnf
11. Blagdani, tradicija i obiaji
147
Njemaki jezik
pozdravljanje, uljudno ophoenje, neke aktivnosti vezane
uz blagdane i obiaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u
slobodno vrijeme, zatita okolia i sl. Upoznaju se neke
osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama
njemakoga govornoga podruja i o vlastitoj zemlji.
Djeja knjievnost: tematski prikladne narodne i autorske
pjesme, jednostavnije djeje prie i basne, usporedba
likova iz djela njemake i hrvatske knjievnost, likovi iz
njemake knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika,
po mogunosti barem jedno filmsko uprizorenje
obraivanih knjievnih djela.
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu
jednine i mnoine
E posvojne zamjenice u svim padeima jednine i
mnoine
mnoine
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih pridjeva
E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
akuzativu jednine
Brojevi
E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje)
Prijedlozi
E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an,
unter, vor...
E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei...
E prijedlozi uz akuzativ: fr...
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih priloga
E prilozi u svim stupnjevima komparacije
E neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal...,
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da...
Negacije
E nein, nicht
Reenice
E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn
E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima:
wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher
glagolom
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u
genitivu jednine i mnoine
E upitne reenice s upitnim prilozima: womit...
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.
E povezivanje
zvunoga sadraja.
E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova
poznate tematike
E navikavanje
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
E reproduciranje
E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
dijelova teksta
E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
rijeima
E izgovaranje reenica s odgovarajuom reeninom
intonacijom
E slovkanje
JEZINE FUNKCIJE
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, izraavanje koliine,
dobi, svojine, molbe, elje, zahvale, raspoloenja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dunosti, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i
usporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosa
izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traenje i davanje
informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
ITANJE
tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno
obraenoga predloka ili nepoznatoga, ali u okviru
poznate tematike
E glasno itanje poznatih reenica i tekstova
148
Njemaki jezik
PISANJE
E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model struktura
(npr. pitanja)
E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine
krai sastavak
E pisanje estitke, razglednice, kraega pisma
E pisanje kratkih diktata
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu
lanovima obitelji, razgovor o blinjima
Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma bei euch?
Hilfst du deinen Groeltern gern? Wer macht was bei dir
zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute
Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern
streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du
Kontakt mit ihnen?
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje
razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje
otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i
drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i
sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i
uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u
komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se
jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju,
zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti
informacije prema nekomu naelu, predviati i
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,
sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na
osnovi proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou
natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati
predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se
njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i
analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u
gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski
stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do
oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezinoj razini uenika.
149
2.
Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i

vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
njihovi interesi i potrebe
Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde? Hast
du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen
deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was
macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was rgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr
mich? Ja, von mir fr dich.
3.
kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju,

tenja to boljim uincima rada i veem znanju
Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der
Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben,
gelesen ... Welche Fher interessieren dich besonders?
Warum? Welche Fcher machen dir Schwierigkeiten?
Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum
hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.
4.
Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno

utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje
portom, odlasci u kino, kazalite, knjinicu;
opasnosti suvremenoga svijeta
Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja/Nein.
Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du?
Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins
Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme
magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schler,
die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?
5.
Mediji: njegovanje kulture itanja, koritenja

medija u svakodnevici
Kljune strukture i izriaji: Siehst du gern fern? Welche
Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am
Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch
lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in?
Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine /
Modezeitschriften...? Welche? Warum?

6.
Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura

stanovanja i nain ivljenja danas i nekada
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In
Rijeka/in Mnchen. Ich wohne in einem kleinen Haus/in
einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Huser sind
gemtlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie
war es in der Zeit unserer Groeltern? Sie lebten ohne
flieendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine
Splmaschine... Meine Eltern kamen spter in die Stadt.
7.
Zatita okolia: ugroenost prirode, znaaj

zatite prirodnoga okolia
Kljune strukture i izriaji: Welche Gefahren bringt die
Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Mll? Man soll
den Mll trennen und in die Mlltonne werfen. Man muss
Wasser sparen! Wir schtzen die Umwelt. Wie kann man
die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in
Europa sind umweltbewusst.
8.
Briga za zdravlje: zdrav ivot, zdrava

prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi
moderna civilizacija
Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge?
Wunderschn. Was ist gesundes Essen/gesunde
Ernhrung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch
essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr
gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch,
Salzstangen, warme Gemsesuppe, grnen Salat ...
9.
Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i

znamenitosti domovine i zemalja njemakoga
govornog podruja
Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima in ...?
Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wlder, Flsse...?
Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was fr
Naturschnheiten gibt es in ...? Wie ist das Meer/wie sind
die Berge in ...? Welche typischen Spezialitteten/welche
kulturellen Denkmler gibt es in...?
Njemaki jezik
IZBORNE TEME
Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
(prijatelji, ira obitelj), odnosi s blinjima, aktivnosti u koli
i ivot u koli, motivacija za uenje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, vanost
bavljenja portom i drugim pozitivnim aktivnostima u
slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta,
izvankolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike,
zatita okolia, dnevni i tjedni raspored aktivnosti,
kronoloko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije,
namjetaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kui), blagdani i
proslave, mediji (itanje, gledanje televizije), neki vaniji
objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Do kraja etvrte godine uenja, u 7. razredu osnovne
trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
usvajaju u predloenim jezinim strukturama tj. kao dio
konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi,
mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na
tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali raspolagati
10. Putovanja: ari putovanja, upoznavanje novih

krajeva i njihovih karakteristinih obiljeja
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den
Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in
sterreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die
Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde
besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in
Deutschland besuchen.
Glagoli
E perfekt
E preterit
E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te
uljudno obraanje sa Sie)
11. Doivljaji iz ivota: vlastiti doivljaji, mata,

pustolovine
Kljune strukture i izriaji: Wovon trumst du gern?
Schreibst du manchmal ber deine Erlebnisse? Machst du
dir Gedanken ber die Reisen? Was fr Abenteuer hast du
erlebt?
150
Njemaki jezik
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje
dogaaja, izraavanje dobi, koliine i svojine, raspoloenja,
ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i opisivanje
predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa
izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva,
naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i
neslaganja, obveza i dunosti, traenje i davanje
informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
Imenice
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u svim
rodovima i padeima u jednini i mnoini
(sistematizacija sklonidbe imenica)
lan
E uporaba odreenoga, neodreenoga i nultoga lana
pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die
Save, die Trkei, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
mnoini u svim padeima
mnoine
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
komparacije
Brojevi
E glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te
nadnevak bez sklonidbe
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
Negacije
Reenice
E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
E upitne reenice s upitnim rijeima: wieviel, wie viele,
welcher/e/es, woher, womit...
glagolom
E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben,
beschreiben, sich interessieren fr + A, sich freuen auf +A,
trumen von + D, sich rgern ber + A
n-deklinaciji
E neodreene zamjenice: jemand, niemand u svim
padeima
jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva:
odreeni lan + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein + pridjev + imenica)
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
E zavisno sloene reenice uz veznik als
E odnosne reenice
obiljeavanje blagdana i obiaji, prehrambene navike,
putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih,
aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija.
Upoznaju se informacije o zemljama njemakoga
govornoga podruja i o Europskoj uniji u korelaciji s
vlastitom zemljom, aktualni dogaaji i poznati predstavnici
njemakoga govornoga podruja iz svijeta glazbene i
likovne umjetnosti, filma, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka
jednostavnija pria o djetinjstvu, ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogunosti,
barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih
djela, likovi iz njemake knjievnosti poznati iz nastave
hrvatskoga jezika.
SLUANJE
E povezivanje
zvunoga sadraja
E globalno i selektivo razumijevanje tekstova
(zvuni tekstovi)
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
poznate tematike
E sudjelovanje
u dramatizacijama i jednostavnim
raspravama
151

E
E
E
E
Njemaki jezik
proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik
namjerava sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica,
sustavno/redovito
ponavljati,
koristiti
tehnike
zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do
odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili

dijelova teksta
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
rijeima
reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom
intonacijom
ITANJE
E uoavanje karakteristika razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje
PISANJE
zvunomu predloku
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga
teksta
E pisanje kraih sastava uz predloeni model (npr.
natuknice i pitanja)
E pisanje estitke, razglednice, pisma, poruke
E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili
dijela prie koji nedostaje)
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
odnosi meu naratajima, problemi mladih,
pripadnost skupini i izdvojenost
Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und
schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich
modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
mit Kindern aus der Nachbarschaft.
njihovo
prevladavanje,
senzibilizacija
za
uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o
utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane
kulture, svijest o dinaminosti i heterogenosti kao bitnim
znaajkama kako strane tako i vlastite kulture.
govornoga podruja.
Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se
152
2.
Europsko okruenje, multikulturalnost i

vanost uenja stranih jezika: EU, slinosti i
povezanosti kultura
Kljune strukture i izriaji: Welche Sprache/n sprichst
du gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20
offizielle Sprachen. Die europische Flagge hat zwlf
Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag?
Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Lnder und ihre
Hauptstdte sind... Die deutschen Austauschschler
wohnen in ihren franzsischen Gastfamilien. Wenn man
sich kennt, versteht man sich besser.
3.
Kultura i supkultura mladih: moda i modni

trendovi, stil odijevanja
Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in
der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen
individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung
ausgibt.
Njemaki jezik
4.
Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava

prehrana
Kljune strukture i izriaji: Kaufen Sie Produkte mit
wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine
Getrnke in Dosen kaufen. Ernhrst du dich gesund? Ihre
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit
Olivenl.
IZBORNE TEME
5.
Oblici
prihvatljivoga
i
neprihvatljivog
ponaanja, problemi drutva
Kljune strukture i izriaji: Der Streit fngt meist
harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen
Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschler,
egal welcher Nationalitt sie sind. Was kann man gegen
Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
6.
Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja,

kolovanje
Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren
mchte, dann muss... Ich mchte..., weil/denn... Ich
mchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine
gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium...
/Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich
mchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will
ich Medizin studieren. Was fr eine Ausbildung soll man
als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in
Deutschland ist anders als bei uns.
7.
Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i

nepoznatog u knjievnim, glazbenim,
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz
svijeta umjetnosti i znanosti
primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i
likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text?
Wovon handelt diese Geschichte? Wie heit die
Hauptperson? Was fr eine Person ist sie/er? Welche
Charaktereigenschaften hat er/sie? Mchtest du an seiner/
ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem
Artikel? Europas groe Erfinder/Knstler - die
bekanntesten Kroaten... Wofr/Fr wen interessierst du
dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr
Beitrag zur Weltkultur?
8.
Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,

poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika
Kljune strukture i izriaji: Wenn das Schiff vom
Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen.
Was wre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria
oder mchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem
Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den
Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wie
verdienst du dein Taschengeld?
9.

ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta
umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi drutva,
oblici poeljnog i nepoeljnoga ponaanja, predrasude i
stereotipi u multikulturalnom okruenju i izvan njega,
zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje,
uenje stranih jezika, uloga viejezinosti kod nas i u
Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o
zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane
zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.
Do kraja pete godine uenja, u 8. razredu osnovne kole
vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
strukturama:
Glagoli
E perfekt
E preterit
E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i
upitni oblik)
E futur
E rekcija nekih uestalih glagola
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te
uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E jednina
odreenim lanom u svim rodovima i padeima
n-deklinaciji
153
Njemaki jezik
dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti,
izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje,
opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje
koliine, cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja,
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke,
nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje
uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl.
lan
pojmova
Zamjenice
mnoini u svim padeima (sistematizacija)
E povratne zamjenice (sistematizacija)
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
padeima
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e
u svim padeima
Pridjevi
komparacije
Brojevi
E glavni
brojevi; redni brojevi i nadnevak sa
sklonidbom
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,
akuzativom te s dativom i akuzativom
Prilozi
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...
E zamjeniki prilozi: darauf, dafr
Negacije
Reenice
oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
E odnosne reenice
E indirektne upitne reenice
E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,
was fr ein/e u svim padeima
E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom
ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita
okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o
vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene
umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,
znanosti, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o
ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s
tematikom odrastanja, uz, po mogunosti, barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i
djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave hrvatskog
jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
SLUANJE
E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga
sadraja
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
(zvuni tekstovi)
jezik
PRODUKCIJA, IZGOVOR
pitanja
E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
E sudjelovanje
u dramatizacijama i simulacijama
dijalokih situacija
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
E reprodukcija i produkcija monolokih tekstova u
dijelova teksta
E
E
E
E
konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih

glagola
kondicional (wrde + infinitiv)
prezent i preterit pasiva
opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba
pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev
+ imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
JEZINE FUNKCIJE
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje
154
E
E
E
E
Njemaki jezik

iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
interpretativno itanje kraih knjievnih formi
rijeima
reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom

Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se
proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik
namjerava sroiti, pripremiti izlaganje pomou natuknica,
rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski
stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraih
tekstova poznate tematike
E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje tekstova
PISANJE
E dopunjivanje
teksta
rijeima
prema
vidnomu/zvunomu predloku ili bez predloka
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili
pisanoga teksta
E pisanje saetka
E pisanje kraih sastavaka prema zadanomu modelu voeni sastavak
E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS
poruka, elektronikih pisama
E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili
nekoga dijela prie koji nedostaje)
E pisanje diktata
njihovo
prevladavanje,
uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na
vlastite kulture.
govornoga podruja.
155
Francuski jezik
FRANCUSKI JEZIK
UVOD
Francuski kao
prvi strani jezik
U osnovnim kolama Republike Hrvatske francuski

jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.
do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih kola
pouava i ui kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz
engleski, njemaki, talijanski i druge svjetske jezike
francuski se pouava kao strani jezik u svim zemljama
Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga
podruja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i slubeni jezik.
Poznavati francuski jezik znai moi izravno komunicirati
s 265 milijuna ljudi iz razliitih zemalja svijeta, globalno
razumjeti i lake uiti ostale romanske jezike, pratiti
dvojezini program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV.
gimnaziji u Zagrebu te moi poloiti i hrvatsku maturu uz
napomenu o posebnom ili pojaanom programu
francuskoga jezika. Nadalje, to znai imati i mogunost
ukljuivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u
Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom
i francuskom jeziku, te stei diplomu koju izdaje
sveuilite Paris II. Ta meunarodna diploma daje
mogunost zapoljavanja u ustanovama Europske unije,
osobito mladima koji e biti nositelji budunosti
Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane
ravnopravnom lanicom Europske unije. Uenici
osnovnih kola i gimnazija Republike Hrvatske mogu
polagati DELF (scolaire i junior).
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
s vrnjacima i s odraslima
Kljune strukture i izriaji: Globalno usvajanje obrazaca
za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir
Madame, Monsieur, Matresse.
2.
Predstavljanje sebe i drugoga

Kljune strukture i izriaji: Postavljanje i odgovaranje na
pitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Comment
il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est...
3.
Osnovne strukture u uljudnom ophoenju

Kljune strukture i izriaji: a va? Oui, a va, merci,
a va trs bien, merci, Et toi? Non, a (ne) va pas, S'il
te/vous plat... voil, merci, de rien, pardon, d'accord.
Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih,

radnih i slubenih jezika Europske unije i Vijea Europe pa
e stoga njegovo poznavanje omoguiti bru i laku
komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u
Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu
ovomu doda i injenica da se broj francuskih turista u naoj
zemlji iz godine u godinu poveava, vanost poznavanja
ovoga stranoga jezika je neupitna.
4.
Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja

Kljune strukture i izriaji: Tu as quel ge? J'ai 6/7
ans, Il/Elle a quel ge? Il/Elle a 6/7 ans.
5.
Imenovanje osoba, predstavljanje lanova ue

obitelji i prijatelja
Kljune strukture i izriaji: C'est mon pre (papa)/frre,
c'est ma mre (maman)/sur, mon copain/ma copine.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i

opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje 1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane
jezike.2
6.
Prepoznavanje i imenovanje predmeta igrake, kolski pribor, smjestiti u prostoru

Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
ballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'est
une poupe/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/
livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans.
7.
Pojam broja, odreivanje broja predmeta i

osoba od 1 do 10
Kljune strukture i izriaji: globalno razlikovanje pojma
jedan i vie un crayon/des crayons/trois crayons, Il y a
combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons?
J'ai...
1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje,

vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.
156

8.
9.
Francuski jezik
Opis osobe i stvari (veliina i boja),

imenovanje boja
Kljune strukture i izriaji: un petit/grand garon/une
petite/grande fille, sympa, gentil(le), poli(e), De quelle
couleur est...? rouge, jaune, orange, rose, bleu, noir, vert,
gris, blanc... (slaganje imenice i pridjeva u rodu i
broju).
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju prve godine uenja, u prvom razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluiti s
priblino 80 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
mehanikoga reproduciranja do 110 leksikih jedinica
(pjesmice i brojalice).
Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to
bi iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini
samostalne produkcije. Leksiko se gradivo cikliki
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama za 1. razred.
Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog

okolia (cvijee, voe - nekoliko imenica)
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
arbre/ une fleur. Je vais au parc/au jardin, De quelle
couleur est la rose/pomme?
10. Imenovanje i opis ivotinja - kuni ljubimci

Kljune strukture i izriaji: Tu as un chien? Oui,(j'ai un
chien) /Non, (j'ai un chat), un poisson, perroquet, une
tortue...
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se znanja ne usvajaju analitiki, ve globalno
prema predloenim jezinim strukturama. Na kraju prvoga
razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih jezinih
struktura:
Glagoli
E prezent (jesni) gl. avoir, tre, aller (tri lica jednine)
Imenice
E imenice jedn./mno. (prema tematskim podrujima)
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice (jednina)
Pridjevi
E opisni pridjevi, pridjevi boja m./. roda jednine kao
dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata
E izraavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina)
Brojevi
Prijedlozi
E oznake mjesta: sur, sous, dans,
Prilozi
E prilozi koliine - beaucoup, combien
Negacija
E samo non, glagol ostaje u jesnom obliku
Upitne rijei
E qui, comment, qu'est-ce que c'est, de quelle couleur
Reenice
E jednostavne izjavne
E upitna reenica uz pomo upitnih rijei i intonacije
E prezent jesni mnoina (glagoli u okviru tematskih
podruja)
E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruja razredni govor)
E avoir, tre 3. lice mnoine
E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
(jedn./mno.)
E lan odreeni i neodreeni, jedn./mno. + imenica
E nenaglaene osobne zamjenice mnoina
11. Izricanje kronolokoga vremena (dani u

tjednu) - snalaenje u vremenu (pojmovi danas
i sutra)
Kljune strukture i izriaji: Aujourd'hui c'est... Demain
c'est... (dani u tjednu).
12. kola, razred - naredbe/upute u kolskom
okruenju (razredni jezik)
Kljune strukture i izriaji: Razumjeti i slijediti upute:
assieds-toi/asseyez-vous, lve-toi/levez-vous, coute(z),
rpte/rptez, montre(z), dessine(z), colorie(z),regarde(z),
prends/prenez, ouvre(z), ferme(z) ton livre/vos livres la
page/ la fentre/ la porte... chante(z), mime(z).
13. estitanje roendana i pjevanje prigodnih
pjesmica - osnovni nazivi hrane
Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! Voil un
cadeau pour toi! merci, de rien, un chocolat/des chocolats,
sandwich(s), gteau(x), bonbon(s), un coca, jus de fruits,
Super! Bravo!
14. estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje
prigodnih
pjesmica/brojalica
(prema
kalendaru)
Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Bonne anne!
Joyeuses Pques!
IZBORNE TEME
se prema interesima uenika i izboru uitelja prigodne
recitacije, pjesmice, prie/bajke, kao npr. upoznavanje
uenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat
bott, Le petit chaperon rouge...). Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.
157

E
E
Francuski jezik
prilozi koliine: combien de... il y a + izraz koliine

razlikovanje pojma jedan i vie
JEZINE FUNKCIJE
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe,
opis osobe, imenovanje i opis predmeta i ivotinja,
potvrivanje i nijekanje, estitanje roendana i blagdana
izraavanje osjeaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi i
uputa na nastavnom satu, molba, traenje, zahvaljivanje,
izraavanje koliine, posvojnosti, smjetanje u prostoru,
odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu)
E
E
odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz

obraene strukture i teme
postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
strukture i teme
recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
ITANJE
E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno
usvojenih rijei
E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno
usvojenih jednostavnih iskaza i reenica
PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODITA):
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol
E preslikavanje jednostavnih rijei prema predloku
E preslikavanje jednostavnih reenica prema predloku
uestalih rijei
E prepisivanje
jednostavnih rijei sa slovima i
znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku
Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalnocivilizacijski sadraji integrirani u sve tematske cjeline
(pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje
blagdana i roendana, kolsko okruenje, imena i
prezimena vrnjaka u zemlji cilja...), potrebno je
usporeivati te sadraje u hrvatskoj i francuskoj kulturi,
tradiciji, obiajima i uljudnom ophoenju te uenicima
ukazivati na slinosti i razlike meu njima vodei rauna o
komparativnom pristupu.
civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski
obiaji).

E
postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja
i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljenicu
E uoavanje
uloge ilustracija kao sredstva za
razumijevanje sadraja teksta
E uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika)
E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uenja
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o
vlastitu napretku
SLUANJE:
E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi
(razredni govor) na francuskom jeziku
E razumijevanje jednostavnih uputa
E razumijevanje jednostavnih zvunih modela
E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja
E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga
predloka
E postupno razumijevanje sricanja rijei (slova abecede)
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
s vrnjacima i s odraslima...
Kljune strukture i izriaji: Proirivanje obrazaca za
pozdravljanje Bonne nuit, Bon week-end,
bientt/lundi... Mademoiselle...
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA

INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA:
E oponaanje
francuskoga jezika u rijeima
E potrebno je upuivati uenike na uoavanje razlika u
izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga
jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema
zvunom predloku, pazei na fonoloke, ritmike i
intonacijske osobitosti francuskoga jezika.
E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i
neverbalne poticaje
158
2.
Ja i moja ira obitelj

Kljune strukture i izriaji: Voil/cest ma grand-mre
(mamie)/mon grand-pre (papi). Comment sappelle ta
tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est...
3.
Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg,

kua, zgrada, stan
Kljune strukture i izriaji: la ville/le village, la rue, la
place, la maison, la tour, l'appartement. J'habite /au
numro...

4.
Francuski jezik
Kua kao mjesto stanovanja i imenovanje

prostorija
Kljune strukture i izriaji: la chambre, la cuisine, le
salon, la salle de bains, les toilettes. Il y a combien de pices
dans ton appartement/ta maison? O est...?
gauche/droite. Qu'est-ce que tu fais dans ta
chambre/cuisine, ton salon...? Je dors/ mange/ regarde la
tl.
5.
Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela)

Kljune strukture i izriaji: la tte, les yeux, le nez, la
bouche, les oreilles, les cheveux, De quelle couleur sont tes
yeux/cheveux? (bleus, verts, bruns), le/les doigt(s), la/les
main(s), le/les bras, la/les jambe(s), le/les pied(s).
6.
Hrana i pie
Kljune strukture i izriaji: le goter, croissant, biscuit,
yaourt, chocolat chaud, la brioche, l'eau. Qu'est-ce que tu
prends comme boisson? Je prends... Je veux/voudrais.
J'aime, je n'aime pas, j'adore.
7.
Domae ivotinje - seosko imanje

Kljune strukture i izriaji: la ferme, la cour de la ferme,
la poule, le poussin, le lapin, la vache, le cochon, le cheval,
Combien de...?
8.
Divlje ivotinje - zooloki vrt

Kljune strukture i izriaji: le crocodile, le tigre, le zbre,
le loup, la girafe, le lion, l'lphant. Comment est/sont...?
grand/petit.
9.
Godinja doba (imenovati). Izraavanje

atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: l'automne, lhiver, le
printemps, l't, En quelle saison sommes-nous? On est en
quelle saison? Nous sommes/on est au printemps, en
automne, hiver, t... Quel temps fait-il? Il fait
beau/froid/Il pleut/Il neige.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 150 leksikih
jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga
reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). To
bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga
gradiva iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini
samostalne reprodukcije.
Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima.
Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim
temama za 2. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
uenici usvajaju globalno, na implicitan nain. Njihovo se
znaenje postupno osvjetava uglavnom u komunikaciji,
oslanjajui se na ve poznati leksik.
Glagoli
E prezent, imperativ marcher, voler, sauter, nager, manger,
habiter , jouer - 3. lica jednine
E gl. tre - 3. lica mnoine
E faire, prendre - 3. lica jednine
E izraavanje ukusa: j'aime, je n'aime pas, j'adore
Imenice
E imenice jedn./mno (prema tematskim podrujima)
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol (tri lica
jednine i tri lica mnoine)
Pridjevi
E opisni
pridjevi m./. rod jedn./mno. sympa,
mignon,ne, gentil,le, petit,e, grand,e, pridjevi boja
E izraavanje posvojnosti (mes, tes, ses)
Brojevi
Prijedlozi
E devant, derrire, gauche, droite
Prilozi
E naina - bien
E vremena - aujourd hui, demain, maintenant, bientt
E mjesta - devant, derrire, gauche, droite
Upitni izrazi
E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de..., o,
comment?
Reenica
E jednostavna izjavna reenica
S subjekt + glagol (Je mange.)
S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.
Nous sommes en hiver.)
E upitna reenica pomou upitnih rijei
E gl. avoir 3. lica mnoine
10. Slobodno vrijeme. Igre u kui, igre na

otvorenome
Kljune strukture i izriaji: Jaime dessiner/colorier
/dcouper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto
/monopoly... avec mon frre/ma soeur/mes amis, Je joue au
chat/au loup.
11. Blagdani,
praznici,
svetkovine
prema
kalendaru
Kljune strukture i izriaji: le carnaval, Pques (la
cloche)
IZBORNE TEME
se prema interesima uenika i prema izboru uitelja
prigodne recitacije, pjesmice, prie/bajke, primjerice, uz
slikovni predloak kao poticaj izrei nekoliko jednostavnih
reenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadraje ponavljati
i proirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema.
159

E
E
E
E
E
E
E
E
E
Francuski jezik
GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E oponaanje
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
modela
E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i
neverbalne poticaje
E odgovaranje
na jednostavna pitanja vezana uz
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
strukture i teme
E reproduciranje kratkih dijaloga
E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni
predloak kao poticaj
E povezivanje elemenata prie u logian slijed pomou
slikovnoga predloka
E razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po
slovo abecede sricati svoje ime)
gl. dormir 3. lica jednine

traenje doputenja (Je peux...)
uljudno traenje je veux/je voudrais
zamjenica on + glagol u 3. licu jednine
lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina +
imenica
saeti lan (Je vais au parc. Nous sommes au printemps)
uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva na
fonolokoj razini
upitni pridjev quel/le
negacija ne...pas
JEZINE FUNKCIJE
komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,
pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
izricanje elje i uljudno traenje, estitanje, zahvaljivanje,
izraavanje atmosferskih prilika, osjeaja, ukusa, snalaenje
u prostoru, vremenu, izricanje koliine...
su u predviena tematska podruja i jezine funkcije,
primjerice imena vrnjaka, tipina prezimena, nain
stanovanja, nazivi hrane, neki likovi iz bajke/prie, obrada
jedne bajke/prie.
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za
drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski
obiaji).
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga
govornoga podruja.
ITANJE
E svladavanje reenine intonacije prema zvunome
modelu
E glasno itanje prethodno usmeno usvojenih rijei
E glasno
itanje prethodno usmeno usvojenih
jednostavnih reenica
E razumijevanje
jednostavnih kratkih tekstova
poznatoga sadraja
PISANJE
E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata
kod uestalih rijei
E prepisivanje rijei sa slovima i znakovima koja ne
postoje u hrvatskom jeziku
E uoavanje
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
apostrof, sedij)
E prepisivanje kraih reenica
E dopunjivanje rijei slovima koja nedostaju
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice
E pisanje estitaka prema predloku
SLUANJE
skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
E razumijevanje jednostavnih uputa
E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom
jeziku (razredni govor)
E razumijevanje jednostavnih zvunih modela
E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja
E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga
predloka
E postupno
privikavanje uenika na globalno
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta
E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijei
(slovo po slovo abecede)

Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati:
E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadraja
(gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni),
E razvoj
sposobnosti
samopromatranja
i
samovrjednovanja uz pomo Europskoga jezinoga
portfolija (EJP)
160

E
Francuski jezik
razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru i

skupnoga rada
razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Izricanje kronolokoga vremena, mjeseci u
godini, itanje sata (puni sat, pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Quelle date/quel jour
sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes...
Quels jours avons-nous franais? Le mardi/le jeudi...
Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neuf
heures et demie...
2.
Nae tijelo i zdravlje (imenovanje najeih

zdravstvenih tegoba)
Kljune strukture i izriaji: J'ai mal .... + dijelovi
tijela. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fivre... le mdecin,
prendre des mdicaments, l'ordonnance, sur ordonnance.
4.
Osobna higijena
Kljune strukture i izriaji: le savon/peigne/dentifrice, la
brosse ( dents )/serviette, se laver/coiffer/ s'habiller, se
brosser.
5.
Odjea i obua - imenovanje i opisivanje

osnovnih odjevnih predmeta
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu
mets/portes...? Je mets/porte... le T-shirt / pull / jean /
pantalon / bonnet, l'anorak, la jupe/robe/casquette, les
chaussures/chaussetttes/gants/ tennis, Regardez mes
nouvelles chaussures! Jadore ce pull/cette jupe.
7.
Slobodno vrijeme - igre, port

Kljune strukture i izriaji: faire de + naziv porta, le
tennis / football / judo / ski... le vlo, la
natation/luge...aller + le cinma / thtre / concert /
muse / cirque/parc d'attractions, jouer cache-cache,
bataille navale.
9.
Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaenje u

prostoru
Kljune strukture i izriaji: O se trouve...? Le parc se
trouve derrire lcole, devant, ct de, beau, belle.
11. Blagdani prema kalendaru - estitanje,

pjevanje/recitiranje
prigodnih
pjesmica,
tradicija i obiaji
blagdanima (npr. dcorer le sapin) la fte des mres/pres.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadraji se
obogauju novim audio i vizualnim materijalima (CD,
audio/videokasete, televizija...) npr. na zadanu temu
izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiljenim junacima,
izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reenica pokuati
predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Obroci - imenovanje obroka i osnovna jela

Kljune strukture i izriaji: le petit-djeuner/
djeuner/goter/dner, Qu'est-ce que tu prends au...? de la
tartine/confiture, du lait/beurre/pain, du potage/
poisson/riz, de la viande/salade/glace, des fruits/
lgumes/frites/ptes/champignons, jadore la glace.
6.
Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva i

ponaanje u prometu
Kljune strukture i izriaji: passer le week-end la
campagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus
/car/voiture/tram(way), vlo/pied, Au feu rouge nous
attendons, au feu vert nous traversons.
10. Proslava roendana - pisanje pozivnica i

estitaka, estitanje, pokloni, hrana i pie,
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! la fte,
Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le
CD, le jeu vido, des fleurs, couter de la musique, danser,
Je naime pas la musique techno/le rap...
Dnevne
aktivnosti
(dijelovi
dana
i
odgovarajue aktivnosti)
Kljune strukture i izriaji: quelle heure tu te
rveilles/tu vas l'cole/tu fais tes devoirs... ? Je me
rveille/ je vais l'cole/ je fais mes devoirs ... le
matin/midi /soir, l'aprs-midi.
3.
8.
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
reproduciranja do 350 leksikih jedinica. Predvia se
aktivno usvajanje 4 do 5 leksikih jedinica prilikom
obradbe novih sadraja.
proirivati prema tematskim sadrajima i interesima
uenika.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture ne tumae se eksplicitno ve ih
uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama. Na kraju treega razreda od uenika se
oekuje znanje sljedeih struktura:
161
Francuski jezik
Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska
podruja. U pristupu kulturalnim, odgojnim i
socijalizirajuim sadrajima treba voditi rauna o
komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske
kulture (imena vrnjaka, tipina prezimena, neka jela,
navike pri odijevanju, prometna sredstva, portske igre i
aktivnosti, obradba neke bajke/prie).
ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
drukijem (primjerice imena i prezimena, blagdanski
obiaji, hrana, odjea, igre i portske igre i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i
socijalizirajuim sadrajima koristi se komparativnim
pristupom usporeujui ogovarajue sadraje u hrvatskoj
kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga
podruja.
Glagoli
E prezent glagola avoir i tre (sva lica jednine i mnoine)
E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeni sva lica)
E glagoli boire, mettre, aller , jouer /de, faire de - 3. lica
jednine
E izrazi s glagolom avoir (faim, soif, chaud, froid, mal )
Imenice
E jednina i mnoina imenica
lan
E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz
imenice
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice (kratki odgovor)
Pridjevi
E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
E enski rod pridjeva
Brojevi
Prijedlozi
E mjesta - devant, derrire, ct de...
Prilozi
E neki prilozi vremena - midi, le soir, laprs-midi
Negacija
E ne...pas
Upitni izrazi
E pourquoi, o, quand, quel(s)/le(s)
Reenica
E red rijei u reenici
E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima
pourquoi, o, quand
E jednostavne izjavne reenice subjekt + glagol +
dodatak (Ma casquette est bleue, Jadore la glace.)
E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih
sadraja, 3. lica jednine
S glagol offrir
S perfekt glagola u sklopu tematskih sadraja
E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu
E uporaba partitivnoga lana
E uporaba saetoga lana (Je joue au ballon. Il a mal au
bras. Je fais du tennis.)
E izraavanje posvojnosti pomou naglaene osobne
zamjenice ( moi/toi/lui...)
E pokazni pridjevi
E uporaba prijedloga en i uz prijevozna sredstva
E oznaivanje i pisanje nadnevka
E svladavanje slova francuske abecede
SLUANJE
E privikavanje na sluanje drugoga
E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i slunoga jezinoga
sadraja
E razumijevanje kraih izjavnih i upitnih reenica
E globalno
razumijevanje kraega teksta poznate
tematike
E oponaanje
upitne reenice)
uzoraka
E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda)
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
E odgovaranje
na jednostavna pitanja vezana uz
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
strukture i teme
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
i uz izmjenu nekih elemenata
E reproduciranje kratkih razgovora, dijaloga
E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim
situacijama
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E povezivanje sastavnice prethodno obraene prie s
pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
JEZINE FUNKCIJE
postavljanje pitanja, izricanje osjeaja, ukusa, sklonosti,
uljudno ophoenje, opisivanje i prepriavanje,
prepriavanje prolih dogaaja, traenje informacija, opis
prostora, estitanje, izrazi vremena, snalaenje u prostoru,
izraavanje koliine (naziv hrane + partitivni lan),
ponaanje u prometu.
162

E
Francuski jezik
4. RAZRED
etvrta godina uenja
izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni

predloak kao poticaj
ITANJE
E glasno itanje kraih reenica prethodno usmeno
uvjebanih potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova prethodno
usmeno usvojenih
E itanje po ulogama
E razumijevanje
poznatoga sadraja
CJELINE I TEME
1. Ja i osobe u mom okruenju - ispunjivanje
obrasca s osobnim podatcima, neka najea
zanimanja
Kljune strukture i izriaji: En quelle classe es-tu? Je suis
en quatrime... Mon adresse est... Je viens de... la
matresse, lemploy(e)/ingnieur, le/la vendeur/vendeuse.
PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
kod uestalih rijei
E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u
hrvatskom jeziku
E uoavanje
osnovnih razlika izmeu pravopisa
apostrof, sedij)
E pisanje kraih reenica
E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku
E pisanje pisma zahvale na poziv ili estitku
E pisanje rijei prema zvunome uzorku (sricanje slova
abecede)
Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati:
E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti
sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni
sadraji)
E uoavanje naela abecednoga strukturiranja popisa
rijei u udbeniku i u slikovnom rjeniku
E postupna uporaba popisa rijei u udbeniku i
slikovnom rjeniku
E privikavanje
na sluenje slikovnim rjenikom
(traenje znaenja i naina pisanja pojedinih rijei)
E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada u
paru i skupnoga rada (interview, anketa i poster )
E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji
uenja stranoga jezika
E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja
E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje
pretpostavki i samostalnoga zakljuivanja
E razvijanje
sposobnosti
samopromatranja
i
samovrjednovanja (EJP)
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje
i vlastito znanje
163
2.
Mjesto u kojem ivim - kulturne, javne i

zdravstvene ustanove u mjestu
Kljune strukture i izriaji: le magasin/(super)march,
l'hpital / htel / glise, la piscine / poste / ptisserie/
boulangerie / librairie/ bibliothque, le zoo, acheter.
3.
ivot u koli - kolski predmeti, prostorije u

koli, raspored sati
Kljune strukture i izriaji: Quelle est ta matire
prfre? C'est... Je suis fort(e) en... la rcration/
cantine/bibliothque, Le croate/franais, les maths... tre en
retard, excusez-moi, Qui est absent/de service? Personne.
Pardon, pouvez-vous rpter, je nai pas compris. Tu peux
peler le nom de ton copain?
4.
Telefonski razgovor, pravila telefoniranja,

izricanje telefonskih brojeva
Kljune strukture i izriaji: Quel est ton numro de
tlphone/portable? All! Je peux parler .. Un instant, ne
quittez pas,Cest de la part de qui?
5.
Odlazak na trnicu i u kupovinu - imenovanje

voa i povra, vrste trgovina
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu achtes au
(super)march? Combien de...Je vais acheter/prendre
beaucoup, peu de...J'achte du/de l'/de la/des... a fait
combien? On paie la caisse.
6.
Slobodno vrijeme i izvankolske aktivnosti

Kljune strukture i izriaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon
cours d'anglais/ de piano/danse... L'cole de
musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, le
ml, J'adore les jeux vido.
7.
Aktivnosti u kui, neki dijelovi pokustva i

njihov razmjetaj
Kljune strukture i izriaji: Est-ce que tu aides ta
maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre, je fais
la vaisselle, je passe l'aspirateur, Qu'est-ce que tu fais dans
ta chambre? Je lis, jcoute de la musique, je joue, je dors,
je fais mes devoirs... Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre?
Le lit/fauteuil/tapis, la table/chaise/lampe, l'tagre/
armoire, le lavabo, la douche /baignoire, le frigo, la
cuisinire.

8.
Francuska - zemlja jezik koje uim, osnovne

obavijesti o Francuskoj, kulturne znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais,
Paris, la capitale, le monument / mtro / les rues /avenues,
boulevards, le drapeau, les grandes villes, les
fleuves/montagnes, mers.
9.
Godinji kalendar - blagdani/praznici i obiaji

vezani uz njih, pisanje estitaka
Kljune strukture i izriaji: la rentre, les vacances
d't/hiver/de Pques. Jai fait du ski pendant les vacances
dhiver, la fte nationale, la bche/galette/ fve, le poisson
d'avril, se dguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la carte
postale.
Francuski jezik
Pridjevi
E opisni pridjevi - jednina i mnoina, muki i enski
rod
E posvojni pridjevi mes, tes, ses
E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
E pokazni pridjevi
Brojevi
E redni brojevi od 1 do 4
E oznaivanje i pisanje nadnevka
Prijedlozi
E prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrire)
Prilozi
E prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain
Reenica
E red rijei u reenici
E jednostavne izjavne reenice od dva ili tri elemenata
prema predloku: subjekt + predikat + dodatak
(objekt, pridjev, prilona oznaka), primjerice, Je
mange une glace. Il va au parc.
E nijene reenice Je ne mange pas de poisson.
E upitne reenice s upitnom rijei (qui, combien, o, estce que, quest-ce que, quand, pourquoi)
E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih
sadraja, 3. lice mno.
E prezent glagola venir, acheter, prfrer, lire, dormir - 3.
lica jednine
E perfekt glagola u okviru tematskih sadraja
E enski rod nekih imenica (zanimanja)
E partitivno de
E prilog koliine + de (beaucoup, un peu, combien)
E izraavanje budue radnje (futur proche)
E nezavisno sloene reenice (sastavne s veznikom et)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi
prema sklonostima uenika krae prie, basne, recitacije,
pjesmice..., pronai podatke na internetu o zabavnim
parkovima u Francuskoj (Parc Astrix, Futuroscope...)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
reproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do
6 leksikih jedinica prilikom obradbe novih sadraja.
proirivati prema tematskim sadrajima i interesima
uenika.
JEZINE FUNKCIJE
izricanje sklonosti, davanje informacija, uljudno
ophoenje, izricanje stava, opisivanje i prepriavanje,
izraavanje posvojnosti, prepriavanje prolih dogaaja,
estitanje, snalaenje u prostoru, vremenu, razredni govor
(davanje uputa, naloga, traenje informacija), telefonski
razgovor
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture uenici usvajaju globalno u
predloenim jezinim strukturama. Na kraju etvrtoga
razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih struktura:
Glagoli
E glagoli: avoir, tre, aller, faire - prezent u svim licima u
jesnom i nijenom obliku
E glagoli: prezent (jesni i nijeni) gl. prema tematskim
sadrajima
E povratni glagoli - prezent, jednina
Imenice
E imenice mukoga i enskoga roda jednina/mnoina
lan
E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz
imenice
E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu
E uporaba partitivnoga lana
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima
Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska
podruja kao npr. obiaji vezani uz pojedine blagdane i
praznike, osnovne informacije o zemlji iji se jezik ui
(npr. naziv zemlje, glavni grad, naziv neke rijeke, planine,
nazivi ulica/trgova, najznaajnijih spomenika, raspored
dnevnih/tjednih aktivnosti, slobodna srijeda, provoenje
slobodnoga vremena/praznika, voenje telefonskoga
dijaloga, simboli Francuske i Hrvatske), neki likovi iz
djejih pria i njihov opis.
164
Francuski jezik
ITANJE
E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate
strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E razumijevanje
poznatoga sadraja

uoavanje slinosti i razlika kao temelj za razvijanje
tolerancije i empatije prema drugome i drukijem
(primjerice imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci,
kolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, nain
stanovanja i sl.).
U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi
rauna o komparativnom pristupu i usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruja.
PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uestalih rijei
E uoavanje
apostrof, sedij)
E prepisivanje reenica mijenjajui neke elemente
E pisanje odgovora na pitanja
E pisanje estitaka, razglednica i pozivnica prema
predloku
E pisanje kraih pisama prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema
prethodnim sadrajima uvjebanim usmeno
E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima
E pisanje kratkih diktata i autodiktata
SLUANJE
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvunoga
jezinoga sadraja
E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
poznate tematike
E oponaanje
francuskoga jezika (nazali...)
upitne reenice)
modela
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
i teme
E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene
strukture i teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
E ponavljanje
kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neke dijelove
E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim
situacijama
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neke elemente
E abeceda, sricanje rijei

Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda
dodati:
E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti
sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni)
E koritenje slikovnim rjenikom (traenje znaenja i
naina pisanja pojedinih rijei)
E privikavanje na traenje rijei u popisu rijei u
udbeniku (traenje znaenja, naina pisanja, roda
imenice...)
E privikavanje na uporabu medija u funkciji uenja
stranoga jezika
E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija u
jezinom sustavu
E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja (EJP)
i vlastito znanje
165
Francuski jezik
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Iznoenje podataka o sebi, o svojoj obitelji te
osobama iz okruenja, izricanje veza s ostalim
europskim zemljama, izricanje narodnosti
Kljune strukture i izriaji: Je m'appelle... Je suis... Je
viens de... J'habite /enville, rue, numro... Je vais ... J'ai
une grande/petite famille. Les membres de ma famille: la
tante/loncle, le cousin/la cousine, le neveu/la nice, Je suis
fils/fille unique. Mon frre/ma sur ain(e)/cadet/te, mes
grands-parents paternels/maternels, Je suis croate/
belge/suisse, franais,e, canadien, ne, italien, ne.
2.
3.
4.
ivot u koli i izvankolske aktivnosti ; kolski

sustav u Francuskoj i Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Je suis au collge, en classe,
lcole primaire, le collge, le lyce, lenseignant,-e, le
professeur de + matire, J'ai gographie le mardi et le
vendredi. La salle de l'informatique, de documentation, la
cour de rcration, la matire optionnelle, lcole de
musique/de danse, le club de tennis/football... latelier de
dessin, Je viens de terminer mes devoirs/de lire... Je suis le
cours de... J'ai une bonne/mauvaise note. Cest trs
bien/mieux, aujourdhui, le barme sur vingt, le
bulletin/certificat. Que fais-tu pendant le week-end/la fin
de la semaine? le professeur principal, le cahier de classe.
Slobodno vrijeme, izvannastavne i izvankolske
aktivnosti, portovi, tjedni raspored, aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: faire des projets: j'irai/on
ira/nous irons la campagne/montagne /piscine/mer, je
ferai/on fera/nous ferons du vlo/de la voile/
randonne/des promenades/un pique-nique, la maison de
campagne, la terrasse, la cave, le grenier, le jardin, la ferme,
la vigne, les vacances dhiver/ dt, les grandes vacances. Le
week-end dernier je suis all(e) ... Est-ce que tu as dj
/quelquefois fait de + imenica, Jai visit un muse/ Je n'ai
jamais visit un muse... visiter un muse, une
galerie/exposition/collection,le parc dattractions ,
lexposition a lieu..., collectionner, tre en retard.
Grad, prijevozna sredstva, snalaenje u
prostoru
Kljune strukture i izriaji: SVP/STP, o se trouve...?
Allez tout droit/jusqu'au feu...tournez droite/gauche, ici,
l-bas, devant, derrire, la rue/lavenue, le boulevard
/carrefour /feu(vert/rouge), un accident de voiture,
Comment vas-tu ...? prendre le bus/train/bateau,
l'(auto)bus/(auto)car Je vais pied/vlo/bicyclette, Je vais
en bus/train, la gare/gare routire, l'arrt/ le ticket de
bus/tram, le guichet, le billet de train/dautocar, un billet
(d) aller, (d) aller et (de) retour, le parc de loisirs.
5.
Vrste stanovanja, opis prostora, opis pokustva

Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville/ la
campagne, quel tage...? Au premier/rez-de chausse...
dans un appartement/immeuble, une maison, Limmeuble
o jhabite est trs moderne. J'ai un jardin/balcon, une
terrasse/loggia... Mon appartement est... Ce
fauteuil/canap est plus confortable que celui-ci. Cette pice
est plus claire que celle-l. Larmoire/tagre, la
plante(verte)/fleur.
6.
Kupovanje u velikim trgovakim centrima,

specijaliziranim trgovinama, zanimanja, naini
plaanja, snalaenje na razliitim odjelima
Kljune strukture i izriaji: Je vais au supermarch/centre
commercial... Une fois par semaine ma mre fait ses courses
lhypermarch. Le magasin, la boutique, le
vendeur/client, la vendeuse/cliente, J'achte/Je prends du
jus de fruit/de leau/de la confiture/des fruits... Pourriezvous me montrer.../ me dire o se trouve... SVP, je
voudrais acheter... Combien cote...? On peut payer en
espces/avec la carte/par chque... Le caddy, l'article, la
boulangerie /ptisserie/pharmacie, le pharmacien, la
pharmacienne.
7.
Godinja doba, klimatske karakteristike,

godinji ritam
Kljune strukture i izriaji: En quelle saison...? Quel
temps fait-il? J'aime/Je prfre... Pourquoi...? Parce que...
Le printemps/l'automne... commmence le... et finit le... les
fruits typiques de ... la mto: le ciel est couvert/gris, il fait
froid/chaud/doux, il pleut/il neige/ il tonne, il y a du
soleil/vent/brouillard/tonnerre, des nuages/clairs, a glisse.
8.
Odjea, obua, izraavanje ukusa, boje,

veliine
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu mets/tu
portes ...? Le parapluie, l'imper(mable), les bottes, les
chaussures, le cache-nez, le pull, les gants, le bonnet/la
casquette... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je prfre celui/celleci/l...
9.
Kuni ljubimci, briga o ivotinjama, opis

ivotinja, ljubav prema ivotinjama
Kljune strukture i izriaji: Mon petit chien sappelle
Milou. Est-ce que tu as un animal? Le vtrinaire soigne
des animaux. Jai trouv un petit chien dans la rue. Il a lair
perdu, il est en mauvais tat, sale, faible... Il se gratte. Je
lui donne manger/boire, je lemmne chez le vtrinaire...
Jadore mon petit chat. Je moccupe de mes poissons rouges.
10. Blagdani i svetkovine, obiaji vezani uz

pojedine blagdane
Kljune strukture i izriaji: Nol, l'piphanie, la
Chandeleur, le Carnaval, les crpes, la galette des rois, la
fve, la bche de Nol, les santons....
IZBORNE TEME
se dodatni sadraji prema izboru uenika/uitelja npr.
166
Francuski jezik
proitati Koko u Parizu (I. Kuan), ukljuiti uenike u

projekt na zadanu temu kao primjerice pronai poslovice i
izreke vezane uz ivotinje na francuskom i hrvatskom
jeziku i usporediti ih. Sadraji se obogauju novim slunim
i vidnim materijalima.
Pridjevi
E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu: nouveau,
beau, vieux
E enski rod i mnoina pridjeva narodnosti
E stupnjevanje pridjeva (komparativ)
Brojevi
Prijedlozi
E prijedlozi , de, en uz geografska imena
Prilozi
E uestali prilozi vremena dj, quelquefois, jamais
E mjesta ici, l-bas, derrire, devant
E naina bien, mieux
Reenica
E uzrona reenica koja odgovara na pitanja izricanjem
razloga (pourquoi...? parce que)
E prilozi (hier, souvent, toujours)
E prola radnja izraena perfektom (pass compos)
E izricanje bliske prole radnje pomou venir de...
E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais)
E odnosna zamjenica qui, o
E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt
E pokazne zamjenice celui/celle-ci/l, ceux/celles-ci/l
E nepravilna komparacija pridjeva
E komparacija priloga bien - mieux
E Reenice:
E reenice od vie elemenata.
E upitne reenice s inverzijom
E nezavisno-sloena reenica s veznicima et, mais
E nijena reenica s ne ... jamais
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Tijekom 5. godine uenja jezika predvia se aktivna
uporaba priblino 450 leksikih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehanikog usvajanja do 660. Leksik se
cikliki ponavlja i proiruje. Po nastavnom satu, pri
obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksikih
jedinica.
GRAMATIKE STRUKTURE
Budui da je uenicima to peta godina uenja
francuskoga jezika, pristup gramatici moe biti kognitivan
i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u
kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja
paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S druge
strane, neke jezine strukture (primjerice kondicional za
izricanje uljudnoga pitanja) ne objanjavaju se eksplicitno
ve se samo globalno usvajaju komunikacijskim
aktivnostima u okviru predloenih tematskih jedinica.
Glagoli
E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematska
podruja u svim licima jednine i mnoine u
potvrdnom, nijenom i upitnom obliku
E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijenom
i upitnom obliku (faire, rpondre, crire, prendre, pouvoir,
vouloir)
E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijenom
obliku
E izricanje budue radnje (futur proche, futur simple)
E negacija ne ... jamais
Imenice
E tvorba enskoga roda imenica, uporaba mukoga i
enskoga roda imenica
E nepravilna mnoina imenica vezanih uz tematska
podruja (animal, cheval, cadeau, il)
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
(slaganje unutar imenskoga skupa)
lan
E uporaba odreenoga i neodreenoga lana uz imenice
E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de za
izricanje smjera
E izostavljanje lana uz imena gradova
Zamjenice
E uporaba zamjenice on + glagol u prolom, sadanjem
i buduem vremenu
JEZINE FUNKCIJE
uljudno ophoenje, iznoenje podataka o sebi i osobama iz
vlastitog okruenja, izraavanje sklonosti, opisivanje
izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija u
prostoru: traenje i davanje informacija, opisivanje
vlastitoga ivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega,
opisivanje krajolika, ivotinja, pripovijedanje i
objanjavanje dogaaja u prolosti i budunosti, davanje i
provoenje naredbi u kolskom okruenju, osnovni oblici
uljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te
izraavanje osobnoga stava prema odreenom
prijevoznom sredstvu, izricanje kakvoe, ukusa i stava
prema neemu, usporedbe, uljudno traenje, opis
godinjih doba, izraavanje elja, estitanje prigodom
blagdana i roendana.
167
Francuski jezik
su u predviena tematska podruja vodei rauna o
usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i francuskoj
kulturi i o primjerenosti dobi uenika, kao primjerice neka
jela i prehrambene navike, razlika kolskih sustava u
Francuskoj i Hrvatskoj, pjesmice u okviru tematskih
sadraja, novane jedinice za odreivanje cijena,
kupovanje, raspored dana, poslovice i izreke vezane uz
ivotinje (sale comme un cochon, ttu comme un ne, parler
franais comme une vache espagnole, bte comme une oie...), neki
likovi iz djejih pria i njihov opis; obrada
bajke/prie/ulomka iz romana.
drukijem (primjerice blagdanski obiaji, svakodnevni
ivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaenju i uporabi
jezinih izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje
i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova
uklanjanja.
socijalizirajuim sadrajima slui se komparativnim
pristupom usporeujui sadraje u hrvatskoj kulturi i
kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.
E
E
recitiranje i pjevanje pjesmica

sposobnost uporabe vie reenica za opisivanje osoba,
predmeta i situacija
sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje i
bez njih
iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanoga rada
ITANJE
E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
E usvajanje pravilne reenine intonacije
PISANJE
E pisanje geografskih imena velikim slovom
E prepisivanje
reenica i kraih tekstova prema
predloku
E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta uz dodavanje novih elemenata
E provjera
razumijevanja tekstova u zadatcima
viestrukog izbora
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje diktata s poznatim elementima
E pisanje kraih voenih sastava (4 do 5 reenica)

E postupno
usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
sredstava
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika
E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uenika koji
rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga
jezika
E razvoj
sposobnosti
samopromatranja
i
samovrjednovanja
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih
E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i
vlastito znanje
SLUANJE
E povezivanje
vizualnoga (slikovnoga) i slunoga
jezinoga sadraja
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica, pitanja
i kraih tekstova
E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih
tematskih sadraja
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
jezinih uzoraka
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku
E sposobnost
sudjelovanja u mini-dijalozima uz
izmjenu nekih elemenata
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Poetak kolske godine, planovi, organizacija
kolskih i izvankolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: la rentre, lemploi du
temps, Cette anne je m'inscrirai... Je voudrais suivre un
cours de... Mes projets sont... La semaine prochaine
j'irai...
168

2.
Odnos dijete - roditelji, kune obveze

Kljune strukture i izriaji: Je te prsente mes parents...
enchant(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, je
passe l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire des
excursions avec tes parents... le djeuner familial, se fcher...
mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end avec
eux. Jai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais la
grasse matine. Ce n'est pas facile d'avoir des parents
divorcs. Je passe le week-end avec papa.
4.
Zdravo ivljenje, boravak na svjeem zraku,

zdrava prehrana, omiljena jela, uestale djeje
bolesti, savjeti za zdravo ivljenje
Kljune strukture i izriaji: Je fais du sport/des
promenades, les loisirs, la vie saine, se promener lair pur,
parler des habitudes alimentaires, l'alimentation quilibre...
Jadore les plats que ma mre prpare, le rgime, les
maladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il ne
faut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis gripp,e,
avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. Jai vomi. Je
prends des mdicaments/un sirop/une piqre, gurir, en
bonne sant. C'est bon/ce n'est pas bon pour la sant. se
sentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutt des fruits et
des lgumes, se coucher tt/tard....
6.
avec... On connat quelques symboles de la France: le coq

gaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Je
connais quelques spcialits rgionales. J'aime les fromages
franais...
Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke,

slanje razglednica i pisama, odlazak u potu
Kljune strukture i izriaji: All? Est-ce que je peux
parler ... Il/Elle nest pas l. C'est de la part de qui? Ne
quittez pas, SVP!.. le tlphone/portable, une cabine
tlphonique, la tlcarte... Voil mon numro de tlphone.
Je peux avoir le tien... laisser un message sur le rpondeur,
appeler, rpondre, sonner, la lettre/carte postale/carte de
vux, le courriel/ml... Je vais la poste... poster, le
guichet, le timbre(poste), lenveloppe, coller.. Je veux
envoyer... le facteur, mettre la bote, la bote aux lettres.
3.
5.
Francuski jezik
7.
Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjeta

uitelja, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Pardon madame, je nai pas
bien compris, pourriez-vous rpter? Ne bavardez pas!
Ncrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame,
est-ce que je peux sortir, SVP?
8.
Svijet u kojem ivimo, uvanje okolia,

oneienje okolia, buka, boravak u prirodi,
planinarenje/pjeaenje
Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville, banlieue/
la campagne. En quelle rgion se trouve...? Il faut protger
la nature/garder l'environnement, faire de la randonne,
faire une promenade/ balade, marcher, le sac dos,
lappareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de
photos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer.
Est-ce que tu connais quelquun qui naime pas la nature?
Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau!
Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit,
la poubelle slective.
9.
Blagdani i svetkovine, obiaji u Francuskoj i

Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Comment les Franais ftentils Nol? Quel est le plat typique...? Les jours fris, les
classes de neige/vertes.
IZBORNE TEME
se prema izboru dodatni sadraji. Projekt: Zdrava hrana,
sastaviti mogui jelovnik... Sadraji se obogauju novim
audio i vizualnim materijalima.
Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti,

putovanja, upoznavanje drugih gradova
Kljune strukture i izriaji: Zagreb est la capitale de la
Croatie. Paris est la capitale de la France. La rue
principale/pitonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village?
un muse/chteau/monument, une glise, Qu'est-ce que je
n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visit d'autres
villes et j'ai surtout aim... Cest une vieille ville, le centre
historique, une agence de tourisme/voyages, un parc
dattractions. O vas-tu passer tes vacances? O as-tu pass
tes vacances? Tu as pass combien de temps
+ville/en+rgion?
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Tijekom 6. godine uenja jezika predvia se aktivna
uporaba priblino 570 leksikih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehanikog usvajanja do 700 leksikih
jedinica. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima.
Francuska - zemlja jezik koje uim, pokrajine,

departmani, simboli Francuske, strane svijeta,
specijaliteti pokrajina
Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais, la
langue franaise, O se trouve...? les points cardinaux,
lest/ouest, au nord/sud... Quest-ce que tu trouves
intressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les rgions,
les dpartements, les fleuves/les rivires, les montagnes, les
mers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.
Gramatika se tumai u kontekstu stanja bez mehanikoga
zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan
konteksta.
169
Francuski jezik
ukusa, izricanje dojmova s turistikoga putovanja, stava
prema portovima te utjecaj porta i zdrave ishrane na
zdravi ivot, opisivanje svetkovina, blagdana i obiaja u
Francuskoj i Hrvatskoj, izraavanje osobnih dojmova.
Glagoli
E prezent nekih nepravilnih glagola 1., 2. i 3. grupe
(prema tematskim podrujima)
E glagoli 1. grupe na -yer (envoyer, nettoyer, payer...)
E futur glagola prema tematskim podrujima
E perfekt glagola 1., 2. i 3. grupe, s pomonim
glagolom avoir ili tre
E nijeni imperativ
E bezlini izraz il faut + infinitiv
Imenice
E imenice mukoga/enskoga roda (zanimanja)
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod (la
tante/loncle)
lan
E uporaba lana uz geografska imena
E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de
Zamjenice
E neodreene zamjenice on, quelquun
E oblici i uporaba posvojnih zamjenica
E uporaba odnosne zamjenice qui, que
E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog
objekta
Pridjevi
E oblici i uporaba posvojnih pridjeva - jednina i
mnoina
E opisni pridjevi - stupnjevanje (komparativ/superlativ)
Brojevi
E pisanje glavnih brojeva rijeima do 60
E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini)
Prijedlozi
E prijedlozi uz imena drava, pokrajina, gradova
Prilozi
E prilozi vremena - parfois, quelquefois, de temps en temps
E tous les+vremenska oznaka, jamais
E uestali prilozi mjesta - ici, l, au bout de, loin de, prs
de
Negacija
E ne ... personne
Reenica
E poredak rijei u reenici
E odnosne zavisno-sloene reenice (qui, que)
E osobne zamjenice indirektni objekt
E zamjenice en, y
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja
frankofonoga govornoga podruja primjereno dobi
uenika, primjerice klieji uljudnog ophoenja, pisanje
estititaka, pisama i poruka, uporaba uobiajenih izraza na
poetku i kraju pisma, kupovanje, novane jedinice za
odreivanje cijena, raspored dana, estitanja i svetkovanja
blagdana, prigodne recitacije i pjesmice, audio i video
materijali, sluenje geografskom kartom, planom grada,
podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim
znamenitostima, razgovor o hrani, odnos prema prirodi.
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika i uvianje razloga
njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice
blagdanski obiaji, svakodnevni ivot, kulturalno
uvjetovane razlike u znaenju i uporabi pojedinih jezinih
izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje i
prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova
uklanjanja.
socijalizirajuim sadrajima rabi se komparativni pristup, tj.
usporedba odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i
kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.
SLUANJE
E povezivanje
vizualnoga (slikovnoga) i slunoga
jezinoga sadraja
E razumijevanje pitanja i tekstova
E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA
PRODUKCIJA
E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje
dijaloga o poznatoj temi
neverbalne poticaje
tematskih sadraja
JEZINE FUNKCIJE
predstavljanje sebe i drugih, iznoenje osobnih planova za
iduu kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih
aktivnosti, komunikacija: sposobnost komuniciranja
telefonom, mobitelom, SMS porukama, pisanje i slanje
razglednica, kratkih pisama, sposobnost komuniciranja u
javnim ustanovama, izraavanje odnosa meu lanovima
obitelji, izraavanje zadovoljstva, obveze (il faut...),
zahvaljivanje, iskazivanje osjeaja, izraavanje stava prema
hrani, i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj, usporeivanje,
komunikacija na javnim mjestima, izraavanje vlastitog
170

E
E
E
E
Francuski jezik
sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih

jezinih uzoraka
sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
u novim situacijama
sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz
sposobnost prepriavanja tekstova uz/bez poticaja
sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim
iskustvom
sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti

napredak i vlastito znanje
sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Veliki izumi, izumitelji, istraivai, znameniti
ljudi i dogaaji
Kljune strukture i izriaji: le radium, le cinma, le
vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur,
les frres Lumire, obtenir le prix Nobel, Lavoisier,
Ampre, Champollion...) Lcrivain qui a crit...Il/elle est
n(e)...Il/elle tait... lartiste, le peintre, lacteur, le
musicien. Les Franais qui ont marqu lhistoire: Molire,
V. Hugo, Antoine de Saint-Exupry, Jules Verne... les
arts: la peinture, la sculpture, larchitecture, la musique, la
littrature, le film, le thtre, les sciences: la chimie, la
physique, la mdecine, la biologie...
ITANJE
E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini
E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon
E pravilno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka
E itanje
i razumijevanje kraih izvornih uputa,
obavijesti i poruka
PISANJE
E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku
E odgovaranje na pitanja o poznatu sadraju
E provjera
viestrukog izbora
kraih reenica
E pisanje voenih sastava (do 10 reenica)
E pisanje
estitaka, kratkih poruka, ispunjivanje
obrazaca
E pisanje pozdrava na razglednici
E pisanje kraega pisma prema predloku
E pisanje odgovora na krae pismo
E postupno
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
sredstava
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na
zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga jezika
E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjednovanja
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih
(Portfolio)
171
2.
Svakidanjica - zdravi ivot, ljepota, osobna

higijena, moda
Kljune strukture i izriaji: l alimentation quilibre,
Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de lair pur,
le grand air, changer dair, la vie saine, tre au
rgime/suivre le rgime, lhygine/hyginique, Le
dodorant, la lotion, le dentifrice, la brosse ( dents), le
sche-cheveux, le shampo(o)ing, le dtergent, la crme/la
pommade, utiliser rgulirement, propre/sale, Quels sont tes
vtements prfrs? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta
pointure? Je chausse du 39. Est-ce que tu veux les essayer?
Jai besoin de... le pyjama/survtement, les collants /
chaussures / pantoufles/ gants, lanorak/charpe en laine, le
T-shirt en coton, le chemisier en soie, un pull lger/chaud,
tre bien/mal habill(e), Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je
lai vue dans les vitrines. Je viens dacheter un pantalon
vert. Le jean est un vtement unisexe, Cest trop cher parce
que cest un produit de marque, la mode/dmod,
neuf/us, Ce pull te va trs bien/ ne te va pas du tout.
3.
Nove tehnologije, raunalo, osnovni dijelovi

raunala, telefon, mobitel
Kljune strukture i izriaji: linformatique, l ordinateur,
le moniteur, Lunit centrale de mon ordinateur est en
panne, le clavier, la souris, le courrier lectronique, @
(larobase), recevoir/rdiger un message, naviguer sur
Internet, linternaute, le mot de passe, un baladeur, un
lecteur CD, graver, la chane HI-FI, le magntophone
cassettes, Il y a trois messages sur mon rpondeur, le
(tlphone) portable.

4.
5.
6.
Francuski jezik
Doivljaji i mata, opis glavnih likova i

dogaaja, obrasci za prepriavanje i
stvaralako pisanje
Kljune strukture i izriaji: laventure/la msaventure, le
hros principal, le personnage courageux/fier/gnreux/
avare/cruel... dabord, ensuite, puis, enfin. Je regardais la
tl, quand jai entendu... Quest-ce qui sest pass? Il
sagit/il sagissait de... Il tait une fois/Il y avait... Elle dit
que... lhistoire de science-fiction, un conte (de fe) gnial,
formidable, nul, sans valeur, horrible, pas mal, satisfaisant,
pouvantable... En lisant, jai appris des choses
intressantes et...
9.
IZBORNE TEME
se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim
audio i vizualnim materijalima, dramatizacijom
jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i
slino; primjerice, pisati dnevnik (journal intime) sa
zamiljenoga putovanja nakon to se s uenicima
prethodno pripreme leksike jedinice vezane uz tematske
sadraje, te pokuati napisati ivotopis - CV prema
predloku.
Priroda, zatita okolia, prirodne nepogode,

njihovi uzroci i posljedice, oneienje
Kljune strukture i izriaji: Sauvons la plante!
lcologie, la protection de lenvironnement, la dfense du
milieu naturel, la poubelle slective, leau, la mer, le lac, la
rivire, Notre plante, on laime, on la protgeIl faut
protger lenvironnement contre la pollution, la scheresse, la
pluie, les torrents, la chaleur/canicule, linondation, le
tremblement de terre/le sisme, lalerte, se produire/
provoquer/avoir lieu, grave/tragique/imprvu...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
aktivno upotrebljavati priblino 700 leksikih jedinica, a
razumjeti do 850 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10
novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se
Putovanja, prometna sredstva, mogunosti

snalaenja u stranoj dravi, neke drave
frankofonoga govornoga podruja
Kljune strukture i izriaji: les moyens de transport, aller
en avion/bateau/train/voiture/bus/mtro, le billet(d), aller
(et de) retour, Quel est le prix? Est-ce quil y a une
rduction/encore des places libres? Jy vais vlo/moto/
pied, Sil fait beau, jirai chez ma tante Les pays
francophones: la Suisse/ Belgique/ Rpublique du Mali, Le
Canada/ Luxembourg, lAfrique, la douane, la frontire, le
passeport, dclarer, changer de largent, Jaimerais visiter...
7.
Ljubav i zaljubljenost, ljubav u obitelji, ljubav

prema blinjemu, prve simpatije, fiziki izgled
i ponaanje
Kljune strukture i izriaji: Il traite ses grands-parents
avec respect, les relations enfants-parents, lamiti, Il a de
lamour pour ses parents. Ils vivent un grand amour, un
amour fou. Michel, vient-il aussi la boum? Je voudrais
bien quil vienne. Denise, aide-t-elle sa grand-mre faire
des achats? Jaime ce garon, cest mon meilleur ami, Marie
est plus grande que Claude. Jeanne est la plus polie fille de
la classe, du monde...
8.
ivot u koli, novi predmeti, sudjelovanje u

slobodnim aktivnostima
Kljune strukture i izriaji: Cette anne jai quelques
nouvelles matires: la chimie/physique. Je voudrais suivre
un cours de Jadore la littrature. Je prpare une pice de
thtre avec mes copains Nous avons visit la Cit des
sciences et de lindustrie et nous y avons vu des choses
extraordinaires, La semaine prochaine, jirai
Blagdani - dravni praznici

Kljune strukture i izriaji: le 14 juillet, la Marseillaise,
lhymne national franais, l'Armistice - le 11 novembre...
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i gramatike se strukture
tumae eksplicitno uz uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava u
kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja
paradigmi i pravila.
Glagoli
E prezent
(upitni, nijeni i potvrdni oblik) usustavljivanje
E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola - utvrivanje i
usustavljivanje
E imperfekt
E budua radnja i predvianje
E kondicional sadanji (kondicional I.)
E izricanje bliske prolosti Je viens dacheter - le pass rcent
Imenice
E neke imenice s nepravilnom mnoinom (lil/les
yeux)
E tvorba enskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la
speakerine
lan
E uporaba neodreenoga, odreenoga i saetoga lana utvrivanje
E izostavljanje lana u nekim ustaljenim izrazima (avoir
raison/tort...)
Zamjenice
E zamjenice COD (utvrivanje) i COI
E neodreene zamjenice (quelquun, personne...)
E prilone zamjenice (en i y)
172
Francuski jezik
snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje
vremena, potvrivanje i nijekanje.
Pridjevi
E komparacija
pridjeva (pravilna i nepravilna utvrivanje i usustavljivanje)
E neodreeni pridjevi (tout)
Brojevi
E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini)
E redni brojevi
Prijedlozi
E prijedlog en + naziv sirovine (en coton, en soie)
Prilozi
E tvorba priloga na -ment
E nepravilni prilozi bien (bon), mal (mauvais)
Negacija
E pojaana negacija (ne...plus/jamais/personne/rien)
Upitne rijei
E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour
qui, avec qui
Reenice
E pogodbene reenice 1. tip
E upravni i neupravni govor (glavna reenica u
prezentu)
E usustavljivanje upitnih reenica, upitne reenice s
upitnom rijei, upitne reenice s inverzijom i sa est-ce
que
E uporaba perfekta i imperfekta
E pasiv
E pogodbene reenice 2. tip
E konjunktiv iza glagola elje (Je voudrais quil vienne)
E gerund (le grondif)
Kroz nastavne teme uenici se susreu sa znaajnim
osobama (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frres
Lumire, Lavoisier, Ampre, Champollion...) piscima i
autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruja te s
njihovim knjievnim djelima i likovima (Molire, Antoine
de Saint-Exupry, Jules Verne...).
Uenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne
slinosti i razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje, radi osvjeivanja tolerancije, razumijevanja i
solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
etnikim i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba
razvijati kod uenika empatiju prema drugome i
drukijem. Ti su sadraji ukljuujui odgojne i
socijalizirajue integrirani u predloene teme za 7. razred.
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruja.
SLUANJE
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
francuskoga jezika
E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora
E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i
naredbi
E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga
jezinoga sadraja
E uzvraanje na naputke i naredbe na francuskom
jeziku
E razumijevanje
izjavnih i upitnih reenica,
tematike
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga postavljanje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih
glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o
poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike
(nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje, opisivanje,
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu
predmeta i osoba sluei se poznatim prilozima, izricanje
radnji, izraavanje svojine i pripadanja, izraavanje
problema mlade generacije, izraavanje problema vezanih
uz odnos s roditeljima, izraavanje problema meu
vrnjacima, opisivanje ekolokih problema - ugroene
ivotinjske i biljne vrste, izraavanje ideja kako pomoi da
se sauva okoli, prepriavanje vlastitih doivljaja iz
prolosti, izricanje planova za budunost, postavljanje
pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih
pitanja (u sadanjosti, prolosti i budunosti), traenje i
davanje savjeta, traenje i davanje informacija, predlaganje,
prihvaanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u
vremenu i prostoru, izricanje elje i uljudno traenje,
estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja,
raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema
neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti,

INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E oponaanje
francuskoga jezika
osobina francuskoga jezika
E sposobnost
pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih slunih uzoraka
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
173

E
E
E
E
E
E
Francuski jezik

samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu
poznatih situacija
sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga
sposobnost zapamivanja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
smislenu cjelinu
sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje, iznoenje ishoda
skupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.)
sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje,
prepriavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip)
sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga
teksta
sposobnost prepriavanja dogaaja iz osobnog
iskustva

uvjebanih sadraja

E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja
E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamivanja
jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje,
uokvirivanje i sl.)
E poticanje uenika na uporabu strategija uenja
primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga
rjenika
E uporaba rjenika u udbeniku za pronalaenje
znaenja i naina pisanja rijei
E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija
E stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te
izvoenje zakljuaka tijekom nastave u koli i izvan
kole
E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika
(primjereno dobi uenika)
E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada,
primjerice, postera o nekoj od obraenih tema
E razvijanje samostalnoga i suradnikoga uenja
E razvijanje
sposobnosti
samopromatranja
i
samovrjednovanja (Portfolio, EJP)
E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku
drugih
i vlastito znanje
ITANJE
E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E sposobnost
itanja tekstova, dijaloga nakon
odsluanoga zvunog uzorka
E sposobnost
razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima
E sposobnost
razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i leksika
E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Francuska i Europska unija, Vijee Europe,
Deklaracija o pravima ovjeka i djeteta,
europska himna...
Kljune strukture i izriaji: L'Union europenne, Le
Conseil de l'Europe, le sige, les institutions... les droits de
l'homme, les droits de l'enfant, La Dclaration universelle
des droits de lhomme, leuro, les tats membres et leurs
capitales sont... L'hymne europen est l'Ode la joie de la
IXe symphonie de Beethoven..
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike
pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika
E pisanje rijei prema zvunome modelu
E sposobnost pisanja prema uzorku
E pisanje estitaka, poruka na razglednicama, kraih
pisama, ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opis mjesta
ivljenja, kolovanja...
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
E nadopunjivanje tekstova rijeima koje nedostaju
teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E samostalno pisanje voenih sastavaka
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
2.
174
kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, odabir

kole i zanimanja, vanost uenja stranih
jezika, multikulturalnost
Kljune strukture i izriaji: Le systme scolaire franais
est diffrent du systme croate. le lyce (technique,
professionnel), Je voudrais continuer/apprendre...
prparer/passer le baccalaurat, Dans notre collge on
organise la semaine portes ouvertes avec diffrents ateliers,
tous les lves adorent a. Est-ce que ton ami a dj choisi
son mtier? Non, pas encore.... Il est utile que japprenne
plusieurs langues trangres. Quelle langue parles-tu le
mieux? la biographie/le curriculum (vitae), une socit
multiculturelle.

3.
4.
Francuski jezik
jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i
slino; proitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o
pravima djeteta, na internetu, u asopisima, pronai tekstove
vezane uz probleme mladih u koli/obitelji/drutvu... i
usporediti probleme naih uenika s problemima uenika u
nekim dravama frankofonoga govornoga podruja.
Problemi ovjeanstva, razgovaranje o

problemima u svijetu (glad, siromatvo...),
ekoloki problemi, ugroene vrste
Kljune strukture i izriaji: tre en colre, la guerre, la
famine, la pauvret, le racisme, la tolrence, lintrt vis-vis dautres cultures, la convivialit, lentraide (en classe),
combattre tous les prjugs, laide humanitaire aux pays
pauvres/dfavoriss, la dfense des animaux, la pollution,
les mares noires, les dchets, les dgts, la faune, la flore,
la dforestation, menacer gravement...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
Svijet znanosti i umjetnosti, izlobe, muzeji,

koncerti, film, festivali...
Kljune strukture i izriaji: la peinture, le tableau, le
peintre, le dessinateur, le sculpteur, l'impressionnisme, l'art
moderne, On ma invit au vernissage. Dans quelle salle est
installe cette exposition? l'architecture, la musique, Jai
assist au concert dun violoniste trs connu. le film court/long mtrage, Ce film a t prim au festival de
Cannes.
5.
Televizija, televizijski kanali, emisije, program,

izravni prijenos, snimanje
Kljune strukture i izriaji: Il y a des chanes publiques
et des chanes prives. Un bon film passe ce soir sur le
canal+. Les satellites permettent de retransmettre des
missions tlvises. J'ai aim ce tlfilm.
Tu suis rgulirement ce feuilleton? Les pages publicitaires,
le programme diffus en direct de... le journal tlvis, les
informations, les clips vido, la pub(licit), la camra
numrique...
6.
Klimatske promjene, vrste klime i njihove

znaajke, zagrijavanje, ozonski omota
Kljune strukture i izriaji: les changements climatiques,
le rchauffement de la plante, une menace globale, leffet de
serre, le climat mditerranen / continental / humide / rude
/ doux, printanier, estival, hivernal, les trous dans la couche
d'ozone, les pluies acides.
7.
ivot u suvremenom drutvu, ovisnost i

problemi u ponaanju, bavljenje korisnim
radom, poslovi za vrijeme praznika
Kljune strukture i izriaji: les jeunes dlinquants,
protger les jeunes en danger, la violence (scolaire), Cet
enfant a subi des violences. sanctionner les mineurs, les
enfants maltraits, fumer, le danger du tabagisme, lespace
fumeurs/non-fumeurs, la drogue, la lutte contre la
toxicomanie, Est-ce que tu travailles pendant les vacances?
8.
Blagdani, svetkovine i puki obiaji Francuske

Kljune strukture i izriaji: les jours fris, la tradition,
la fte foraine...(des gaufres, des barbes papa, des tours de
mange), La fte de la musique (le 21 juin).
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju osme godine uenja jezika u 8. razredu
osnovne kole predvia se aktivna uporaba priblino 800
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikog
usvajanja do 1000 leksikih jedinica. Leksiko se gradivo
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika
podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za
8. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Preporuuje se usvajati gramatiku induktivnim putem.
Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez
mehanikoga zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima
prema nastavnim temama - usustavljivanje
E uvjebavanje uporabe glagolskih vremena obraenih
do 8. razreda
E pasiv
Imenice
E tvorba enskoga roda imenica (iznimke)
E tvorba mnoine imenica (iznimke)
lan
E uporaba neodreenoga, odreenoga, partitivnoga i
saetoga lana - utvrivanje i usustavljivanje
Zamjenice
E osobne zamjenice COD i COI - utvrivanje i
usustavljivanje
E prilone zamjenice en i y
Pridjevi
E tvorba enskoga roda pridjeva (iznimke)
E tvorba mnoine pridjeva (iznimke)
E oblici i uporaba neodreenih pridjeva
Brojevi
E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i
rednih brojeva
Prijedlozi
E ponavljanje i utvrivanje
Prilozi
E ponavljanje i utvrivanje
Reenice
E odnosne reenice - usustavljivanje
E pogodbene reenice 2. tipa
IZBORNE TEME
se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim
auditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom
175
Francuski jezik
upravni i neupravni govor (glavna reenica u

prezentu)
E upravna i neupravna pitanja
E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola elje
E neupravni
govor (glavna reenica u prolom
vremenu)
E
E
E
povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog

jezinog sadraja
razumijevanje pitanja i kraih izvornih tekstova
razumijevanje sugovornika

dijaloga/razgovora o poznatoj temi
tematskih sadraja
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
jezinih uzoraka
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez
zadanoga predloka
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
njih
E sposobnost primjene obraenih tema na osobna
iskustva
JEZINE FUNKCIJE
Pisanje ivotopisa, uporaba informatike terminologije
na francuskom, prianje prolih dogaaja, opisivanje
tradicionalnih i folklornih obiaja te blagdana u
Francuskoj, nekim dravama frankofonoga govornoga
podruja i usporedba s obiajima u Hrvatskoj,
komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i
kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava
o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike
(nekoliko reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje
predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i
situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba
sluei se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih
radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje
namjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i
upozorenja, izricanje elje i uljudno traenje, traenje i
davanje informacija predlaganje, prihvaanje i odbijanje
prijedloga,
estitanje
(blagdana,
roendana...),
zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje
osjeaja, raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja,
ljubomore, suosjeanja, kritike..., izraavanje ukusa i
osobnoga stava prema neemu, izraavanje svojine i
pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu,
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.
ITANJE
E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga/razgovora i tekstova
nakon odsluanih zvunih uzoraka i bez njih
E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka
Kroz nastavne teme uenici se susreu s poznatim
osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti, povijesnim i
slavnim linostima, pri emu im treba ukazivati na slinosti
i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava
frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima,
uljudnom ophoenju...
Kod uenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji,
razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu
socijalnim, etnikim i kulturnim skupinama, drugim
rijeima treba razvijati empatiju prema drugome i
drukijem. Ti su sadraji, ukljuujui odgojne i
socijalizirajue, integrirani u nastavne teme za 8. razred. S
pomou tih sadraja uenici se upoznaju s osnovnim
pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije
(primjerice, kulturni ok, razgovor o iskustvima...).
PISANJE
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
E provjera
viestrukog izbora
reenica
E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksikih
jedinica)
E pisanje
estitaka, kratkih poruka, ispunjavanje
obrazaca i voenje biljeaka
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
uvjebanih sadraja
E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
SLUANJE
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
176
Francuski jezik

E usvajanje
izgovora, znaenja novih rijei i
sredstava
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice,
rjenika i asopisa
njihova primjena u novom tekstu
E uoavanje slinosti i razlika izmeu francuskoga i
hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima
E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uenika koji
rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga
jezika
E razvijanje
sposobnosti
samopromatranja
i
samovrjednovanja (Portfolio, EJP)
E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku
drugih
E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uenje i
znanje
Francuski kao
drugi strani jezik
3.
kolsko okruenje, naziv kole/razred, opis

uionice, kolski pribor, smjestiti u prostoru,
izraziti posvojnost, te razumijevanje uputa
uitelja na nastavnom satu
Kljune strukture i izriaji: Tu vas dans quelle cole? Tu
es en quelle classe? (en quatrime). La salle de classe est
grande. Quest-ce que cest? Quest-ce quil y a dans, sur,
sous, devant, derrire, au milieu de... Cest/Ce nest pas
un livre, cahier, crayon, sac, feutre/une trousse, gomme,
rgle, Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/
ballons/voitures...Cest le sac de...Cest son sac., le cahier
de classe, Pardon madame, je ne comprends pas, pourriezvous rpter?. Quest-ce que tu manges/prends la cantine?
Je mange un sandwich/ croissant/des tartines... Je prends du
chocolat chaud. Viens au tableau! Passe-moi la craie, STP.
4.
Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje

lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Regarde, cest la photo de ma
famille/ ma mre (maman) / mon pre (papa), Je passe mes
vacances chez mes grands-parents. Il a un frre et une sur.
Sa cousine est trs sage. Je suis fils/fille unique.
5.
Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja

(grad / mjesto, ulica / trg, zgrada / kua /
stan), opis sobe te snalaenje u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Ils habitent une
grande/petite ville, dans un quartier moderne. lglise du
village, Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics.
Jhabite un appartement dans un immeuble de cinq tages.
Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. Maman est
dans la cuisine/la salle de bains... Dans ma chambre il y a
un lit, une table... O se trouve le cinma/muse, la
poste...? Je vais tout droit/ gauche, droite, aller ...
6.
Kalendar, izricanje dana u tjednu, obiljeavanje

nadnevaka, imenovanje godinjih doba,
izricanje atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Aujourdhui cest quel
jour/quelle date? Cest lundi... Aujourdhui cest le 22
janvier/mars. Quelles sont les quatre saisons de lanne?
Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid. Il
pleut/neige. Il y a du soleil/vent/tonnerre, des
nuages/clairs.
7.
Druenje s prijateljima, proslava roendana,

pisanje pozivnica, estitanje, izraavanje
osobnih nazora, ukusa odobravanja i
negodovanja, zahvaljivanje
Kljune strukture i izriaji: Bon/Joyeux anniversaire!
Allume les bougies du gteau danniversaire! Voil un
cadeau pour toi (un CD/jeu vido/des fleurs...) Jaime bien
ton cadeau, merci! Il ny a pas de quoi. Je naime
pas/jadore...le chocolat/les bonbons au chocolat, les
sandwichs/pizzas/gteaux... Prends un coca/jus de
fruits... coutons de la musique! Dansons, chantons...!
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti s vrnjacima i odraslima, pozdravi pri
susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj
razini te osnovni priopajni obrasci u
uljudnom ophoenju
Kljune strukture i izriaji: Salut (Mathieu)!
Bonjour/Bonsoir Mme/M./Mlle, Au revoir, demain/
lundi...Comment a va? a va? Oui, a va, merci. Non,
a ne va pas, pas mal... Sil te/vous plat... voil, merci, de
rien, pardon, daccord, Je peux/veux/voudrais...
2.
Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastite

dobi i dobi prijatelja, izricanje narodnosti, opis
osobe
Kljune strukture i izriaji: Comment tappelles-tu? Je
mappelle, Il/Elle sappelle... Enchant (e) de faire ta/votre
connaissance
Il/Elle
est
croate/
slovne/
franais(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne)... Qui est-ce?
Cest mon copain/ma copine. Ce sont mes copains/
ami(e)s. Quel ge as-tu? Jai 9/10 ans. Il/Elle a quel ge?
Il/Elle a... Cest ma copine. Elle sappelle Anne, elle est
sympa(thique), gentille, polie, grande, petite...
177

8.
9.
Francuski jezik
prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksike jedinice
usvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja
naznaena su u predloenim nastavnim temama za 4.
razred.
Slobodno vrijeme i portske aktivnosti, dijelovi

dana, izricanje vremena - puni sat
Kljune strukture i izriaji: Laprs-midi ma sur va
lcole de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatre
heures. faire+naziv porta, Mon cousin fait du VTT/. Il
adore jouer aux cartes/au loto, mais moi, jaime bien les
jeux lectroniques/tlviss. Quels sont tes loisirs favoris?
GRAMATIKE STRUKTURE
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. u
situacijama. Dakle, njihovo znaenje postupno osvjetavaju
u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom.
Glagoli
E prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas) i imperativ
najuestalijih glagola u sklopu tematskih podruja,
povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola tre,
avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine
Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
imenica mukog i enskoga roda
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na
fonolokoj razini)
lan
E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga
lana jednina/mnoina + imenica
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol
Pridjevi
E opisni pridjevi (razlikovanje m./. roda na fonolokoj
razini)
E oblici posvojnih pridjeva za m./. rod - prva tri lica
jednine i (mes, tes, ses)
E upitni pridjev quel/le - Quel temps fait-il?
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini)
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim
uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrire)
Prilozi
E neki uestali prilozi vremena i mjesta, primjerice
(aujourdhui, gauche, droite)
Negacija
E non
E ne...pas
Upitne rijei
E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de...
Reenice
E jednostavne izjavne reenice prema uzorku:
S subjekt + predikat: Je parle.
S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sur.
S subjekt + pridjev u slubi imenskoga predikata: Il
est grand.
S jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju: Qui
arrive? i intonacijom.
E glagoli avoir, aller, faire, prendre - 3. lica mnoine
E traenje doputenja (Je peux...)
E uljudno traenje je veux/je voudrais
Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelova

odjee i obue, boje
Kljune strukture i izriaji: Mon copain porte un
jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sur a
une belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes.
Quest-ce que tu mets / portes? Je mets /
porte...(aujourdhui / au printemps / en t...) De quelle
couleur est...?
10. Moje tijelo, nauiti nazive za neke dijelove

tijela i opisati osobu, voditi rauna o osobnoj
higijeni
Kljune strukture i izriaji: Les parties du corps humain
sont la tte / bouche / main / jambe...le cou / ventre / bras
/ doigt / pied / nez... Ses yeux sont bleus/verts/marron.
Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Lave tes
mains!
11. Prirodni okoli, imenovati cvijee, voe,
povre, ivotinje
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que cest? Cest un
arbre/ oiseau/une fleur... Dans ce parc il y a beaucoup de
roses, de tulipes et de marguerites. La pomme est verte. Jaime
les bananes/oranges... Jadore la salade, les pommes de
terre/tomates/ carottes... Il a un grand chien. Elle adore son
petit chat.
12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i
svetkovina, estitanje i obiaji
Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Joyeuses
Pques! Bonne anne!
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima
uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe,
postere... timski rad - uloga pojedinca u ouvanju
prirode/okolia.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju prve godine uenja u 4. razredu osnovne kole
uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino
120 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
mehanikoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije,
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
178

E
E
E
E
E
E
Francuski jezik
lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina +

imenica
uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva (u
pisanju)
pokazni pridjevi
neki prilozi vremena (maintenant, demain)
glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini)
redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini)
postupno usvajanje slova francuske abecede
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, imenovanje i
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opis nekih
dijelova ljudskoga tijela, odjee i obue, imenovanje i opis
ivotinja, opisivanje atmosferskih prilika, izricanje elje i
uljudno traenje, estitanje (roendana, blagdana),
zahvaljivanje, izricanje dobi, izraavanje svojine i
pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe, osjeaja
i raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva,
odobravanja, negodovanja, izraavanje osobnih stavova,
potvrivanje i nijekanje, snalaenje u prostoru, snalaenje
u vremenu, izricanje vremena (puni sat).
E
E
E
E
E
sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i

neverbalne poticaje (gestualne, likovne i zvune)
sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz
sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene
strukture i teme
i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim
situacijama)
sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima
uenici samostalno mijenjaju neki element
sposobnost voenja kraih dijaloga na temelju
prethodno obraenih situacija
recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
opisivanje slikovnoga predloka, sluei se
jednostavnim rijeima i reenicama
imenovanje i opisivanje radnje
povezivanje elemenata prie prethodno obraene s
izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj
ITANJE
E prepoznavanje grafijske slike rijei i reenica prema
prethodno usvojenim zvunim uzorcima
E itanje po ulogama
E postupno svladavanje reenine intonacije
E razumijevanje
poznatoga sadraja
E glasno itanje abecede
Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti
u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji, tradiciji,
obiajima, uljudnom ophoenju vodei rauna o
komparativnom pristupu sadrajima. Ti su sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani u
tematske cjeline za 4. razred i razvijaju kod uenika
toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice,
imena, prezimena, obiaji vezani uz pojedine blagdane...).
PISANJE
E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u
hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijei gdje se ta slova
nalaze
kod uestalih rijei
E uoavanje
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi, akcenti,
apostrof, sedij)
E podcrtavanje ili zaokruivanje tonog odgovora,
precrtavanje suvinih elemenata
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (rijei
moraju biti ponuene)
SLUANJE
E neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na
francuskom jeziku
E povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja
poznate tematike
E senzibiliziranje uenika na razlike u izgovoru glasova
i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik
E oponaanje
upitne reenice)
modela

E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini
usvojenosti sadraja (gramatikih, leksikih,
funkcionalnih, pojmovnih)
E postupno
gramatikih struktura uz uporabu auditivnih i
vizualnih poticaja
179

E
E
E
Francuski jezik
uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih

sadraja
postupno ovladavanje strategijama uenja i aktivnoga
sluenja znanjem
postupno privikavanje na sluenje slikovnim
rjenikom i rjenikom u udbeniku/metodi (traenje
rijei po abecednome redu i traenje znaenja
nepoznatih rijei)
postupno razvijanje samostalnog uenja
razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na
zajednikome zadatku: usvajanje francuskoga jezika,
kulture i civilizacije drava frankofonoga govornoga
podruja (suradniko/kolektivno uenje)
postupno privikavanje na uporabu novih medija u
funkciji uenja francuskoga jezika, a primjereno dobi
i interesima uenika
postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i
samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja
uenika (Europski jezini portfolio - EJP), a to znai
razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku
lanova skupine kojoj uenik pripada
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti
i
meusobno
upoznavanje,
predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i
formalnoj razini i neki priopajni obrasci pri
susretu i opratanju
Kljune strukture i izriaji: Salut... Bonjour, Bonsoir/
Mme/ M./Mlle, Au revoir, demain/lundi... Bonne
nuit, bientt Comment a va? a va? Merci, a va
bien/comme ci comme a /ni bien ni mal... O est-ce que
tu habites? Jhabite ()... Vous habitez o? Nous
habitons/jhabite... Quelle est ton/votre adresse?
2.
kola, aktivnosti u koli, imenovanje osoba u

kolskom okruenju, imenovanje kolskih
predmeta, izvravanje i izdavanje naredbi,
razumijevanje uputa uitelja na nastavnom satu
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu aimes /
adores / dtestes? Jaime/je naime pas... Comment
sappelle ton professeur de croate/franais, musique...?
Voil Mme Dupont. Elle est professeur de franais. le
professeur principal, Vous avez combien de cours par
semaine? Quelle est ta matire prfre? Assiedstoi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne...
Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers dactivits/
dexercices la page... montre(z), lis(ez) coute(z),
rpte/rptez.
180
3.
Moji prijatelji, imenovanje, predstavljanje i

opis osobe (fiziki izgled, karakterne osobine)
Kljune strukture i izriaji: Qui est-ce? Cest mon
copain/ma copine. Qui sont tes amis/copains/copines?
Comment sont-ils/elles? Dcris-moi... Avec qui...? Il/elle
est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e).
pelle ton/son prnom/nom.
4.
Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje

lanova ire obitelji
Kljune strukture i izriaji: Cest/voil ma famille. Qui
est-ce? Cest ma tante/nice/cousine, mon oncle/
neveu/cousin... Je suis fils/ fille unique.
5.
Kua i stan, imenovanje prostorija u

stanu/kui
Kljune strukture i izriaji: il y a combien de pices dans
ton appartement/ta maison? Cest la cuisine/salle de bains/
manger/de sjour/chambre coucher/le salon. Les toilettes
sont au milieu de lappartement/la maison. Je fais/range ma
chambre. Ton cousin habite quel tage? (au rez-dechausse). Ma grand-mre habite au deuxime (tage).
6.
Hrana i pie, imenovanje obroka, nekih jela i

pia te pribora za jelo
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu prends au
petit djeuner/djeuner/goter/dner? Je prends des
tartines/crales/du th... de la soupe/viande/glace... des
frites/fruits/lgumes/ptes/champignons. Jadore le fromage
et le jambon. Elle mange une quiche lorraine. Bon apptit!
Jai faim/soif. Je veux/voudrais du lait chaud, des
croissants, de la confiture, de leau... Je voudrais un verre
deau/ un jus de fruits. mettre le couvert, la
fourchette/serviette...
7.
Nae tijelo i zdravlje, proirivati leksik vezan

uz dijelove tijela i imenovati neke najee
zdravstvene tegobe i bolesti u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Lair de la montagne est bon
pour la sant. Il/elle est malade. Il/elle a mal la
tte/gorge/lestomac/au ventre/aux pieds/dents... Tu as de
la fivre, tu tousses, tu es enrhum(e)... Elle a le nez qui
coule. Prends des mdicaments! la grippe, sur ordonnance.
8.
Slobodno vrijeme, izricanje aktivnosti u

slobodno vrijeme, portske aktivnosti, izricanje
vremena (puni sat i pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Que fais- tu/faites- vous? Je
joue lordinateur/je travaille sur ordinateur. Jadore les
jeux vido. Ses loisirs prfrs sont le tennis, le basket et le
dessin. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.

9.
Francuski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
uenici usvajaju mehaniki. Njihovo znaenje postupno
osvjetavaju u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom.
Glagoli
E prezent glagola 1. grupe (jesni, nijeni oblik ne...pas)
E glagoli avoir, tre, aller i zapovjedni nain
E futur proche
E uljudno traenje je veux/je voudrais
Imenice
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica
lan
E odreeni/neodreeni jednina/mnoina + imenica
E partitivni lan
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol
Pridjevi
E opisni pridjevi (m./. rod)
E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i
mnoini
Brojevi
E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini)
E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini)
E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima (au milieu
de, tout droit...)
Prilozi
E neki
prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
(aujourd'hui, demain, maintenant, ici, l)
Negacija
E ne...pas
Upitne rijei
E est- ce que, qui, comment, qu'est-ce que, o, quand
Reenice
E jednostavne i proirene reenice
E upitne reenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, o,
quand
E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeni oblik) i
povratnih glagola vezanih uz tematska podruja
E pokazni pridjevi
E partitivno de
E pourquoi/parce que (car)
Odijevanje i kupovanje, imenovanje i opisivanje nekih dijelova odjee, obue, boje

Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu mets/portes
aujourdhui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise
rouge et des baskets. Et demain je vais mettre mon jean et mon
pull blanc. Cette fille a une jupe/robe trs courte/chic le T-shirt
en coton/soie, un pull lger/chaud, Le jean est un vtement
unisexe.
10. ivotinje, imenovanje i opis kunih ljubimaca

i nekih ivotinja u zoolokom vrtu
Kljune strukture i izriaji: Jaime beaucoup les
animaux. Tu as un animal de compagnie/familier? Jai un
chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster, une
perruche/tortue...Aujourdhui ils vont au zoo pour voir les
animaux
sauvages
comme:
le
lion/
tigre/zbre/lopard/crocodile, llphant...
11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekih
osnovnih prijevoznih sredstava, semafor
Kljune strukture i izriaji: Cest une voiture / un vlo
/ tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture
/ piedTu vas en France, prends lavion! Le feu est au
rouge / lorange. Tu dois attendre. Au feu vert, traverse
la rue!
12. Blagdani i svetkovine, estitke i obiaji
Kljune strukture i izriaji: Bonnes ftes! Joyeux Nol!
Joyeuses Pques! Bonne anne! Quels sont les mois de
lanne?
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima
uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe,
postere... Sluati i ralanjivati Carnaval des animaux
(Camille Saint-Sans), pronai poslovice i izreke na
hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz ivotinje i
usporediti ih.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju druge godine uenja u 5. razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s
prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksikih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik se
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika
podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za
5. razred.
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,
pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje na
jednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izraavanje
zahtjeva, naredbe i molbe, izricanje elje i uljudno
traenje, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i
181
Francuski jezik
raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja

i negodovanja, izricanje koliine, snalaenje u prostoru,
snalaenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanje
nadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata),
potvrivanje i nijekanje
E
E
E
E
Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u
hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima,
uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom
pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na
kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i
socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena,
prezimena, obiaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u
navedene nastavne teme za 5. razred.
ITANJE
E itanje po ulogama
E razumijevanje
poznatoga sadraja
PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih pravila
kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa
hrvatskoga i francuskoga jezika
E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u
hrvatskom jeziku
E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku
(akcenti, apostrof, sedij)
SLUANJE
E
E
E
E
E
voenje kraih dijaloga na temelju prethodno

obraenih situacija
recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
povezivanje elemenata prethodno obraene prie s
poticaj
privikavanje na sluanje drugoga

neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja
razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja
razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po
slovo abecede)
globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
postupno navikavanje na izgovor i intonaciju
izvornih govornika
postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik/prvi strani jezik

E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega
zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei,
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima
E postupno privikavanje na sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim rjenikom i dvojezinim
rjenikom
E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje
(analogija na temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom
nastave i izvan kole (istraivako uenje)
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...)
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
obraenih tema)
E postupno razvijanje samostalnoga i zajednikog
uenja
E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga

E oponaanje
upitne reenice)
uzoraka - verbalno uzvraanje na verbalne i
neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih
funkcija
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
i teme
E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
teme
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neki element
182
Francuski jezik
/suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti

samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog
ocjenjivanja uenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te
izrada i prikupljanje radova uenika za ulaganje u
njihov dosje). Na taj nain i roditelji mogu sustavno
pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.
tarte aux pommes... le plat prfr, Jaime/je naime pas le

lait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain,
je bois beaucoup deau... tre en bonne/mauvaise sant/en
(pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine.
5.
Osobna higijena, imenovanje osnovnih

potreptina i radnji, higijenske navike
Kljune strukture i izriaji: Tous les matins je me
lave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/
dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre une
douche, soigner les dents, une bonne hygine, propre,
sale...Elle se met du dodorant sous les bras aprs sa douche.
6.
Odijevanje i moda, kupovanje odjevnih

predmeta, veliine, boje, moda, poznati kreatori,
glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijene
proizvoda u kunama i eurima
Kljune strukture i izriaji: Comment est-ce que tu
trouves ce pantalon? Il cote combien? Ce nest pas cher (du
tout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle cote 45
euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un
gant). Cette veste/chemise... nest pas ma taille. les
chaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je fais
du 38/39. shabiller en prt--porter, de grands couturiers
franais... La robe orange est plus longue que la verte.
7.
Kupovina, imenovanje nekih osnovnih

namirnica (kruh, mlijeko, voe povre...),
voenje razgovora na trnici, kupovanje u
(vele)trgovini, izricanje osobnog ukusa,
koliine
Kljune strukture i izriaji: la boulangerie j'achterai
des croissants/brioches/un pain au chocolat... Quels fruits
prfres-tu? (les pommes / poires / abricots / pches /
prunes/bananes... Qu'est-ce que tu aimes comme lgumes?
(les pommes de terre/carottes/tomates... Vous dsirez,
Madame? Je voudrais trois kilos de pommes, des carottes,
deux litres de lait, de la confiture, du yaourt, de l'huile...
J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc, les oranges, les
saucisses...
8.
Zanimanja, imenovanje nekih zanimanja, vrsta

poslova i prostora u kojima se odvijaju
djelatnosti
Kljune strukture i izriaji: Quel(le) est son mtier / sa
profession? Il / elle est employ(e) / comptable / professeur
/ mdecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) /
boulanger(-re)... Le programmeur tablit le programme
dun ordinateur. Il est bibliothcaire/documentaliste. Le
mdecin et linfirmire travaillent lhpital. Un jour je
serai pilote.
9.
Praznici i blagdani, imenovanje mjesta gdje se

provode praznici/blagdani (selo, grad, more,
jezero, planina...), osnovni obrasci za pisanje
razglednica, mjeseci u godini
Kljune strukture i izriaji: On se repose/on va la
plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matine... O estce que tu as pass tes vacances/d't/d'hiver/de Pques? J'ai
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih
vanijih zgrada, ustanova i znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: Jhabite une petite/grande
ville. les rues/avenues/boulevards..., Lhtel/cole
/hpital/glise se trouve dans le centre-ville. Dans notre
ville il y a la gare/gare routire/larrt de bus/tram(way)/la
station de mtro... La mairie/lHtel de ville, la
banque/poste, le muse/ cinma/thtre/centre culturel... se
trouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passage
clout! Lui. il habite dans la banlieue de... On va au
concert/ lopra/ la fte... Pour aller au bureau de poste
tournez droite/allez tout droit...
2.
Seoski turizam, domae ivotinje, ptice,

zdrava hrana, izricanje atmosferskih prilika,
imenovanje godinjih doba, cvijee (livada, vrt)
Kljune strukture i izriaji: Jaime bien la nature, le
calme...On va acheter une maison la campagne.
Pourquoi? Parce que/car lair de la campagne est pur,
changer dair, en plein air, La nourriture est saine... Les
poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont
dans la cour de la ferme. Il adore couter le chant des
oiseaux, les fleurs de jardin, la tulipe/narcisse le muguet...
les saisons de lanne... Les feuilles jaunissent/tombent... Il
pleut souvent. Il fait beau/frais/chaud/froid.
3.
Francuske pokrajine, imenovati neke pokrajine

(Normandie, Bretagne, Alsace, Lorraine,
Provence...)
detaljnije
obraditi
jednu,
imenovati tipina jela i obiaje, restoran, strane
svijeta
Kljune strukture i izriaji: La France se trouve louest
de lEurope. les quatre points cardinaux, Strasbourg est le
chef-lieu dAlsace. manger/commander une quiche
lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crpes
bretonnes/du camembert normand... dans un restaurant, en
+ rgion
4.
Obroci i briga za zdravlje, imenovanje obroka

i uobiajenih jela uz svaki obrok, zdrava hrana
Kljune strukture i izriaji: les repas, Quest-ce que tu
prends dhabitude au petit djeuner/ djeuner/goter/dner?
Des crales / fruits / tartines / croissants / du lait / th /
chocolat chaud / yaourt / pain beurr... de la soupe / des
lgumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de
la viande / du fromage / un pain au chocolat/des ufs/une
183
Francuski jezik
pass mes vacances la campagne/montagne/mer, au bord

d'un lac, chez mes grands-parents, ltranger, en France,
en Suisse Genve. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai
nag/plong/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suis
promen(e)/baign(e)... A Pques les enfants cherchent dans
le jardin les ufs en chocolat. Je suis rest(e) la maison.
En quels mois ftons-nous les ftes religieuses (la Toussaint,
Nol, Pques...)/nationales franaises/croates et les autres
(la fte des mres/pres...)?
Glagoli
E glagoli 1.grupe, prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas)
E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger)
E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska
podruja (jesni i nijeni oblik) i prezent nepravilnih
glagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre
E prezent glagola 2. grupe (finir)
E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, tre, aller,
faire
E pass compos s glagolom avoir i tre
E slaganje participa perfekta sa subjektom
Imenice
E slaganje pridjeva s imenicom
E tvorba enskoga roda imenica (cas particuliers)
E enski rod imenica koje oznaavaju zanimanje
(boulanger, re)
lan
E article contract
E article partitif i partitivno de
Zamjenice
E neodreena zamjenica on
Pridjevi
E upitni pridjev quel/le
E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus)
E pokazni pridjevi
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini)
E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini)
E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju
Prijedlozi
uzorcima npr. (dans, sur, sous, devant, derrire, au milieu
de...)
E uz geografske pojmove (drave, regije, gradovi) - en
+ drava/regija, + grad
Prilozi
E uestali prilozi vremena i mjesta (hier, parfois, l-bas)
Negacija
E ne...pas
Upitne rijei
E est-ce que, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi
Reenice
E jednostavne i proirene reenice
E upitne reenice s: qui, comment, qu'est-ce que, o,
quand, pourquoi
E prezent glagola attendre, crire i lire (jesni, nijeni i
upitni oblik)
E perfekt
povratnih glagola vezanih uz tematska
podruja
E pojaana negacija (plus, jamais, rien)
E uporaba odreenoga/neodreenoga lana
E imenice (tvorba . roda i mnoine)
E pridjevi s dvama oblicima u m. rodu
E prilone zamjenice en, y
E vezne rijei (konektori) d'abord, ensuite, puis, alors,
enfin
10. Priroda i zatita okolia, vanost uvanja

okolia, ponaanje u prirodi
Kljune strukture i izriaji: protger la nature, les espaces
naturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur
la Terre (notre plante). les emballages recyclables, la lutte
contre la pollution. On ne jette pas les papiers/dchets par
terre mais dans les poubelles. De quelle couleur est le
conteneur bouteilles? la protection de lenvironnement,
Dans notre collge nous avons un club cologiste.
Kljune strukture i izriaji: osnovni leksik ovisno o
blagdanima. les jours fris, la bche de Nol, le poisson
davril, se dguiser.
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10%
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i
izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere...
Organizirati dopisivanje s vrnjacima u Francuskoj ili nekoj
drugoj dravi frankofonoga govornoga podruja
(elektronska pota), napisati popis stvari potrebnih za
putovanje (na more/selo...)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju tree godine uenja u 6. razredu osnovne kole
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se
gradivo cikliki ponavlja i proiruje. Leksika podruja
razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se znanja postupno usvajaju analitiki, tj.
eksplicitno, uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih
gramatikih pravila (po mogunosti induktivnim putem)
no neophodno je da ih uenici usvajaju u predloenim
jezinim strukturama tj. kao dio konteksta.
184
Francuski jezik
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za pisanje estitaka, razglednica,
predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja
/odgovaranje na pitanja, voenje kratkog dijaloga i
rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene
tematike (nekoliko jednostavnih reenica), izraavanje
dogaaja i radnji u prolosti, sadanjosti i budunosti,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izricanje elje i
uljudno traenje, traenje i davanje informacija, estitanje
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje
atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i raspoloenja,
izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu,
izricanje cijene, mjere, teine i koliine, snalaenje u
prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena (Koliko
je sati? - sve mogunosti), potvrivanje i nijekanje
E
E
E
E
E
Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti
u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima,
pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na
kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena,
prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi ti
sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani
su u predviene nastavne teme za 6. razred.
odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture

i teme
postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
teme
samostalno mijenjaju neki element
voenje kraih dijaloga na temelju prethodno
obraenih situacija
recitiranje kraih autentinih pjesmica
pomou aplikacija/slikovnih kartica
poticaj (primjerice, strip)
ITANJE
E itanje po ulogama
E razumijevanje
poznatoga sadraja
PISANJE
E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
izgovora kod uestalih rijei
E samostalno pisanje rijei sa slovima koja ne postoje u
hrvatskom jeziku
E uvjebavanje
samostalnoga pisanja znakova u
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (s
pomou ponuenih rijei/izraza)
E pisanje kraih reenica (rijei ponuene)
E pisanje kraega voenoga sastava
E pisanje kraega diktata (dicte prpare) i autodiktata
SLUANJE
E pozorno sluanje drugoga
poznate tematike
E usvajanje
to pravilnijeg izgovora i intonacije
sluanjem izvornih govornika
E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih
jezik/prvi strani jezik

podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanje sadraja
teksta
E postupno
osamostaljivanje uenika za sluenje
rjenikom u udbeniku, slikovnim i dvojezinim
rjenikom
E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje
(analogija na temelju primjera)

fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih
E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova
upitne reenice)
uzoraka
u sklopu jednostavnih jezinih funkcija
185

E
E
E
Francuski jezik
uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika

prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
obraenih tema)
postupno razvijanje samostalnog i zajednikog uenja
jednostavnim aktivnostima uenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga
/suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti
ocjenjivanja uenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a i
skupljanje radova uenika za njihov dosje). Na taj
nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i
napredovanja svojega djeteta.
4.
Slobodno
vrijeme,
kino,
kazalite,
glazbena/plesna kola, glazbala, Fte de la
musique
Kljune strukture i izriaji: Tous les soirs on regardait les
clips vido, les dessins anims, on jouait avec la console
vido, on se connectait Internet, on naviguait sur Internet,
on regardait des films franais en version originale. On a vu
quelques pices de Molire... lopra, le concert, Est-ce que
tu joues dun instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/
violoncelle...) Le mercredi ma sur va lcole de danse. La
nuit du 21 au 22 juin, cest la fte de la Musique.
5.
port - poznate portske priredbe, Tour de

France, Roland-Garros, automobilistiki reliji,
primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le Mans
Kljune strukture i izriaji: la Coupe du monde de
football, Le Tour de France est lpreuve cycliste la plus
importante du monde. Le maillot jaune, gagner le premier
prix, Le principal tournoi de tennis cest Roland-Garros.
Raid Paris-Dakar est trs clbre, le Bol dor motocycliste,
Cest un/e sportif/ve qui fait rgulirement du sport.
6.
U putnikoj agenciji, obavijesti o polasku

vlakova..., red vonje, prijevozna sredstva, le
TGV..., putovanja, hotel
Kljune strukture i izriaji: l agence de voyages, aller
Malte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, les
horaires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageurs
attendent le dpart/larrive du train. chercher un trs bel
htel pour y passer le week-end, Notre htel dispose de 216
chambres confortables quipes de douche, de toilettes... le
tlphone, la tlvision, le satellite... Avec la carte Inter Rail
on peut voyager pendant un mois partout en Europe. les
moyens de transport, Le TGV est le train grande vitesse.
(le TGV Atlantique/Mditerranen, lEurostar...).
7.
Telekomunikacije,
telefoniranje,
nove
tehnologije - mobitel, raunalo, internet...
Kljune strukture i izriaji: Je voudrais parler /avec...
Cest de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vais
lappeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisser
un message sur le rpondeur, Il travaille sur Internet.
Quest-ce que tu penses de lenseignement qui se ferait par
le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte
les horaires de train/quil cherche un numro de tlphone
sur son minitel. Jai un message sur mon portable (tlphone
mobile). Nous voudrions acheter une camra/un appareil
photo numrique...
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Francuska, geofizike osobine, klima, gradovi,
pokrajine, usporedba s Hrvatskom
Kljune strukture i izriaji: les informations essentielles
sur la France/Croatie, La France ressemble un hexagone.
Nomme(z) et montre(z) sur la carte les
montagnes/fleuves/mers et quelques rivires. On distingue
un climat atlantique, un climat continental et un climat
mditerranen. La France est divise en 22 rgions et 95
dpartements. Et la Croatie? Les grandes villes en
France/Croatie sont...
2.
3.
Pariz, kratka povijest, umjetniki i turistiki

Pariz i njegove znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: Lutce, la capitale, la Seine,
la ville lumire, La ville de Paris est le centre politique,
administratif, commercial et conomique de la France. Elle a
une richesse architecturale exceptionnelle: l Htel des
Invalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel,
le Centre Pompidou... Les monuments les plus rcents sont:
la Grande Arche de la Dfense, la Gode, la Grande Halle
de la Villette; la Cit des sciences et de lindustrie, le muse
dOrsay, lInstitut du Monde Arabe, la pyramide du
Louvre, lOpra de la Bastille...
Geografski pojmovi - les DOM i les TOM,
imenovati neke drave frankofonoga govornoga
podruja (obraditi jednu), kontinenti
Kljune strukture i izriaji: Quels pays francophones
connais-tu? La France, cest aussi les DOM et les TOM.
(La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane franaise et la
Runion constituent les DOM). La Suisse est un tat de
lEurope centrale. Cest une rpublique confdrale (23
cantons) - Confdration suisse/hlvetique (CH). Genve
abrite de nombreuses institutions de lOrganisation des
Nations Unies (lONU). Nomme(z) les continents!
186

8.
9.
Francuski jezik
Zdravlje i moderan nain ivljenja, pravilna

ishrana, bolesti modernoga doba
Kljune strukture i izriaji: se maintenir en forme,
conserver une bonne sant tout ge, pratiquer une activit
physique Le tabac et lalcool sont dangereux pour la sant,
Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. Il faut
manger des produits bio/ fruits/ lgumes/produits
laitiers, de la viande... Les habitants des villes mnent une
vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques...)
Elle a eu une dpression nerveuse. Est-ce que ta maman
prend de la tisane avant de se coucher? Oui, elle en prend
presque tous les soirs.
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10%
Istraiti mjere koje poduzimaju pojedine
drave
frankofonoga govornoga podruja za ouvanje okolia,
napisati reklamu za neku putniku agenciju...
Zatita okolia, priroda u opasnosti, ugroene

vrste, vanost zatite prirodnog okolia za
sadanje i budue narataje, prednosti i
nedostatci ivljenja na selu / u gradu
Kljune strukture i izriaji: La nature/notre
plante/lozone est en danger. Les forts sont menaces par
les pluies acides. Certaines espces vont disparatre, certaines
plages sont pollues. Nous nacceptons pas les essais
nuclaires. Jaime mieux la campagne, je la trouve plus
agrable, plus calme... Il faut amliorer la qualit de lair en
ville. Donne(z) le meilleur de toi-mme/ vous-mmes pour
sauver le paysage naturel.
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja etvrte godine uenja u 7. razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s
skeevi). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Leksika podruja
razred.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. Uenici
postupno usvajaju gramatika nazivlja. Gramatike se
strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem, kad
god je to mogue. Gramatika pravila i paradigme ne
smiju se ispitivati izolirano, tj. izvan konteksta. Na kraju
sedmoga razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih
jezinih struktura:
Glagoli
E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i
proirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir, partir,
sortir, crire, lire, dire, attendre
E futur
simple pravilnih glagola (utvrivanje i
ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te
kondicional sadanji
E pass compos s glagolom avoir i tre (utvrivanje i
usustavljivanje)
E imparfait (tvorba i uporaba)
E pass rcent (tvorba i uporaba)
Imenice
E tvorba - enskoga roda i mnoine
lan
E uporaba odreenoga/neodreenoga lana
Zamjenice
E osobne zamjenice COD i COI (le, la, les, lui, leur)
E odnosne/upitne zamjenice qui, que, dont, o
E prilona zamjenica en i y
Pridjevi
E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu (nouveau,
beau, vieux)
E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon)
E tvorba
enskoga roda opisnih pridjeva (kao
sportif/sportive)
10. Zgode i nezgode u dinaminom ritmu ivota,

les faits divers, zanimljivosti iz svakodnevnoga
ivota, neuobiajeni dogaaji, kratki i
jednostavni autentini lanci iz novina,
asopisa i sl.
Kljune strukture i izriaji: les faits divers, avoir lieu,
- Deux adolescentes qui voulaient imiter le hros de leur
feuilleton prfr, ont attaqu une banque avec des armes en
plastique...
- Hier aprs-midi, peu de temps avant la fermeture des pistes
une skieuse sest cass la jambe...
- Dans la nuit de vendredi samedi, il est tomb plus de
deux mtres de neige sur la station de Saint-Vran dans les
Hautes-Alpes...
11. Umjetnost, slikarstvo - impresionisti, glazba Georges Bizet, Maurice Ravel, Camille SaintSans...
Kljune strukture i izriaji: le muse dArt moderne, le
tableau de Claude Monet, le peintre, le muse dOrsay,
le Djeuner sur lherbe dEdouard Manet, couter les
uvres de Georges Bizet. (son opra -comique Carmen, sa
musique de scne lArlsienne...) (Maurice Ravel Bolro, la Valse...) Camille Saint-Sans - le Carnaval des
animaux, Samson et Dalila...)
Kljune strukture i izriaji: ovisno o blagdanima,
primjerice, manger la galette des rois le jour de
lpiphanie, lancer des confettis aux ftes du carnaval,
manger des beignets (en Croatie).
187
Francuski jezik
Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u
hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonoga
govornoga podruja, tradiciji, obiajima, uljudnom
ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu
sadrajima. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne
slinosti i razliitosti, kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje, radi razvijanja tolerancije, razumijevanja i
solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
etnikim, i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba
razvijati empatiju prema drugome i drukijem (primjerice,
imena, prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...)
Dakle, uenike treba privikavati na prepoznavanje
kulturno uvjetovanih razlika u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja, u nainu ponaanja u
komunikaciji i sl. te ih privikavati na prepoznavanje
stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihova
uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati svijest o
ulozi vlastite i strane kulture. Ti su sadraji, ukljuujui
odgojne i socijalizirajue, integrirani u predloene
nastavne teme za 7. razred.
Brojevi
E redni brojevi (na usmenoj razini)
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga, uporaba prijedloga
u izrazima (en voiture...)
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina (tout
prs, correctement)
E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien
Negacija
E pojaana negacija (plus, jamais, rien)
Upitne rijei
qui, avec qui
Vezne rijei (konektori)

E d'abord, ensuite, puis, alors, enfin
Reenice
E neupravni govor (izjavne reenice - uvodna reenica
u prezentu)
E osobitosti glagola 1. grupe (svi glagoli)
E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do
sada obraenim vremenima i nainima)
E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir
E pokazne zamjenice
E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)
E prilozi na -ment (specifinosti)
E pogodbene reenice (1. i 2. tip)
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
filles)
SLUANJE
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih
zavisno-sloenih reenica
tematike
E usvajanje
oponaanjem izvornih govornika
i mogunost reproduciranja
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
glagolskih vremena i naina, voenje kratkoga dijaloga i
rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene
tematike (nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje i
opisivanje kulturnih znamenitosti, imenovanje i opisivanje
najeih zdravstvenih tegoba, imenovanje, opisivanje,
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu
predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga, izricanje
radnji, stanja i zbivanja, izricanje svojine i pripadnosti,
traenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaanje i
odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, predvianje buduih i prepriavanje prolih
dogaaja, izricanje radnji iz bliske prolosti, izricanje elje
i uljudno traenje, estitanje (blagdana, roendana...),
zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje
osjeaja, raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava
prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.

intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne
reenice)
uzoraka
E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na
E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na
uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema
vlastitu nahoenju uenika
188

E
E
E
E
E
E
E
Francuski jezik

mijenjaju neki element
sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi
sposobnost prepriavanja dogaaja u prolosti,
sadanjosti i budunosti (nekoliko jednostavnih
reenica)
E
E

obraenih tema)
razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja
privikava
na
sposobnost
vrjednovanja
kolektivnoga/suradnikoga rada kao i na razvijanje
sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te
meusobnog ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain
i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i
napredovanja svojega djeteta.
8. RAZRED
peta godina uenja
ITANJE
E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i
leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E svladavanje i primjena reenine intonacije
E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja
E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka (plan
grada, jelovnik, turistike obavijesti, upute, SMS,
elektronska pota, internet...)
CJELINE I TEME
1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska
ansona (Edith Piaf, Georges Brassens, Cline
Dion) film, kazalite, bande dessine- BD...
Kljune strukture i izriaji: Quel(le)s chanteurs/euses de
rap/rock/pop... connais-tu? ...est un minent acteur de
cinma franais/ ... est une actrice trs connue. Cannes,
au mois de mai, un festival international de cinma a lieu
chaque anne. Georges Herg tait un dessinateur belge,
crateur du personnage de Tintin.
PISANJE
izgovora
E uvjebavanje
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema
predloku i prema vlastitu izboru uenika)
E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed
E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema
predloku
E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima
E pisanje diktata na poznatu temu
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na
temelju prethodno uvjebanih sadraja
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim, dvojezinim i jednojezinim
rjenikom
E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na
temelju primjera)
189
2.
Slavni ljudi, povijesne linosti: Vercingtorix,

Jeanne dArc, Napolon
Kljune strukture i izriaji: Autrefois la France s'appelait
la Gaule. Vercingtorix, chef des Gaulois, est considr
comme le premier hros national. Pour beaucoup de
Franais, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle est
considre comme une herone nationale. Napolon Ier
Bonaparte, empereur franais, n en Corse, exil sur l'le
d'Elbe et mort sur l'le de Sainte-Hlne. Les cendres de
Napolon reposent aux Invalides Paris.
3.
Otkria i izumi, Marie i Pierre Curie, braa

Lumire, Louis Pasteur
Kljune strukture i izriaji: Marie et Pierre Curie ont
dcouvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel de
physique. Aprs la mort de son poux, Marie a reu aussi
le prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologiste
franais, crateur de la microbiologie, Il a dcouvert le vaccin
contre la rage. Il a invent la pasteurisation. Les frres
Lumire - Louis, (inventeur du cinmatographe et prcurseur
du VII e art), partir de 1895 il a tourn de nombreux
films. Son frre Auguste a perfectionn la photographie.
Francuski jezik
4.
Knjievnost, roman - Victor Hugo, odlomci iz

Les Misrables; kazalite - Molire, izvatci iz
komedija; poezija - Paul Verlaine, Jacques
Prvert...
Kljune strukture i izriaji: Les pices de Molire, La
comdie humaine de Balzac, la posie de Paul Verlaine, de
Jacques Prvert... font partie des chefs-d'uvre de la
littrature franaise. Victor Hugo est un des plus clbres
crivains franais. Il a crit de nombreuses uvres: NotreDame de Paris, Les Misrables, l'Homme qui rit...
8.
Problemi ovjeanstva, glad, siromatvo,

bolesti suvremenoga drutva, otuenost
Kljune strukture i izriaji: la famine, la
scheresse/l'aridit du sol, la pauvret, Qu'est-ce que signifie
le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette
organisation?, En 1994, on a cr le Sidaction pour soutenir
la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.
Les gens devraient marcher au lieu de courir, se parler
vraiment au lieu de communiquer avec un portable, au lieu
de rester des heures et des heures devant la tlvision...
5.
Europa juer i danas, Europska unija, Vijee

Europe, Deklaracija o pravima ovjeka i
djeteta, Deklaracija o principima snoljivosti
(tolerancije), multikulturalnost, viejezinost,
europska himna...
Kljune strukture i izriaji: Un Europen
/uneEuropenne, L'Union europenne, combien de pays at-elle runis? Dcris le drapeau europen! L'hymne europen
est l'Ode la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. Le
Palais de l'Europe Strasbourg est le sige du Conseil de
l'Europe et du Parlement europen. La Dclaration
universelle des droits de l'homme vote par L'ONU dfinit
les droits individuels, les liberts publiques... Les tats
membres et leurs capitales sont..., les institutions..., une
socit multiculturelle...
9.
Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode,

rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, JacquesYves Cousteau
Kljune strukture i izriaji: Les parcs nationaux sont
placs sous le contrle de ltat. Ce sont des endroits o les
paysages, les animaux, les plantes sont protgs. les parcs
naturels rgionaux, la flore et la faune, le tourisme, les
rserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteur
de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du
silence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essay de
sauver les mers et les ocans.
6.
7.
10. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,

slinosti i razlike, profesionalna orijentacija,
izbor srednje kole nakon 8. razreda
Kljune strukture i izriaji: Le systme ducatif franais
est divis en trois niveaux (primaire, secondaire et
suprieur). En France, l'cole est obligatoire jusqu' 16 ans.
Compare(z) le systme ducatif franais avec le ntre! Avant
de choisir votre type d'tudes secondaires vous pouvez
demander les informations un conseiller d'orientation.
Odnos mladi/odrasli, ivot i problemi mladih,

izlasci,
druenja,
jednakost
spolova,
neprihvatljivo ponaanje...
Kljune strukture i izriaji: Dans la socit
d'aujourd'hui, c'est dur d'tre jeune. Selon toi/vous qu'estce qui est le plus important pour russir sa vie? (avoir un
mtier/tre entour de gens que l'on aime, avoir de l'argent,
tre connu...) Les parents pensent que les enfants l'ge de
14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des
amis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passage
dadolescence lge adulte est parfois vraiment difficile.
Payer une femme moins qu'un homme pour le mme travail,
est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut
respecter les parents... le disco, l'anniversaire...
11. Blagdani, dravni praznici

Kljune strukture i izriaji: leksik ovisno o
blagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire des
feux d'artifice dans toute la France, la fte des amoureux-le
14 fvrier...
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10%
Obraditi legendu o Jeanne dArc, pronai na internetu
aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja
uenika napisati saetak (timski rad).
Stop nasilju - solidarnost na djelu, mogui

uzroci i posljedice nasilja, nasilje u koli, rasna
i vjerska snoljivost, ksenofobija...
Kljune strukture i izriaji: La violence augmente de jour
en jour dans le monde entier, elle est partout dans la socit
et mme dans les tablissements scolaires. Il y a trop de
programmes violents la tlvision, trop de films montrant
des crimes, des brutalits. Le respect des autres est le refus du
racisme. Il faut se battre: contre la sgrgation/la
xnophobie... donner et tendre la main aux autres, la
tolrance, la solidarit, la gnrosit, le respect, l'intrt vis-vis d'autres cultures...
190
Francuski jezik
E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini)
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga
E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naina
E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga
bien.
Negacija
E pojaana negacija (plus, jamais, rien, personne)
Upitne rijei
qui, avec qui, de qui/quoi
Reenice
E 1. i 2. tip pogodbenih reenica
E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni nain,
uvodna reenica u prezentu)
E odnosne reenice
E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv)
E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut
/faudrait, il est ncessaire/interdit/dangereux de +
infinitiv)
E pluskvamperfekt
E il faut + konjunktiv prezenta najeih tematskih
glagola
E konjunktiv uz glagole htijenja, naredbe, osjeaja i iza
veznika afin que, pour que
E slaganje vremena
E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir
E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)
E posvojne zamjenice
E pokazne zamjenice
E prilozi na -ment (specifinosti)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja pete godine uenja u 8. razredu osnovne kole
skeevi, rap...). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksika podruja
razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jeziku
predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima
definiranim u Zajednikom europskom referentnom okviru za
jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, a to znai da u
prethodno navedenim podrujima jezine djelatnosti
uenici postiu razinu viu od A1, ali ne uspijevaju u svim
vjetinama dosei razinu A2.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se znanja usvajaju analitiki, tj. eksplicitno
uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva
iz prethodnih razreda. Ispitivanje gramatikih pravila i
paradigmi izvan konteksta situacije nije doputeno.
Preporuuje se usvajati gramatike strukture u situacijama
svakodnevnoga ivota ili na tekstovima s aktualnim
temama.
Glagoli
E sva do sada obraena vremena i naini glagola 1. 2. i
3. skupine (utvrditi) i nauiti nepravilne glagole
connatre, voir, dcouvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir
E gerund (le grondif)
E voix passive
Imenice
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod
E mnoina imenica, pravila u pisanju
E nepravilna mnoina imenica
E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan
(primjerice, des gratte-ciel)
lan
E uporaba lana u ustaljenim izrazima
E izostavljanje lana
Zamjenice
E utvrivanje
naglaenih osobnih zamjenica u
nominativu i nenaglaenih COD, COI (le, la, les, lui
leur)
E utvrivanje
odnosnih zamjenica i neodreene
zamjenice on
Pridjevi
E utvrivanje enskoga roda i mnoine
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
Brojevi
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
filles/si(x) livres)
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka
/ pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i
kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava o
poznatoj temi, prepriavanje sadraja na temelju obraene
tematike i primjena u nekoj slinoj situaciji (nekoliko
reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta,
osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluei se
poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji,
izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere i
pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanje
elje i uljudno traenje, traenje i davanje informacija,
predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje osjeaja,
raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja, suosjeanja,
kritike, samokritike, izraavanje ukusa i osobnoga stava
prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
izricanje vremena, izraavanje atmosferskih prilika
potvrivanje i nijekanje.
191
Francuski jezik
Uenicima treba sustavno ukazivati na slinosti i
razliitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih drava
frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima,
pristupu sadrajima. Senzibilizacija uenika i ukazivanje na
kulturalne slinosti i razliitosti vri se kroz odgojne i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice, kulturni
ok, razgovor o iskustvima...) Dakle, uenike treba
privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika
u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja, u nainu
ponaanja u komunikaciji i sl., privikavati ih na
prepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu
njihova uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati
svijest o ulozi vlastite i strane kulture. Svi ti sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u
navedene nastavne teme za 8. razred.
E
E
E
E
E
E
sposobnost traenja informacija i objanjenja

sposobnost uporabe nekoliko reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija
sposobnost izraavanja osobnih nazora, elja,
zakljuaka
ITANJE
E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i
leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E svladavanje i primjena reenine intonacije
E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja
E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabranih
tekstova iz tiska/asopisa, uputa za uporabu, reklama,
TV programa, SMS-a, internet...
SLUANJE
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih
zavisno-sloenih reenica
tematike
E usvajanje
oponaanjem izvornih govornika
i mogunost reproduciranja
PISANJE
izgovora
E uvjebavanje
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema
predloku i prema vlastitu izboru uenika)
E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed
E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema
predloku
E pisanje diktata na poznatu temu
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na
temelju prethodno uvjebanih sadraja

intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne
reenice)
uzoraka
E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene
strukture i teme
E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene
strukture i teme
uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema
vlastitu nahoenju uenika
E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju neki element
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o
poznatoj temi

podcrtavanje i sl.)
E
uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim, dvojezinim, jednojezinim i
viejezinim rjenikom
E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na
temelju primjera)
192

E
E
E
Francuski jezik

obraenih tema)
uporaba udbenika, radne biljenice, gramatike i
drugih izvornih materijala (internet, televizija, CDRom, DVD...)
uporaba i mogunost izbora najuinkovitijih i
najsuvremenijih strategija u uenju jezika
razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja
razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema
skupini uenika koji rade na zajednikome zadatku
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/
suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti
ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain i roditelji
mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja
svojega djeteta.
193
Talijanski jezik
TALIJANSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim kolama u Republici Hrvatskoj talijanski
jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8.
razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao
materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i
kao jezik drutvene sredine u dvojezinim podrujima RH.
Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana
zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira
na drutveno-kulturolokom, umjetnikom, povijesnom,
gospodarstvenom i politikom planu. Upravo su zato u
hrvatskom knjievnom jeziku, a i nekim hrvatskim
narjejima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na
leksikom i morfosintaktikom planu. U nastavi
talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim kolama
uitelji e poticati uenike da sami pronau
meukulturalne i meujezine utjecaje.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i
opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje,1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane
jezike.2
Talijanski kao
prvi strani jezik
Uenik i kolsko okruenje: osnovni opis

kolskoga prostora, pribora i kolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Che cos? un libro, un
quaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo.
6.
Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1

do 10, brojanje uenika i poznatih predmeta
Kljune strukture i izriaji: uno, due, tre Quanti ci
sono? Quante ci sono?
7.
Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi

prijatelja
Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne) ho
Quanti anni ha? (Ne) ha
8.
Opis osoba i stvari: odreivanje veliine i

prepoznavanje osnovnih boja
Kljune strukture i izriaji: Com...? Come sono...?
Piccolo, grande, rosso, verde...
9.
Razredni meujezik: osnovne naredbe i

uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Alzati! Alzatevi! Prendi!
Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora Per favore,
dammi Prego Grazie!
10. Osnovni rjenik uz tradicionalne blagdane:

nazivi blagdana, estitanje
Kljune strukture i izriaji: San Niccol, la Befana, il
Natale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice
Capodanno!
1. RAZRED
prva godina uenja
11. Proslava roendana: estitanje i izricanje elja

Kljune strukture i izriaji: Buon compleanno! Tanti
auguri!
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona
sera! Arrivederci!
2.
Predstavljanje
Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Io sono? Come ti
chiami? Mi chiamo Chi ?
3.
Komunikacijski obrasci pri susretu

Kljune strukture i izriaji: Come
Bene/benissimo/male.
4.
5.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, uenik i izvankolska okolina, igre i
igrake.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
stai?
ZNANJA
Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i

lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Questo ...? Questa ...?
S, questo .../questa ... il pap/la mamma /il fratello.
LEKSIKA PODRUJA
nastavnim temama. Tijekom 1. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 120 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja i globalne
uporabe do 200 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne uvodi se vie od 4 do 5 novih
leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliki
ponavlja.
1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje,

vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.
194
Talijanski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
koje su povezane s prigodom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalne
uporabe)
E glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta u
potvrdnom i nijenom obliku
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i
3. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijenom
obliku
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja 2. lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe)
E osobne zamjenice za prva tri lica jednine
E pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E globalno razlikovanje jednine i mnoine mukog i
enskog roda imenica
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E neodreeni lan i odreeni lan uz imenice u jednini
i mnoini mukog i enskog roda
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E razlikovanje jednine i mnoine mukoga i enskoga
roda uestalih pridjeva
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Brojevi (razina uporabe)
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe
E uestali prijedlozi u jezinim obrascima
Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne
reenice od 2 do 4 elementa u
E osnovne upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto?
Dove? Come?
E oblici za mnoinu, prezent glagola essere, avere i nekih
uestalih glagola u potvrdnom, nijenom i upitnom
obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom,
nijenom i upitnom obliku u kontekstu situacije
E imperativ u okviru tematskih podruja
E mnoina osobnih zamjenica
E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu
uljudnog ophoenja, traenje usluge i zahvaljivanje,

estitanje blagdana i roendana.
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema
razliitostima, primjerice, komunikacijski obrasci uljudnog
ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
brojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.
SLUANJE
E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
na stranom jeziku
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje kraih reenica i pitanja
znaajki talijanskoga jezika prema zvunome uzorku
E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru
obraenih tematskih sadraja i odgovaranja na takva
pitanja.
prema zadanomu predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica u
nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe, opis stvari.
ITANJE
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno
itanje u skupini ili individualno (pojedinano) (u 2.
polugoditu)
PISANJE
E preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema
grafijskomu predloku
E slaganje rijei iz predloenoga niza slova
E postupno usvajanje osnovnih strategija pamenja
znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje
vizualnih i auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E postupno koritenje biljenice i udbenika uz izradbu
osobnoga slikovnog rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
zakljuaka tijekom nastave izvan uionice
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje
vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba,
potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci
195

E
Talijanski jezik
9.
postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika

koji rade na zajednikom zadatku usvajanja
talijanskoga jezika
2. RAZRED
druga godina uenja
10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutane

vremenske situacije
Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel
tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C il
sole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica.
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona
sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!...
2.
3.
4.
5.
11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana,

estitanje
Kljune strukture i izriaji: Buone feste! Buon Natale!
Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske
maske: Arlecchino! Pulcinella!
Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih

osoba, komunikacijski obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Sono... Chi ?
Questo ... Questa ... Questi sono... Queste
sono....
IZBORNE TEME
recitacije, pjesmice i brojalice.
Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji

Kljune strukture i izriaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua.
Questo il mio pap/mio nonno/mio fratello... Questa
la mia mamma/mia nonna/mia sorella.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Prepoznavanje i imenovanje predmeta: kolski

pribor i kolski prostor; aktivnosti u koli
Kljune strukture i izriaji: Che cosa c...? C.../Ci
sono... Nello zaino/nella cartella c.../ci sono... lastuccio,
la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la
lavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola
leggo, scrivo, disegno, gioco....
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
nastavnim temama.Tijekom 2. godine uenja jezika
na planu razumijevanja do 250 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikog gradiva ne uvodi se vie od 5 do
6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se
cikliki ponavlja.
Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi

od 1. do 5.
Kljune strukture i izriaji: Quanti.../Quante..ci sono?
Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov..? Nel primo/nel
secondo/nel terzo banco.
6.
Dani u tjednu i godinja doba: imenovanje

dana u tjednu i godinjih doba
Kljune strukture i izriaji: Che giorno ? luned...
Che stagione ? primavera...
7.
Moj dom: imenovanje prostorija u kui,

snalaenje u prostoru, aktivnosti u kui
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...?
Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina?
Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la
televisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco...
8.
Hrana i pie: imenovanje pojmova, izraavanje

osobnih stavova prema jelu i piu
Kljune strukture i izriaji: Che cosa mangi? Che cosa
bevi? Ti piace...? Mi piace... Non mi piace... La pizza, la
pasta, il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, il
panino, il latte, la limonata,lacqua...
Kuni ljubimci: osnovni opis i glasanje

Kljune strukture i izriaji: Che animale hai? Che
animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino,
la tartaruga... Com...? Piccolo/grande, bello/brutto...
Come fa...?
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno nego ih
koje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja,
razumijevanja i uporabe.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i
nijenom obliku, c' i ci sono
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i
3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoine
prezenta u potvrdnom i nijenom obliku
razumijevanja, 2. lice jednine i 2. lice mnoine
globalne uporabe)
E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. lice
mnoine
E pokazne zamjenice
196
Talijanski jezik

uporabe)
E globalno razlikovanje jednine i mnoine te mukog i
enskoga roda imenica
uporabe)
E neodreeni i odreeni lan uz imenice u jednini i
mnoini mukog i enskoga roda
Pridjevi
E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog
roda pridjeva
E posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine mukog i
enskoga roda
Brojevi
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe uestali
prijedlozi u jezinim uzorcima
Prilozi
Reenice
E jednostavne
reenice od 2 do 4 elementa u
E upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove?
Come? Dov'? Com'?
E oblici za mnoinu prezenta glagola essere, avere, i
nekih uestalih pravilnih i nepravilnih glagola u
pozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Ti
piace...? Mi piace.. Mi piacciono
E imperativ u okviru tematskih podruja
E osobne zamjenice u mnoini
E uporaba lana uz imenice za rodbinske odnose uz
koje stoji prisvojni pridjev
E glavni brojevi do 31 kod oznaavanja datuma
E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci
SLUANJE
E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
na stranom jeziku
jezinog sadraja
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema
zvunom uzorku
E sposobnost
pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih akustinih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica
E sposobnost
verbalnog reagiranja na verbalne i
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja
prema zadanomu predloku
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri
opisivanju osoba i predmeta
ITANJE
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno
itanje kraih reenica i dijaloga u skupini ili
pojedinano (individualno)
E itanje abecede
PISANJE
E preslikavanje rijei i reenica prema grafijskomu
predloku
E odabir zaokruivanjem ili podcrtavanjem
E sposobnost pisanja prema uzorku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema
uzorku) te pisanje kraih reenica
JEZINE FUNKCIJE
U okviru predloenih tema i struktura predviene su
funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izricanje pripadanja,
izraavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i
osoba, izraavanje koliine, izraavanje vlastitog gledita,
osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja,
estitanje blagdana i roendana.

E postupno
usvajanje pamenja znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i
sposobnost organizacije prostora u biljenici
E koritenje udbenika i biljenice uz izradbu osobnoga
slikovnog rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i kole
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika
talijanskoga jezika
dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema
drugaijem. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
brojalice i pjesmice.
197

E
Talijanski jezik
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
recitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
sadraja. Primjerice, obradba jedne bajke Biancaneve (likovi
i osnovni sadraj).
razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o

vlastitom napretku (Europski jezini portfolio EJP)
3. RAZRED
trea godina uenja
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i ire
obitelji
Kljune strukture i izriaji: Chi questo/questa? Questo
il mio amico mio zio/cugino. Questa la mia amica
mia zia/mia cugina.
2.
Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i

njihov opis (boje)
Kljune strukture i izriaji: il viso, la testa, il corpo, le
braccia, le mani, le gambe, i piedi... Com? Come sono?
Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhi
di...? Neri, azzurri, marrone, blu, verdi... Come sono i
capelli di...? Neri, biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci,
lisci...
3.
Osobna higijena: higijenske navike tijekom

dana, higijenski pribor
Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai nel bagno? Mi
lavo, mi pettino, mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, il
dentifricio, lo spazzolino da denti, lasciugamano... Che
cosa fa..? Si lava...
4.
Godinja doba i vremenska situacija: godinja

doba, dnevne vremenske situacije te odabir
prikladne odjee
Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? ... Che
tempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi metto
il vestito, i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giacca
a vento, il maglione...
5.
Proslava roendana: pisanje pozivnica,

estitanje, darovi, hrana i pie
Kljune strukture i izriaji: Ti invito al mio
compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti
anni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, una
maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci,
la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?
Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete.
Prende...
6.
itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi

do 12.
Kljune strukture i izriaji: Che ora ? Che ore sono?
luna. mezzogiorno. mezzanotte. Sono le tre. Il primo
settembre... Dicembre il dodicesimo mese dellanno.
7.
Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i

svetkovina, estitanja
Kljune strukture i izriaji: Buon Natale! Buone feste!
Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale...
prepariamo... compriamo...
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 350
leksikih jedinica kao i usvajanje predloenih gramatikih
struktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe. Leksik i jezine strukture tumae se i
provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava
(predmeta, slikovnih kartica, postera slikovnog rjenika,
CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljaju
uz primjenu razliitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim
osjetilima. Novi se leksik predstavlja uz koritenje poznatih
struktura i uz povezivanje s ve obraenim gradivom. Pri
obradi novih leksikih sadraja ne uvodi se vie od 5 do 6
novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIKE STRUKTURE
Jezine se strukture usvajaju mehaniki uz postupno
osvjeivanje njihova znaenja u tekstu i povezivanje s
poznatim rjenikom.
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom
obliku
E prezent
uestalih glagoli vezanih uz tematska
podruja u potvrdnom i nijenom obliku
E glagol fare u prezentu u drugom i treem licu jednine,
u pitanjima
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
razumijevanja i mehanike uporabe 2. lica jednine i 2.
lica mnoine
globalne uporabe)
E osobne zamjenice u svim licima
E pokazne zamjenice
E upitne zamjenice
Imenice
mukog i enskog roda imenica
uporabe)
E neodreeni i odreeni lan za muki i enski rod u
198
Talijanski jezik
znaajki talijanskog jezika prema zvunom uzorku
E sposobnost
pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka ili
izdvojenih rijei, kraih reenica, brojalica, pjesmica
E sposobnost
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja
i uz izmjene nekih elemenata
prema zadanome predloku
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri
opisivanju osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih poznatih tekstova uz
likovne poticaje
jednini i mnoini uz imenice

lan uz neke imenice za rodbinske odnose pred
kojima stoji posvojni pridjev
Pridjevi
roda pridjeva
E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini
E oblici posvojnih pridjeva
Brojevi
Prijedlozi
uzorcima
Prilozi
Reenice
E jednostavne reenice od vie elementa u potvrdnom i
nijenom obliku
E upitne reenice sa Chi? Che cosa? Com'? Come sono?
Dov'? Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch?
E prezent povratnih glagola u mnoini
E imperativ uz uljudno oslovljavanje
E uporaba odreenog lana uz rodbinske odnose
E uporaba odreenog lana ili isputanje lana uz dane
u tjednu, oznaivanje datuma
E posvojni pridjevi u mnoini
E
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
E glasno itanje reenica i dijaloga nakon odsluanih
zvunih uzoraka
PISANJE
E prepisivanje kraih reenica prema predloku
E zaokruivanje
i podcrtavanje tonih odgovora,
E sposobnost prepisivanja prema uzorku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema
uzorku) te pisanje kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje reenica prema prethodno usvojenim i
zadanim elementima
JEZINE FUNKCIJE
U okviru predloenih tema i struktura obrauju se
jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj
razini, predstavljanje sebe, prijatelja i ire obitelji,
imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru,
opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela,
estitanje i zahvaljivanje, izraavanje stajalita prema hrani
i piu, izraavanje svojine, itanje sata i opisivanje
atmosferskih prilika, izraavanje koliine, potvrivanje i
nijekanje.
dobi uenika. Postupno se razvija razumijevanje i
tolerancija prema stranoj kulturi i obiajima i nainu
ophoenja u svakodnevnim situacijama. Usvajaju se
komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i
svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.

E postupno
auditivnih poticaja
E postupno koritenje udbenika i biljenice uz izradbu
osobnoga slikovnog rjenika, sposobnost pronalaenja
rijei u abecednom rjeniku u udbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja
tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvijanje strategija pamenja grafijske slike rijei
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika
talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (EJP)
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
jezinog sadraja
199
Talijanski jezik
IZBORNE TEME
dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, proirivanje teme trnice ili
upoznavanje s likovima iz bajki.
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moja okolina i ja: iznoenje osobnih podataka
o sebi i osobama iz vlastitog okruenja
Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di
Vivo a Abito in al numero Frequento la quarta
classe. La mia scuola i miei amici.
2.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti,

portovi, dani u tjednu, mjeseci, redni brojevi
do 20.
Kljune strukture i izriaji: Cosa fai...? Vado al cinema,
in gita, al parco? Frequento un corso di Il mio sport
preferito ... Il luned ho il corso dinglese... La scuola
inizia il primo settembre.
3.
Prijevozna sredstva u gradu: javna i

individualna
Kljune strukture i izriaji: Vado a scuola in
autobus/tram/ bicicletta. Prendo il tram numero
4.
Stanovanje: opis prostora, aktivnosti u

pojedinim prostorijama
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? A
destra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nel
soggiorno/nella mia stanza c... ci sono.... Che cosa fai in
cucina...
5.
Raspored dana: odreivanje vremena i obroci

Kljune strukture i izriaji: la mattina, il pomeriggio, la
sera la prima colazione, la merenda, il pranzo. Per
merenda mangio/bevo...
6.
Odlazak u kupovinu: trnica, veletrgovina;

imenovanje voa i povra, odreivanje cijena,
brojevi do 100
Kljune strukture i izriaji: Al mercato/supermercato
compro la frutta, la verdura Quanto costa...? Un
euro/due euro Pago alla cassa.
7.
Izlet na selo: domae ivotinje i njihovo

glasanje, opis i korist od domaih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Vado in campagna Nella
fattoria ci sono molti animali Come fa...? Che cosa
d...?
8.
Posjet zoolokom vrtu: vrste divljih ivotinja i

njihov opis
Kljune strukture i izriaji: Allo ZOO ci sono Come
sono...?
9.
Blagdani i svetkovine: nazivi i estitanje

Kljune strukture i izriaji: il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, la Festa della mamma/del pap...
LEKSIKA PODRUJA
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva
ne uvodi se vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje
novim sadrajima. Nakon 4. godine uenja jezika predvia
se postizanje jezine razine A1 prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike.
GRAMATIKE STRUKTURE
koje su povezane sa situacijom.
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom
obliku
E prezent
podruja u svim licima jednine i mnoine na
globalnoj razini u potvrdnom i nijenom obliku
E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i
u 3. licu mnoine na globalnoj razini
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
razumijevanja i mehanike uporabe, 2. lica jednine i
2. lica mnoine
globalne uporabe)
E pokazne zamjenice
Imenice
uporabe)
E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod
u jednini i mnoini uz imenice
E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske
odnose
200
Talijanski jezik

uporabe)
roda pridjeva
E oblici posvojnih pridjeva
Brojevi
Prijedlozi
E na
razini razumijevanja i globalne uporabe u
priopajnim (komunikacijskim) obrascima
Prilozi
Reenice
E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne
reenice s: Chi? Che cosa? Com'? Come sono? Dov'?
Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch? Quando?
E uestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom,
nijenom i upitnom obliku
E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijenom i
upitnom obliku
E imperativ uz uljudno oslovljavanje
E partitivni lan za odreivanje koliine, uporaba
prijedloga di bez lana za odreenu koliinu
SLUANJE
stranom jeziku
E povezivanje
vizualnog (slikovnog) i auditivnog
jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i kraih reenica
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E sposobnost
rijei, reenica i pjesmica
E sposobnost
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
okviru obraenih tematskih sadraja
u novim situacijama
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
poticaje
JEZINE FUNKCIJE
se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz
vlastitog okruenja, prihvaanje i davanje prijedloga
(planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvankolskih
aktivnosti i portova, izricanje stajalita, izricanje vremena,
odabir kolskog pribora, opisivanje i snalaenje u prostoru
(kola i okruenje), razumijevanje, izvravanje i izdavanje
naredbi u kolskom okruenju, izraavanje osobnoga
stajalita prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu,
izricanje stava prema prostoru u kojem se ivi, uljudno
ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih
proizvoda, traenje i davanje informacija, izraavanje
osobnoga stajalita prema kunim ljubimcima, izraavanje
elja te estitanja prigodom blagdana.
ITANJE
PISANJE
E prepisivanje
predloku
E podcrtavanje i zaokruivanje tonog odgovora
E povezivanje elemenata predloenog teksta u reenice
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
novih elemenata
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E pisanje kraih ciljanih diktata
E primjena grafijskih pravila karakteristinih za talijanski
jezik
ciljevima i sadrajima vodi se rauna o usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi uenika. Razvija se razumijevanje i
tolerancija prema razliitostima i upuuje na uoavanje
slinosti. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja prigodom posjete restoranu, kupovanju u
trgovini, traenju informacija o smjetaju odreene
ustanove. Svetkovanje blagdana, estitanje i prigodni
obiaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama.
Razvija se interkulturalna kompetencija.
201
Talijanski jezik

E postupno
auditivnih poticaja
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika u
udbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja
tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na
zajednikom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)
5. RAZRED
peta godina uenja
Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti,

portovi, tjedni raspored aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Faccio parte del coro/della
squadra di Il mio sport preferito Pratico il nuoto
Vado in gita/al cinema
4.
Prijevozna sredstva: gradska i meugradska

prijevozna sredstva, snalaenje u prostoru,
ponaanje u prometu
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? La
fermata a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo il
tram/il treno/ laereo... A che ora parte/arriva... Essere in
ritardo/in orario.
5.
6.
8.
Godinja doba: klimatske znaajke, trajanje,

plodovi, odjea i obua
Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? Che tempo
fa? Preferisco... perch... Lautunno inzia... e finisce... La
frutta e la verdura tipica di ogni stagione. Fa freddo, mi
metto...
9.
Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i

svetkovina, izraavanje vlastitih sklonosti
prema odreenim proslavama
Kljune strukture i izriaji: La mia festa preferita ...
perch...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
kola: aktivnosti u koli, nastavni predmeti i

raspored sati
Kljune strukture i izriaji: A scuola il luned ho la
lezione ditaliano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. La
mia materia preferita ... Lorario delle lezioni...
3.
Kupovanje: vrste trgovina, naini plaanja,

brojevi do 1000
Kljune strukture i izriaji: Al centro commerciale
compro Per favore mi dia Mi dica Quanto costa...?
Pago in contanti/con la carta di credito.
IZBORNE TEME
recitacije, pjesme i prie. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, individualni i ekipni portovi, poznati hrvatski
i talijanski portai, portski rekviziti, izradba panoa i
prikupljanje izvornih materijala.
CJELINE I TEME
1. Okruenje u kojem ivim: rodbinske veze,
prijatelji, pripadnost Europi
Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di
Vivo a Abito in via al numero I membri della mia
famiglia Sono croato/a, italiano/a. I miei amici italiani
si chiamano vivono a
2.
7.
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva
ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i
proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz
postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje
usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu
situacije bez mehanikog pamenja paradigmi i ispitivanja
pravila izvan konteksta.
Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem ivim,

opis prostora u kojem ivim; njihova
usporedba
Kljune strukture i izriaji: Abito in citt / campagna /
un condominio/un appartamento/una casa, al... piano.
Glagoli
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom, nijenom i
upitnom obliku
E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz
tematska podruja u svim licima jednine i mnoine u
E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,
Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u

kui
Kljune strukture i izriaji: La mattina/il pomeriggio/la
sera mi alzo, mi lavo, faccio colazione/pranzo/ceno. Di
solito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.
202
Talijanski jezik
stajalita prema odreenomu prijevoznomu sredstvu,
komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i
plaanju, izraavanje miljenja o vremenu i atmosferskim
prilikama, izraavanja elja te estitanja blagdana.
prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u

razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i
3. lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice
E pokazne zamjenice
E povratne zamjenice
Imenice
E uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda
imenica
lan
E uporaba odreenog lana uz imenice
E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske
odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proirivanje)
Pridjevi
E jednina i mnoina mukog i enskog roda pridjeva
E pokazni pridjevi u jednini i mnoini
E posvojni pridjevi u jednini i mnoini
Brojevi
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
Prijedlozi
E uporaba uestalih prijedloga u ustaljenim izrazima
E spajanja prijedloga s odreenim lanom (globalno)
Prilozi
E mjesto priloga u reenici (globalno)
Reenice
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice sa: Chi?
Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? Dove sono?
Quanto? Per chi? Per chi ? Perch..? Quando?
E imperativ u svim licima
E neki
oblici kondicionala prezenta u uljudnom
oslovljavanju
E osnovne matematike operacije
E spajanje prijedloga s odreenim lanom
E neki uestali prilozi naina
E
dobi uenika. Razvija se tolerancija i empatija prema
stranoj kulturi i obiajima. Usvajaju se i stalno proiruju
komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliitim
situacijama svakodnevnog ivota. Koriste se izvorni audio
i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. Uoavaju
se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiajima
i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.
SLUANJE
skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i kraih usmenih i pisanih
tekstova
osobina talijanskog jezika prema uzorku
E sposobnost
E sposobnost
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih
tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja
u novim situacijama
E sposobnost
sudjelovanja u mini-dijalozima uz
osoba, predmeta i situacija prema predloku
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz
vlastitoga okruenja, izraavanje stavova prema koli,
kolskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanje
izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi uenika i
motivacija za odabir porta ili neke druge aktivnosti,
orijentacija u prostoru: traenje i davanje informacija,
opisivanje vlastitoga ivotnog prostora i aktivnosti unutar
njega, izdavanje i izvravanje naredbi u kolskom
okruenju, osnovni oblici uljudbe, izraavanje osobnoga
ITANJE
PISANJE
E prepisivanje
predloku
203

E
E
E
E
E
Talijanski jezik
provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na

viestruki izbor
popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
uz dodavanje novih elemenata
pismeno odgovaranje na osobna pitanja
pisanje kraih voenih sastava (4 - 5 reenica)

E postupno
sredstava
slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika
E sposobnost uoavanja analogija i zakljuivanja na
osnovi primjera
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i
zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
4.
Priprema obroka: tipini talijanski i hrvatski

gastronomski specijaliteti, poznati recepti,
usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Per preparare la macedonia di
frutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!... Mescola!... Le
specialit italiane: il panettone... I pasti principali in
Italia... In Croazia mangiamo...
5.
Trgovine: odlazak u kupovinu, odreivanje

koliine, naini pakiranja prehrambenih
proizvoda, konfekcijski brojevi za odjeu i
obuu, tipini talijanski proizvodi, zanati i
zanimanja, uslune djelatnosti
Kljune strukture i izriaji: Vado in macelleria, in
panetteria... Compro: 2 etti di..., una bottiglia di... 1 chilo
di... Quanto/Quanta/Quanti/Quante...? La mia taglia
... Calzo (porto) il numero... Dal fruttivendolo compro...
Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la
Moka, la pizza...
6.
Moj grad: znamenitosti, kulturne ustanove,

galerije, muzeji, to mi se svia u mojem
gradu, zato volim ivjeti u gradu
Kljune strukture i izriaji: Zagabria la capitale... Si
trova... La piazza principale... Nella mia citt ci sono...
Vivere in una grande citt... Il turista: Per favore, come
posso arrivare a...? Prenda il tram numero 9...
7.
Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad),

prijevozno sredstvo, smjetaj, dojmovi s izleta
Kljune strukture i izriaji: Sono andato in gita a... In
gita... a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (in
autobus)... Ho alloggiato in... Mi piaciuto...
8.
port: vrste portova, zdrav ivot

Kljune strukture i izriaji: Lo sport che mi piace ...
perch... Mi alleno per... Pratico... Gli sport in Italia... Gli
sport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica...
Unintervista con un calciatore.
9.
Blagdani i svetkovine: obiaji u Italiji i

Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Gli Italiani festeggiano...
mangiano... si scambiano i regali... In Croazia
festeggiano... I piatti tipici...
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Poetak kolske godine: planovi, organizacija
kolskih i izvankolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Questanno far un corso
di... Mi iscriver a... I miei progetti sono... Domani
studier..., giocher..., chiamer...
2.
3.
Komunikacija na daljinu: telefon, mobitel,

SMS poruke, e-mail, slanje razglednica i
pisama, pota
Kljune strukture i izriaji: Una telefonata: Pronto, chi
parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: per
favore mi dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedire
una raccomandata, un telegramma...
IZBORNE TEME
recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, organizacija izleta, prikupljanje materijala,
izradba plana puta i proraun cijene ili obradba
pripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, nain
pripreme, podrijetlo.
Poziv na proslavu roendana ili godinjice:

organizacija proslave, hrana i pie, estitanja;
obiteljski odnosi
Kljune strukture i izriaji: Ho mangiato..., ho bevuto...
Alla festa invito... Vieni? Daccordo!... Mi dispiace, non
posso... No, grazie, devo... Per la festa compro... Preparo
la tavola: metto... Descrivo la mia famiglia: mia moglie,
mia nipote... Alla festa...
204
Talijanski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
Prijedlozi
E oblici i uporaba padenih prijedloga: DI, A, DA, IN,
SU, CON, PER
Prilozi
Reenice
E upitne reenice, neupravni govor kad je u glavnoj
reenici glavno vrijeme
E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo
mjesto u reenici i slaganje s participom prolim
glagola u perfektu
E mjesto opisnih pridjeva uz imenice
E uestali prilozi naina i njihovo mjesto u reenici,
izrazi za pojaavanje negacije
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne treba
uvoditi vie od 7 do 8 leksikih jedinica po nastavnom
satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez
mehanikoga pamenja paradigmi i ispitivanja pravila
izvan konteksta.
Glagoli
E prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije:
venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere, volere
E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scare
E futur I. glagola essere i avere
E futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagola
E futur I. povratnih glagola triju konjugacija
E futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere,
rimanere, stare, dovere
E futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciare
E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s
pomonim glagolom avere ili essere, tvorba pravilnih i
nepravilnih participa prolih
E perfekt povratnih glagola
E imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E imperativ glagola essere i avere
E imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare,
rimanere
lan
E oblici i uporaba partitivnoga lana
Zamjenice
E nenaglaeni oblici direktnih osobnih zamjenica
Pridjevi
E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello
E oblici i uporaba pridjeva bello
E stupnjevanje pridjeva buono; uporaba
E stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova
uporaba
E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello
ispred imenica
Brojevi
E glavni brojevi od 1000 nadalje
E pisanje brojeva rijeima
E oznaivanje datuma, pisanje datuma
JEZINE FUNKCIJE
se jezine funkcije: iznoenje osobnih planova za iduu
kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih
aktivnosti,
komunikacijski
obrasci,
sposobnost
komuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama,
elektronikom potom, e-mailom, razglednicama, kratkim
pismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje,
pozivanje, izraavanje odnosa meu lanovima obitelji,
izraavanje zadovoljstva, zahvaljivanje, izraavanje
stajalita, usporeivanje, izraavanje vlastitoga ukusa pri
kupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opis
geografskoga poloaja, znamenitosti i kulturnih institucija,
muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga grada, izraavanje
privrenosti i osobnog stajalita prema portovima, zdravoj
prehrani i ivotu. Izraavanje dojmova o svetkovinama i
obiajima u Italiji i Hrvatskoj.
dobi uenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja tijekom uobiajenih dnevnih aktivnosti,
estitanja i svetkovanja. Izvorni tekstovi, prigodne
recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, zemljopisne
karte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicima
i kulturnim znamenitostima bit e korisne kulturoloke
informacije koje e razvijati interkulturalnu kompetenciju,
toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. Koristei
razliite izvore informacija, uoavat e se stereotipi i
uklanjat e se predrasude o stranoj kulturi te poticati
uenike na njihovo kritiko prosuivanje.
SLUANJE
E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova
E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
205
Talijanski jezik

E sposobnost
ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika
prema uzorku
E sposobnost
E sposobnost
neverbalne poticaje
sklopu obraenih tematskih sadraja
u novim situacijama
nekih elemenata
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
njih
E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim
iskustvom
E
E
E
E

izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava
koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika
uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena
stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i
izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i
kole
sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja
razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
vlastitom napretku i napretku drugih
sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika (EJP)
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje:
odabir
odredita,
odabir
prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci),
turistika agencija, kupnja karata, spremanje
prtljage
Kljune strukture i izriaji: Potremmo partire per
Vorrei andare a/in Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in
treno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione.
Allagenzia turistica posso chiedere informazioni, comprare
i biglietti Preparare i bagagli.
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei, izdvojenih reenica i
jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih
zvunih uzoraka
E itanje
i razumijevanje kraih izvornih uputa,
informacija i poruka, itanje SMS-a i e-maila i
tekstova na Internetu.
PISANJE
E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku
E zaokruivanje
tonoga odgovora, podcrtavanje
zadanih elemenata
E provjera
viestrukog izbora
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
kraih reenica
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje
pitanja
E pisanje voenih sastava (do 10 reenica )
E pisanje estitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a,
ispunjavanje obrazaca
E postupno
206
2.
Zrana luka: odlazak u zranu luku, aktivnosti

prije, u tijeku i poslije leta
Kljune strukture i izriaji: Lautobus per laeroporto
parte da Laereo parte alle Controllare i bagagli, il
passaporto. Laereo decolla prende quota
Latterraggio Lhostess, il pilota.
3.
Rim: povijesni, umjetniki i turistiki aspekti,

snalaenje u stranome gradu
Kljune strukture i izriaji: Oggi visitiamo Sarebbe
interessante vedere Per arrivare in Prendiamo la
metropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta.
4.
Posjet tipinomu restoranu: komunikacija u

restoranu, odabir autohtone hrane i pia
Kljune strukture i izriaji: Prenotare un tavolo per...
Consultare la lista dei cibi e delle bibite Chiamare il
cameriere. Per primo prendo Per secondo prendiamo
Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non)
compreso.
5.
ivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka,

druenje, glazba
Kljune strukture i izriaji: La sera mi piace uscire con
Vado in discoteca Mi piace la musica di Stasera
andiamo al cinema / a teatro / al concerto di

6.
Talijanski jezik
Ljudsko tijelo: irenje poznatoga rjenika

(vokabulara), laki zdravstveni problemi,
komunikacija pri traenju pomoi
Kljune strukture i izriaji: Non mi sento bene... mi fa
male... Vado dal medico/allambulatorio/allospedale/al
pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia.
7.
Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi,

vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija
Kljune strukture i izriaji: I parchi nazionali in Italia
sono Le Alpi si trovano I vulcani sono La Sicilia
Le bellezze naturali I monumenti storici
8.
Talijanska popularna glazba: poznati pjevai,

naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Kljune strukture i izriaji: I miei cantanti preferiti
sono So cantare... Seguo il festival della canzone...
9.
Blagdani i svetkovine: obiaji uz proslave

svetkovina i blagdana
Kljune strukture i izriaji: Il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, il Carnevale Le tradizioni e le specalit
gastronomiche.
uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta

tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i
imperfektu + gerundiv
E nepravilni
glagoli u obraenim vremenima i
nainima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere,
scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
E neke uestale imenice s nepravilnom mnoinom
lan
E uporaba neodreenog i odreenog lana
E odreeni lan s prijedlozima
E isputanje lana u nekim izrazima
Pridjevi
Zamjenice
E naglaene
osobne zamjenice (subjekt, objekt),
nenaglaene osobne zamjenice (direktni objekt) te
njihovo slaganje s participom prolim, nenaglaene
osobne zamjenice (indirektni objekt)
E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s
participom prolim
E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaenih
zamjenica i prilonih oznaka
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva
Prilozi
E tvorba i uporaba priloga naina
E stupnjevanje nekih priloga
E prilozi mjesta i vremena
Prijedlozi
E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom,
uporaba
Reenice
E upitne, vremenske, pogodbene u sadanjosti
E gerundiv umjesto zavisnih reenica, pogodbene
reenice u prolosti Se potevo venivo subito.
E uporaba odreenog lana uz geografska i vlastita
imena i prezimena
E
E
IZBORNE TEME
recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja, npr.
obradba jedne talijanske pokrajine.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja oko 950
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se
obradba od 8 do 9 leksikih jedinica po nastavnom satu.
Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se jezine funkcije: izraavanje vlastitih sklonosti pri
planiranju i odabiru odredita putovanja (izleta),
prijevoznoga sredstva te uvaavanje i prihvaanje miljenja
drugih,
odgovarajui
komunikacijski
obrasci,
komunikacija u zranoj luci, traenje informacija,
opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistikih
znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri
odabiru jela i pia, naruivanje, izraavanje vlastitih
sklonosti, opisivanje posjeenih lokaliteta, usporeivanje sa
slinim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraavanje
zadovoljstva/nezadovoljstva, traenje medicinske pomoi,
izraavanje boli i nelagode, izraavanje slaganja/neslaganja
s miljenjem drugih, opisivanje znaenja pojedinih
praznika te naina slavljenja i obiljeavanja.
GRAMATIKE STRUKTURE
gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se
tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikog
zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E bezlini oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezlini
izrazi ( bello, possibile/impossibile, bisogna, necessario)
s infinitivom
E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola
(essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere)
E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola
(essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)
207
Talijanski jezik
dobi uenika. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim
prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta
kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim
institucijama, traenje informacija o redu vonje,
turistikim prospektima, sluenje zemljopisnom kartom,
planom grada, itd., pridonijet e razvoju kulturoloke
kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz
uoavanje slinosti i razlika, razvijajui toleranciju i
empatiju prema stranoj kulturi.
E
E
E
E
E
popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima

popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
reenica
sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
pismeno odgovaranje na osobna pitanja
pisanje voenih sastavaka (do 10 reenica)
pisanje estitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila,
ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka

E usvajanje
gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih
poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i
postera
rjenika i drugih izvora znanja
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja,
analize podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan
uionice i kole
E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i
materinskoga jezika ili meu stranim jezicima
E sposobnost rjeavanja problema uz koritenje novih
tehnologija (Internet, raunalo)
E razvijanje strategije suradnikog uenja i sposobnosti
izlaganja o rezultatima rada u skupini
vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)
SLUANJE
E razumijevanje pitanja i kraih usmenih tekstova
E razumijevanje namjera sugovornika
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
intonacijskih osobina talijanskoga jezika
E sposobnost
E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje
E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i
sklopu obraenih tematskih sadraja
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema
zadanom predloku
nekih elemenata
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Neke poznate povijesne linosti: istraivai,
znanstvenici, knjievnici i umjetnici (osnovni
podatci); zanimanja
Kljune strukture i izriaji: I famosi inventori italiani
sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo
Gallilei nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue
opere principali...
ITANJE
E korektno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa i
poruka, itanje SMS poruka, e-maila, Interneta
PISANJE
E prepisivanje tekstova prema predloku (kao vjeba za
diktat)
E provjera
razumijevanja tekstova u zadacima
viestrukoga izbora
208
2.
kolski sustav: uporedba kolskoga sustava u

Italiji i u Hrvatskoj; pisanje ivotopisa
Kljune strukture i izriaji: La scuola elementare in
Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,
superiore), iscriversi alluniversit, laurearsi. Il mio
curriculum vitae.
3.
Raunalo i Internet: prednosti i nedostatci

Kljune strukture i izriaji: Invio un e-mail, frequento
vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del
computer.

4.
Odjea i obua: talijanska moda i stilisti;

rasprostranjenost talijanske modne industrije u
svijetu
Kljune strukture i izriaji: Mi tolgo... mi vesto... mi
svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i
prezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I
grandi stilisti italiani sono...
5.
Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste

emisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisak
novinski lanci, promidbeni oglasi
Kljune strukture i izriaji: Seguo il programma
televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi
musicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Stasera
andr in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Le
pagine pubblicitarie presentano...
6.
Talijanski
gradovi:
znaajke
gradova,
osobitosti suvremene Italije
Kljune strukture i izriaji: Napoli, Milano, Venezia,
storia e cultura, importanza economica, specialit
gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.
7.
Ekoloki aspekti ivota: ivot u gradu, ivot na

selu, ljubav prema ivotinjama i borba za
opstanak rijetkih vrsta
Kljune strukture i izriaji: Vantaggi e svantaggi della
vita in citt e in campagna, diritti degli animali, animali in
via destinzione, la protezione/labbandono degli animali.
8.
Blagdani i svetkovine: narodni obiaji Italije;

znaenje gesta u talijanskoj kulturi
Kljune strukture i izriaji: Tradizioni, feste e folclore: il
Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale di
Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.
Talijanski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu
gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika
se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez
mehanikog zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s
nenaglaenim osobnim zamjenicama
E nepravilni
glagoli u obraenim vremenima i
nainima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre,
risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere
E uvjebavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih
do 8. razreda
Imenice
E tvorba enskog roda imenica (iznimke)
E tvorba mnoine imenica (iznimke)
Pridjevi
E tvorba enskog roda pridjeva (iznimke)
E tvorba mnoine pridjeva (iznimke)
E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva
lan
E isputanje lana i uporaba lana uz zemljopisno
nazivlje te osobna imena i prezimena
Zamjenice
E odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del
quale, della quale...
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i
njihovo zdruivanje s imperativom, gerundivom i
infinitivom
E zdruivanje nenaglaenih zamjenica s ecco
E zdruivanje
nenaglaenih zamjenica u dativu i
akuzativu i njihovo mjesto u reenici samo na razini
razumijevanja i prepoznavanja u tekstu
Brojevi
E izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljea, mjera i
teina
Prilozi
E prilozi kojima se izraava sumnja/dvojba
Prijedlozi
E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom:
uporaba
Reenice
E odnosne reenice
E upravni i neupravni govor
E pogodbene reenice (Si + prezent ind., prezent/
futur, Si + imperfekt ind., imperfekt)
Na razini razumijevanja
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni
s oblicima za imperativ u 3. licu jednine i mnoine u
zavisnim reenicama iza glagola elje, volje, sumnje,
itd.
E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica (dativ
+ akuzativ) i njihovo mjesto u reenici
E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica i
njihovo spajanje s imperativom, infinitivom,
gerundivom i s ecco.
E izricanje stoljea - il Duecento
IZBORNE TEME
pjesme, i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, podrobnije obradba jedne talijanske regije,
izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksikih
jedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi
vie od 9 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom
sadrajima. Nakon 8 godina uenja jezika predvia se
postizanje razine A2 prema Zajednikom europskom
referentnom okviru za jezike.
209
Talijanski jezik
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju
se jezine funkcije: iznoenje podataka o poznatim
linostima, i analiza utjecaja na talijansku drutvenu
stvarnost, opisivanje kolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj,
komunikacijski obrasci: pisanje ivotopisa, uporaba
informatikoga nazivoslovlja na talijanskom, izraavanje
gledita prema uporabi raunala i moderne tehnologije na
mlade, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski
obrasci), iznoenje miljenja o poznatim talijanskim
stilistima i televizijskom programu, izraavanje sklonosti
prema razliitim vrstama programa, praenje talijanskoga
tiska, povlaivanje ili kritika, opis nekih veih talijanskih
gradova, iznoenje pozitivnih i negativnih znaajki
dananje Italije, gledite prema ivotu u gradu i na selu,
diskusija o ekologiji i ouvanju okolia, opisivanje
tradicionalnih i folklornih obiaja i blagdana u Italiji te
usporedba sa slinim obiajima u Hrvatskoj, iznoenje
osobnoga iskustva.
E
E
E
E
E

sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
sposobnost sudjelovanja u dijalozima
sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog
predloka i izricanje osobnih stavova
sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
njih
sposobnost primjene obraenih tema na osobna
iskustva
ITANJE
odsluanih zvunih uzoraka i bez njih
E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka,
itanje SMS-a , e-maila i Interneta
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima,
prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i
ostalim institucijama u gradovima, uporaba turistikih
prospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanje
talijanske povijesti, kulture i nekih znaajnijih umjetnikih
djela i linosti proirit e znanje o stranoj zemlji i omoguit
e bolje razumijevanje njezine kulture proirujui
interkulturalnu kompetenciju. Kritiki stav prema
stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiajima
pridonijet e boljem razumijevanju vlastite kulture.
PISANJE
E provjera
viestrukog izbora
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
reenica
uz dodavanje novih elemenata
E pisanje voenih sastava (do 20 reenica)
E pisanje estitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila,
ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka, pisanje
biografije

E usvajanje
gramatikih struktura uz primjenu audiovizualnih
poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih
tekstova ili tematskih panoa
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
rjenika i asopisa na stranom jeziku
E koritenje novih tehnologija u traenju informacija,
samostalno pronalaenje potrebnih informacija i
njihovo koritenje
E stjecanje
znanja na osnovi istraivanja, analize
podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan
uionice i kole
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka
E razvoj suradnikog uenja
E sposobnost
prikazivanja rezultata skupnog ili
individualnog istraivanja (poster, izlaganje)
E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i
SLUANJE
E razumijevanje pitanja i didaktikih i kraih izvornih
tekstova
E razumijevanje namjera sugovornika
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
intonacijskih osobina talijanskog jezika
E sposobnost
E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje
E sposobnost
210
Talijanski jezik
materinskoga jezika ili meu stranim jezicima

Talijanski kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i
neformalna razina, osnovni komunikacijski
obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buongiorno!
Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi
sei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi
? Questo un bambino. Questa una bambina.
2.
3.
4.
5.
Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje

lanova ue obitelji i prijatelja, odreivanje
gdje se tko nalazi
Kljune strukture i izriaji: Chi ? Questo il pap/il
nonno/lamico di... Questa la mamma/la nonna/la
sorella/lamica di...il bambino, i bambini, la bambina, le
bambine... Dov...? Dove sono...?
6.
Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis

osoba
Kljune strukture i izriaji: Com il ragazzo? Il
ragazzo piccolo/grande/bello/buono... Com la
ragazza?La ragazza buona... Come sono i ragazzi/le
ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze
sono piccole...
7.
Odjea: imenovanje i opis odjee, boje

Kljune strukture i izriaji: Che cos ...? Che cosa c
..? C ... Di che colore ...? Che cosa /ti metti/si
mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la
maglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la mia
gonna/ sopra.../ sotto...
8.
Godinja doba i atmosferske prilike: opis

dnevne vremenske situacije, prikladna odjea,
izraavanje osobnih stavova
Kljune strukture i izriaji: Mi piace.../Non mi piace...
perch... Che stagione ...? ... Che tempo fa? Fa caldo,
fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...
9.
Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u

koli, izraavanje osobnih stavova
Kljune strukture i izriaji: Invito tanti amici...
preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov...?
Dove sono...? Davanti.../ dietro...
10. ivotinje: imenovanje i opis domaih i nekih

divljih ivotinja, kuni ljubimci i ivotinje u
zoolokom vrtu, glasanje ivotinja i korist od
domaih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Come fa...? Dov..? Dove
sono...? Come sono...? Che cosa d la gallina? La gallina
d
Moj dom: opis kue i stanovanja, imenovanje

osnovne opreme u kui, odreivanje gdje se to
nalazi
Kljune strukture i izriaji: Che cos...? ... Che cosa
c ? C ... Dov...? ..., Non ..., in cucina, nel bagno,
nel soggiorno, ecc.
11. Blagdani i svetkovine: nazivi, estitanje, obiaji

Kljune strukture i izriaji: San Nicol, Santa Lucia, la
Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Boun
Natale!, Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti
auguri!
Moje igrake: imenovanje i opis predmeta,

igrake i igre, osnovne boje, odreivanje boja
predmeta, brojevi od 1-10
Kljune strukture i izriaji: Ho/hai/ha/tanti
giocattoli... Il trenino grande. I vagoni sono rossi. La
matita gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto. Per
favore? Grazie, prego... Com...? Come sono...? Di
che colore ...? Di che colore sono...?
IZBORNE TEME
sadraja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana,
postera, estitaka, prikupljanje slikovnog materijala i
izradba panoa.
ivot u koli: opis prostora i osnovne

aktivnosti u koli, odreivanje pripadnosti,
izvravanje naredbi u kolskom okruenju
Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai? Canto, leggo,
scrivo, disegno, porto... Di che colore ...? La
mia/tua/sua/mela
rossa...
Com...?
Il
mio/tuo/suo/panino buono... Ascoltate! Disegnate!
Sedetevi!
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
211
Talijanski jezik

leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo
sadrajima.
E prezent glagola avere, essere i uestalih glagola uz
tematska podruja u svim licima u potvrdnom,
E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijenom i
upitnom obliku
E imperativ glagola u okviru tematskih podruja
E osobne zamjenice u mnoini
E brojevi do 31 za oznaivanje datuma u mjesecu
E neki uestali prilozi naina
GRAMATIKE STRUKTURE
uenici usvajaju mehaniki, a zatim se postupno osvjeuje
njihovo znaenje u tekstu uz povezivanje s poznatim
rjenikom.
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3.
lice mnoine u potvrdom i nijenom obliku
E prezent
podruja u prva tri lica lica jednine i u 3. licu
mnoine
E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine
E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri
lica jednine
razumijevanja i mehanike uporabe; 2. lice jednine i
2. lice mnoine
globalne uporabe)
E osobne zamjenice uz glagole
E pokazne zamjenice
uporabe)
uporabe)
uporabe)
roda pridjeva
E oblici posvojnih pridjeva za muki i enski rod u prva
tri lica jednine
Brojevi
Prijedlozi
uzorcima
Prilozi
Reenice
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come?, Dove?,
Dov'?, Per chi ?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante?
JEZINE FUNKCIJE
se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
opisivanje ljudskoga tijela, izraavanje stajalita, izraavanje
svojine, opisivanje atmosferskih prilika, izraavanje
koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i zahvaljivanja.
ophoenja, opis stanovanja i ivota djece u Italiji, estitanja
i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
razvijat e postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i
razliitostima pridonosei razvoju interkulturalne
kompetencije. Usporedba se moe proiriti i na prvi strani
jezik.
SLUANJE
stranom jeziku
E razumijevanje pitanja i kraih reenica
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
E sposobnost
E sposobnost
u novim situacijama
212
Talijanski jezik

sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
poticaje
2.
Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme kolskog

odmora, uina, druenje, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Durante lintervallo ho
fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore
mi dai la tua merendina / il tuo panino...Volentieri,
ecco.... Grazie. Prego.
3.
kolski pribor: nabrajanje i opis kolskog

pribora; matematike operacije
Kljune strukture i izriaji: Che cosa c ? C ... ci
sono... Dov l insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti
libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos?
uno zaino... Com...? Lo zaino nuovo. Chi ? uno
scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com...? Come
sono...? Il ragazzo bravo. I ragazzi sono bravi.
4.
Proslava roendana: pozivnice, estitke,

pokloni; boje
Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne)ho...
Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buon
compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te...
Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com? Come sono?
Di che colore ...? Di che colore sono...?
5.
Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih

aktivnosti, dani u tjednu
Kljune strukture i izriaji: Scriviamo i compiti, metto in
ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al
compleanno/al supermercato... Vado a piedi... sabato,
tardi. Il nuned e il giovedi ho...
6.
Prijevozna sredstva: gradski i meugradski

prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u
gradu
Kljune strukture i izriaji: Prendo lautobus, vado dai
nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano... Faccio la
mia valigia e parto per... I miei zii partono domani
7.
Izlet: odnos meu prijateljima, higijenske

navike, snalaenje u prostoru, godinja doba i
mjeseci
Kljune strukture i izriaji: Il fine settimana in
montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel
bagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A
che ora? Alle sette, alle... Che stagione ? ... Che tempo
fa? I mesi dellanno
8.
Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje

stola, ponaanje za stolom
Kljune strukture i izriaji: ora di pranzo/di cena...
Aiuto la mamma/il pap... Apparecchio la tavola.Sulla
tavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena?
Leggo i numeri... Che ora ? Che ore sono? Sono le...Alle
otto.
9.
Blagdani i svetkovine: estitke i obiaji

Kljune strukture i izriaji: la festa della mamma/del
pap, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon
Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon
compleanno! Auguri!
ITANJE
E itanje abecede
PISANJE
E prepisivanje
predloku
E podcrtavanje ili odabir zaokruivanjem tonoga
odgovora, precrtavanje suvinih elemenata
E povezivanje rijei i slike
E sposobnost prepisivanja prema uzorku
kraih reenica
E postupno
gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih
poticaja
slikovnoga rjenika
E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u
novim situacijama u individualnom radu ili u skupini
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i
vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline
(EJP)
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i
formalna razina, osnovni komunikacijski
obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Buongiorno! Buonasera!
Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti
chiami? Mi chiamo... Chi ? un ragazzo, una
ragazza... Chi sei ? Sono un... una...
213
Talijanski jezik
Brojevi
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima
E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim lanom u
kontekstu
Prilozi
Reenice
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?,
Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi ?, Perch?,
Quando?
E imperativ glagola u okviru tematskih podruja, oblici
za uljudno oslovljavanje
E uporaba prezenta za izricanje budunosti
E uporaba odreenog lana ili isputanje lana ispred
imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni
pridjev
E izraavanje koliine partitivnim lanom ili samo
prijedlogom di
IZBORNE TEME
recitacije, bajke i pjesmice. Sadraji se proiruju dodatnim
Primjerice, priom Pinocchio (osnovni likovi i pouka)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
leksikih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo
sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je:
kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu
gramatikoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine
uenja. Gramatike se strukture tumae u kontekstu
situacije bez mehanikoga pamenja i ispitivanja
gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
JEZINE FUNKCIJE
se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
imenovanje i opisivanje predmeta i izraavanje odnosa u
prostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izraavanje
stajalita, izraavanje svojine, opisivanje atmosferskih
prilika i godinjih doba, izraavanje vremena, izraavanje
koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnog ophoenja, estitanje i zahvaljivanje.
Glagoli
E prezent glagola essere i avere u potvrdom, nijenom i
upitnom obliku
E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz
tematska podruja u potvrdnom, nijenom i upitnom
obliku
E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,
E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2.
lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica
lan
Pridjevi
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda pridjeva
E pokazni pridjeva u jednini i mnoini
E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i
mnoini
ophoenja, tipina talijanska vlastita imena, kultura
stanovanja, tipina talijanska jela, estitanje i svetkovanje
blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno e
proirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeaje
empatije i tolerancije prema razliitostima. Usporedba s
poznatim sadrajima iz prvoga stranog jezika doprinosi
razvoju interkulturalne kompetencije.
SLUANJE
stranom jeziku
E razumijevanje pitanja i kraih reenica, razumijevanje
osnovnih namjera sugovornika
214
Talijanski jezik

E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
E sposobnost
pamenja i pravilnog ponavljanja
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih
E sposobnost
u novim situacijama
nekih elemenata
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
poticaje
E
E
izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava

koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
slikovnoga rjenika i rjenika
stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i
razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i
napretku drugih
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: formalna i neformalna razina,
osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Arrivederci! Buon
giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!
ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.
ITANJE
E itanje i razumijevanje rijei i reenica na razini
E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i
kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka
E sposobnost itanja i razumijevanja kraih uputa i
poruka
PISANJE
E prepisivanje
predloku
E zaokruivanje tonoga odgovora, podcrtavanje ili
precrtavanje suvinih elemenata teksta
E uoavanje
razlika izmeu grafije i izgovora u
talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila
grafije
E uoavanje
razlika izmeu grafijskih pravila u
talijanskom i hrvatskom jeziku
reenica
E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki,
kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim
podatcima
E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih
struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju u
kontekstu reenice
E sposobnost
primjene steenih znanja u novim
situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini
215
2.
Poetak kolske godine: kolski praznici,

planovi za budunost i organizacija kolskih i
izvankolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Quando iniziano le lezioni?
Lorario, le attivit extrascolastiche, le vacanze estive.
Questanno seguir un corso di...
3.
Potanske poiljke: pota, vrste potanskih

poiljki, slanje poiljaka, ispunjavanje obrazaca,
plaanje, pisanje razglednica
Kljune strukture i izriaji: Una cartolina, una lettera,
lindirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire un
telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo
sportello.
4.
Vrste telefonskih komunikacija: telefon,

telefonska govornica, mobitel, korisni
telefonski brojevi
Kljune strukture i izriaji: Il telefono, telefonare (tra
poco, tra unora, domani...), una cabina telefonica. Pronto,
chi parla? Consultare lelenco telefonico, il cellulare (il
telefonino), un SMS, un e-mail.
5.
Kupovanje: trgovaki centri, male trgovine,

trnica; odabir prehrambenih proizvoda, voa,
povra i pia
Kljune strukture i izriaji: andare al mercato/al
supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le
compere, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa,
prendere lo scontrino.
6.
Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene

proizvoda u kunama i eurima; izricanje
nadnevaka i itanje sata; redni brojevi do 20
Kljune strukture i izriaji: Scusi, quanto costa? 150
Talijanski jezik
kune, 2 euro... Che giorno ? Scrivere la data. Dicembre

il dodicesimo mese dell'anno. Che ora ?... Sono le...
7.
Talijanska kuhinja: tipina talijanska jela,

gastronomski specijaliteti, obroci tijekom
dana, prehrambene navike
Kljune strukture i izriaji: Faccio la prima colazione
alle Pranzo/ceno con Ieri ho mangiato Ho
cominciato con lantipasto, per primo/per secondo ho
preso I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, gli
spaghetti...
8.
Odnosi
u
porodici:
rodbinske
veze,
pripremanje porodine proslave
Kljune strukture i izriaji: Oggi il compleanno /
lanniversario / lonomastico di La famiglia: il marito, la
moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola
per la festa di
9.
portovi: ekipni i individualni portovi,

odgojni utjecaj porta na mlade
Kljune strukture i izriaji: Sono sportivo, pratico mi
alleno La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport
preferito
Glagoli
E prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere,
rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom i
E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare
E futur I. pomonih glagola essere i avere
E futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire,
fare, potere, volere, dovere, stare, bere
E futur I. glagola na -care, -gare, -scare
E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s
pomonim glagolom avere i essere
E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta
E perfekt povratnih glagola
E imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2.
lice mnoine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i
razumijevanja)
Zamjenice
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
E nenaglaene line zamjenice za tree lice u akuzativu
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica
lan
E partitivni lan
E odreeni lan i njegova uporaba uz imenice za
rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev
Pridjevi
E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoini
E oblici pridjeva bello ispred imenica
E pravilno stupnjevanje pridjeva
E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
Brojevi
E glavni brojevi do 1 000 000
Prijedlozi
E uporaba prijedloga u izrazima s lanom i bez njega
E pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU,
CON, PER s odreenim lanom u kontekstu
Prilozi
Reenice
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?,
Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi ?,
Perch?, Quando?
E imperativ za uljudno oslovljavanje
E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraanju
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod
E nepravilni
oblici komparacije nekih pridjeva,
primjerice cattivo...
E uporaba prijedloga s odreenim lanom ili bez njega
u izrazima
10. Izlet na kraju kolske godine: snalaenje u

nepoznatom gradu, koritenje plana grada,
davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu,
koritenje zemljopisne karte
Kljune strukture i izriaji: Mettersi daccordo, fare una
gita a consultare la pianta della citt Per favore,
dov? Presento la mia citt.
IZBORNE TEME
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
Primjerice, osnovni geofiziki podatci o Italiji i njezinim
najpoznatijim gradovima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obradi novoga leksika preporua se uvoenje od 7 do 8
leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
U estom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
tumai u kontekstu situacije bez mehanikog pamenja i
ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
216
Talijanski jezik
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su
jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i
komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i
odreivanje odnosa u prostoru, traenje i davanje
informacija, izraavanje stajalita, izraavanje svojine,
izraavanje koliine i cijene, potvrivanje i nijekanje,
prepriavanje dojmova o doivljajima na izletu, izricanje
osobnoga stava prema portskim aktivnostima i
provoenju slobodnoga vremena, izraavanje slaganja ili
neslaganja s nekim prijedlogom
E
E
sposobnost traenja objanjenja i informacija

sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
ili tekstualne poticaje
sposobnost iznoenja osobnih gledita i iskustava
ITANJE
E itanje i razumijevanje rijei, reenica i kraih
tekstova na razini prethodno usvojenih zvunih
uzoraka
E itanje kraih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa,
naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova s
Interneta
ophoenja na poti, u duanu, itd.., uporaba eura u
odnosu na kunu, tipina talijanska jela i obroci, estitanja i
svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
(izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim
geofizikim smjetajem Italije i najpoznatijih gradova
proiruju kulturoloku kompetenciju uenika razvijajui
interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje
svijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadrajima mogu se
koristiti informacije steene tijekom uenja prvoga
stranoga jezika.
PISANJE
E prepisivanje
predloku ili podcrtavanje tonog odgovora te
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
novih elemenata
sadrajno povezanih reenica
E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
E pisanje kraih sastava uz pomo natuknica
E pisanje kraih poruka i biljeaka, SMS-a, e-maila
SLUANJE
E sluanje s razumijevanjem, sluanje i gledanje filma ili
videa s razumijevanjem
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i uputa - uoavanje razlika u
izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika
u odnosu na hrvatski jezik

struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju
uz mogunost njihove primjene na slinim
primjerima
E sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja i
primjena uspjenih strategija za njihovo pamenje
E izradba
dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
(postera, mapa)
slikovnoga rjenika i rjenika
analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice
i kole
E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,
osoba i radnji
E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u
skupini na rjeavanju postavljenog zadatka
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na
osnovi primjera
E sposobnost izlaganja postignutih rezultata
vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih

E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
E sposobnost
rijei, reenica, dijaloga i pjesmica
E sposobnost
u novim situacijama
nekih elemenata
217
Talijanski jezik
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje: priprema, odlazak na eljezniki
kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red
vonje, kupnja karata, spremanje prtljage
Kljune strukture i izriaji: Parto per Vado alla
stazione ferroviaria/allufficio informazioni/allo sportello.
Consulto lorario delle partenze. Prenoto un posto
Compro un biglietto di andata e ritorno per Preparo i
bagagli
2.
3.
4.
eljezniki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru,

grafiki simboli na kolodvoru i u vlaku i
njihovo znaenje
Kljune strukture i izriaji: Prendo un carrello, consulto
il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario
Compro i giornali all edicola Salgo sul trenoi simboli
grafici/la stazione/il treno.
6.
Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proireno), laki

zdravstveni problemi, komunikacija pri
traenju medicinske pomoi
Kljune strukture i izriaji: Le parti del corpo umano,
all ambulatorio, la visita, il medico, l infermiera, avere la
febbre, fare le radiografie, la ricetta.
7.
Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja

djelatnosti, proizvodi
Kljune strukture i izriaji: Il panettiere, la panetteria, il
pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la
pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico,
lospedale, lambulatorio, curare i malati/la comessa, il
negozio, gli articoli
9.
Italija: zemljopisni poloaj, klima, regije,

gradovi, prirodne ljepote
Kljune strukture i izriaji: Le regioni, i capoluoghi;
lambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;i
mari, i laghi, le isole.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
Posjet tipinomu talijanskomu restoranu:

gastronomski specijaliteti i tipini jelovnik,
ponaanje za stolom, pripremanje stola za
razliite svetkovine, izraavanje vlastitoga
stava prema odabiru jela i pia
Kljune strukture i izriaji: A cena in un tipico ristorante
italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nellangolo
Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere
consiglia il menu... le specialit sono Prenda No,
grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace...
preferisco...
ivot mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska,
druenje
Kljune strukture i izriaji: In citt i giovani si
divertonoin pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca...
Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti
Ljetni praznici: odabir naina provoenja

ljetnih praznika, turistika agencija, prijevozna
sredstva
Kljune strukture i izriaji: Le vacanze estive, al
mare/in montagna/allestero, in un albergo/in
campeggio/in una pensione, chiedere informazioni
allagenzia turistica. I mezzi di trasporto: laereo, la
macchina, il treno
IZBORNE TEME
Primjerice, gestualno sporazumijevanje meu Talijanima,
znaenje uestalih gesta u svakodnevnom ivotu Talijana
uz usporedbu s vlastitom kulturom
Rim: povijesni, umjetniki i turistiki Rim;

snalaenje u nepoznatom gradu
Kljune strukture i izriaji: una visita turistica, i
monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della
citt.
5.
8.
LEKSIKA PODRUJA
obradbi novoga leksika preporuuje se uvoenje od 8 do
9 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikog nazivlja i
tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenja i
Glagoli
E ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta
obraenih pravilnih i nepravilnih glagola
E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih
glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare,
volere, potere, dovere, piacere
E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom
jeziku
E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija,
kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere,
andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba
kondicionala u talijanskom
E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u
prezentu i imperfektu + gerundiv,
E uestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
nainima
218
Talijanski jezik
potvrivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.
Zamjenice
E naglaene
osobne zamjenice u svim licima u
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima
E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu (direktni
objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ( indirektni
objekt)
E uporaba
partitivne zamjenice NE i slaganje s
participom perfekta
Imenice
E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica
E imenice s nepravilnom mnoinom (dijelovi ljudskog
tijela)
lan
E uporaba neodreenog i odreenog lana
E uporaba padenih prijedloga
E isputanje lana u nekim izrazima
Pridjevi
E nepravilno
stupnjevanje pridjeva (u kontekstu
situacije)
Brojevi
E ponavljanje
Prijedlozi
E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u
kontekstu
E uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina
E pravilna tvorba i uporaba priloga naina
Reenice
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?,
Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?,
Quanto?, Per chi?, Perch?, Quando?
E uporaba gerundiva umjesto zavisne reenice
E uporaba nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu
i njihovo mjesto u reenici
E uporaba ili isputanje odreenog lana u izrazima, uz
imena zemalja, pokrajina, gradova i ostalog
geografskog nazivlja, lan uz osobna imena i
prezimena.
ophoenja i izraavanje gestama u svakodnevnoj
komunikaciji meu Talijanima, tipini talijanski restorani i
gastronomska ponuda, mogunosti smjetaja u turistikim
odreditima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim
uvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekih
regija s regionalnim sreditima, sluenje zemljopisnom
kartom sadraji su koji ciljano proiruju interkulturalnu
kompetenciju uenika razvijajui interes i razumijevanje za
razliitosti. Slini sadraji povezuju se s nastavom prvoga
stranoga jezika.
SLUANJE
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jezinog
sadraja
E razumijevanje
pitanja i tekstova s poznatim
elementima
E prepoznavanje
i razumijevanje kraih usmenih
izvornih poruka ( televizijske reklame, izvorne
pjesme, itd.)
E razumijevanje
jednostavnih
auditivnih
i
audiovizualnih izvornih poruka
u kontekstu usmenih poruka
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
i bez njega
E sposobnost
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih
rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesmica
E sposobnost
u novim situacijama
prema zadanom predloku ili bez njega
elemenata
E sposobnost traenja informacija i objanjenja
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su
jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i
imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
traenje i davanje informacija, izraavanje gledita i elja,
izraavanje svojine, predlaganje, prihvaanje i odbijanje
prijedloga, opisivanje prolih dogaaja i sjeanja, opisivanje
ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izraavanje nelagode
i boli, traenje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti i
izraavanje osobnih dojmova, izraavanje koliine,
219
Talijanski jezik
osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih

stavova i elja
sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz predloak
ili bez njega
sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti,
prolosti i budunosti
ITANJE
E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini
kraih tekstova bez neposrednog uzorka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka
(recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute,
turistike obavijesti, SMS poruke, e-mail, Internet,
itd.)
sposobnost usmenog ili kraeg pismenog izlaganja o

dogaajima iz svakodnevnog ivota
razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
uenika i njihovog napretka
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Poetak kolske godine: prepriavanje
dojmova s praznika, opis osoba, njihovo
ponaanje, znaaj (karakter) i izgled
Kljune strukture i izriaji: Il ritorno a scuola, le
chiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e del
loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso
/egoista...
PISANJE
E prepisivanje
predloku
E odabir
zaokruivanjem,
podcrtavanjem
i
povezivanjem elemenata teksta
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
reenica i kraih tekstova sadrajno povezanih s
obraenim temama
E pisanje diktata i kraih sastavaka
E pisanje pitanja na zadani tekst
E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog
teksta
E pisanje kraeg teksta o osobnim dojmovima i
nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka i
e-maila
struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih
poticaja
sposobnost njihove samostalne primjene
E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim
ustrojima (strani - materinski jezik.; strani - strani
jezik.)
E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)
slikovnog rjenika, rjenika i drugih izvornih
materijala
E stjecanje znanja na osnovi istraivanja, analize i
E koritenje
novih tehnologija u pronalaenju
potrebnih podataka
osnovi primjera
220
2.
Tisak za mlade: pisma urednitvu, odnosi s

roditeljima i vrnjacima, problemi mladih,
izgled, simpatije, itd. Pravila drutvenoga
ponaanja.
Kljune strukture i izriaji: il giornalino per ragazzi,
langolo della posta, i problemi dei giovani, il rapporto con i
genitori, laspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primo
amore, chiedere/ dare consigli a.
3.
Ustrojstvo zajednikoga druenja: priprema

zajednikog provoda, kupovanje i spremanje
zakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi,
stajalite prema horoskopu; odreivanje
datuma i pisanje datuma
Kljune strukture i izriaji: avere una casa/un
appartamento a disposizione, organizzare una festa tra
amici, loroscopo e la superstizione, indicare la data.
4.
Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi

stanovnici, razliite zemlje, nacionalnosti,
jezici, zastave, zajedniki problemi; ekologija i
zdrav ivot; ouvanje Zemlje od zagaenja
ekoloko osvjeivanje i svjesno djelovanje na
ouvanju okolia u gradu i u prirodi.
Kljune strukture i izriaji: I continenti, gli stati, le
bandiere, le nazionalit e le lingue. I problemi delle grandi
citt, linquinamento, il traffico, lacqua potabile, i rifiuti,
come salvare la natura.
5.
Svakodnevni ivot tipine talijanske obitelji:

ponaanje lanova obitelji, upute prije odlaska
na dnevne obveze, odnosi meu lanovima
obitelji
Kljune strukture i izriaji: una giornata tipica di una
famiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare una
scusa, fare attenzione

6.
Talijanski jezik
Prometna sredstva: gradski i meugradski

promet, prometna sredstva i prometni
znakovi, problemi gradskoga prometa, pravila
ponaanja u prometu, manja prometna
nezgoda
Kljune strukture i izriaji: ( non) andare daccordo,
chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi di
trasporto: il tram, la metropolitana, il pullman, la nave, la
nave traghetto, rispettare la segnaletica stradale.
7.
Sudjelovanje na natjecanju: iznoenje miljenja

o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na
natjecnju; odnos meu vrnjacima
Kljune strukture i izriaji: presentarsi a un concorso di...
fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente, essere in
forma, partecipare a
8.
Uloga televizije u svakodnevnom ivotu

obitelji:
odabir
programa,
usporedba
talijanskoga i hrvatskoga programa, kritian
odnos prema pojedinim emisijama, koritenje
videoteka i DVD-a
Kljune strukture i izriaji: seguire una trasmissione, i
programmi iniziano il telegiornale, la pubblicit, guardare
un film giallo / di fantascienza / western / umoristico /
documentario / un programma interessante/ noioso...
9.
Kupovanje odjee i obue: odreivanje

konfekcijskoga broja za odjeu i obuu,
problemi pri odabiru, odabir odjee i obue
prema meteorolokim prilikama, ponaanje u
trgovini, najpoznatije robne kue u Italiji i kod
nas. Poznati talijanski modni kreatori.
Kljune strukture i izriaji: i grandi magazzini, le
compere, gli sconti, le svendite, labbigliamento, le calzature.
I grandi magazzini italiani sono Gli stilisti pi noti
sono...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 9 do
10 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Nakon 5
godina uenja jezika uenici mogu postii razinu A1+
prema Zajednikom europskom referentnom okviru za
jezike. Uenici e samo u nekim podrujima moi
dostignuti razinu A2.
GRAMATIKE STRUKTURE
U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz uporabu gramatikoga nazivlja i
tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenje i
Glagoli
E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i
naina pravilnih i nepravilnih glagola prema
kontekstu
E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i
nainima
E uporaba nenaglaenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ)
uz glagolska vremena i naine
E glagoli tipa mettere - mettersi, lavare - lavarsi, guardare guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu
Imenice
E tvorba enskog roda imenica
E imenice s razliitim oblikom za muki i enski rod
E mnoina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih
oblika
E nepravilna mnoina imenica
E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan
Pridjevi
E tvorba enskog roda i mnoine, grafijska pravila kod
pisanja nekih oblika
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
E razlika izmeu molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i
priloga
lan
E uporaba lana uz imena kontinenata, zemalja i
zemljopisnih naziva
E uporaba lana u ustaljenim izrazima
Zamjenice
E naglaene
osobne zamjenice u svim licima u
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu (indirektni
objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo
mjesto u reenici u odnosu na glagol
10. Prognoza vremena: vremenske prilike u

razliitim godinjim dobima, znaenje simbola
na prognostikoj karti
Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto
tempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo
sereno/nuvoloso. Il mare calmo/mosso...
IZBORNE TEME
Primjerice, blagdani i svetkovine i talijanska tradicija
njihova slavljenja uz usporedbu sa slinim tradicijama kod
nas.
221
Talijanski jezik
dobi i interesima uenika. Komunikacijski obrasci
uljudnoga ophoenja, tipina talijanska obitelj, odnosi
adolescenata s roditeljima, ivot mladih u Italiji, nain
zabave, moda, modni kreatori, problemi ivota u gradu i
ekologija, televizijski programi, tisak za mlade,
multikulturalnost i suivot meu narodima, blagdani i
svetkovine s karakteristinim obiajima sadraji su koji
razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes
uenika za dodatno proirivanje nekih tema. Sadraji se
povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika.
nenaglaena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu

na glagol u prezentu i perfektu, slaganje sa glagolom
u perfektu
E zdruivanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili
akuzativu s 2. licem jednine imperativa glagola fare,
dare, dire, stare, andare, zdruivanje zamjenica s
imperativima glagola
E spajanje zamjenica s ECCO
E spajanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu
s infinitivom i gerundom
E odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd.
Brojevi
E izricanje cijene, nadnevka, mjera i teine
Prijedlozi
E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u
kontekstu
E uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naina
E uporaba prilonih oznaka CI i NE i razlika u uporabi
u odnosu na nenaglaene zamjenice CI i NE
Reenice
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?,
Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?,
Quanto?, Per chi...?, Perch..?, Quando?
E upravni i neupravni govor, odnosne reenice
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni
s oblicima imperativa, konjunktiv prezenta u
zavisnim reenicama iza glagola sumnje, elje, itd.
E zdruene nenaglaene osobne zamjenice dativ +
akuzativ i njihovo mjesto u reenici, zdruivanje tih
oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco
E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u
odnosnim reenicama.
E pogodbene reenice u sadanjosti i u prolosti: Se
posso, vengo/verr da te. Se potevo, venivo.
E
SLUANJE
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog pisanog jezinog sadraja
E razumijevanje
pitanja i tekstova s poznatim
elementima
E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame,
upute s razglasa, televizijski program, krae
informacije, meteoroloki izvjetaj, upute o stanju na
cestama, meteoroloke informacije, izvorne talijanske
pjesme
E razumijevanje
osnovnih uzvika uz gestualno
sporazumijevanje meu Talijanima
E sposobnost
prepoznavanja,
razumijevanja
i
i bez njega
E sposobnost
rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesama
E sposobnost
neverbalne poticaje
E sposobnost opisivanja i davanja miljenja i savjeta na
osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
E sposobnost
sudjelovanja u dramatizacijama i
raspravama prema zadanom predloku ili bez njega
E sposobnost traenja obavijesti i objanjenja
osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih
nazora, sudova i elja
E sposobnost prepriavanja obraenih tekstova uz
predloak ili bez njega
E sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti,
prolosti i budunosti
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne
su jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj
i formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima i
obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina,
opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih i
prostornih odnosa, traenje i davanje informacija,
izraavanje stavova i elja, izraavanje osjeaja radosti,
slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeanja i kritike,
izraavanje svojine i pripadnosti, opisivanje prolih
dogaaja i sjeanja i iznoenje osobnih planova za
budunost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje i
izraavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuenje,
odbijanje i prihvaanje ponude, zahvaljivanje, estitanje,
uvjeravanje, izricanje aljenja, ispriavanje, izraavanje
koliine i mjere, potvrivanje i nijekanje
222

E
Talijanski jezik
sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i

formalnom obliku

struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih
poticaja
sposobnost njihove samostalne primjene
E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim
ustrojima (strani jezik - materinski jezik.; strani jezik
- strani jezik)
E izradba
dodatnih nastavnih sredstava, dosjea,
tematskih panoa, postera
slikovnog rjenika, rjenika, gramatike i drugih
izvornih materijala, Interneta, televizije, videa, CDroma, DVD-a
E koritenje
uspjenih strategija u uenju jezika,
individualno i suradniko uenje
analize i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan
uionice i kole
osnovi primjera
E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,
osoba, dogaaja i vlastitih doivljaja
E razvoj
sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
uenika i njihovoga napretka
ITANJE
E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini
prethodno obraenih uzoraka
tekstova bez neposrednog uzorka
E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani
tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska, upute za
uporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMS
poruke, Internet
PISANJE
E pisanje reenica i kraih tekstova prema predloku
E zaokruivanje,
podcrtavanje ili precrtavanje
elemenata u tekstu
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
E popunjavanje teksta rijeima ili reenicama koje
nedostaju te pisanje kraih tekstova sadrajno
povezanih s obraenim temama
E sposobnost
povezivanja elemenata predloenog
teksta, pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje diktata i kraih sastava
E pisanje pitanja na zadani tekst
E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog
teksta
E pisanje
kraeg teksta o osobnim dojmovima,
nazorima i problemima (pismo, razglednica, dnevnik,
pismo urednitvu asopisa za mlade, ivotopis, SMS,
e-mail)
223
Latinski jezik
POSEBNI PROGRAMI: KLASINI JEZICI
LATINSKI JEZIK
3. ITANJE
Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te
intonaciju reenice. Uenici moraju poznavati klasini i
tradicionalni izgovor na razini uporabe. Program se izvodi
na klasinom izgovoru latinskog jezika, a treba
kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor
kako bi ga uenici i praktino svladali, a osobito esto treba
u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uenici lake
itali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine
nastale iz latinskog jezika.
UVOD
PRIKAZ PREDMETA:
Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve
gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci
osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih
jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim
razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje
klasinih jezika, po kojem se latinski jezik ui od petog do
osmog razreda u etverogodinjem programu po tri sata
tjedno.
4. RAZUMIJEVANJE
Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom
pri kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoavanje gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu.
Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatikom ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog
ustrojstva s kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza.
Nastavna podruja koja obuhvaa

predmet:
1. VOKABULAR (RJENIK)
Usvajanje i razumijevanje rijei treba zapoeti sustavno
od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poeti od
provjere usvojenog rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti
i izbor nauenih rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i
neke rijetke rijei. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih
povezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekom
drugom kriteriju, a osobito ih treba povezivati s rijeima
koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. Do
prelaska na itanje klasika poetkom 8. razreda i tijekom
tog itanja treba ovladati osnovnim rjenikom koji
omoguuje snalaenje na sloenijim tekstovima.
5. PREVOENJE
Prvi pristup prevoenju mora biti to doslovniji, a zatim
se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
reeninih dijelova dokaz su da je uenik shvatio strukturu
latinskog teksta.
6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenja
latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o
rimskoj civilizaciji. Tijekom etiri godine uenja latinskog
jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja:
E knjievnosti
E povijesti
E kulture i civilizacije
U poetku uenja uenike treba uputiti u nain

navoenja rijei u rjeniku, a pri prelasku na itanje klasika
treba ih uputiti u nain koritenja rjenika.
2. GRAMATIKA (SLOVNICA)
U prve tri i pol godine uenja (od 5.r. do kraja prvog
polugodita 8.r.) treba usvojiti cjelokupno gramatiko
gradivo:
E glasovni sustav, pismo, pravopis i izgovor
E deklinaciju
i konjugaciju (s osobitostima i
nepravilnostima)
E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i
nepravilnostima)
E prijedloge i brojeve
E sintaksu padea (u izboru)
E sintaksu konstrukcija
E sintaksu nezavisnih i zavisnih reenica
E neupravni govor
Pri itanju klasika (8. razred) treba proiriti gramatiko
gradivo:
E pojmom diskursa (razgovora - govora)
E relativnim povezivanjem
E razradbom promjene reenice u neupravnom govoru
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni
ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti:
E knjievnost: upoznati se s glavnim predstavnicima
rimske knjievnosti te s osnovnim znaajkama
hrvatskog latinizma
E povijest:
upoznati se s osnovnim dogaajima i
razdobljima rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom
batinom
E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaajkama
rimske kulture, mitologije i s najvanijim obiajima
starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijskomitoloke sadraje treba povezivati s vanijim
sadrajima iz grke kulture i civilizacije
224
Latinski jezik
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar

predmeta:
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se

neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili
proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom
etverogodinjeg programa.
Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i
umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati
na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini
susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz
program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih
znanja.
E
E
kroz tekstove ueniku predstavlja kako se pojedina

kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
razlikujui se u sjedinjenju s jednom stranom
kulturom - helenistikom Grkom, kako stvara i
razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje
prenosi bitne vlastite elemente
dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti
sa suvremenim iskustvom
potie prihvaanje humanistikih vrijednosti
budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih
vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema
vlastitim korijenima
razvija sposobnost kritike prosudbe
Posebnosti predmeta:
NAPOMENA
Uenje latinskoga jezika pripada u izborni program u

osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem
grkoga jezika. Latinski jezik ui se od petog do osmog
razreda, dok se grki jezik ui samo u sedmom i osmom
razredu. Uenici se u petom razredu odluuju za klasini
program koji ukljuuje oba klasina jezika, no kad se
odlue postaje im obvezan.
Posebnost je latinskoga jezika da omoguuje uvid u
cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje
poznavanje i razumijevanje modernih jezika.
Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer
drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju
svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Nastava latinskog jezika kroz sve etiri godine u
osnovnoj koli temelji se na slinim metodikim naelima.
Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na
satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u
grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uenikog
zajednikog rada na satu).
Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine
strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez
jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao
konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje
teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja
originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno
je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe
gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito
prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja
moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni,
zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje
gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni.
Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju
leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto
provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i
zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje
kulturnocivilizacijskog konteksta u kojem se radnja
dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema. U
etvrtoj godini uenja latinskog jezika uenike treba
pripremiti na itanje veih odlomaka teksta u izvorniku i
uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca.
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje,
vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo
CILJ
Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uenika da:
E spozna i razumije jezinu strukturu latinskog jezika
E razumije latinske tekstove i moe ih prevesti na
hrvatski jezik
E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se latinski
jezik razvijao
E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski
E ve od 6. razreda, a poslije sve vie, umjereno koristi
razgovorni latinski jezik
E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu
latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima,
osobito u stihovima
ZADAE
Nastava latinskog jezika:
E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija
sposobnost izraavanja i tumaenja
E otvara pristup vanim podrujima duhovnog i
drutvenog svijeta
E budi
povijesnu svijest i olakava snalaenje u
suvremenosti
E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako
omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi
E daje ueniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos
oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku
tekstova
225
Latinski jezik
obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente

usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere
uenikova znanja.
Projektna nastava
Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske
projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku
godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i
barem je u jednom segmentu povezana s planom i
programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju
svojom graom.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku
projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za
projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u
literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne

naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u
radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim
kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
god je mogue potrebno je vui paralele osobito s
hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan
nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski,
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo
objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.)
Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.
Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju
kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno
svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta
oko sebe.
Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu

ostvariti i kao vid projektne nastave:
E
posjet muzejima - trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
koji dobro poznaju naine kako zainteresirati
odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
govorimo u uenikoj dobi)
E
postavljanje izlobi u koli s temom iz antike
E
posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz
antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku
E
rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja
E
izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i
civilizacije
E
odravanje meurazrednih i meukolskih
natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta
E
kontinuirano praenje antikih sadraji na
internetu, odravanje video projekcija, praenje
kolskih emisija na radiju i televiziji
E
suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice,
arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima

uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao
sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru
usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi.
Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i
privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,
izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr.
nepravilni i nepotpuni glagoli.)
Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja:
E
kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
gramatike
E
kolske zadae - prijevodi s latinskog jezika na
hrvatski jezik i obrnuto
Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien
je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
U 8. razredu kontrolni radovi mogu se proiriti na
gramatiku i stilistiku analizu teksta, dok se kolske zadae
predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih
autora.
Izvanuionike aktivnosti
Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik
rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje.
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije
vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave:
terenska i projektna nastava.
Terenska nastava
Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri
dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve
nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade
poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o
odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i
u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti
npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj
zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi
cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u
svemu.
Samostalan rad uenika

Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati
samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja,
skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije, sve
do sloenih zadataka u 8. razredu kad se itaju klasici, pa
uenicima moe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu
pripremu koja e se ujediniti za nekoliko uenika na satu.
Ovisno o informatikoj opremljenosti kole, uenici
mogu samostalno prezentirati svoje radove koristei
suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku
motivaciju.
226
Latinski jezik
Posebno treba uenike poticati na timski rad to se

postie podjelom uenika u grupe.
2. Rijei
Kljuni pojmovi: nomina, padei, kategorije glagola,
nepromjenjive vrste rijei.
Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei,
svladavanje imenikih i glagolskih kategorija.
Lektira
Uenika lektira podrazumijeva itanje literature s
tematikom iz antikog svijeta, prijevode latinskih tekstova
primjerenih odreenoj uenikoj dobi. i itanje dopunskih
odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. U
pojedinim godinama uenja predlae se:
5. razred - itanje literature na hrvatskom jeziku
6. razred - Fedrove basne
7. razred - izvodi iz Paterkula, Flora, Valerija Maksima i
Plinija Mlaeg
8. razred - dopunski odlomci iz djela autora propisanih
programom ili autora po odabiru uitelja
3. Funkcija rijei u reenici

Kljuni pojmovi: dijelovi reenice: subjekt, predikat,
izravni i neizravni objekt, prilona oznaka mjesta/
vremena, naina/uzroka, pridjevski i imenski atribut,
apozicija.
Obrazovna postignua: prepoznavanje funkcije
dijelova jednostavno proirenih reenica, prepoznavanje funkcije dijelova nezavisno sloenih reenica
NASTAVNA CJELINA:
Lektira se, ve prema dobi, smjeta u samostalnu

ueniku pripremu, ali se u odreenim aspektima obrauje
na satu. U 5. 6. i 7. razredu teite je na razumijevanju i
prevoenju, a u 8. se razredu interes okree i prema
drugim aspektima knjievnog teksta. Na temelju proitane
lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uenika.
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA

TEME
1. Imenice 1. ili a-deklinacije

Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja
imenica a-deklinacije.
Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih

izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve etiri
godine uenja. U petom razredu uenici itaju i prevode
pojedine izreke jednostavnijeg gramatikog sadraja te ih
mogu primijeniti u odreenoj situaciji. (npr. Lupus in
fabula). U estom razredu prevode poslovice sloenijeg
gramatikog sadraaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj
ivotnoj situaciji. U sedmom razredu uenici mogu
prevesti poslovice vrlo sloenog gramatikog sadraja i
precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst, npr.
Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. U osmom razredu
uenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske
knjievnosti tj. u kontekst pojedinog pisca, npr. O tempora,
o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te
poticati uenike da samostalno izrauju vlastite zbirke
poslovice u obliku malih tezaurusa.
2. Imenice 2. ili o-deklinacije

imenica o-deklinacije.
3. Imenice 3. deklinacije
Kljuni pojmovi: genitivna osnova, nastavak, korijen,
zavretak, sigmatski / asigmatski nominativ.
Obrazovna postignua: mogunost razlikovanja
sigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3.
deklinacije; razlikovanje imenica vokalskih osnova od
imenica konsonantskih osnova; mogunost pronalaenja genitivne osnove imenica 3. deklinacije u
rjeniku; svladavanje dekliniranja imenica 3.
deklinacije.
4. Imenice 4. ili u-deklinacije

imenica u-deklinacije.
5. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
UVOD U UENJE LATINSKOGA JEZIKA
TEME
5. Imenice 5. ili e-deklinacije

imenica e-deklinacije; razlikovanje imenica tipa res i
imenica tipa dies, osobito u naglaavanju oblika
genitiva i dativa jednine.
1. Glasovni sustav
Kljuni pojmovi: fonem (glas), grafem (slovo), vokal
(samoglasnik), diftong (dvoglas), konsonant
(suglasnik), naglasak.
Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova,
poznavanje latinske abecede, odreivanje naglaska
prema pravilima o naglaavanju, tono itanje
latinskih rijei, reenica i teksta klasinim i
tradicionalnim izgovorom.
6. Pridjevi 1. i 2. deklinacije
Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva
primjenom znanja deklinacije imenica a- i odeklinacije; teno dekliniranje pridjeva 1. i 2.
deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.
227
Latinski jezik
elativa; aktivno znanje nepravilne komparacije
pridjeva bonus,3; malus,3; magnus,3; parvus,3;
multus,3; aktivno znanje komparacije pridjeva koji
imaju superlativ na -illimus,3.
7. Pridjevi 3. deklinacije
primjenom znanja deklinacije imenica 3. deklinacije;
teno dekliniranje pridjeva 3. deklinacije s imenicama
ostalih deklinacija.
2. Tvorba i komparacija priloga naina

Kljuni pojmovi: prilog, komparacija, pozitiv,
komparativ, superlativ/elativ.
Obrazovna postignua: tvorba priloga naina od
pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; komparacija priloga
naina
NASTAVNA CJELINA:
KONJUGACIJA U OBLICIMA
PREZENTSKE OSNOVE
TEMA
1. Glagoli 1. - 4. konjugacije
NASTAVNA CJELINA:
Kljuni pojmovi: glagolsko lice, broj, nain, vrijeme,

stanje.
Obrazovna postignua: tono prepoznavanje
konjugacije navedenog glagola; konjugiranje glagola
1. do 4. konjugacije u oblicima prezentske osnove
(indikativ prezenta, imperfekta i futura I. akt. i pas,
imperativ I. i II; infinitiv prezenta akt. i pas, particip
prezenta akt.); ispravna uporaba pasivnih glagolskih
oblika u reenici; konjugiranje glagola esse u oblicima
prezentske osnove; ispravna tvorba i uporaba
participa prezenta aktivnog od glagola 1. do 4.
konjugacije.
ZAMJENICE, BROJEVI, PRIJEDLOZI

TEME
1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: line (osobne) /posvojne /povratna
/povratno-posvojna/pokazne/upitne/
odnosne
/neodreene zamjenice, zamjeniki pridjevi
/nezavisno-upitne reenice, upitne estice.
Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije
linih(osobnih), posvojnih, povratne, povratnoposvojne, pokaznih, upitnih, odnosnih i neodreenih
zamjenica; usvajanje znaenja zamjenica; uoavanje
osobitosti zamjenikih pridjeva i uenje njihovog
znaenja i deklinacije; usvajanje strukture nezavisnoupitne reenice.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
2. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, dijelni, priloni
brojevi.
Obrazovna postignua: uoavanje razlika zapisivanja
brojeva rimskim ili arapskim brojkama; aktivno
poznavanje glavnih brojeva od 1 do 20, desetica,
stotica i tisuice; aktivno poznavanje rednih, dijelnih
i prilonih brojeva od 1 do 10.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje
uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih
sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).
3. Prijedlozi
Kljuni pojmovi: prijedlog, prijedloni izraz.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika prijedloga s
akuzativom, s ablativom, s akuzativom i ablativom, te
prijedlonih izraza causa i gratia; usvajanje znaenja
ee upotrebljavanih prijedloga.
NASTAVNA CJELINA:
6. RAZRED
OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE

TEME
1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove
NASTAVNA CJELINA:
Kljuni pojmovi: perfektna osnova, perfekt,

pluskvamperfekt, futur II.
Obrazovna postignua: konjugiranje svih pravilnih
glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ
perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga),
tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.
KOMPARACIJA
TEME
1. Komparacija pridjeva
Kljuni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ,
superlativ, elativ, ablativ usporedbe.
Obrazovna postignua: tvorba komparativa i
superlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacija
komparativa i superlativa; uporaba komparativa i
superlativa u reenici; razlikovanje superlativa i
228
2. Glagolski
oblici
pasivne
(participske) osnove
Latinski jezik
perfektne
7. RAZRED
Kljuni pojmovi: particip perfekta pasivnog, particip

futura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog, infinitiv
futura aktivnog.
Obrazovna postignua: tvorba i uporaba oblika
participske
osnove
(indikativ
perfekta,
pluskvamperfekta i futura II. pasivnog, particip
perfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitiv
perfekta pasivnog i futura aktivnog).
NASTAVNA CJELINA:
KONJUNKTIV
TEMA
1. Konjunktivi
Kljuni pojmovi: konjunktiv, jusivni konjunktiv,
adhortativni konjunktiv.
Obrazovna postignua: ispravno konjugiranje svih
glagola u aktivnim i pasivnim oblicima konjunktiva
prezenta, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta;
okvirno shvaanje znaenja konjunktiva kao naina;
uporaba jusivnog i adhortativnog konjunktiva;
prepoznavanje ostalih konjuktiva u nezavisnim
reenicama ako se pojeve u tekstu (prohibitivni,
potencijalni, irealni).
3. Deponentni i semideponentni glagoli

Kljuni pojmovi: deponentan i semideponentan
glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja
eih deponentnih i svih semideponentnih glagola;
pravilno prevoenje pojedinih oblika deponentnih i
semideponentnih glagola.
NASTAVNA CJELINA:
4. Bezlini glagoli
NEPRAVILNI I NEPOTPUNI GLAGOLI

TEME
Kljuni pojmovi: bezlini glagol.

Obrazovna postignua: pravilna uporaba bezlinih
glagola; poznavanje bezlinih glagola koji se ee
pojavljuju u tekstu.
1. Nepravilni glagoli
Kljuni pojmovi: nepravilan glagol.
nepravilnih glagola: ferre, ire, posse, prodesse, fieri, velle,
nolle, malle.
5. Supini
Kljuni pojmovi: supin na -um, supin na -u.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i uporabe
supina na -um; usvajanje oblika i uporabe supina na u; tvorba infinitiva futura pasivnog.
2. Nepotpuni glagoli
Kljuni pojmovi: nepotpuni glagol.
nepotpunih glagola.
IZBORNE TEME
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA PADEA
TEMA
1. Osnove sintakse padea

programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
Kljuni pojmovi: sintaksa padea: akuzativ

cilja/ablativ odvajanja/usporeivanja/mjesta i
vremena; posvojni, subjektni i objektni genitiv.
Obrazovna postignua: shvaanje uporabe padea u
latinskom jeziku u dijelu u kojem se razlikuje od
uporabe u hrvatskom; aktivna uporaba akuzativa cilja,
ablativa odvajanja, usporeivanja, mjesta i vremena,
posvojnog, subjektnog i objektnog genitiva;
prepoznavanje ostalih naina specifine uporabe
padea po izboru uitelja u tekstovima.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA KONSTRUKCIJE
TEME
1. Akuzativ s infinitivom (ACI)

Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture
i konteksta pojavljivanja konstrukcije ACI; usvajanje
najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje ACI;
usvajanje postupka prevoenja ACI na hrvatski jezik;
229
Latinski jezik
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:
prevoenje hrvatskih izrinih objektnih reenica na

latinski konstrukcijom ACI.
2. Nominativ s infinitivom (NCI)

Kljuni pojmovi: nominativ s infinitivom.
i konteksta pojavljivanja konstrukcije NCI; usvajanje
najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje NCI;
usvajanje postupka prevoenja NCI na hrvatski jezik;
prevoenje hrvatskih izrinih reenica na latinski
konstrukcijom NCI.
3. Perifrastina konjugacija aktivna (PKA)

Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija aktivna,
izricanje namjere.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje
definicije oblika PKA; usvajanje postupka prevoenja
PKA na hrvatski jezik.
8. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA KONSTRUKCIJE
TEMA
4. Gerund i gerundiv
Kljuni pojmovi: gerund, glagolska imenica,
gerundiv, glagolski pridjev.
Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe gerunda i
gerundiva; prevoenje oblika gerunda i gerundiva.
1. Ablativ apsolutni
Kljuni pojmovi: ablativ apsolutni s participom, ablativ
apsolutni bez participa.
Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje dijelova
konstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski na vie
naina; uenje imenica i pridjeva koji mogu zamijeniti
particip u konstrukciji; prepoznavanje i prevoenje
ablativa apsolutnog u tekstu; prevoenje s hrvatskog na
latinski.
5. Perifrastina konjugacija pasivna (PKP)

Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija pasivna,
dativ vritelja radnje.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje
definicije oblika PKP; usvajanje postupka prevoenja
PKP na hrvatski jezik; shvaanje funkcije dativa
vritelja radnje.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA
TEME
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA
TEME
1. Vremenske reenice
Kljuni pojmovi: vremenski veznik, cum historicum.
Obrazovna postignua: uenje vremenskih veznika s
indikativom;
uporaba
cum
historicum
s
konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje
vremenskih reenica u tekstu; prevoenje
jednostavnijih vremenskih reenica s hrvatskog na
latinski.
1. Pravilo o slaganju vremena

Kljuni pojmovi: glavno vrijeme, sporedno vrijeme,
vrijeme radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele vremena na
glavna i sporedna; ispravno prepoznavanje vremena
radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu reenicu;
usvajanje uporabe konjunktiva prema pravilu o
slaganju vremena.
2. Uzrone reenice
Kljuni pojmovi: uzroni veznici, stvaran uzrok,
pomiljen uzrok.
Obrazovna postignua: uenje uzronih veznika s
indikativom;
uenje
uzronih
veznika
s
konjunktivom; razlikovanje znaenja uzronih
reenica s indikativom i onih s konjunktivom;
prepoznavanje prevoenje uzronih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih uzronih reenica s
hrvatskog na latinski.
2. Zavisno upitne reenice

Kljuni pojmovi: zavisno upitne reenice, upitne
rijei, pravilo o slaganju vremena.
Obrazovna postignua: uoavanje primjene pravila o
slaganju vremena u zavisno upitnim reenicama;
prepoznavanje vrste rijei kojima poinju zavisno
upitne reenice (upitne zamjenice, pridjevi, prilozi i
estice); prevoenje jednostavnijih zavisno upitnih
reenica s hrvatskog na latinski.
3. Namjerne reenice
IZBORNE TEME
Kljuni pojmovi: namjerni veznici.

Obrazovna postignua: uenje namjernih veznika;
poznavanje izraza koji se pojavljuju u glavnoj
230
Latinski jezik
reenici; poznavanje ogranienja pravila o slaganju

vremena za namjerne reenice; prepoznavanje i
prevoenje namjernih reenica u tekstu; prevoenje
jednostavnijih namjernih reenica s hrvatskog na
latinski.
4. Reenice
uz
glagole
sprjeavanja i strahovanja
9. Odnosne reenice
Kljuni pojmovi: odnosna zamjenica, odnosni prilozi,
izjednaavanje naina.
Obrazovna postignua: ponavljanje oblika odnosne
zamjenice i usvajanje odnosnih priloga; uporaba
konjunktiva u odnosnoj reenici zbog promjene
znaenja reenice; uporaba konjunktiva u odnosnoj
reenici zbog izjednaavanja naina; prepoznavanje i
prevoenje odnosnih reenica u tekstu; prevoenje
odnosnih reenica s hrvatskog na latinski.
zahtijevanja,
Kljuni pojmovi: glagoli zahtijevanja, sprjeavanja,

strahovanja.
Obrazovna postignua: usvajanje najeih glagola uz
koje dolaze ove reenice; poznavanje ogranienja
pravila o slaganju vremena za ove reenice;
prepoznavanje i prevoenje ovih reenica u tekstu;
prevoenje jednostavnijih reenica ove vrste s
hrvatskog na latinski; djelatno poznavanje znaenja
uporabe veznika ut i ne uz glagole strahovanja.
10. Upravni i neupravni govor

Kljuni pojmovi: upravni govor, neupravni govor.
Obrazovna postignua: prebacivanje izjavnih i
upitnih reenica u neupravni govor; prepoznavanje i
prevoenje neupravnog govora u tekstu.
NASTAVNA CJELINA:
5. Posljedine reenice
TEKSTOVI
TEMA
Kljuni pojmovi: prave posljedine reenice, reenice

uz quin, apsolutna uporaba konjunktiva.
Obrazovna postignua: usvajanje izraza uz koje
konjunktiv stoji apsolutno; usvajanje izraza uz koje
konjunktiv stoji po pravilu o slaganju vremena;
usvajanje izraza uz koje stoji quin u funkciji veznika;
prepoznavanje i prevoenje posljedinih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih posljedinih
1. Tekstovi - izbor iz Cezarovih, Salustijevih

i Ciceronovih djela, a po elji nastavnika i
Nepota
Kljuni pojmovi: diskurs, relativno povezivanje,
viestruko sloene reenice, stil, stilistika.
Obrazovna postignua: upoznavanje ivota i djela
pisaca koji se itaju; povezivanje ivota i djela autora
s najvanijim dogaanjima njihovog vremena;
uporaba rjenika; mogunost samostalnog prevoenja
dijelova teksta; utvrivanje dosad steenog znanja
latinskog jezika; proirivanje dosad steenog znanja
latinskog jezika pojmovima kao to su npr. relativno
povezivanje, viestruko sloene reenice, diskurs i sl.
6. Pogodbene reenice
Kljuni pojmovi: protaza, apodoza, pogodbeni
veznici, realne, potencijalne i irealne reenice.
Obrazovna postignua: uenje pogodbenih veznika;
usvajanje naziva protaza i apodoza za zavisnu i glavnu
reenicu; usvajanje osnovnih tipova pogodbenih
reenica: realne, potencijalne i irealne pogodbene
reenice; usvajanje uporabe glagolskih naina i
vremena u razliitim tipovima pogodbenih reenica;
prepoznavanje i prevoenje pogodbenih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih pogodbenih
IZBORNE TEME
programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
U drugom polugoditu osmog razreda uenici se
upoznaju s tekstovima klasika koji nisu prireeni nego
samo opremljeni komentarom. Uz te se autore i njihova
djela veu kulturni, povijesni i civilizacijski sadraji koji se
obrauju. Oni djelomino zavise od uiteljevog izbora
tekstova zadanih autora.
7. Dopusne reenice
Kljuni pojmovi: dopusni veznici.
Obrazovna postignua: uenje dopusnih veznika s
indikativom; uenje dopusnih veznika s
konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje dopusnih
reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih
dopusnih reenica s hrvatskog na latinski.
8. Poredbene reenice
Kljuni pojmovi: poredbeni veznici, stvarna poredba,
nestvarna ili pomiljena poredba.
Obrazovna postignua: uenje poredbenih veznika s
indikativom; uenje poredbenih veznika s
konjunktivom; razlikovanje znaenja poredbenih
reenica s indikativom i onih s konjunktivom;
prepoznavanje i prevoenje poredbenih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih poredbenih
231
Grki jezik
GRKI JEZIK
UVOD
E
PRIKAZ PREDMETA:
Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve
gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci
osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih
jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim
razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje
klasinih jezika, po kojem se grki ui u 7. i 8. razredu u
dvogodinjem programu po tri sata tjedno.
znaenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnosti

jednostavne i jednostavno proirene reenice,
sastavne i suprotne reenice
razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju
konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni
3. ITANJE
Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te
intonaciju reenice.
4. RAZUMIJEVANJE
Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom pri
kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoavanje
gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu.
Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatikom
ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s
kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza.
Nastavna podruja koja obuhvaa predmet:

1. VOKABULAR (RJENIK)
Uenje rijei treba zapoeti sustavno, od prvog susreta s
tekstom. Rad na satu mora poeti od provjere usvojenog
rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti i izbor nauenih
rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i neke rijetko este
rijei. Redovito treba zahtijevati da uenici rijei ue i u
pisanom obliku, kako bi sva obiljeja grkog pisma i grke
fonologije bila primjereno svladana.
5. PREVOENJE
Prvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se
prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
reeninih dijelova dokaz je da je uenik razumio
strukturu grkog teksta.
Pri ponavljanju i ispitivanju rijei treba povezivati prema

srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju.
Posebice ih treba povezivati s rijeima koje su dio
hrvatskog jezika kao internacionalizmi.
6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA

Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturnopovijesni i civilizacijski kontekst.
Putem prevoenja grkog teksta uenici usvajaju
razliite spoznaje o grkoj civilizaciji.Kroz dvije godine
uenja grkog jezika uenici moraju upamtiti sljedee
sadraje iz podruja:
E knjievnosti
E povijesti
E kulture i civilizacije
2. GRAMATIKA (SLOVNICA)
a) Fonologija
E grko pismo- alfabet
E osobitosti u itanju i pisanju
E podjela fonema
E vrste naglasaka i pravila naglaavanja
E proklitike i enklitike
b) Morfologija
E sastavni dijelovi rijei
E oblici i deklinacija lana
E deklinacija imenica: A, O, trea deklinacija
E deklinacija
pridjeva: A i O deklinacije, trea
deklinacija
E komparacija pridjeva
E tvorba i komparacija priloga
E zamjenice
E brojevi
E konjugacija:
- infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi
- konfektum- aorisna osnova- glagola na -w
- futur- futurska osnova
c) Sintaksa
E odreivanje funkcije rijei u reenici
E sintaksa glagola (nain, vrijeme, glagolska vrsta,
imenski oblici glagola)
E osobitosti u strukturi reenice- negacije, imenski
atribut, atributni i predikatni poloaj, nain uporabe i

ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti.
E
232
knjievnost: uenike treba upoznati s glavnim

predstavnicima grke knjievnosti
povijest: uenike treba upoznati s osnovnim
dogaajima i razdobljima grke povijesti. Povezivati
ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom
kulturnom batinom
kultura i civilizacija: uenike treba upoznati s glavnim
znaajkama grke kulture, mitologije i s bitnim
obiljejima i obiajima starih Grka
Grki jezik
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar

predmeta:
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se
neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili
proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom
dvogodinjeg programa.
Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i
umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati
na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini
susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz
program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih
znanja.
E
E
socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite

elemente
dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti
sa suvremenim iskustvom
potie prihvaanje humanistikih vrijednosti
budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih
vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema
vlastitim korijenima
razvija sposobnost kritike prosudbe
NAPOMENA
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Nastava grkog jezika kroz dvije godine u osnovnoj
koli temelji se na slinim metodikim naelima.
Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na
satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u
grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima
uenikog zajednikog rada na satu).
Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine
strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez
jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao
konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje
teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja
originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno
je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe
gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito
prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja
moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni,
zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje
gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni.
Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju
leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto
provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i
zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje
kulturnocivilizacijskog konteksta u kojem se radnja
dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje,
vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo
obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente
usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere
uenikova znanja.
Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne
naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u
radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim
kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
god je mogue potrebno je vui paralele osobito s
Posebnosti predmeta:
Uenje grkog jezika pripada u izborni program u
osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem
latinskog jezika. Grki se jezik ui samo u sedmom i
osmom razredu, dok se latinski jezik ui od petog do
osmog razreda. Uenici se u petom razredu samostalno
odluuju za klasini program koji ukljuuje oba klasina
jezika, no kad se odlue, postaje im obvezan.
Specifinost je grkog jezika da se zapisuje vlastitim
pismom - alfabetom - te da omoguuje uvid u cjelinu
indoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje i
razumijevanje modernih jezika.
Grki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti o
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer
drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju
svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.
CILJ
Cilj je nastave grkog jezika osposobiti uenika da:
E spozna i razumije jezinu strukturu grkog jezika
E razumije grke tekstove i moe ih prevesti na hrvatski
jezik
E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se grki jezik
razvijao
E prevodi s hrvatskog na grki
ZADAE
Nastava grkog jezika:
E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija
sposobnost izraavanja i interpretiranja
E otvara pristup vanim sferama duhovnog i drutvenog
svijeta
E budi
povijesnu svijest i olakava snalaenje u
suvremenosti
E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako
omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi
E daje ueniku uvid u grku kulturu i njezin doprinos
oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku
tekstova
E kroz tekstove ueniku prezentira kako se pojedina
kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
diferencirajui se kroz integraciju s jednom stranom
kulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu
233
Grki jezik
hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom

kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan
nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski,
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo
objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.)
Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.
Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju
kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno
svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta
oko sebe.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima
uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao
sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru
usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi.
Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i
privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,
izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline.
projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u

literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu
ostvariti i kao vid projektne nastave:
E
posjet muzejima - trajne i prigodne postavedragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
koji dobro poznaju naine kako zainteresirati
odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
govorimo u uenikoj dobi)
E
postavljanje izlobi u koli s temom iz antike
E
posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz
antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku
E
rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja
E
izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i
civilizacije
E
odravanje meurazrednih i meukolskih
natjecanja u poznavanju grkog jezika i kulturnocivilizacijskog konteksta
E
kontinuirano praenje antikih sadraji na
internetu, odravanje video projekcija, praenje
kolskih emisija na radiju i televiziji
E
suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice,
arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja:
E
kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
gramatike
E
kolske zadae- prijevodi s grkog jezika na hrvatski
jezik i obrnuto
Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien
je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
Izvanuionike aktivnosti
Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik
rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje.
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije
vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave:
terenska i projektna nastava.
Samostalan rad uenika

Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati
samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja,
skupljanja
likovnog
materijala
i
njegove
prezentacije.Ovisno o informatikoj opremljenosti kole,
uenici mogu samostalno prezentirati svoje radove
koristei suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku
motivaciju.
Posebno treba uenike poticati na timski rad to se
postie podjelom uenika u grupe.
Terenska nastava
Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri
dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve
nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade
poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o
odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i
u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti
npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj
zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi
cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u
svemu.
Lektira
Obzirom na razinu gramatikog znanja koja se postie u
dvogodinjem programu uenici ne mogu samostalno
itati tekstove u izvorniku. Preporua se da to vie itaju
tekstove grkih autora u prijevodu i tako upoznaju grku
mitologiju, povijest i civilizaciju. Uenike treba poticati na
koritenje sekundarne literature koja e im pomoi da
stvore cjelovitu sliku antikog svijeta. Takoer uenike
treba poticati da kontinuirano usvajaju mudre izreke te da
izrauju svoje zbirke poslovica kao male tezauruse.
Projektna nastava
Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske
projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku
godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i
barem je u jednom segmentu povezana s planom i
programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju
svojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku
projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za
234
Grki jezik
6. Imenice tree ili mjeovite deklinacije
7. RAZRED
Kljuni
pojmovi:
osnova/nastavak/zavretak,
sigmatski i asigmatski nominativ, genitivna osnova,
podjela konsonanata, glasovni zakoni.
Obrazovna postignua: razlikovanje tipologije
imenica tree deklinacije obzirom na osnovu u
genitivu singulara; svladavanje padenih nastavaka i
zavretaka - tvorba i uporaba imenica konsonantskih
i vokalskih osnova; prepoznavanje glasovnih zakona
kontrakcije vokala, pokraivanja vokala, metateze
kvantitete, glasovnih zakona sa sigmom, disimilacije
aspirate, naknadnog produljivanja, prijevoja - vrste i
stupnjevi, elizije; dekliniranje imenica s osobitostima.
NASTAVNA CJELINA:
FONOLOGIJA
TEME
1. Alfabet
Kljuni pojmovi: fonologija/grafem/fonemski sustav,
vokali / diftonzi / konsonanti, dijereza, hak-spiritus/
spiritus asper (otri hak)/spiritus lenis (tihi hak).
Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova;
itanje i pisanje grkog alfabeta.
2. Naglasak
Kljuni pojmovi: kvantitet sloga, naglasak: akut
/cirkumfleks/gravis/oksitona/paroksitona/proparoks
itona / perispomena / properispomena, baritona,
proklitika, enklitika.
Obrazovna postignua: primjena pravila o
naglaavanju.
7. Pridjevi tree deklinacije

Kljuni pojmovi: A-deklinacija, glasovni zakoni.
Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije
pridjeva primjenom znanja o deklinaciji imenica tree
deklinacije kao i imenica A deklinacije; svladavanje
deklinacije pridjeva s osobitostima (velik, mnogi, sav);
svladavanje deklinacije pridjeva u okviru paradigme s
imenicama A, O i tree deklinacije.
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
TEME
NASTAVNA CJELINA:
1. Pregled imenskog sustava
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV

TEME
Kljuni pojmovi: promjenljive i nepromjenljive vrste

rijei: morfem / morfologija / tvorba / osnova
(korijen) rijei / nastavak / zavretak / deklinacija /
konjugacija / komparacija, gramatike kategorije
imena: rod / broj (singular, dual, plural) / pade:
nominativ / genitiv / dativ / akuzativ / vokativ,
singulare tantum / plurale tantum.
Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei i
gramatikih kategorija imena.
1. Pregled glagolskog sustava

Kljuni pojmovi: morfem / morfologija / konjugacija
/ tvorba / osnova rijei (korijen) / formant / tematski
vokal, gramatike kategorije finitnih oblika:
lice/nain/aspekt (glagolski vid)/glagolska vrsta
(dijateza), gramatike kategorije nefinitnih oblika:
rod/broj/pade/aspekt/stanje, tematska ili -w
konjugacija/verba contracta, atematska ili -mi
konjugacija.
Obrazovna postignua: usvajanje pregleda glagolskog
sustava.
2. lan
Kljuni pojmovi: lan.
Obrazovna postignua: svladavanje oblika lana.
2. Tematska konjugacija (o - glagoli) infektum
3. Imenice A- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak,
masculinum, femininum.
Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za
deklinaciju imenica A-deklinacije; tvorba i uporaba
svih tipova imenica A- deklinacije.
Kljuni pojmovi: osnova infektuma (prezentska

osnova): indikativ sadanji (prezent) / imperativ /
infinitiv / particip / aktiv / mediopasiv, deponentni
glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe
tematske konjugacije; konjugiranje oblika infektuma
sadanjeg u aktivu i mediopasivu; dekliniranje
participa u aktivu i mediopasivu primjenom znanja o
deklinaciji A, O i tree deklinacije.
4. Imenice O- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak,
masculinum, neutrum.
Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za
deklinaciju imenica O-deklinacije; tvorba i uporaba
svih tipova imenica O- deklinacije.
3. Indikativ proli (imperfekt)

Kljuni pojmovi: silabiki i temporalni augment,
osobitosti augmenta, prijedlog, asimilacija, elizija.
Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe
indikativa prolog; konjugiranje indikativa prolog u
aktivu i mediopasivu.
5. Pridjevi A- i O- deklinacije
Kljuni pojmovi: pridjevi s tri i dva zavretka, osnova,
nastavak, deklinacija
primjenom znanja deklinacije imenica istih osnova.
235
Grki jezik
4. Verba contracta
8. RAZRED
Kljuni pojmovi: pravila kontrakcije vokala, oblici

osnove infektuma.
Obrazovna postignua: primjenjivanje pravila
kontrakcije vokala; konjugiranje oblika osnove
infektuma.
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
TEME
1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: deklinacija: lice / pridjevski oblik /
imeniki oblik, refleksivno i nerefleksivno izricanje
pripadnosti, posvojni genitiv, atributni i predikatni
poloaj.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele zamjenica
na line (osobne), posvojne, povratne, zamjenicu
autV, pokazne, odnosne, upitne i neodreene;
svladavanje deklinacija zamjenica primjenom znanja o
deklinaciji imenica; usvajanje znaenja zamjenica.
5. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi: glagol jesam, korjeniti glagoli,
konjugacija infektuma, enklitika.
Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu
dviju konjugacija; svladavanje konjugacije oblika
infektuma glagola jesam; primjenjivanje pravila o
akcentu enklitika.
NASTAVNA CJELINA:
2. Komparacija pridjeva
SINTAKSA
TEME
Kljuni pojmovi: korijen / sufiks, A / O / trea

deklinacija / dva i tri zavretka: pozitiv / komparativ
/ superlativ / elativ, genitiv usporedbe.
Obrazovna postignua: usvajanje sufiksa za tvorbu
komparativa i superlativa; svladavanje deklinacije
komparativa i superlativa primjenom znanja o
deklinaciji imenica; uoavanje razlike izmeu
superlativa i elativa.
1. Odreivanje funkcije rijei u reenici

Kljuni pojmovi: reenina analiza: subjekt / predikat
/ imenski predikat / atribut / apozicija / prilona
oznaka, estica, veznik, posvojni genitiv.
Obrazovna postignua: razumijevanje strukture
reenice u grkom jeziku.
2. Osobitosti u strukturi reenice
3. Tvorba i komparacija priloga
Kljuni pojmovi: vrste negacija, poredak rijei u

reenici, atributni i predikatni poloaj.
Obrazovna postignua: uoavanje razlike u upotrebi
negacije; uoavanje vanosti poretka rijei.
Kljuni pojmovi: komparacija: pozitiv / komparativ /

superlativ, osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe priloga
naina; kompariranje priloga primjenom znanja o
komparaciji pridjeva.
3. Jednostavne i nezavisno sloene reenice

Kljuni pojmovi: aktivna i pasivna reenica,
jednostavna reenica, jednostavno proirena reenica,
nezavisno sloena: sastavna i rastavna reenica,
veznik.
Obrazovna postignua: svladavanje tvorbe pasivne
reenice; prevoenje nezavisno sloenih reenica.
4. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, deklinacija.
Obrazovna postignua: aktivno poznavanje glavnih
brojeva od 1 do 10; dekliniranje brojeva od 1 do 4;
prepoznavanje glavnih brojeva od 11 nadalje;
prepoznavanje rednih brojeva.
IZBORNE TEME
produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV
TEME
1. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi:: mi glagoli: glagolska osnova / osnova
infektuma / reduplikacija / prijevoj / formant za
infektum -n(n)umi-, deponentni glagol, korjeniti glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele na tri grupe
glagola
atematske
konjugacije;
svladavanje
konjugacije oblika osnove infektuma glagola kaem
i ii u; konjugiranje aktivnih i mediopasivnih
oblika osnove infektuma glagola s reduplikacijom;
konjugiranje deponentnih i deponentnih defektivnih
glagola.

ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Oni
ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti.
Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je
odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika
koje pojedini uitelj koristi. Uitelj je slobodan promijeniti
ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih
smjernica za dvije godine uenja grkog jezika zadanih u
uvodnom dijelu ovog programa. U ovom dijelu postoji
suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski
jezik (knjievnost), geografija, matematika, fizika.
2. Pregled glagolskog
konjugacije
sustava
tematske
Kljuni pojmovi: osnova infektuma, glagolska osnova,

glagolski razredi, futurska osnova, osnova konfektuma.
236
Grki jezik
Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu

osnove infektuma i glagolske osnove; mogunost
svrstavanja glagola u glagolske razrede.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA- REENINE KONSTRUKCIJE
TEME
1. Akuzativ s infinitivom
3. Futur - futurska osnova glagola tematske

konjugacije
Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom.

i konteksta pojavljivanja reenine konstrukcije ACI;
prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik upotrebom
objektne izrine reenice; uoavanje mogunosti
zamjene konstrukcije izrinom reenicom s
veznikom ti.
Kljuni pojmovi: futur: futurska osnova/glagolska,

osnova/formant za tvorbu/verba vocalia/verba
muta/verba liquida, svreno i nesvreno znaenje,
glagolski lik: aktiv/medij, atiki futur.
Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu
futurske osnove; konjugacija futurskih oblika
primjenom znanja o konjugaciji osnove infektuma.
2. Genitiv apsolutni
Kljuni pojmovi: funkcije participa u reenici,
adverbijalni particip, apsolutni particip, genitiv
apsolutni, zavisna reenica.
Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje
dijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije na
hrvatski jezik pomou zavisne reenice; prevoenje
zavisne reenice u hrvatskom jeziku upotrebom
genitiva apsolutnog.
4. Konfektum - aorisna osnova glagola

tematske konjugacije
Kljuni pojmovi: svrena radnja / glagolska osnova /
osnova konfektuma (aorisna osnova), augment /
formant / nastavak, glagolski lik: aktiv / medij /
prijevoj / atika reduplikacija / naglasak.
Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu
osnove konfektuma; konjugiranje sigmatskog,
supletorskog i jakog konfektuma u aktivu i mediju.
IZBORNE TEME
produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme
5. Konjunktiv
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain /
dugi tematski vokal / primarni nastavak, aktiv /
medij, glagol biti.
Obrazovna postignua: prepoznavanje konjunktiva
pomou karakteristinog formanta; konjugiranje
primjenom znanja o konjugaciji indikativa; usvajanje
osnovnih znanja o upotrebi konjunktiva; prepoznavanje i prevoenje voluntativnog i prospektivnog
konjunktiva.

Kulturno povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Izbor
tema iz kulture povijesti i civilizacije djelomino je
odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika
koje pojedini uitelj koristi, te je slobodan promijeniti i
dopuniti taj izbor. U ovom dijelu postoji suodnos s
predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik
(knjievnost), geografija, matematika, fizika.
6. Optativ
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain /
tematski vokal / sekundarni nastavak, aktiv / medij,
glagol biti.
Obrazovna postignua: prepoznavanje optativa
pomou karakteristinog formanta; konjugiranje
primjenom znanja o konjugacije indikativa;
usvajanje osnovnih znanja o upotrebi optativa kao
naina kojim se izrie elja i mogunost.
237
Matematika
MATEMATIKA
uenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razne
probleme u svojem okruju. U radu s uenicima treba
teiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije
na temeljima suvremene metodike nastave matematike.
UVOD
Osuvremenjivanje plana i programa ima cilj nai
kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajalita u
nastavi matematike. Glavna je znaajka promjena u tome
da su iz programa izostavljeni sadraji za ije uvoenje na
razini osnovne kole nema znanstvenog opravdanja, kao i
dijelovi koji su neprimjereni mogunostima i dobi
uenika, a dodani su sadraji koji se danas primjenjuju i
prijeko su potrebni.
Programski sadraj matematike je izraen na sljedeim
naelima:
E da uenicima u osnovnoj koli treba dati znanja koja
su nuna svim uenicima neovisno o izboru njihova
budueg zanimanja;
E da opseg, sadraj i metode nastave treba uskladiti s
dobi uenika;
E da
treba razvijati i produbljivati matematiko
miljenje uenika i osposobljivati ih za osmiljavanje i
rjeavanje raznih praktinih problema.
CILJ
Cilj nastave matematike je stjecanje temeljnih
matematikih znanja potrebnih za razumijevanje pojava i
zakonitosti u prirodi i drutvu, stjecanje osnovne
matematike pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijea
rjeavanja matematikih problema.
ZADAE
Uenik treba
E
E
Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo na

slijedee stavove:
Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u

osnovnoj koli i to zbog znanja koja su bitna za uspjeno
ukljuivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i
drutvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike u
formiranju linosti, razvijanju intelekta, razvijanju
logikog miljenja, razvijanju stvaralake sposobnosti pri
rjeavanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanju
tonosti u radu, razvijanju osjeaja za kvantitativne
(koliinske) odnose i razvijanju prostornog zora.
nauiti matematiki se izraavati pismeno i usmeno,

razviti vjetinu pisanja, itanja i usporeivanja
brojeva,
usvojena matematika znanja znati primjenjivati u
svakodnevnom ivotu,
razviti sposobnosti i vjetine osnovnih matematikih
problema potrebnih za nastavak kolovanja,
spoznavati matematiku kao koristan i nuan dio
znanosti, tehnologije i kulture,
osposobljavati za apstraktno miljenje, logiko
zakljuivanje i precizno formuliranje pojmova,
razvijati osjeaj odgovornosti i kritinosti prema
svome i tuem radu,
razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za
rad, tonost, urednost, sustavnost, preciznost i
konciznost u pisanom i usmenom izraavanju.
RAZREDNA NASTAVA
U postojeoj osnovnoj koli matematika je predmet s

dugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadrajima te
nisu potrebni veliki zahvati u sadanjim programima, stoga
su polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematiku
tvorili postojei programi i HNOS.
1. RAZRED
TEME
1. Tijela u prostoru
Kljuni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka,
piramida.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati kuglu,
valjak, kocku, kvadar i piramidu meu predmetima iz
neposredne okoline, na modelima geometrijskih tijela
i na ilustracijama.
U nastavi matematike nema mnogo injenica koje treba

pamtiti i teite je rada na razumijevanju pojmova i
uvjebavanju pojedinih postupaka. injenica je da je
matematika velikom broju uenika jedan od najteih
predmeta. Uspjelo se koliinski smanjiti gradivo i to tako
da su izostavljeni pojedini sloeniji dijelovi, koji su se do
sada tradicionalno uili, odnosno da su prebaeni u izborne
sadraje. Npr. odustalo se od raunanja s velikim
brojevima (bez depnog raunala) i od veine dokaza, dok
su problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaeni u
izborne sadraje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja se
slobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogi
strani struni nazivi.
2. Ravne i zakrivljene plohe

Kljuni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha.
Obrazovna postignua: razlikovati ravne plohe od
zakrivljenih ploha.
3. Ravne i zakrivljene crte

Kljuni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta,
zakrivljena crta.
Obrazovna postignua: razlikovati ravne, izlomljene i
zakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravne
crte.
Nastavni program naglaava primjenu matematike na

koju treba gledati i kao na praktini, korisni predmet koji
238
Matematika
4. Toka
14. Zamjena mjesta pribrojnika
Kljuni pojmovi: sjecite crta, toka.

Obrazovna postignua: isticati toke kruiem ili
kriiem; oznaavati toku velikim tiskanim slovima;
spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toke.
Kljuni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjesta

pribrojnika.
Obrazovna postignua: rabiti nazive pribrojnici i
zbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.
5. Odnosi meu predmetima
15. Veza zbrajanja i oduzimanja
Kljuni pojmovi: vei - manji, unutar - izvan.

Obrazovna postignua: procijeniti odnose meu
predmetima.
Kljuni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, veza

zbrajanja i oduzimanja.
Obrazovna postignua: rabiti nazive umanjenik,
umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja i
oduzimanja.
6. Geometrijski likovi
Kljuni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut,
pravokutnik, kvadrat.
Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati i
razlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat.
.
16. Brojevi od 11 do 20
Kljuni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka,
jedinica, desetica.
Obrazovna postignua: zapisati dvoznamenkasti broj
kao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, itati i brojiti
do 20.
Kljuni pojmovi: broj, brojenje.
Obrazovna postignua: zapisavati i itati brojeve 1, 2,
3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1.
17. Jednoznamenkasti
brojevi
8. Usporeivanje brojeva do 5
dvoznamenkasti
Kljuni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi,

dvoznamenkasti brojevi.
Obrazovna postignua: znati da se znamenkama 0, 1,
2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoiti
mjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastom
broju.
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva.

Obrazovna postignua: odrediti odnose meu
brojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama i
znakovima =, <, >.
9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5
Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raunska
radnja.
Obrazovna postignua: usvojiti dodavanje broja 1;
zapisivati zbrajanje matematikim znakovima; zbrajati
brojeve od 1 do 5.

Obrazovna postignua: odrediti odnose meu
brojevima; zapisati zadani odnos meu brojevima do
20.
10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5
19. Redni brojevi do 20
Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raunska

radnja.
Obrazovna postignua: usvojiti oduzimanje broja 1;
zapisivati oduzimanje matematikim znakovima;
oduzimati brojeve od 1 do 5.
Kljuni pojmovi: glavni broj, redni broj.

Obrazovna postignua: razlikovati glavni i redni broj;
zapisivati i itati redne brojeve do 20.
20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20

Kljuni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do
20.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja brojeva do 20.
11. Broj 0
Kljuni pojmovi: broj 0.
Obrazovna postignua: rjeavati zadatke u kojima je 0
rezultat ili jedan od lanova u raunskoj radnji.
21. Zadatci rijeima
12. Brojevna crta
Kljuni pojmovi: zadatak zadan rijeima.

Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja
zadataka zadanih rijeima.
Kljuni pojmovi: brojevna crta.

Obrazovna postignua: odrediti mjesto broja na
brojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.
Kljuni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.
Obrazovna postignua: razumjeti nastajanje niza
brojeva do 10; zapisivati i itati brojeve do 10; brojiti
od 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati i
usporeivati u skupu brojeva do 10.
239
Matematika
9. Zbrajanje i oduzimanje triju i vie brojeva
2. RAZRED
Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade.

zadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.
TEME
1. Brojevi do 100
Kljuni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica.
Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do 100;
pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjeti
strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica;
odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.
10. Jedinice za novac

Kljuni pojmovi: jedinice za novac.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za hrvatski
novac; osposobiti se za sluenje novcem.
11. Duina kao spojnica dviju razliitih toaka
Kljuni pojmovi: toka, duina.

Obrazovna postignua: nacrtati i imenovati duinu te
oznaiti krajnje toke; razlikovati toke koje
pripadaju ili ne pripadaju duini.
Kljuni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanje

brojeva, odnosi: vei, manji, jednaki.
Obrazovna postignua: usporediti i matematikim
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 100.
3. Redni brojevi do 100
12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta
Kljuni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi.

Obrazovna postignua: razlikovati redne brojeve od
glavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto u
nizu; pravilno pisati i itati redne brojeve do 100.
Kljuni pojmovi: stranica kvadrata, stranica

pravokutnika, stranica trokuta.
Obrazovna postignua: oznaiti stranice kvadrata,
pravokutnika i trokuta kao duine.
4. Rimske brojke do dvanaest
13. Mnoenje brojeva
Kljuni pojmovi: rimske brojke.

Obrazovna postignua: itati rimske brojke do 12;
rimskim brojkama zapisati brojeve do 12.
Kljuni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoenje,

umnoak, faktor.
Obrazovna postignua: razumjeti mnoenje kao
zbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoenje
matematikim zapisom.
5. Zbrajanje i oduzimanje desetica

Kljuni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanje
desetica.
i oduzimanja desetica do 100.
14. Zamjena mjesta faktora

Kljuni pojmovi: mnoenje, faktor, zamjena mjesta
faktora.
Obrazovna postignua: razumjeti i primijeniti
svojstvo komutativnosti mnoenja.
6. Zbrajanje dvoznamenkastoga i
jednoznamenkastoga broja
Kljuni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj,
jednoznamenkasti broj.
dvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja.
15. Mnoenje brojem 2
7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja od

dvoznamenkastoga
16. Mnoenje brojem 5
Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 2.

Obrazovna postignua: ovladati
mnoenja brojem 2.
Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 5.

mnoenja brojem 5.
Kljuni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastoga

broja od dvoznamenkastoga broja.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
oduzimanja
jednoznamenkastoga
broja
od
dvoznamenkastoga broja.
postupkom
postupkom
17. Dijeljenje brojeva

Kljuni pojmovi: dijeljenje, veza mnoenja i
dijeljenja.
Obrazovna postignua: razumjeti dijeljenje kao
operaciju obrnutu od mnoenja; razumjeti i
primjenjivati vezu mnoenja i dijeljenja; pisati
dijeljenje matematikim zapisom.
8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih

brojeva do 100
Kljuni
pojmovi:
zbrajanje,
oduzimanje,
dvoznamenkasti brojevi.
i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva.
18. Dijeljenje brojem 2

Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 2.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja
brojem 2.
240
Matematika
19. Dijeljenje brojem 5
30. Parni i neparni brojevi
Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 5.

brojem 5.
Kljuni pojmovi: parni i neparni brojevi.

Obrazovna postignua: razlikovati parne i neparne
brojeve.
31. Izvoenje vie raunskih radnji
20. Mnoenje i dijeljenje brojem 3
Kljuni pojmovi: redoslijed izvoenja raunskih

radnji.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom raunanja
s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i bez
uporabe zagrada.
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 3.

mnoenja i dijeljenja brojem 3.

3. RAZRED
TEME
22. Mnoenje brojevima 1 i 0
1. Brojevi do 1000
Kljuni pojmovi: mnoenje brojevima 1 i 0.

Obrazovna postignua: razumjeti da je umnoak
zadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju;
razumjeti da je umnoak bilo kojega broja 1 i 0
jednak 0.
Kljuni pojmovi: brojevi do 1000, tisuica,

etveroznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: pisati i brojiti do 1000.
2. Slovo kao znak za broj
23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju
Kljuni pojmovi: slovo kao znak za broj.

Obrazovna postignua: razumjeti uporabu slova kao
znaka za broj.
Kljuni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju.

Obrazovna postignua: razumjeti da je rezultat
dijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomu
broju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliitim od
0 daje 0 i da se 0 ne dijeli.

Obrazovna postignua: usporeivati i matematikim
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 1000.

4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamenkastih brojeva

Kljuni
pojmovi:
dvoznamenkasti
broj,
troznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: pisati dvoznamenkaste i
troznamenkaste brojeve u obliku
73 = 710 + 3, 205 = 2100 + 010 + 5.

5. Zbrajanje i oduzimanje viekratnika broja

100

Kljuni pojmovi: viekratnik broja 100.

i oduzimanja viekratnika broja 100.
6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastoga

broja i jednoznamenkastoga broja.

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.

troznamenkastog i jednoznamenkastoga broja,
ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastoga
broja od troznamenkastoga broja.

7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do

100
29. Tablica mnoenja

Kljuni pojmovi: mnoenje, tablica mnoenja.
Obrazovna postignua: ovladati tablicom mnoenja u
skupu brojeva do 100.
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.

Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do
100.
241
Matematika
8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do

1000
16. Dijeljenje zbroja brojem

Kljuni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem.
zbroja brojem.
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.

zbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.
17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem
9. Ravnina, likovi u ravnini

Kljuni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini.
Obrazovna postignua: shvaati ravninu kao
neogranienu ravnu plohu i likove kao dijelove
ravnine.
Kljuni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj,

dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja.
dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem,
bez ostatka i s ostatkom.
10. Pravac, polupravac i duina kao dijelovi

pravca
18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga i

troznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina.

Obrazovna postignua: nacrtati i oznaiti pravac i
polupravac; nacrtati duinu kao dio pravca i istaknuti
njezine krajnje toke.
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkasti

broj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.
dijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.
11. Mjerenje duine

Kljuni pojmovi: jedinina duina, mjerenje duine.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje
duine; izmjeriti zadanu duinu jedininom duinom;
prenositi zadane duine; crtati duine zadane duljine;
preraunavati mjerne jedinice za duljinu.
19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravci

Kljuni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjecite,
usporedni pravci.
Obrazovna postignua: crtati pravce koji se sijeku i
odrediti im sjecite; crtati usporedne pravce.
12. Mnoenje zbroja brojem

Kljuni pojmovi: mnoenje zbroja.
mnoenja zbroja brojem.
postupkom
20. Okomiti pravci

Kljuni pojmovi: okomiti pravci.
Obrazovna postignua: prepoznati okomite pravce;
crtati okomite pravce.
13. Mnoenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100

Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 10 i 100,
mnoenje i dijeljenje viekratnika.
mnoenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 i
brojem 100; ovladati postupkom dijeljenja
viekratnika broja 10 brojem 10 i viekratnika broja
100 brojem 100.
21. Krug, krunica

Kljuni pojmovi: krug, krunica, sredite, polumjer i
promjer.
Obrazovna postignua: crtati krunicu estarom;
prenositi duinu; razlikovati krug i krunicu.
22. Mjerenje obujma tekuine

14. Mnoenje
dvoznamenkastoga
jednoznamenkastim brojem
broja
Kljuni pojmovi: obujam tekuine; mjerenje obujma

tekuine; mjerne jedinice za obujam tekuine.
obujma tekuine (litra, decilitar) i preraunavati ih.
Kljuni pojmovi: mnoenje, viekratnik broja 10,

jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj.
mnoenja viekratnika broja 10 jednoznamenkastim
brojem; ovladati postupkom mnoenja dvoznamenkastoga
broja
jednoznamenkastim
brojem;
primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoenja.
23. Mjerenje mase

Kljuni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice za
masu.
mase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih;
preraunavati jedinice za mjerenje mase.
15. Pisano mnoenje dvoznamenkastoga broja

Kljuni pojmovi: pisano mnoenje.
mnoenja dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem.
242
Matematika
10. Trokut
4. RAZRED
Kljuni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovi

trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut; istaknuti i
oznaiti vrhove, stranice i kutove trokuta.
TEME
1. Brojevi do milijun
Kljuni pojmovi: brojevi do milijun, vieznamenkasti
brojevi.
Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do
milijun.
11. Vrste trokuta s obzirom na stranice

Kljuni pojmovi: raznostranian, jednakokraan i
jednakostranian trokut.
Obrazovna postignua: usporeivati duljine stranica
trokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute s
obzirom na duljinu stranica.
2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost

znamenke
Kljuni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednost
znamenaka.
Obrazovna postignua: razumjeti i odrediti mjesnu
vrijednost znamenaka u brojevima do milijun.
12. Pravokutni trokut

Kljuni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut.
Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati, crtati i
pravilno oznaiti pravokutni trokut.
3. Usporeivanje brojeva do milijun

Obrazovna postignua: usporeivati brojeve do
milijun.
13. Opseg trokuta

Kljuni pojmovi: opseg trokuta.
Obrazovna postignua: razumjeti opseg trokuta kao
zbroj duljina njegovih stranica; izraunati opseg
trokuta.
4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupu

brojeva do milijun
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje, pisano
oduzimanje.
zbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun.
14. Pravokutnik i kvadrat

Kljuni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice,
vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati i crtati
pravokutnik i kvadrat; oznaivati stranice, vrhove i
kutove pravokutnika i kvadrata.
5. Kut
Kljuni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta.
Obrazovna postignua: shvaati kut kao dio ravnine
omeen polupravcima; crtati, imenovati i oznaavati
vrh i krakove kuta.
15. Opseg pravokutnika i kvadrata

Kljuni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata.
Obrazovna postignua: razumjeti i izraunati opseg
pravokutnika i kvadrata.
6. Pravi kut
Kljuni pojmovi: pravi kut.
Obrazovna postignua: crtati i oznaavati pravi kut.
16. Mjerenje povrina

Kljuni pojmovi: jedinini kvadrat, kvadratna mrea,
povrina.
Obrazovna postignua: mjeriti povrinu prekrivanjem
jedininim kvadratima; sluiti se kvadratnom mreom
u odreivanju povrine.
7. iljasti i tupi kutovi

Kljuni pojmovi: iljasti i tupi kut.
Obrazovna postignua: crtati iljasti i tupi kut;
razlikovati pravi, iljasti i tupi kut.
17. Povrina pravokutnika i kvadrata

Kljuni pojmovi: povrina kvadrata i pravokutnika,
mjerne jedinice za mjerenje povrine.
Obrazovna postignua: raunati povrinu kvadrata i
pravokutnika; znati mjere za povrinu
(kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratni
metar).
8. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja

mnoenja vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem.
18. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja

9. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja

dvoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga

broja jednoznamenkastim brojem.
dijeljenja vieznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoenja i dijeljenja.

mnoenja vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim
brojem udesno.
243
Matematika
19. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja

dvoznamenkastim brojem
4. Oduzimanje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnih
brojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja
prirodnih brojeva uz uporabu procjene.
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga

broja, dvoznamenkasti broj.
dijeljenja duljim postupkom vieznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoenja i
dijeljenja.
5. Mnoenje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih
brojeva, faktor, umnoak.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak pisanoga
mnoenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene;
mnoenje s 10, 100, 1000.

Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, zagrade.
zadatka s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i
bez uporabe zagrada.
6. Osnovna svojstva mnoenja

Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih
brojeva, svojstva mnoenja prirodnih brojeva.
Obrazovna postignua: razumjeti i primjenjivati
komutativnost, asocijativnost i distributivnost
mnoenja; uoiti kada je primjenom tih svojstava
postupak raunanja krai, laki i jednostavniji.
21. Kvadar i kocka

Kljuni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi i
vrhovi.
Obrazovna postignua: upoznati kvadar i kocku,
znati bitna obiljeja kvadra i kocke; odrediti njihove
strane, bridove i vrhove.
7. Dijeljenje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnih
brojeva, djeljenik, djelitelj, kolinik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja s
dvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezu
izmeu mnoenja i dijeljenja uz procjenu rezultata;
uoiti problem broja nule pri dijeljenju.
22. Obujam kocke

Kljuni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere za
obujam.
Obrazovna postignua: mjeriti obujam kocke
slaganjem jedininih kocaka; upoznati jedinice za
mjerenje obujma (kubini centimetar i kubini
decimetar).

Kljuni pojmovi: raunska radnja.
Obrazovna postignua: uvjebati raunske radnje s
prirodnim brojevima uz potovanje redoslijeda
raunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuiti zadatke
s pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steena
znanja u zadatcima iz ivotnih situacija.
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
TEME
9. Uporaba depnoga raunala
1. Prirodni brojevi
Kljuni pojmovi: depno raunalo.

Obrazovna postignua: osposobiti uenike za
uporabu standardiziranoga depnoga raunala u
jednostavnim raunima uz uporabu procjene
rezultata.
Kljuni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac,

jedinina duina.
Obrazovna postignua: zapisivati i itati prirodne
brojeve vee od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnih
brojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nula
nije prirodni broj, ne postoji najvei prirodni broj.
10. Djelitelj i viekratnik

Kljuni pojmovi: djelitelj, viekratnik, biti djeljiv.
razlikovati pojmove
viekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadani
prirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje i
nabrojiti nekoliko viekratnika.
2. Usporeivanje prirodnih brojeva

Kljuni pojmovi: prirodni broj, usporeivanje
prirodnih brojeva, zaokruivanje prirodnih brojeva.
Obrazovna postignua: usporediti dva prirodna broja;
usvojiti postupak zaokruivanja zadanih prirodnih
brojeva do zadane dekadske jedinice.
11. Svojstva djeljivosti

3. Zbrajanje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike,

djeljivost umnoka.
Obrazovna postignua: uoiti djeljivost zbroja
(razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tih
brojeva; uoiti djeljivost umnoka zadanih faktora
brojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.
Kljuni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnih

brojeva, pribrojnik, zbroj.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja
prirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak i
svojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima iz
ivotnih situacija.
244
Matematika
12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9
20. Paralelogram
Kljuni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.

Obrazovna postignua: usvojiti i primjenjivati pravila
djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.
Kljuni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat.

Obrazovna postignua: definirati, crtati paralelogram
te mu oznaivati vrhove, stranice i kutove; na osnovi
uoenoga svojstva stranica paralelograma i veliina
njegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik i
romb; primjenjivati steena znanja na zadatcima iz
ivotnih situacija; izraunavati opseg paralelograma,
opseg i povrinu pravokutnika i kvadrata;
preraunavati mjerne jedinice za povrinu.
13. Prosti i sloeni brojevi

Kljuni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloeni broj.
Obrazovna postignua: razlikovati proste i sloene
brojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloen.
14. Rastavljanje broja na proste faktore
21. Kut. Mjerenje kutova
Kljuni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore.

Obrazovna postignua: zadani broj rastaviti na proste
faktore.
Kljuni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutna

minuta, kutna sekunda, mjera (veliina) kuta.
Obrazovna postignua: crtati razliite kutove s
pomou kutomjera, isticati ih i oznaivati; mjeriti
veliine kutova; uoavati razlike izmeu razliitih
vrsta kutova.
15. Zajedniki djelitelji. Najvei zajedniki

djelitelj
Kljuni pojmovi: zajedniki djelitelj, najvei
zajedniki djelitelj, relativno prosti brojevi.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja
zajednikih djelitelja, najveega zajednikoga
djelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve.
22. Sukuti i vrni kutovi

Kljuni pojmovi: sukut, vrni kut.
Obrazovna postignua: prepoznavati i crtati sukute i
vrne kutove te izraunavati mjeru kuta ako je
poznata mjera sukuta.
16. Zajedniki viekratnici. Najmanji

zajedniki viekratnik
23. Trokut i vrste trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, jednakokrani trokut,
jednakostranini trokut, pravokutni trokut, opseg
trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut, pravilno ga
oznaivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtati
jednakokrani i jednakostranini trokut te pravokutni
trokut s pomou dvaju trokuta; konstruirati trokutu
opisanu krunicu; izraunavati opseg trokuta.
Kljuni pojmovi: zajedniki viekratnik, najmanji

zajedniki viekratnik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja
zajednikih viekratnika i najmanjega zajednikog
viekratnika za dva zadana broja.
17. Pravac, polupravac, duina

Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina,
udaljenost toaka, pruga.
Obrazovna postignua: crtati i oznaavati duinu,
polupravac i pravac, istraiti meusobni poloaj dvaju
pravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duine;
preraunavati mjerne jedinice za duljinu i
procjenjivati mjere; primjenjivati steeno znanje;
crtati okomite i usporedne pravce s pomou dvaju
trokuta; crtati prugu.
24. Osnosimetrini likovi

Kljuni pojmovi: os simetrije, osna simetrija,
osnosimetrine toke.
Obrazovna postignua: uoavati i razlikovati
osnosimetrine likove na crteu i u naem okruenju.
25. Razlomci
Kljuni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik,
razlomaka crta, mjeoviti broj.
Obrazovna postignua: vizualizirati pojam razlomka;
uoavati ekvivalenciju izmeu dijeljenja i razlomka;
usvojiti nain zapisivanja i itanja razlomka te
znaenje brojnika i nazivnika; usvojiti nain
zapisivanja i itanja razlomka u obliku mjeovitoga
broja; pretvarati razlomak u mjeoviti broj i obratno.
18. Simetrala duine

Kljuni pojmovi: duina, polovite duine, simetrala
duine.
Obrazovna postignua: crtati i definirati simetralu
duine i polovite duine; razumjeti, analizirati i
primjenjivati svojstva simetrale duine.
19. Krunica i krug
26. Usporeivanje, zbrajanje i oduzimanje

razlomaka jednakih nazivnika
Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite krunice,

polumjer krunice, promjer krunice.
Obrazovna postignua: crtati, oznaivati i definirati
krunicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu,
kruni luk, polukrug, kruni isjeak i odsjeak te
kruni vijenac.
Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka

jednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomaka
jednakih nazivnika.
Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju
razlomaka jednakih nazivnika vei; znati je li zadani
razlomak vei ili manji od 1; usvojiti postupak
zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.
245
Matematika
27. Proirivanje i skraivanje razlomaka
34. Mnoenje decimalnih brojeva
Kljuni pojmovi: razlomak, proirivanje razlomka,

skraivanje razlomka.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak proirivanja
razlomka zadanim brojem te uoavati koji je
razlomak skrativ; usvojiti postupak skraivanja
razlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivati
steeno znanje u rjeavanju zadataka u ivotnim
situacijama.
Kljuni pojmovi: decimalni broj, mnoenje

decimalnih brojeva, umnoak.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak mnoenja
decimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima te
nakon izvoenja operacije rezultat usporediti s
procjenom rezultata i rezultatom dobivenim depnim
raunalom.
35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim

brojevima
28. Decimalni razlomci

Kljuni pojmovi: decimalni broj, decimalna toka
(decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja,
decimalna mjesta, decimale.
Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam
decimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranje
zadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak i
obratno; uvjebati itanje i pisanje decimalnih
brojeva.
Kljuni pojmovi: decimalni broj, dijeljenje

decimalnih brojeva prirodnim brojevima.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja
decimalnoga broja prirodnim brojem te dobiveni
rezultat usporediti s procjenom rjeenja; usvojiti
postupak prikazivanja razlomaka u obliku
decimalnoga broja; rabiti pisano raunanje, raunanje
depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka
iz svakidanjice.
29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: smjetati decimalne brojeve s
jednom decimalom na brojevni pravac.
36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim

brojevima
Kljuni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojeva
decimalnim brojevima.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja
decimalnoga broja decimalnim brojem te dobiveni
rezultat usporediti s procjenom rjeenja; rabiti pisano
raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu
za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.
30. Usporeivanje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni broj, usporeivanje
decimalnih brojeva.
Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju
decimalnih brojeva vei; poredati tri ili vie
decimalnih brojeva po veliini.
31. Zaokruivanje decimalnih brojeva
6. RAZRED
Kljuni pojmovi: decimalni broj, zaokruivanje

decimalnog broja.
Obrazovna postignua: zaokruivati decimalne
brojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivati
rezultat.
TEME
1. Svoenje razlomaka na zajedniki nazivnik

Kljuni pojmovi: razlomak, zajedniki nazivnik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak svoenja
dvaju razlomaka na najmanji zajedniki nazivnik i
primjenjivati steeno znanje pri rjeavanju zadataka.
32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva

Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanje
decimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i
oduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raunanje i
procjenu u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.
2. Usporeivanje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka.
Obrazovna postignua: poredati po veliini i
usporediti razlomke s razliitim nazivnicima (do 100).
33. Mnoenje i dijeljenje decimalnih brojeva

dekadskim jedinicama
3. Brojevni pravac
Kljuni pojmovi: razlomak, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac,
procijeniti i odrediti izmeu kojih se dvaju prirodnih
brojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravac
smjestiti toke pridruene zadanim razlomcima s
nazivnikom manjim od 10.
Kljuni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica,

mnoenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama,
dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama.
Obrazovna postignua: usvojiti postupke mnoenja i
dijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama;
rabiti procjenu rjeenja prije raunanja; primjenjivati
steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica.
4. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka

Kljuni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka,
zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlika
razlomaka.
246
Matematika
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i

oduzimanja razlomaka razliitih nazivnika; izraunati
jednostavnije brojevne izraze; steena znanja
razumjeti i primijeniti za rjeavanje zadataka iz
svakidanjice.
13. Sukladnost trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta.
Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam
sukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znati
rijeiti jednostavnije zadatke primjenom znanja o
sukladnosti trokuta.
5. Mnoenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, mnoenje razlomaka,
umnoak razlomaka.
Obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti postupak
mnoenja razlomaka; steeno znanje primijeniti;
snalaljivo i tono raunati koristei svojstva mnoenja.
14. Tri osnovne konstrukcije trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanje
trokuta.
Obrazovna postignua: skicirati, analizirati i
konstruirati trokut te raspraviti rjeenje.
15. Povrina trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, visina trokuta, povrina
trokuta.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam visine trokuta
i crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristei znanje
o povrini pravokutnika, zornim prikazom doi do
formule za povrinu trokuta; izraunavati povrinu
trokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljina
visine na tu stranicu; steeno znanje primjenjivati u
zadatcima iz svakidanjice.
6. Dijeljenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, reciproni razlomak,
dijeljenje razlomaka, kolinik razlomaka.
Obrazovna postignua: uvesti pojam recipronog
broja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenja
razlomaka; rabiti pisano raunanje, raunanje
depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka
iz svakidanjice.
7. Kutovi uz presjenicu usporednih pravaca

Kljuni pojmovi: kut, presjenica ili transverzala.
Obrazovna postignua: definirati pojam presjenice;
prepoznati kutove uz presjenicu i njihova svojstva te
steeno znanje primjenjivati na rjeavanju zadataka.
16. Cijeli brojevi

Kljuni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijeli
broj.
Obrazovna postignua: razlikovati pozitivne i
negativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerima
iz svakidanjice.
8. Kutovi s usporednim i okomitim kracima

Kljuni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima,
kutovi s okomitim kracima.
Obrazovna postignua: prepoznati, usporediti i
uspostaviti veze meu kutovima s usporednim ili
okomitim kracima.
17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac,
jedinina duina.
Obrazovna postignua: smjetati cijele brojeve na
brojevni pravac.
9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta,
kut trokuta.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste trokuta;
istraiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranica
u trokutu.
18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost

Kljuni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi,
apsolutna vrijednost.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam suprotni
broj; odreivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja;
odreivati cijele brojeve ako je zadana njihova
apsolutna vrijednost.
10. Zbroj kutova trokuta

Kljuni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta.
Obrazovna postignua: dokazati i usvojiti tvrdnju da
je zbroj mjera (veliina) kutova u trokutu 1800;
izraunavati veliinu nepoznatoga kuta trokuta.
19. Usporeivanje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, usporeivanje cijelih
brojeva.
Obrazovna postignua: zadane cijele brojeve poredati
po veliini.
11. Simetrala kuta

Kljuni pojmovi: kut, simetrala kuta.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam simetrale kuta;
konstruirati simetralu te istraiti njena svojstva;
konstruirati trokutu upisanu krunicu.
20. Zbrajanje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva,
zbroj cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja
cijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanja
primjenjivati u zadatcima iz ivotnih situacija.
12. Konstrukcija kutova od 60, 30, 90, 45

Kljuni pojmovi: kut, konstrukcija kuta.
konstruirati kutove
primjenjujui svojstva simetrale kuta; prenositi zadane
kutove.
247
Matematika
21. Oduzimanje cijelih brojeva
Obrazovna postignua: usvojiti postupke za zbrajanje

i oduzimanje racionalnih brojeva; izraunati
jednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstva
zbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima iz
ivotnih situacija.
Kljuni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelih

brojeva, razlika cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja
cijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rjeavanju
jednostavnijih zadataka.
29. Mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, mnoenje i
dijeljenje racionalnih brojeva, umnoak i kolinik
racionalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupke za
mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva;
upotrebljavati i primjenjivati steeno znanje.
22. Rad sa zagradama

Kljuni pojmovi: zagrade.
izraunavanja izraza sa zagradama.
postupkom
23. Mnoenje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, mnoenje cijelih brojeva,
umnoak cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti umnoak cijelih
brojeva; prepoznavati zajedniki faktor u
jednostavnijim zadatcima i izluiti ga; primjenjivati
steeno znanje u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.
30. Jednadba oblika ax + b = 0

Kljuni pojmovi: linearna jednadba s jednom
nepoznanicom, rjeenje linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom, ekvivalentne jednadbe.
Obrazovna postignua: rijeiti jednadbe oblika
ax + b = 0 i jednostavnije jednadbe koje se mogu
svesti na taj oblik; usvojiti pojam rjeenja jednadbe;
provjere rjeenja; objasniti postupak rjeavanja.
24. Dijeljenje cijelih brojeva

Kljuni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva,
kolinik cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti kolinik dvaju cijelih
brojeva; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim
raunalom i procjenu pri rjeavanju zadataka iz
svakidanjice.
31. Primjena linearne jednadbe

Kljuni pojmovi: linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom, nepoznata veliina, ekvivalentne
jednadbe.
Obrazovna postignua: razvijati razumijevanje i
analiziranje problemskih zadataka; upotrebljavati
usvojeno znanje i moi zapisati jednostavnije
probleme u obliku linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom.
25. Pozitivni i negativni racionalni brojevi

Kljuni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni i
negativni racionalni broj.
pozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivati
racionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnog
broja).
32. etverokut
Kljuni pojmovi: etverokut, dijagonala, paralelogram, trapez.
Obrazovna postignua: prepoznavati, crtati i pravilno
oznaivati etverokut; crtati dijagonale etverokuta;
razlikovati vrste etverokuta; analizirati njihova
svojstva; prepoznavati ih u okolini.
26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu

Kljuni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac,
procjenjivati i odreivati izmeu kojih se dvaju cijelih
brojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevni
pravac smjetati toke pridruene zadanim
racionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10.
33. Zbroj kutova u etverokutu

Kljuni pojmovi: etverokut, kut, mjera kuta.
Obrazovna postignua: usvojiti i objasniti tvrdnju da
je zbroj veliina (mjera) kutova u etverokutu 3600;
izraunavati veliinu nepoznatoga kuta.
27. Usporeivanje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, usporeivanje
pozitivnoga i negativnog racionalnog broja i
usporeivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usporeivati racionalne
brojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnoga
broja i primjenjivati steeno znanje na primjerima iz
svakidanjice.
34. Konstrukcije paralelograma

Kljuni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcija
paralelograma.
Obrazovna postignua: primjenjujui svojstva
paralelograma, skicirati, analizirati i crtati ili
konstruirati paralelogram te raspraviti rjeenje.
28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva
35. Povrina paralelograma i trapeza
Kljuni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje i

oduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlika
racionalnih brojeva.
Kljuni pojmovi: paralelogram, trapez, povrina

paralelograma, povrina trapeza.
Obrazovna postignua: zornim prikazom, koristei
znanje o povrini trokuta i pravokutnika, doi do
248
Matematika
formule za povrinu paralelograma i trapeza;

procjenjivati i izraunavati povrinu paralelograma i
trapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakidanjice.
9. Jednostavni kamatni raun

Kljuni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica.
Obrazovna postignua: odrediti kamate i primijeniti
ih na zadatke iz svakidanjice.
7. RAZRED
10. Prikazivanje i analiza podataka

Kljuni pojmovi: obiljeje skupa objekata, frekvencija
i relativna frekvencija, tablini prikaz, stupasti
dijagram, kruni dijagram.
Obrazovna postignua: prepoznati obiljeje skupa
objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja;
prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s
pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija te
grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga
dijagrama; izraunavati aritmetiku sredinu te
interpretirati dobivene podatke.
TEME
1. Koordinatni sustav na pravcu

Kljuni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu,
ishodite, jedinina duina, koordinata toke.
Obrazovna postignua: znati racionalnim brojevima
pridruiti toke brojevnoga pravca.
2. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Kljuni pojmovi: ureeni par, koordinatne osi,
pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinate
toke.
Obrazovna postignua: odrediti toke koordinatne
ravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oitati
koordinate zadane toke.
11. Vjerojatnost sluajnoga dogaaja

Kljuni pojmovi: sluajni dogaaj, elementarni
dogaaj, relativna frekvencija dogaaja, vjerojatnost
dogaaja.
Obrazovna postignua: navesti elementarne dogaaje,
prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni za
zadani dogaaj, izraunati vjerojatnost dogaaja.
3. Omjer i proporcija (razmjer)

Kljuni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer).
Obrazovna postignua: odreivati bilo koji nepoznati
lan proporcije koristei osnovno svojstvo proporcije.
12. Dijeljenje duine na jednake dijelove i u

zadanom omjeru
Kljuni pojmovi: omjer dviju duina.
Obrazovna postignua: dijeliti duinu na jednake
dijelove i u zadanom omjeru.
4. Proporcionalne veliine
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignua: prepoznavati proporcionalne
veliine u zadatcima iz svakidanjice.
13. Slinost trokuta i primjena

Kljuni pojmovi: slini trokuti, koeficijent slinosti.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam slinosti
trokuta; znati pouke o slinosti trokuta; izraunati
duljine stranica slinih trokuta; izraunati opseg i
povrinu slinih trokuta.
5. Primjena proporcionalnosti na rjeavanje

problema iz svakidanjice
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignua: primjeniti matematiki
postupak na zadatke iz svakidanjice.
14. Mnogokut
Kljuni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonale
mnogokuta, kutovi mnogokuta.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam mnogokuta i
nacrtati mnogokut; odreivati ukupni broj dijagonala
mnogokuta; odreivati zbroj veliina kutova
mnogokuta.
6. Grafiki prikaz proporcionalnosti

Kljuni pojmovi: grafiki prikaz proporcionalnosti.
Obrazovna
postignua:
grafiki
prikazivati
proporcionalnost; iz zadanoga grafikog prikaza
oditavati vrijednosti, tj. koordinate toke.
15. Pravilni mnogokuti
7. Obrnuta proporcionalnost
Kljuni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristini

trokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta.
Obrazovna postignua: istaknuti karakteristini
trokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilne
mnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilni
peterokut s pomou karakteristinoga trokuta sluei
se kutomjerom.
Kljuni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliine.

Obrazovna postignua: prepoznavati obrnuto
proporcionalne veliine na primjerima iz
svakidanjice; odreivati razmjerom i formulom
nepoznate veliine u zadatcima.
8. Postotak. Raunanje s postocima

Kljuni pojmovi: postotak.
Obrazovna postignua: raunati s postotcima te ih
primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidanjice.
16. Opseg i povrina mnogokuta

Kljuni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta,
povrina mnogokuta.
249
Matematika
Obrazovna postignua: izraunati opseg i povrinu

mnogokuta.
25. Metoda suprotnih koeficijenata

Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak metode
suprotnih koeficijenata; nainiti provjeru rjeenja.
17. Krunica i krug

Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite, polumjer i
promjer krunice.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove krunice
i kruga; znati da je krunica odreena trima tokama
koje nisu na istom pravcu; odreivati meusobni
poloaj dviju krunica.
26. Primjena sustava linearnih jednadbi

dvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotni
koeficijenti.
Obrazovna postignua: u zadanim primjerima
samostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi do
jednostavnijega naina rjeavanja; svoditi problemske
zadatke na rjeavanje sustava dviju jednadbi; izrei,
zapisivati i provjeravati rjeenje te ga po potrebi
raspraviti.
18. Odnos sredinjega i obodnoga kuta,

Talesov pouak.
Kljuni pojmovi: krunica, sredinji kut, obodni kut,
Talesov pouak.
Obrazovna postignua: znati da je obodni kut jednak
polovini pripadnoga sredinjega kuta; usvojiti
injenicu da je svaki obodni kut nad promjerom
krunice pravi kut.
27. Linearna funkcija

Kljuni pojmovi: linearna funkcija, vrijednost
funkcije.
Obrazovna postignua: usvojiti nain zapisivanja
funkcije;
izraunavati
vrijednosti
funkcije;
primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz
svakidanjice.
19. Pravac i krunica

Kljuni pojmovi: tangenta krunice, diralite
tangente, sekanta.
Obrazovna postignua: usvojiti da pravac i krunica
mogu imati dvije zajednike toke, jednu zajedniku
toku ili da nemaju nijednu zajedniku toku;
konstrukcija tangente krunice u njenoj toki.
28. Graf linearne funkcije, jednadba pravca

Kljuni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitni
oblik jednadbe pravca, nultoka.
Obrazovna postignua: crtati graf linearne funkcije i
iz nacrtanoga grafa iitavati vrijednost funkcije;
procjenjivati i provjeravati (raunski i grafiki)
pripada li zadana toka grafu funkcije; odreivati
nultoke zadane linearne funkcije raunski i grafiki;
opisivati ovisnost dviju veliina s pomou tablice i
grafa.
20. Opseg kruga

Kljuni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga,
broj p.
Obrazovna postignua: izraunavati opseg kruga i
primjenjivati znanje na zadatke iz svakidanjice.
21. Kruni luk

Kljuni pojmovi: krunica, kruni luk, duljina
krunog luka.
Obrazovna postignua: izraunati duljinu krunoga
luka.
29. Tok linearne funkcije

Kljuni pojmovi: nagib pravca, rastua funkcija,
padajua funkcija.
Obrazovna postignua: usvojiti znaenje nagiba
pravca i odsjeka na osi y i njihovu geometrijsku
interpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcije
prema nagibu pravca.
22. Povrina kruga

Kljuni pojmovi: krug, povrina kruga.
Obrazovna postignua: izraunavati povrinu kruga;
primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz
svakidanjice; izraunavati povrinu krunoga isjeka.
30. Grafiko rjeavanje

jednadbi
sustava
linearnih
Kljuni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednost

pravaca, presjek pravaca, sjecite, koordinate sjecita.
Obrazovna postignua: iskazivati uvjet usporednosti
dvaju pravaca; iz jednadbi pravaca odrediti jesu li
pravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeavati
sustav linearnih jednadbi grafiki i raunskim putem;
provjeriti rjeenje; odrediti grafikom metodom ima
li sustav dviju linearnih jednadbi jedno, nijedno ili
beskonano mnogo rjeenja.
23. Sustav linearnih jednadbi

dvjema nepoznanicama, rjeenje sustava.
Obrazovna postignua: provjeravati je li zadani
ureeni par rjeenje sustava.
24. Metoda supstitucije

dvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena.
Obrazovna postignua: usvojiti metodu supstitucije;
nainiti provjeru rjeenja.
250
Matematika
8. Primjena Pitagorina pouka na kvadrat i

pravokutnik
8. RAZRED
Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala.

Obrazovna postignua: izraunati duljinu dijagonale
kvadrata i pravokutnika.
TEME
1. Kvadriranje racionalnih brojeva

Kljuni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja,
kvadriranje.
Obrazovna postignua: kvadrirati racionalne brojeve
i procjenjivati vrijednosti kvadrata.
9. Primjena Pitagorina pouka na jednakostranini i jednakokrani trokut

Kljuni pojmovi: jednakostranini trokut, jednakokrani trokut, visina trokuta.
Obrazovna postignua: rjeavati zadatke koji
povezuju visinu i stranicu jednakostraninoga
trokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicu
jednakokranoga trokuta.
2. Kvadriranje umnoka i kolinika

Kljuni pojmovi: kvadrat umnoka, umnoak
kvadrata, kvadrat kolinika, kolinik kvadrata.
Obrazovna postignua: kvadrirati umnoak i kolinik
te transformirati umnoak kvadrata i kolinik
kvadrata.
10. Primjena Pitagorina pouka na romb i

trapez
3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrata
Kljuni pojmovi: romb, trapez.

Obrazovna postignua: izraunavati duljine dijagonala
romba; izraunati duljinu visine jednakokranog trapeza.
Kljuni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike,

razlika kvadrata.
Obrazovna postignua: kvadrirati zbroj i razliku dvaju
brojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat
zbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata na
faktore.
11. Realni brojevi

Kljuni pojmovi: racionalni broj, beskonani
periodiki decimalni broj, iracionalni broj, realni
broj.
Obrazovna postignua: zapisivati racionalne brojeve u
obliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne i
iracionalne brojeve; odrediti odnose izmeu skupova
N, Z, Q, I i R.
4. Potencije s bazom 10
Kljuni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponent
potencije, potenciranje.
Obrazovna postignua: potencirati broj 10 prirodnim
eksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnim
eksponentom; raunati s potencijama s bazom 10.
12. Realni brojevi i brojevni pravac

Kljuni pojmovi: Pitagorin pouak, realni broj, skup
realnih brojeva, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: konstruirati duine duljina
5. Drugi korijen
Kljuni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen,
korjenovanje, priblina vrijednost drugog korijena.
Obrazovna postignua: procjenjivati vrijednosti
drugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja;
procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugoga
korijena; izraunavati i priblino odreivati drugi
korijen uporabom depnoga raunala.
2 i 3 , prikazati na brojevnom pravcu toke

pridruene realnim brojevima.
13. Grafovi funkcija y = x 2 i y = x
Kljuni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija
6. Raunanje s korijenima
y = x 2 , funkcija y = x , parabola.
Kljuni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje,

djelomino korjenovanje, racionalizacija nazivnika.
Obrazovna postignua: raunati sa korijenima;
djelomino korjenovati; racionalizirati nazivnik
Obrazovna postignua: izraunati vrijednost funkcije

za odreene vrijednosti argumenta x; rjeavati
jednadbu x2=a; crtati grafove funkcija
a .
b
y = x 2 i y = x ; odrediti ili procijeniti

koordinate toaka na grafu.
7. Pitagorin pouak
14. Vektori
Kljuni pojmovi: pouak, Pitagorin pouak, obrat

pouka.
Obrazovna postignua: znati izreku, smisao i zorni
dokaz Pitagorina pouka; izrei obrat Pitagorina
pouka te izraunati duljinu jedne stranice
pravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalih
stranica.
Kljuni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotni

vektori.
Obrazovna postignua: crtati zadane vektore,
prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.
15. Zbrajanje i oduzimanje vektora

Kljuni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora,
oduzimanje vektora, razlika vektora.
251
Matematika
Obrazovna postignua: zbrajati i oduzimati vektore

primjenom pravila trokuta.
23. Ortogonalna projekcija toaka na ravninu.

Udaljenost toke od ravnine
Kljuni pojmovi: ortogonalna projekcija toke na
ravninu, udaljenost toke od ravnine.
Obrazovna postignua: odrediti ortogonalnu
projekciju toke i duine na ravninu; odrediti
udaljenost toke od ravnine.
16. Translacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija
(usporedni pomak).
Obrazovna postignua: translatirati toku, duinu,
pravac, trokut i krunicu; prepoznati lik koji je nastao
translacijom drugoga.
24. Prizma
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mrea
prizme.
Obrazovna postignua: prepoznati i opisati prizme;
odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skicirati
prizme i njihove mree.
17. Osna simetrija

Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, osna
simetrija, os simetrije.
Obrazovna postignua: odreivati osnosimetrinu
sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice;
prepoznati osnosimetrian lik; konstruirati simetralu
duine i simetralu kuta.
25. Oploje i obujam prizme

Kljuni pojmovi: prizma, oploje prizme, obujam
(volumen) prizme.
Obrazovna postignua: odreivati oploje i obujam
prizme.
18. Centralna simetrija

Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralna
simetrija, centar (sredite) simetrije.
Obrazovna postignua: odreivati centralnosimetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i
krunice; prepoznati centralnosimetrini lik;
odreivati centar simetrije.
26. Piramida
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mrea
piramide.
Obrazovna postignua: prepoznati i opisati piramide;
odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida;
crtati skice piramida i njihove mree.
19. Rotacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija
(vrtnja), sredite rotacije, kut rotacije.
Obrazovna postignua: rotirati zadani lik ako je
zadano sredite rotacije i njezin kut.
27. Oploje i obujam piramide

Kljuni pojmovi: piramida, oploje piramide, obujam
piramide.
Obrazovna postignua: odrediti obujam i oploje
piramide.
20. Toke, pravci i ravnine u prostoru

Kljuni pojmovi: toka, pravac, ravnina, prostor.
Obrazovna postignua: znati da je ravnina odreena s
tri nekolinearne toke; odrediti ravninu ako su joj
zadane neke toke; odrediti (na modelu kvadra)
pripada li neka toka nekoj ravnini.
28. Valjak. Oploje i obujam valjka

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mrea
valjka, oploje valjka, obujam valjka.
Obrazovna postignua: crtati skicu valjka i njegovu
mreu; izraunati obujam i oploje valjka.
21. Meusobni poloaji pravaca i ravnina

Kljuni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi.
Obrazovna postignua: na modelu kvadra odrediti
meusobne poloaje pravaca i ravnina; znati sustavno
prebrojati sve pravce odreene danim tokama koji su
usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom
ravninom.
29. Stoac. Oploje i obujam stoca

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, stoac, izvodnica
stoca, mrea stoca, oploje stoca, obujam stoca.
Obrazovna postignua: crtati skicu stoca i njegovu
mreu; izraunavati obujam i oploje stoca.
22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost

dviju ravnina
30. Kugla i sfera. Oploje i obujam kugle

Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjer
kugle, sfera, oploje kugle, obujam kugle.
Obrazovna postignua: crtati skicu sferu i kuglu;
uoavati glavne krunice; izraunati oploje i obujam
kugle.
Kljuni pojmovi: okomitost pravca i ravnine,

okomitost dviju ravnina.
Obrazovna postignua: na modelu kvadra prepoznati
je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije;
prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne;
nabrojiti pravce odreene danim tokama koji su
okomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje su
okomite na danu ravninu.
252
Priroda i drutvo
PRIRODA I DRUTVO
UVOD
1. RAZRED
Nastava prirode i drutva u razrednoj nastavi ponajprije

pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnom
razvoju uenika.
Nastavni predmet ujedinjuje sadraje razliitih
znanstvenih podruja, prirodoslovnih i drutvenih (kemije,
fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika,
informatike...). Tijekom pouavanja uenici trebaju
ovladati kljunim pojmovima koji omoguuju
nadograivanje sadraja prirodnih i drutvenih predmeta u
viim razredima osnovne kole.
Nastavni plan prirode i drutva u prvom, drugom i treem
razredu ukljuuje 70 nastavnih sati godinje (2 kolska sata
tjedno), a u etvrtom 105 nastavnih sati godinje (3 kolska
sata tjedno).
TEME
1. Ja sam uenik
Kljuni pojmovi: uenik, uitelj, razred.
Obrazovna postignua: primjenjivati osnovna pravila
pristojnoga ponaanja (pozdravljanje, ispriavanje,
iskazivanje molbe).
2. Moja kola
Kljuni pojmovi: uionica, naziv kole.
Obrazovna postignua: znati naziv svoje kole;
imenovati prostorije u koli; navesti njihovu
namjenu; snalaziti se u koli.
3. ivot i rad u koli
CILJ
Kljuni pojmovi: djelatnici u koli, kuni red kole.

Obrazovna postignua: upoznati djelatnike u koli
(ravnatelj, struni suradnici, tehniko osoblje),
primjenjivati najvanije odredbe kunoga reda
(poetak nastave, ponaanje u uionici i izvan nje).
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti

sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih
imbenika koji djeluju u ovjekovu prirodnom i
drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos prema
ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati
razliite stavove i miljenja te poticati znatielju za
otkrivanjem pojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici.
4. Snalazimo se u prostoru
Kljuni pojmovi: poloaj u prostoru.
Obrazovna postignua: odrediti poloaj predmeta u
prostoru, snalaziti se u prostoru prema zadanim
odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza,
naprijed, natrag).
ZADAE
Uenik treba:
E upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi u
neposrednom okruenju,
E upoznati svoje okruenje (obitelj, razred, kolu,
mjesto, zaviaj, dravu),
E istraivati i upoznavati zaviajne posebnosti (kulturu,
obiaje i sl.),
E razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu,
E otkrivati i upoznavati ivu i neivu prirodu, njezinu
raznolikost, povezanost i promjenljivost,
E oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema ivim
biima i prirodi kao cjelini,
E razvijati potovanje prema prirodnoj, kulturnoj i
drutvenoj sredini te odgovoran odnos prema
okoliu,
E razvijati
i sustavno unaprjeivati zdravstvenohigijenske navike,
E biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaanje u
prometu (pridravanje propisa),
E upoznati svoja prava i dunosti i prava drugih ljudi u
neposrednom okruenju.
5. lanovi obitelji
Kljuni pojmovi: obitelj, lanovi obitelji.
Obrazovna postignua: imenovati lanove svoje
obitelji.
6. ivot u obitelji
Kljuni pojmovi: zanimanje, dunosti.
Obrazovna postignua: navesti ime se bave roditelji,
nabrojiti svoje dunosti (briga o kunim ljubimcima).
7. Dom
Kljuni pojmovi: dom, stan, kua.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: dom,
stan, kua.
8. Odgovorno ponaanje u domu

Kljuni pojmovi: sigurnost, odgovornost, opasnost.
Obrazovna postignua: potovati upute o
odgovornom ponaanju kada je uenik sam u domu
ili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti.
9. Mjesto u kojem ivim

Kljuni pojmovi: rodno mjesto, mjesto stanovanja.
Obrazovna postignua: znati naziv mjesta stanovanja i
tono navesti svoju adresu.
253
Priroda i drutvo
10. Promet
20. Osobna istoa
Kljuni pojmovi: promet, prometnica, pjeaci, vozai,

vozila.
Obrazovna postignua: razumjeti potrebu potovanja
prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u
prometu kao pjeak ili voza bicikla.
Kljuni pojmovi: istoa, osobna istoa.

Obrazovna postignua: razumjeti i znati objasniti
vanost odravanja osobne istoe.
21. Zdravlje
Kljuni pojmovi: zdravlje, pravilna prehrana, zatita
od bolesti.
Obrazovna postignua: razumjeti vanost redovite i
zdrave prehrane, ouvanja zdravlja, lijeenja i
cijepljenja.
11. Ponaanje pjeaka u prometu

Kljuni pojmovi: pjeak, pjeaki prijelaz, semafor.
Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno
kretanje prometnicom i prelaenje preko nje; funkcija
pjeakoga prijelaza i semafora.
22. istoa okolia
12. Put od kue do kole
Kljuni pojmovi: okoli.

Obrazovna postignua: spoznati vanost odravanja
istoe prostora, predmeta i okolia; prepoznati
utjecaj ovjeka na okoli.
Kljuni pojmovi: sigurnost u prometu.

Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno i
samostalno kretanje od kue do kole (uenik pjeak,
kolski autobus, tramvaj...).
23. Blagdani
13. Priroda se mijenja (jesenske promjene)
Kljuni pojmovi: blagdan

Obrazovna postignua: sudjelovati u obiljeavanju
blagdana; estitanje blagdana.
Kljuni pojmovi: jesen.

Obrazovna postignua: uoiti jesenske promjene u
neposrednoj okolini i njihov utjecaj na ivot.
* Tijekom kolske godine obiljeavamo Dane kruha, Boi,

Uskrs i Dan dravnosti. Dane spomena na mrtve uenici
obiljeavaju sa svojim obiteljima.
14. Zima
Kljuni pojmovi: zima, snijeg.
Obrazovna postignua: uoavati promjene u prirodi i
njihov utjecaj na ivot; razlikovati zimu od jeseni.
2. RAZRED
15. Priroda se budi - proljee

Kljuni pojmovi: proljee, vjesnici proljea.
Obrazovna postignua: imenovati tipine vjesnike
proljea; uoavati i pratiti promjene u prirodi i njihov
utjecaj na ivot; razlikovati jesen, zimu i proljee.
TEME
1. Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima

Kljuni pojmovi: pristojno ponaanje, uenika prava
i dunosti, razumijevanje, uvaavanje.
Obrazovna postignua: pristojno se ponaati u koli i
izvan nje; mirno rjeavati sukobe, meusobno se
pomagti i uvaavati; upoznati prava i dunosti
uenika.
16. Blii se ljeto

Kljuni pojmovi: ljeto, ljetovanje, godinja doba.
Obrazovna postignua: uoavati i pratiti promjene u
prirodi i njihov utjecaj na ivot; razlikovati godinja
doba prema najvanijim obiljejima (naelo
zaviajnosti).
2. Obitelj
Kljuni pojmovi: ua obitelj, ira obitelj.
Obrazovna postignua: razlikovati uu i iru obitelj;
imenovati lanove ue obitelji (otac, majka, djeca) i
ire obitelji (roditelji, djeca, djedovi i bake).
17. Dan, doba dana

Kljuni pojmovi: dan, doba dana.
Obrazovna postignua: razlikovati doba dana;
snalaziti se u vremenu (odrediti i imenovati jutro,
prije podne, podne, poslije podne, veer, no).
3. Rodbina
Kljuni pojmovi: rodbina.
Obrazovna postignua: znati da je svaka obitelj
proirena rodbinom.
18. Dani u tjednu

Kljuni pojmovi: tjedan.
Obrazovna
postignua:
imenovati
pravim
redoslijedom sve dane u tjednu; nauiti da je tjedan
razdoblje od sedam dana.
4. Kultura stanovanja
Kljuni pojmovi: obiteljska kua, stambena zgrada,
zajednike prostorije.
Obrazovna postignua: razlikovati obiteljsku kuu i
stambenu zgradu; imenovati zajednike prostorije u
stambenoj zgradi (stubite, dizalo, podrum, tavan);
upoznati kuni red i usvojiti pravila ponaanja u zgradi.
19. Juer, danas, sutra

Kljuni pojmovi: juer, danas, sutra.
Obrazovna postignua: pravilno
pojmove: juer, danas, sutra.
primjenjivati
254
Priroda i drutvo
Obrazovna postignua: uoiti glavna vremenska
obiljeja jeseni u zaviaju; razlikovati listopadno i
zimzeleno (vazdazeleno) drvee u zaviaju; povezati
vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i
ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).
5. Kuanski ureaji
Kljuni pojmovi: kuanski ureaji.
Obrazovna postignua: upoznati kuanske ureaje i
njihovu svrhovitost; uoiti vanost pravilne uporabe
ispravnih kuanskih ureaja.
15. Zima u zaviaju
6. Zatita od poara
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi.

Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja zime u
mjestu u kojem ivimo; povezati vremenske
promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet
i rad ljudi (selo/grad).
Kljuni pojmovi: poar, vatrogasci, vatrogasni ureaj.

Obrazovna postignua: razlikovati vatru od poara;
uoiti opasnost i tetne posljedice poara (osobito
umskoga); upoznati mjere opreza; znati telefonski
broj vatrogasne slube (93, 112); poslati pravilnu
poruku o mjestu poara.
16. Proljee u zaviaju

Kljuni pojmovi: promjene u prirodi.
Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja
proljea; povezati vremenske promjene i njihov
utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi
(selo/grad).
7. Upoznajmo svoje mjesto

Kljuni pojmovi: sredite mjesta (sela, grada).
Obrazovna postignua: upoznati znaajne graevine
u blizini kole.
8. Moj zaviaj
17. Ljeto u zaviaju
Kljuni pojmovi: zaviaj.

Obrazovna postignua: upoznati zaviaj u kojem
uenik ivi; zamjeivati posebnosti svojega zaviaja:
izgled, biljke, ivotinje (domae ivotinje, divlje
ivotinje), djelatnost ljudi.
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, turizam.

Obrazovna postignua: povezati vremenske promjene
i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi
(selo/grad).
18. Zatita i uvanje okolia
9. Zanimanja ljudi
Kljuni pojmovi: ovjek, okoli, otpad, smee,

oneienje.
Obrazovna postignua: razumjeti utjecaj ovjeka na
okoli, navesti postupke kojima uenici mogu
pridonijeti zatiti, ouvanju i unaprijeenju okolia,
razlikovati otpad od smea i razvrstavati ga u
odgovarajue spremnike.
Kljuni pojmovi: zanimanja ljudi.

Obrazovna postignua: upoznati razliita zanimanja u
neposrednom okruenju.
10. Kulturne ustanove

Kljuni pojmovi: kulturne ustanove
Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati
kulturne ustanove u zaviaju; znati osnovnu namjenu
pojedinih kulturnih ustanova.
19. Ura (sat)

Kljuni pojmovi: ura, jedinice za vrijeme.
Obrazovna postignua: upoznati i imenovati jedinice
za mjerenje vremena na uri-satu, minuta, sekunda;
oitati vrijeme na uri (satu).
11. Vode u zaviaju

Kljuni pojmovi: vode tekuice/vode stajaice/
Jadransko more.
Obrazovna postignua: upoznati najpoznatije vode u
zaviaju i odrediti ih (stajaica - tekuica - more).
20. Mjesec, godina

Kljuni pojmovi: mjesec, godina, datum (nadnevak).
Obrazovna postignua: imenovati mjesece u godini,
odrediti redni broj mjeseca; odrediti broj dana u
mjesecu pomou kalendara, itati kalendar, napisati
datum (nadnevak).
12. Prometni znakovi

Kljuni pojmovi: prometni znakovi.
Obrazovna postignua: upoznati prometne znakove u
blizini kole; odrediti znaenje prometnih znakova
vanih za pjeake, sigurno se kretati prometnicom.
21. Dijete
Kljuni pojmovi: djevojica, djeak.
Obrazovna postignua: zamjeivati tjelesne razlike i
slinosti djeaka i djevojica.
13. Putujemo
Kljuni pojmovi: autobus, vlak, brod, zrakoplov.
Obrazovna postignua: razlikovati autobusni i
eljezniki kolodvor, zranu i brodsku luku; shvatiti
vanost prometne povezanosti u zaviaju.
22. Zdravlje
Kljuni pojmovi: higijenske navike, zdravlje i bolest.
Obrazovna postignua: usvojiti osnovne higijenske
navike; razumjeti povezanost higijenskih navika i
zdravlja; odijevati i obuvati istu odjeu i obuu u
14. Jesen u zaviaju

Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, listopadno
drvee, zimzeleno (vazdazeleno) drvee.
255
Priroda i drutvo
skladu s vremenskim okolnostima i prigodama;

razumjeti vanost boravka na svjeem zraku i
bavljenja portom.
5. Izgled zaviaja*
a/ nizinski zaviaj
Kljuni pojmovi: nizinski zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj
regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati
zaviajnu regiju na zemljovidu.
23. Prehrana
Kljuni pojmovi: obroci, namirnice, prehrana.
Obrazovna postignua: upoznati namirnice vane za
nae zdravlje; uoiti povezanost raznolike i redovite
prehrane sa zdravljem.
b/ breuljkasti zaviaj
24. Zdravstvene ustanove
Kljuni pojmovi: breuljkasti zaviaj.

Kljuni pojmovi: zdravstvena ustanova, zdravstveni

djelatnici, hitna pomo.
Obrazovna postignua: upoznati zdravstvene
ustanove i zdravstveno osoblje (lijenik, medicinska
sestra, stomatolog /zubar/, ljekarnik), poslati pravilnu
poruku o potrebi hitne pomoi - telefonski broj 94
(112).
c/ gorski zaviaj
Kljuni pojmovi: gorski zaviaj.
25. Blagdani i praznici

Kljuni pojmovi: blagdan, praznik.
Obrazovna postignua: obiljeiti blagdane i praznike
u RH; upoznati tradicionalne obiaje obiljeavanja
blagdana.
d/ primorski zaviaj
3. RAZRED
Kljuni pojmovi: primorski zaviaj.

TEME
1. Strane svijeta
Kljuni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta.
Obrazovna postignua: odrediti glavne i sporedne
strane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovati
strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema
tome se snalaziti.
6. Vode zaviaja
Kljuni pojmovi: vode tekuice, vode stajaice, ivi
svijet.
Obrazovna postignua: razlikovati vode tekuice od
voda stajaica; uoavati, razlikovati i imenovati vode
u zaviajnom podruju, prepoznati najpoznatije biljke
i ivotinje u vodama.
2. Stajalite i obzor
Kljuni pojmovi: stajalite, obzor (vidokrug,
horizont).
Obrazovna postignua: odrediti stajalite i obzor;
snalaziti se pomou kompasa, s pomou Sunca ili
nekih znakova na zemlji.
7. Znaenje vode za ivot ljudi

Kljuni pojmovi: ovjek, voda.
Obrazovna postignua: razumjeti vanost vode za
ivot ljudi, biljaka i ivotinja; upoznati razliite naine
vodoopskrbe; razlikovati istu od pitke vode; uoiti
utjecaj ovjeka na oneienje i potronju vode.
3. Plan mjesta
Kljuni pojmovi: plan.
Obrazovna postignua: snalaziti se na planu mjesta ili
dijela grada.
8. Pokus
4. Zemljovid
Kljuni pojmovi: pokus, promjena stanja vode:

tekuina, led, vodena para.
Obrazovna postignua: izvoditi jednostavne pokuse i
zakljuke o pojavnim oblicima vode.
Kljuni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta

- zemljovid.
zaviaja na modelu reljefa; razlikovati znaenje
tonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se na
zemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati na
zemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje,
prometnicu.
9. Jadransko more
Kljuni pojmovi: more, obala, otok i poluotok.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: obala,
otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda
256
Priroda i drutvo
prema izgledu, okusu, veliini i razliitom biljnom i

ivotinjskom svijetu koji ga obogauje.
17. Promet
Kljuni pojmovi: kopneni, zrani i vodeni promet.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste prometnica
koje povezuju zaviaj s drugim mjestima te pokazati
cestu ili prugu na zemljovidu zaviajne regije ili na
zemljovidu RH; razlikovati vrste gradskoga prijevoza;
pridravati se prometnih pravila i sigurno se kretati
prometnicom.
10. Podneblje, vremenska obiljeja zaviajne

regije
Kljuni pojmovi: podneblje.
Obrazovna postignua: uoavati, pratiti, biljeiti,
usporeivati i razlikovati vremenske pojave pojedinih
godinjih doba; uoiti meusobnu ovisnost podneblja
i ivotne zajednice u zaviajnom podruju; nabrojiti
tipine biljke i ivotinje zaviaja.
18. Zdravlje
Kljuni pojmovi: briga za osobno zdravlje, zarazne
bolesti, lijeenje.
Obrazovna postignua: razumjeti nain prijenosa
zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju); pridravati
se lijenikih uputa; znati prepoznati zlostavljanje i
zatraiti pomo.
11. Gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije

Kljuni pojmovi: gospodarstvo, gospodarske
djelatnosti.
Obrazovna
postignua:
upoznati
znaajne
gospodarske djelatnosti zaviaja; uoiti i razumjeti
vezu djelatnosti ljudi sa izgledom zaviaja i prirodnim
uvjetima.
* Obrauju se: zaviajna regija u kojoj uenik ivi, vode u

zaviajnoj regiji, vremenska obiljeja zaviajne regije,
gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije.
12. Gospodarstvo i kvaliteta okolia

Kljuni pojmovi: zatita i uvanje okolia.
Obrazovna postignua: upoznati i razumjeti vezu
izmeu djelatnosti ljudi i oneienja okolia i navesti
primjere iz zaviaja; predlagati mjere zatite; upoznati
jednu zakonom zatienu biljku ili ivotinju.
4. RAZRED
TEME
1. Priroda
Kljuni pojmovi: priroda, iva i neiva priroda,
ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam prirode;
razlikovati ivu od neive prirode; uoiti suodnos
ive i neive prirode i uvjeta ivota.
13. Moja upanija

Kljuni pojmovi: upanija.
Obrazovna postignua: upoznati upanijsko sredite
ili grad u zaviaju; pronai ga na zemljopisnoj karti;
razumjeti znaaj sredita za ivot ljudi.
2. Sunce - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: sunce, svjetlost, toplina.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost sunca i
ivota na Zemlji; tititi se od tetnoga djelovanja
sunca.
14. Sadanjost, prolost i budunost - predci i

potomci
Kljuni pojmovi: sadanjost, prolost, budunost,
predci, potomci.
Obrazovna postignua: razlikovati prolost, sadanjost
i budunost na temelju dogaaja iz vlastite prolosti i
prolosti svojih predaka; razlikovati predke i
potomke.
3. Voda - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: svojstva vode, kruenje vode u
prirodi, vrelite, ledite.
Obrazovna postignua: upoznati osnovna svojstva
vode na temelju pokusa; razumjeti kruenje vode u
prirodi; razumjeti utjecaj ovjeka na oneienje,
uvanje i potronju vode.
15. Vremenska crta

Kljuni pojmovi: lenta ili crta vremena.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam desetljee,
stoljee i tisuljee; snalaziti se na vremenskoj crti
(lenti vremena) - odrediti stoljee.
4. Zrak - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: zrak, svojstva zraka, sastav zraka.
Obrazovna postignua: upoznati svojstva zraka na
temelju pokusa; znati sastav zraka (kisik, duik,
ugljikov dioksid); razumjeti vanost zraka za ivot;
razumjeti vanost zatite zraka od oneienja.
16. Moj zaviaj u prolosti

Kljuni pojmovi: kulturno - povijesni spomenici
zaviaja.
Obrazovna
postignua:
upoznati
vane
kulturnopovijesne spomenike zaviaja; istraivati i
povezivati temeljem povijesnih izvora (predmeti,
fotografije, mape, karte...).
5. Tlo - uvjet ivota

Kljuni pojmovi: tlo, svojstva tla.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste tla (boja,
izgled); znati da je najplodnije tlo crnica.
257
Priroda i drutvo
6. ivot biljke
14. Moje tijelo
Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa, korijen, stabljika,

list, cvijet, plod.
Obrazovna postignua: razlikovati glavne dijelove
biljke; razumjeti osnovnu ulogu glavnih dijelova
biljke; uoiti vanost biljaka za ivot.
Kljuni pojmovi: promjene na tijelu, pubertet.

Obrazovna postignua: razumjeti da se rastom i
razvojem mijenja tijelo i ponaanje (pubertet);
razumjeti vanost pravilne prehrane i tjelesne
aktivnosti; razumjeti tetnost ovisnosti; prepoznavati
razliite oblike zlostavljanja; znati kome se obratiti u
sluaju problema.
7. ivot ivotinja
Kljuni pojmovi: domae ivotinje, divlje ivotinje.
Obrazovna postignua: razlikovati skupine ivotinja
prema vrsti prehrane; objasniti meusobnu ovisnost
biljaka i ivotinja.
15. Hrvati i nova domovina

Kljuni pojmovi: Hrvati, kranstvo.
Obrazovna postignua: odrediti vrijeme doseljenja
Hrvata u novu domovinu; odrediti stoljee primanja
kranstva; upoznati najznaajnije vladare iz dinastije
Trpimirovi (Tomislav, Kreimir, Zvonimir).
8. Travnjak
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: razumjeti povezanost biljaka i
ivotinja u ivotnoj zajednici travnjaka; upoznati
nekoliko najpoznatijih biljaka i ivotinja travnjaka.
16. Hrvatska u europskom okruenju

Kljuni pojmovi: povijest, drava, zajednica.
Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska
tijekom povijesti imala svoju dravu i bila u zajednici
s drugim narodima.
9. uma
Obrazovna postignua: razlikovati listopadnu,
zimzelenu (vazdazelenu) i mjeovitu umu; upoznati
najpoznatije umske ivotinje; uoiti meusobnu
ovisnost biljaka i ivotinja ume; uoiti razloge
ugroenosti ivotne zajednice i navesti naine zatite
(poar), znati da je nestruno ubiranje gljiva i umskih
plodova opasno za ivot.
17. Kulturnopovijesne znamenitosti RH

Kljuni pojmovi: spomenici UNESCO-a.
Obrazovna postignua: upoznati dio hrvatske
povijesti na temelju najblieg kulturnopovijesnoga
spomenika /gradovi i spomenici UNESCO-a, koji su
dio svjetske batine.
18. Samostalna Republika Hrvatska
10. More
Kljuni pojmovi: samostalna i neovisna drava,

Domovinski rat, Europska unija.
Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska bila
u sastavu Jugoslavije, osamostalila se, a zatim je
pobjedom u Domovinskom ratu obranila svoju
samostalnost, svoju budunost planira ostvariti u
zajednici s europskim narodima; razumjeti znaenje
pojma Domovinski rat (obrana od agresije na
domovinu); znati da je 1991. proglaena samostalna
RH; imenovati prvoga predsjednika RH; imenovati
sadanjega predsjednika RH.

Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati
najpoznatije biljke i ivotinje u moru i uz more;
razumjeti vanost mora za RH (turizam,
brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneienja
mora i razumjeti vanost ouvanja istoe mora.
11. Prirodne posebnosti Republike Hrvatske

Kljuni pojmovi: zatiena podruja, nacionalni
parkovi, parkovi prirode.
Obrazovna postignua: upoznati nacionalne parkove
u RH; nabrojiti parkove prirode i zatiena podruja
u svojem zaviaju; razumjeti vanost zatite biljaka i
ivotinja u RH.
19. Simboli domovine

Kljuni pojmovi: simbol, zastava, grb, himna, hrvatska
kuna.
Obrazovna postignua: nabrojiti simbole RH; opisati
simbole RH; znati da svaka drava ima svoje simbole.
12. ovjek
Kljuni pojmovi: ovjek, zajednica, ljudska prava.
Obrazovna postignua: razumjeti ovjekov ivot i
ulogu u zajednici; razumjeti jednakost i prava svih
ljudi u zajednici; upoznati vana prava djeteta.
20. Zagreb - glavni grad RH

Kljuni pojmovi: glavni grad, politiko sredite
(Markov trg).
Obrazovna postignua: imenovati glavni grad RH i
odrediti mu smjetaj na zemljovidu; objasniti da je
Zagreb danas politiko, kulturno, upravno,
zdravstveno, prosvjetno, portsko sredite RH;
upoznati najznaajnije kulturno-povijesne spomenike
grada.
13. Ljudsko tijelo

Kljuni pojmovi: dijelovi tijela, organizam.
Obrazovna postignua: razumjeti da je ljudsko tijelo
cjelina (organizam); znati vanost uvanja tijela od
ozlijeda i tetnih utjecaja.
258
Priroda i drutvo
b.
21. Stanovnitvo RH
Kljuni pojmovi: narod, jezik, vjera.
Obrazovna postignua: imenovati narod i nacionalne
manjine koji ine stanovnitvo RH; imenovati
slubeni jezik i pismo u RH; nabrojati vjere u RH.
22. RH i susjedne zemlje

Kljuni pojmovi: susjedne zemlje, prirodne i umjetne
granice.
Obrazovna postignua: odrediti na zemljovidu
susjedne zemlje; razlikovati prirodne i umjetne
granice i pokazati ih na zemljovidu; objasniti vanost
prometne i gospodarske povezanosti sa susjednim
dravama.
c.
d.
Prirodno- zemljopisni uvjeti breuljkastih

krajeva
25. Primorski krajevi Republike Hrvatske

a.
b.
Povijesne
i
kulturne
breuljkastih krajeva
znamenitosti
c.
Naselja primorskih krajeva
Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela.

Obrazovna postignua: nabrojiti i na karti pokazati
gradska sredita, opisati izgled naselja.
Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki

obiaji (narodna batina).
Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
d.
Povijesne i kulturne znamenitosti

primorskih krajeva

spomenike i nabrojiti najpoznatije povijesne osobe
svojega kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
24. Nizinski krajevi Republike Hrvatske
a.
Gospodarstvo primorskih krajeva RH
Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti.

Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost
prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost
gospodarstva primorskih krajeva za cijelu RH.
Naselja breuljkastih krajeva

Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.
d.
Prirodno-zemljopisni uvjeti primorskih

krajeva
Kljuni pojmovi: izgled primorskih krajeva, reljef,

podneblje.
Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu
pokazati primorske krajeve RH i zaviajna podruja
primorskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke i gore; nabrojiti najpoznatije vjetrove; uoiti
obiljeja (reljef, podneblje) primorskih krajeva.
Gospodarstvo breuljkastih krajeva RH

prirodno zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti breuljkastih krajeva;
razumjeti vanost gospodarstva breuljkastih krajeva
za cijelu RH.
c.
Povijesne i kulturne znamenitosti

nizinskoga kraja

spomenike i najpoznatije povijesne osobe svoga kraja;
upoznati puke obiaje kraja u kojem se ivi.
Kljuni pojmovi: breuljkasti kraj, reljefna obiljeja,

podneblje.
pokazati breuljkaste krajeve RH i zaviajna podruja
breuljkastih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke i breuljke breuljkastih krajeva; uoiti obiljeja
reljefa i podneblja breuljkastih krajeva.
b.
Naselja nizinskih krajeva

Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.
23. Breuljkasti krajevi Republike Hrvatske

a.
Gospodarstvo nizinskih krajeva RH

osnovne gospodarske djelatnosti nizinskoga kraja;
razumjeti vanost gospodarstva nizinskih krajeva za
RH.
Prirodno-zemljopisni uvjeti nizinskih

krajeva RH
Kljuni pojmovi: izgled nizinskih krajeva, reljefna

obiljeja, podneblje.
pokazati nizinske krajeve RH i zaviajna podruja
nizinskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke; uoiti vanost rijeka, ali i tete (poplave);
uoiti obiljeja (reljef, podneblje) nizinskih krajeva.
259
Priroda i drutvo
c.
26. Gorski krajevi Republike Hrvatske

a.
Prirodno-zemljopisni uvjeti gorskih krajeva
Kljuni pojmovi: izgled gorskih krajeva, reljef,

podneblje.
pokazati gorske dijelove RH i zaviajna podruja
gorskih dijelova; pokazati na zemljovidu najvee
rijeke i gore; uoiti obiljeja (reljef, podneblje)
gorskih krajeva.
b.
Naselja gorskih krajeva

Obrazovna postignua: nabrojiti i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati izgled naselja i sela.
d.
Povijesne i kulturne znamenitosti gorske

Hrvatske

spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
Gospodarstvo gorskih krajeva

osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost
gospodarstva gorskih krajeva za cijelu RH.
260
Priroda
PRIRODA
Od etiri predloene zajednice uma obrauje se
jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje.
Po elji uitelja, ume je mogue obraivati po
slojevima.
** Od dviju predloenih vrsta kopnenih voda obrauje
se jedna, koja je znakovita za kraj u kojem kola
djeluje.
*** Od dviju predloenih zajednica travnjaka obrauje se
jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje.
UVOD
Nastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne kole

omoguuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovno
poimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruja
prirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uenikove
cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu.
Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjem
razliitih podruja, zajednica i procesa s razliitih stajalita.
Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta
(geografija, tehnika kultura, hrvatski jezik, tjelesna i
zdravstvena kultura).
Smanjivanje koliine injenica koje uenik treba
zapamtiti omoguuje vie aktivnoga ukljuivanja uenika
u nastavni proces.
5. RAZRED
TEME
1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode

Kljuni pojmovi: iva i neiva priroda, prirodne
znanosti, povealo, svjetlosni mikroskop (sitnozor),
mikroskopski preparat.
Obrazovna postignua: prepoznati da je priroda sve
to postoji; navesti to prouava biologija; obrazloiti
kako promatramo prirodu; opisati osnovne osobine
ivih bia; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati
pribor za mikroskopiranje; pripremiti svjei preparat
za mikroskopiranje; praktinim radom samostalno
prikazati izotravanje vidnoga polja pod malim
poveanjem mikroskopa.
CILJ
Nastava prirode treba potaknuti zanimanje uenika za
cjelovitost prirode, za njezino istraivanje i razumijevanje
na temelju znanstvenih spoznaja i dostignua.
ZADAE
Uenicima treba:
E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasniti
osnovne zakonitosti prirode,
E poticati zanimanje za opaanje u prirodi, istraivanje i
logino zakljuivanje o sastavnicama i ustroju ivoga
svijeta,
E razvijati svijest o vanosti ouvanja prirode,
E predoiti
i objasniti temeljnu grau i ulogu
organizama,
E omoguiti samostalno i tono izvoenje pokusa i
praktinih radova,
E razvijati i njegovati kritiko miljenje i zakljuivanje
na temelju opaanja,
E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje,
E omoguiti
upoznavanje s temeljnim naelima
suvremenog poljodjelstva,
E pruiti mogunost za suradniko uenje i navikavanje
na zajedniki rad.
2. Od stanice do mnogostaninoga organizma

Kljuni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice;
jednostanini organizmi, mnogostanini organizmi,
dioba stanice.
Obrazovna postignua: prepoznati na crteu i
imenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanica
osnovna jedinica grae ivih bia; navesti glavne
dijelove stanice; usporediti biljnu i ivotinjsku
stanicu; pokazati i imenovati staninu stijenku,
vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostanini
organizam od mnogostaninoga organizma; povezati
diobu stanice s razmnoavanjem jednostaninih i
rastom mnogostaninih organizama.
NAPOMENE ZA ESTI RAZRED
3. Graa i uloge ivotinjskoga organizma

Kljuni pojmovi: beskraljenjaci, kraljenjaci, organ,
sustav organa.
Obrazovna postignua: razlikovati beskraljenjake od
kraljenjaka; prepoznati i imenovati predstavnike
skupina kraljenjaka; izdvojiti dijelove tijela
kraljenjaka i imenovati nekoliko organa; zakljuiti da
kraljenjaci imaju jedinstven plan grae.
Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program

pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji
odluuju koje i koliko od ponuenih tema e obraditi.
Umjesto predloenih, mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru.
Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati ako
uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih
sadraja.
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je
mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad.
Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja
dodatnih podataka.
4. Kretanje ivotinja
Kljuni pojmovi: kretanje ivotinja, organi za kretanje.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost kretanja
ivotinja; razlikovati naine kretanja u vodi, na kopnu
i u zraku; obrazloiti tvrdnju da su organi za kretanje
prilagodba organizama okoliu u kojem ive.
261
Priroda
5. ivotinje i njihova potreba za hranom i

kisikom
9. Biljka cvjetnjaa - sjemenka (klijanje)

Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa (sjemenjaa),
organi biljke cvjetnjae; graa sjemenke, klijanje,
jednosupnica, dvosupnica.
Obrazovna postignua: prepoznati biljku cvjetnjau;
imenovati organe biljke cvjetnjae, razlikovati spolne
i nespolne organe biljke cvjetnjae; protumaiti
klijanje; navesti i dokazati uvjete klijanja; prepoznati
povoljan poloaj klice u sjemenci.
Kljuni pojmovi: probavilo i zubalo, biljoder,

mesoder, sveder, disanje i krvotok.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane za
ivot organizama; prepoznati i imenovati organe
probavnoga sustava; usporediti prilagodbe probavila
na razliitu vrstu hrane; razlikovati biljodere,
mesodere i svedere; odrediti to je krvotok te
obrazloiti njegovu vanost za ivot; imenovati
dijelove krvotoka i organa za disanje i navesti
primjere njihove vanosti i vanost izluivanja za
ivot.
10. Korijen - graa i uloga

Kljuni pojmovi: graa korijena, uloge korijena,
difuzija i osmoza.
Obrazovna postignua: opisati grau korijena;
izdvojiti uloge korijena kao organa biljke cvjetnjae;
obrazloiti ulogu korijenovih dlaica; obrazloiti
vanosti difuzije i osmoze za ivot biljke.
6. Razmnoavanje i ponaanje ivotinja

Kljuni pojmovi: nespolno razmnoavanje, spolno
razmnoavanje, briga za potomstvo, zajednice
ivotinja, ponaanje ivotinja.
Obrazovna postignua: razlikovati nespolno i spolno
razmnoavanje; prikazati temeljne znaajke
razmnoavanja riba, ptica i sisavaca; obrazloiti kako
iva bia osiguravaju razmnoavanjem opstanak vrste;
povezati razmnoavanje ivotinja s brojnou
potomaka i brigom za potomstvo; imenovati neke
zajednice ivotinja; navesti oblike ponaanja ivotinja
kao prilagodbu na nain ivota u prirodi.
11. Stabljika - graa i uloga

Kljuni pojmovi: vrste stabljika, uloge stabljike,
kapilarnost.
Obrazovna postignua: razlikovati zeljaste i drvenaste
stabljike; prepoznati podzemne stabljike (lukovica,
gomolj i podanak); obrazloiti ulogu stabljike;
istaknuti vanost kapilarnosti; opisati uzlazni tok vode
u biljci.
7. ovjekove ivotne potrebe i prehrambene

navike
12. List - graa i uloga

Kljuni pojmovi: list.
Obrazovna postignua: opisati vanjsku grau lista;
prepoznati staninu grau lista, kloroplaste, pui i
lisne ile; na temelju pokusa istraiti pojavu
transpiracije, fotosinteze i disanja biljaka; navesti
primjere vanosti procesa fotosinteze za ivot na
Zemlji; povezati grau lista s ulogom koju obavlja.
Kljuni pojmovi: bioloko (prirodno), drutveno

(socijalno) i misaono bie; hrana i hranjive tvari,
pravilna prehrana.
Obrazovna postignua: obrazloiti povezanost
biolokih potreba ovjeka s njegovim misaonim i
drutvenim potrebama; opisati naine zadovoljavanja
osnovnih ivotnih potreba; zakljuiti da ovjek
zadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem;
navesti nekoliko prava i obveza ovjeka u zajednici
(obitelj, razredni odjel, domovina); odrediti vanost
hrane za organizam; imenovati hranjive tvari;
obrazloiti vanost pravilne prehrane i predloiti
dnevne obroke; opisati pravilne prehrambene navike.
8. Pubertet sazrijevanju
promjene
tekoe
13. Cvijet i plod - graa i uloga

Kljuni pojmovi: cvijet, cvat, opraivanje, plod,
rasprostranjivanje biljaka.
Obrazovna postignua: opisati grau cvijeta i njegovu
ulogu u ivotu biljke cvjetnjae; razlikovati proces
opraivanja od oplodnje; usporediti razliite
prilagodbe cvjetova u nainu opraivanja; opisati
grau ploda i njegovu ulogu u ivotu biljke
cvjetnjae; razlikovati vrste plodova; povezati
prilagodbe plodova i sjemenaka s nainom njihova
rasprostranjivanja.
Kljuni pojmovi: pubertet, spolni sustav, higijena

tijela, ovisnost.
Obrazovna postignua: obrazloiti to je pubertet;
prepoznati promjene (fizike, spolne i psihike) koje
se dogaaju u pubertetu; povezati pojave mjesenice
i polucije sa spolnim sazrijevanjem; razlikovati
unutarnje organe za razmnoavanje mukaraca
(sjemenici, sjemenovodi, mokrana cijev) i ena
(jajnici, jajovodi, maternica, rodnica); obrazloiti
potrebu odravanja higijene i stei pravilne higijenske
navike; navesti primjere opasnosti za zdravlje od
puenja, alkohola, zloporabe lijekova i droga.
14. Uzgoj i potronja hrane kod nas i u svijetu

Kljuni pojmovi: glad, vrsta, odlika (sorta), pasmina,
odabiranje i krianje.
Obrazovna postignua: obrazloiti postojanje
problema gladi u svijetu; navesti vanost proizvodnje
hrane za zadovoljavanje ivotnih potreba ovjeka;
povezati pojavu gladi uz ratove, prirodne nepogode i
epidemije bolesti; obrazloiti podrijetlo uzgojenih
biljaka i ivotinja; obrazloiti posljedice
udomaivanja, krianja i odabiranja ivotinja i biljaka
eljenih osobina.
262
Priroda
2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazelene

ume
15. Uzgoj i zatita biljaka i ivotinja

Kljuni pojmovi: tlo, gnojidba, zatita biljaka, seosko
gospodarstvo i farma, zatita domaih ivotinja.
Obrazovna postignua: navesti temeljne spoznaje o
naelima suvremenoga poljodjelstva u smislu
ouvanja okolia i prirodne ravnotee; obrazloiti to
je tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o emu
ovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnim
i prirodnim gnojivima; odrediti to je kompost i
zelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva od
bioloke zatite; prepoznati najpoznatije vrste voa,
povra i itarica koje koristimo u prehrani; istaknuti
vrijednost voa, povra i itarica u svakodnevnoj
prehrani; navesti primjere koristi koje ovjek ima od
domaih ivotinja; istaknuti naine zatite domaih
ivotinja.
Kljuni pojmovi: kontinentalna vazdazelena uma,

slojevitost ume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja
ume; usporediti ume jele i mijeane ume jele i
bukve; razlikovati slojeve ume; obrazloiti pojam
sjenovite ume; prepoznati i opisati biljke uoene na
odabranoj postaji stanita; razlikovati mahovine,
liajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih i
otrovnih vrsta gljiva.
2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene ume

Kljuni pojmovi: primorska vazdazelena uma,
primorske vazdazelene ume; razlikovati slojeve
ume; prepoznati karakteristine biljke uoene na
odabranoj postaji opisati njihove prilagodbe;
obrazloiti nastanak duika; razlikovati paprat,
liajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih i
otrovnih vrsta gljiva.
IZBORNE TEME
1. Pravilna prehrana: radionica
2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave
hrane
3. Kuni ljubimci
4. Uzgoj ukrasnih biljaka
2.4. Biljke i gljive primorske listopadne ume

Kljuni pojmovi: primorska listopadna uma,
primorske listopadne ume; razlikovati slojeve ume;
razlikovati liajeve, mahovine, paprati, gljive; navesti
primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.
6. RAZRED
TEME
1. iva bia i stanite i ivotni uvjeti

Kljuni pojmovi: jedinka, stanite, ivotni uvjeti,
hranidbeni odnosi, bioloka raznolikost.
Obrazovna postignua: razlikovati osnovne pojmove
u ustrojstvu ivoga svijeta u prirodi (jedinka,
populacija, stanite); obrazloiti pojmove ivotna
zajednica i ekoloki sustav; obrazloiti protjecanje
tvari i energije; navesti primjere prilagodba
organizama ivotnim uvjetima stanita; obrazloiti
povezanost proizvoaa, potroaa i razlagaa; istraiti
ivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti:
temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliinu
svjetlosti); povezati utjecaj ivotnih uvjeta na
opstanak i rasprostranjenost ivih bia; obrazloiti
pojam bioloka raznolikost.
2.
3.
ivotinje u umi
3.1. ivotinje kontinentalne listopadne ume
Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni
odnosi, prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee
ivotinje; opisati prilagodbe ivotinja; navesti
primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu
zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.
3.2. ivotinje kontinentalne vazdazelene ume*

odnosi; prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje;
opisati prilagodbe ivotinja; prikazati hranidbeni
odnos potkornjaka i velikoga djetlia; navesti
primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu
Biljke i gljive u umi

2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadne
ume
Kljuni pojmovi: kontinentalna listopadna uma,
kontinentalne listopadne ume; razlikovati slojeve
ume; usporediti svijetle ume sa sjenovitim;
prepoznati pitomi kesten, obini grab i kupinu;
navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta
gljiva.
3.3. ivotinje primorske vazdazelene ume

odnosi, prirodna ravnotea.
263
Priroda
vodi od onih na kopnu; usporediti ivotne uvjete u
moru s uvjetima ivota u kopnenim vodama;
raslaniti vrste voda na kopnu; istraiti na odabranoj
postaji ivotne uvjete (izmjeriti temperaturu,
prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloenost
vjetru i valovima, a prema mogunosti i druge
parametre).
opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima;

navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti ivotnu
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima; opisati
opasnosti od unesenih vrsta (mungos).
3.4. ivotinje primorske listopadne ume

odnosi; prirodna ravnotea.
opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima;
navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati
ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
8. iva bia priobalnoga i obalnoga morskog

podruja
Kljuni pojmovi: priobalno i obalno podruje, biljke
slanue, morske cvjetnjae, prilagodbe ivotinja.
Obrazovna postignua: razlikovati priobalno od
obalnoga podruja, usporediti ivotne uvjete u
priobalnom i obalnom podruju; prepoznati na
odabranoj postaji prisutne biljke, ivotinje i alge;
razvrstati prilagodbe organizama prema ivotnim
uvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjere
povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.
4. Korist od uma, oneienje i zatita

Kljuni pojmovi: gospodarenje umama, utjecaj
ovjeka na okoli, zatita ume.
Obrazovna postignua: navesti podruja s najvie
uma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruaju
ume; opisati tetna djelovanja pretjeranoga
iskoritavanja uma (erozija) i kiselih kia; istaknuti
uzroke nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta; prepoznati
ugroene i/ili zatiene biljne i ivotinjske vrste u
Hrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz ouvanje i
zatitu prirode; nabrojiti zatiena prirodna podruja
zaviaja; navesti ugroene i/ili zatiene biljne i
ivotinjske vrste u zaviaju i uzroke ugroenosti;
protumaiti bioloku raznolikost na Zemlji.
9. iva bia morskoga dna

Kljuni pojmovi: morsko dno, alge i morske
cvjetnjae, prilagodbe ivotinja, simbioza (suivot).
Obrazovna postignua: razlikovati uvjete ivota na
kamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskom
dnu; navesti prilagodbe organizama ivotu na
morskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazati
primjere povezanosti organizama kroz hranidbene
odnose.
10. iva bia u otvorenom moru

Kljuni pojmovi: otvoreno more, prilagodbe
organizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeni
odnosi.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe organizma
otvorenom moru; obrazloiti zato najvee ivotinje
ive u moru; obrazloiti ulogu biljnoga planktona u
hranidbenom lancu; prikazati primjere povezanosti
organizama kroz hranidbene odnose.
5. Energija i njezini oblici - Suneva energija

Kljuni pojmovi: energija.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Suneve
energije za ivot na Zemlji; imenovati razliite oblike
energije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednoga
oblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva goriva
posjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se ona
gorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu);
obrazloiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenu
Sunevu energiju iz prolosti; navesti mogue
posljedice pretjeranoga koritenja fosilnih goriva.
11. iva bia kopnenih voda

11.1. iva bia kopnenih voda tekuica
Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe ivih bia
ivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu
povrinske napetosti; temeljem promatranja
prepoznati karakteristine biljke, ivotinje, alge;
prikazati primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose.
6. Protok tvari i energije

Kljuni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanje
zraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline.
Obrazovna postignua: navesti povezanost protoka
tvari i energije sa ivotnim procesima u biljkama i
ivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima;
opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvari
kroz staninu membranu; objasniti na primjeru
procesa iz neive prirode protok tvari i energije.
11.2. iva bia kopnenih voda stajaica

Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljaka i
ivotinja ivotnim uvjetima; izvesti pokus i
prepoznati pojavu povrinske napetosti; temeljem
7. ivotni uvjeti u moru i u vodama na

kopnu
Kljuni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost,
svjetlost, slanost.
Obrazovna postignua: razlikovati ivotne uvjete u
264
Priroda
promatranja prepoznati karakteristine biljke,

ivotinje, alge; prikazati primjere povezanosti
organizama kroz hranidbene odnose.
12. Korist od mora i

oneienje i zatita
kopnenih
14. Iskoritavanje travnjaka

Kljuni pojmovi: ispaa, sijeno, ljekovito bilje.
Obrazovna
postignua:
prepoznati
naine
iskoritavanja travnjaka; nabrojiti jestive i ljekovite
biljke travnjaka; obrazloiti pravila skupljanja biljaka;
navesti ulogu ovjeka u opstanku travnjaka.
voda,
Kljuni pojmovi: korist od mora i kopnenih voda,

oneienje i zatita voda, proiivanje vode.
Obrazovna postignua: navesti koristi koje nam
pruaju more i kopnene vode; nabrojiti organizme
koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani; opisati
naine oneienja mora i kopnenih voda; obrazloiti
vanost zatite mora i vodenih stanita; istaknuti
potrebu ouvanja podzemnih voda; navesti naine
racionalne potronje vode u svakodnevnom ivotu;
povezati oneienja mora i kopnenih voda s
utjecajem na ljudsko zdravlje; navesti primjere kako
svaki pojedinac moe utjecati na uvanje i zatitu
mora i kopnenih voda; razlikovati mehaniko i
bioloko proiivanje vode; obrazloiti samoproiivanje vode; povezati prisustvo vrste organizama u
vodi sa stupnjem njezina oneienja; izvesti pokus
filtriranja oneiene vode.
15. ivotne zajednice

travnjaka
ivotinje
zatita
Kljuni pojmovi: biljne kulture, korov, pesticidi.

Obrazovna postignua: nabrojiti najee biljne
kulture naih oranica; opisati mogue posljedice
pretjerane primjene pesticida i umjetnih gnojiva na
bioloku raznolikost travnjaka i zdravlje ljudi;
promatranjem prepoznati znakove opasnosti na
ambalai sredstava za zatitu biljaka; obrazloiti pojam
korova (sluaj razliak i kukolj); promatranjem
prepoznati korovske biljke i ivotinje na oranicama
(korovi: slak, pirika, crveni mak, ivotinje: prepelica,
trka, velik hrak, fazan).
IZBORNE TEME
1. Tropske ume
2. Pravila skupljanja i preanja biljaka
3. Plavi svijet - Veli Loinj - Jadranski projekt:
dupin
4. ivot u boatoj vodi
5. Ugroena vlana i movarna stanita u
Hrvatskoj i u svijetu
13. Travnjaci
13.1. Biljke i
travnjaka
oranica
kontinentalnih
Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe

biljaka i ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljka i
ivotinja kontinentalnih travnjaka uvjetima ivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
panjak; opisati nastajanje travnjaka; povezati vrste
travnjaka s njihovim bitnim znaajkama; na odabranoj
postaji istraiti ivotne uvjete na travnjaku; temeljem
promatranja prepoznati na odabranoj postaji prisutne
karakteristine ivotinje i biljke; obrazloiti pojmove
ikara, makija, garig (buik), kamenjar; usporediti
uvjete postanka travnjaka i kamenjarskih panjaka.
13.2. Biljke i ivotinje primorskih travnjaka

Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe
biljaka, prilagodbe ivotinja, hranidbneni odnosi.
Obrazovna postignua: istaknuti prilagodbe biljka i
ivotinja primorskih travnjaka prema uvjetima ivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
panjak; opisati nastajanje travnjaka; imenovati i
povezati vrste travnjaka s njihovim bitnim
znaajkama; istraiti na odabranoj postaji ivotne
uvjete na travnjaku; obrazloiti pojmove ikara,
makija, garig (buik), kamenjar; usporediti uvjete
postanka primorskih travnjaka i kamenjarskih
panjaka.
265
Biologija
BIOLOGIJA
Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja
dodatnih obavijesti i podataka.
UVOD
Nastavni program biologije temelji se na osnovnim
sadrajima biolokih znanosti i uenicima omoguuje
upoznavanje ivog svijeta a i zakonitosti koje u njemu
vladaju. U 7. razredu uenici trebaju stei predodbu o
razvoju ivih bia na Zemlji i spoznati bogatstvo ivog
svijeta koje se oituje u raznolikosti vrsta. U 8. razredu
posebna se pozornost posveuje grai i funkcijama
ljudskog organizma. Uenici potrebna predznanja stjeu u
nastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu.
7. RAZRED
TEME
1. Pojava ivota na Zemlji

Kljuni pojmovi: kemijska i bioloka evolucija, fosili,
geoloka doba.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojavu i razvoj
ivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji su
omoguili razvoj ivih bia; opisati znanstveno
utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i
pojavi prvih ivih bia; navesti geoloka doba i
prevladavajue organizme u njima; opisati vanost
fosila u spoznavanju nekadanjeg ivota na Zemlji.
CILJ
Cilj nastave biologije je da uenici steknu znanje o
osnovnim biolokim zakonitostima, temeljnoj grai i
funkcijama ivih bia, da razviju prirodoznanstveni nain
miljenja, upoznaju metode istraivanja prirode, razviju
spremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steenih
znanja u ivotu.
2. Raznolikost ivoga svijeta

Kljuni pojmovi: bioloka carstva, autotrofni i
heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici)
aerobni i anaerobni organizmi.
Obrazovna postignua: prikazati podjelu ivoga
svijeta u vie razliitih carstava; navesti najpoznatija
carstva: monere, protisti, gljive, biljke i ivotinje;
razlikovati nain ishrane autotrofnih i heterotrofnih
organizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne i
anaerobne organizme.
ZADAE
Uenik treba:
E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti ivog
svijeta i postupnosti njegova razvoja,
E upoznati
ljudski organizam, osnovnu grau i
funkciju,
E razviti interes za prirodoznanstvena istraivanja, za
napredak u biologiji i za podruja njezine primjene
(poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija),
E razviti umijee promatranja, biljeenja promatranog,
izvoenja zakljuaka iz raspoloivog materijala o
rasporedu i ustroju ivoga svijeta,
E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje,
E razviti pozitivan stav prema biologiji, elju za
samostalnim uenjem, postavljanjem pitanja i
provoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanja
odgovora,
E razviti stav prema ivotu kao vrijednosti i upoznati
mogunosti ouvanja i zatite prirode, upoznati
ljepote svoje okoline (zaviaj, domovina) i znaaj
ouvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i
kvalitetu ivota.
3. Najjednostavniji oblici ivota na Zemlji

Kljuni pojmovi: virusi, bakterije.
Obrazovna postignua: prepoznati bakterije kao
jednostanine organizme bez jezgre; razlikovati
bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vanih za
ivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnije
ive oblike koji se razmnoavaju; opisati grau virusa;
navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih
bakterijama i virusima; navesti primjere osnovnih
mjera zatite od zaraze.
4. Stanica s jezgrom
Kljuni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica,
stanina tjeleca.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovne dijelove
stanice i obrazloiti njihove zadae; povezati
kloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavan
mikroskopski preparat; samostalno prikazati
rukovanje mikroskopom (sitnozorom).
NAPOMENA
Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program
pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji
odluuju koje e i koliko e od ponuenih tema obraditi.
Umjesto predloenih mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru.
Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati, ako
uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih
sadraja.
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je to
mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad.
5. Stanine diobe
Kljuni pojmovi: kromosom, geni, stanine diobe:
mitoza, mejoza.
Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje
nasljednih osobina; usporediti broj kromosoma u
stanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovati
mitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih
266
Biologija
stanica broj kromosoma smanjuje na polovicu

poetnoga broja.
11. Oblii
Kljuni pojmovi: djeja glista i trihina.
Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u
grai oblia (prohodno probavilo, razdvojenost
spolova); nabrojiti nametnike: djeja glista, bijela
glistica i zavojita trihina; obrazloiti vanost
obveznoga veterinarskoga pregleda mesa, obradbe
namirnica visokom temperaturom; istaknuti vanost
odravanja osobne higijene kao zatite od zaraza
nametnicima.
6. Praivotinje
Kljuni pojmovi: jednostanini organizam, papuica,
euglena.
Obrazovna postignua: navesti i opisati papuicu i
euglenu kao predstavnike jednostaninih organizama;
usporediti grau euglene ili papuice s graom
bakterijske stanice; obrazloiti zato euglena moe biti
proizvoa i potroa; istaknuti osobine euglene
sline i biljkama i ivotinjama; opisati ulogu
trepetljika (kod papuice) i hranidbenih mjehuria;
navesti vanost ljutura krednjaka u nastajanju stijena.
12. Mekuci
Kljuni pojmovi: puevi, koljkai, glavonoci, plat,
stopalo.
Obrazovna postignua: razlikovati skupine mekuaca:
puevi, koljkai i glavonoci; obrazloiti evolucijski
napredak u organizaciji pua (otvoren krvotok);
temeljem promatranja prepoznati predstavnike nekih
ugroenih vrsta mekuaca; obrazloiti potrebu zatite
i ouvanja ugroenih vrsta morskih mekuaca.
7. Alge
Kljuni pojmovi: alge, steljka.
Obrazovna postignua: razlikovati jednostanine i
mnogostanine alge; razlikovati alge s obzirom na
pigment: zelene, smee, crvene; obrazloiti znaenje
jednostaninih alga u izmjeni tvari (kisika i ugljikova
dioksida); opisati grau mnogostanine alge;
promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ili
slatkovodnih alga (ovisno o zaviaju); prirediti
mikroskopski preparat spirogire i kine alge.
13. Kolutiavci
Kljuni pojmovi: gujavica, kolutiava graa tijela.
Obrazovna postignua: opisati osobitosti kolutiave
grae tijela; navesti evolucijski napredak u grai tijela
(zatvoreni krvotok); temeljem promatranja opisati
kretanje gujavice; obrazloiti znaenje gujavice za
kakvou tla (humus).
8. Gljive
Kljuni pojmovi: micelij, hife, plodite, spore,
otrovne gljive.
Obrazovna postignua: usporediti gljive s biljkama i
ivotinjama (ne proizvode hranu, nego upijaju
hranjive tvari iz okolia); prepoznati i opisati gljive
kao heterotrofne organizme; usporediti parazitske i
saprofitske gljive; opisati liaj kao simbiozu; navesti
koristi i tete od gljiva; povezati vanost poznavanja
otrovnih gljiva sa zdravljem ljudi.
14. Kukci i ostali lankonoci

Kljuni pojmovi: podjela lankonoaca, uzdunice,
vanjski tjelesni pokrov, preobrazba.
Obrazovna postignua: obrazloiti na primjeru kukca
osobitosti u grai lankonoaca (glava, prsa, zadak,
lankoviti udovi, tjelesni pokrov); istaknuti ulogu
uzdunica; povezati prilagodbe kukaca na ivotne
uvjete; imenovati predstavnike ostalih skupina
lankonoaca; opisati preobrazbu kukca; opisati ulogu
lankonoaca kao prenosilaca bolesti (krpelj);
imenovati neke otrovne lankonoce.
9. Spuve i arnjaci
Kljuni pojmovi: sjedilaki organizmi, zadruni ivot,
arne stanice, simetrija tijela.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato spuve
ubrajamo u ivotinje; istaknuti uslonjivanje grae u
spuvi (mnogostaninost); obrazloiti na prirodnom
materijalu vanjski izgled spuvi (otvori za strujanje
vode); prepoznati zato su arnjaci ivotinje unato
sjedilakom ivotu; opisati nain probave u arnjaka;
obrazloiti pojavu tkiva i zrakaste simetrije tijela;
navesti evolucijski nove osobine arnjaka (mreasti
ivani sustav).
15. Bodljikai
Kljuni pojmovi: jeinac, vodoilni sustav.
Obrazovna postignua: obrazloiti osobitosti grae
bodljikaa na primjeru jeinca; nabrojiti predstavnike
bodljikaa; obrazloiti povezanost zrakaste simetrije
tijela s nainom ivota i prehranom; obrazloiti
potrebu zatite i ouvanja morskih bodljikaa.
10. Plonjaci
16. Svitkovci
Kljuni pojmovi: virnjaci, metilji, trakavice,

dvobona simetrija.
Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u
tjelesnoj grai; prepoznati virnjake; obrazloiti to su
dvospolci; opisati prilagodbe nametnika; navesti
opasnosti i opisati naine zaraze metiljima ili
trakavicom.
Kljuni pojmovi: kopljaa, svitak, kraljenica.

Obrazovna postignua: opisati osobitosti grae
svitkovaca (kopljaa, kraljenjaci); navesti i obrazloiti
evolucijski napredak u grai tijela (unutarnji
potporanj tijela i kraljenica).
267
Biologija
17. Ribe
23. Papratnjae
Kljuni pojmovi: peraje, krge, plivai mjehur.

Obrazovna postignua: navesti prilagodbe organizama
na ivot u vodi: oblik tijela, krge, peraje, plivai
mjehur; opisati grau riba (vensko srce, arterije, vene,
kraljenica, pokrov tijela, mozak i osjetila); obrazloiti
slinost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke i
udova kopnenih kraljenjaka.
Kljuni pojmovi: korijen, stabljika, list.

osnovne skupine papratnjaa; opisati grau i
razmnoavanje; prepoznati na prirodnim uzorcima
biljna tkiva i organe; usporediti grau i razvoj
papratnjaa s mahovinama; obrazloiti evolucijsku
vanost papratnjaa; promatrati i prepoznati vrstu
papratnjae iz zaviaja; temeljem promatranja pod
mikroskopom (sitnozorom) opisati sporangije sa
sporama.
18. Vodozemci
Kljuni pojmovi: disanje koom i pluima,
preobrazba.
Obrazovna postignua: nabrojiti predstavnike skupina
vodozemaca; usporediti prilagodbe na ivot u vodi i
na kopnu; usporediti grau punoglavca i ribe;
obrazloiti napredak u grai abe: srce, disanje; opisati
preobrazbu vodozemca; obrazloiti potrebu zatite
vodozemaca.
24. Golosjemenjae
Kljuni pojmovi: sjemeni zametak, sjemenke.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato pojava
sjemenke predstavlja evolucijski napredak; razlikovati
glavne skupine golosjemenjaa; navesti predstavnike
golosjemenjaa; opisati grau golosjemenjae;
promatranjem prirodnoga materijala povezati grau
dijelova biljke (eer, list) i golosjemenjau kojoj
pripadaju (bor, smreka, jela).
19. Gmazovi
Kljuni pojmovi: kopneni kraljenjaci, pokrov tijela.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe gmazova za
ivot na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela);
navesti evolucijski napredak u grai unutranjih
organa; prepoznati i imenovati predstavnike
pojedinih skupina gmazova; obrazloiti postupke
pruanja prve pomoi u sluaju ugriza otrovnice;
obrazloiti potrebu ouvanja i zatite gmazova.
25. Kritosjemenjae
Kljuni pojmovi: cvijet, plod, jednosupnice,
dvosupnice.
Obrazovna
postignua:
navesti
znaajke
kritosjemenjaa
kao
najrazvijenijih
i
najrasprostranjenijih biljaka naega doba; obrazloiti
grau cvijeta u funkciji opraivanja i oplodnje;
navesti prilagodbe plodova i sjemenaka za
rasprostranjivanje; razlikovati jednosupnice od
dvosupnica; promatranjem prirodnoga materijala
povezati grau dijelova biljke i skupinu
kritosjemenjaa kojoj pripadaju.
20. Ptice
Kljuni pojmovi: krila, perje, uplje kosti, stalna
temperatura tijela.
Obrazovna postignua: opisati znaajke grae ptica
(krvotok, disanje i probava); obrazloiti pojam stalne
temperature tijela; opisati prilagodbe ptica nainima
kretanja (voda, tlo, zrak); obrazloiti brigu za
potomstvo u ptica; temeljem promatranja prepoznati
najee zaviajne vrsta ptica; obrazloiti potrebu
ouvanja i zatite ptica.
26. Evolucija
Kljuni pojmovi: evolucija, prirodna selekcija
(odabiranje, izdvajanje), promjenjivost vrsta, Darwin.
Obrazovna postignua: obrazloiti bioloku
evoluciju; navesti dokaze evolucije ivoga svijeta;
obrazloiti imbenike evolucije i proces nastajanja
novih vrsta (prirodno odabiranje, izolacija);
obrazloiti Darwinovu teoriju tumaenja razvoja
ivota na Zemlji.
21. Sisavci
Kljuni pojmovi: sisanje majinog mlijeka, dlake,
maternica.
Obrazovna postignua: obrazloiti po emu su sisavci
najrazvijeniji kraljenjaci (graa mozga, graa srca,
velikoj povrina plua, stalna tjelesna temperatura,
pokrov tijela, posteljica, pupana vrpca, briga za
mlade); razlikovati prilagodbe sisavaca na razliite
naine ivota; razlikovati i razvrstati sisavce u osnovne
skupine (jednootvori, tobolari i plodvai).
IZBORNE TEME
1. Istraivanje u biologiji
2. Zanimljivosti iz ivota zadrunih kukaca
3. tetnici u poljoprivredi i umarstvu
4. Raznolikost kritosjemenjaa
5. Bioindikatori
22. Mahovine
Kljuni pojmovi: stabalce, listii, spore.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe prvih
biljaka ivotu na kopnu; prepoznati mahovine na
temelju prirodnih uzoraka kao najjednostavnije
graene biljke; opisati na predloku ivotni ciklus
mahovine; prirediti listie mahovine za
mikroskopiranje.
268
Biologija
Obrazovna postignua: opisati razvoj ploda prije
roenja; razlikovati pojmove trudnoa i poroaj;
nabrojiti znakove trudnoe: izostanak mjesenice,
tjelesne promjene; opisati ulogu posteljice i pupane
vrpce; razlikovati pojmove zametak i plod; obrazloiti
potrebu odgovornoga ponaanja u trudnoi.
8. RAZRED
TEME
1. Roditelji i potomci
Kljuni pojmovi: srodnost i raznolikost, nasljeivanje,
nasljedne i nenasljedne promjene.
Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje
nasljednih osobina; razlikovati spolno od nespolnog
razmnoavanja; istaknuti da pri spolnom
razmnoavanju sudjeluju oba roditelja - ena/enka i
mukarac/mujak, odnosno enska jajna stanica i
muka spolna stanica - spermij te da su potomci
raznoliki; obrazloiti vanost genske raznolikosti za
opstanak ivota; opisati kako muke spolne stanice
(spolni kromosomi X i Y) odreuju spol.
6. Od roenja do smrti
Kljuni pojmovi: ivotna razdoblja: roenje, djetinjstvo,
pubertet, mladenatvo, zrela dob, starost i smrt.
Obrazovna postignua: prepoznati znaajke pojedinih
razdoblja u ivotu ovjeka; usporediti tjelesno i
spolno sazrijevanje; navesti slinosti i razlike meu
spolovima; promatrati i opisati promjene na
lanovima obitelji i znancima tijekom razliitih
ivotnih razdoblja.
2. DNA molekula
7. Odgovorno spolno ponaanje
Kljuni pojmovi: kromosomi, DNA molekula,

genom, mutacije.
Obrazovna postignua: navesti to je genom;
obrazloiti zato u jednom organizmu sve stanice
imaju isti zapis ili genom; obrazloiti da se genom
sastoji od DNA molekula; imenovati DNA i RNA
kao nasljednu tvar; istaknuti da DNA sadrava gene
koji su nositelji nasljednih svojstava u svih ivih bia;
objasniti to su mutacije (promjene); istaknuti vanost
mutacija koje se prenose na potomstvo i glavni su
pokreta prilagodbe ivih organizama; obrazloiti da
mutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje su
tada nasljedne (genetske bolesti).
Kljuni pojmovi: zdravlje i osobna higijena spolnih

organa, ovjean odnos meu spolovima.
Obrazovna postignua: navesti spolno prenosive
bolesti i njihove uzronike; navesti naine prevencije
prenoenja spolno prenosivih bolesti; istaknuti
znaenje spolnoga odnosa sa zatitnim sredstvima.
8. Kosti i veze meu kostima

Kljuni pojmovi: kostur, kost, hrskavica, veza meu
kostima.
Obrazovna postignua: istaknuti kostur kao potporanj
tijela; opisati kako zglobovi omoguuju pokretanje;
obrazloiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zatiti
unutarnjih organa; navesti sastav kotane tvari i
obrazloiti vanost kalcija u prehrani; povezati nain
ivota i pravilan razvoj grae kostiju, obrazloiti
ulogu vitamina D i sunanja (rahitis); povezati
kotanu sr sa stvaranjem krvnih stanica; pokazati
pruanje prve pomoi pri prijelomu, uganuu,
iaenju; obrazloiti posljedice nepravilnoga dranja
tijela pri mirovanju i kretanju.
3. Graa i funkcija ljudskoga organizma

Kljuni pojmovi: stanica, izvanstanina tekuina,
tkiva, organi, organski sustavi ljudskoga tijela.
Obrazovna postignua: povezati osobitosti grae i
uloge razliitih stanica; navesti postojanje
izvanstanine tekuine kao unutarnjega okolia;
opisati uslonjivanje grae ljudskoga organizma
(stanice, tkiva, organi, sustavi organa); istaknuti
zdravstveno znaenje vode za pie te povezati vanost
nadoknade vode i soli izgubljene znojenjem.
9. Miii
Kljuni pojmovi: poprenoprugasti miii, srani i
glatki miii.
Obrazovna postignua: razlikovati poprenoprugaste
miie koji rade pod utjecajem nae volje i miie
(srani i glatki) koji nisu pod utjecajem nae volje;
obrazloiti elektrinu prirodu rada miia; povezati
veze izmeu miia i kostiju s pokretanjem ljudskog
tijela; obrazloiti vanost redovite i umjerene tjelesne
aktivnosti za normalan rad miia; usporediti
promjene u miiima tijekom miinog rada, umora i
odmora.
4. Graa i uloga spolnih organa

Kljuni pojmovi: muki i enski spolni organi,
sporedna spolna obiljeja.
Obrazovna postignua: povezati grau i ulogu
spolnih organa; istaknuti vanost poznavanja
menstruacijskog ciklusa; opisati pojavu menstruacije i
polucije kao znak spolne zrelosti organizma i
mogunosti oplodnje; obrazloiti zato spolnu zrelost
treba pratiti odgovorno spolno ponaanje; povezati
menstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima;
navesti osnovne naine kontracepcije i obrazloiti
ulogu kontracepcije.
10. ivana stanica i ivac

Kljuni pojmovi: ivana stanica, ivano vlakno,
ivac.
Obrazovna postignua: povezati grau i uloge
ivane stanice (kratki i dugi ogranci); obrazloiti
elektrinu prirodu ivanoga impulsa, pojmove
5. Zaee i razvitak djeteta prije roenja

Kljuni pojmovi: oplodnja ili zaee, razvoj ploda,
trudnoa, poroaj.
269
Biologija
ulogu ivanoga sustava s ulogom lijezda s
unutarnjim izluivanjem; imenovati nekoliko
hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,
spolni hormoni).
podraljivost i elektrinu provodnost ivane stanice i

ivca; navesti sinapsu kao specifinu vezu izmeu
ivanih stanica ili ivanih stanica i miinih vlakana.
11. ivani sustav

17. Krvotok
Kljuni pojmovi: sredinji, periferni i autonomni

ivani sustav.
Obrazovna postignua: razlikovati sredinji, periferni,
autonomni i voljni ivani sustav i navesti njihove
uloge; obrazloiti refleks i njegovu zatitnu ulogu,
opisati kako autonomni ivani sustav upravlja
organima kojih rad nije pod utjecajem nae volje;
opisati ovisnost ozljeda sredinjega i perifernoga
ivanoga sustava o zdravlju ovjeka; nabrojiti
najee bolesti ivanoga sustava: potres mozga,
meningitis, epilepsija, djeja paraliza, modana kap.
Kljuni pojmovi: krv, srce, krvne ile.

Obrazovna postignua: ralaniti sastav krvi i
obrazloiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenose
krvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuom
krvlju (ljudskom i ivotinjskom); povezati grau srca
s krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloiti ulogu
srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u
organizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloiti i
povezati ulogu limfnih ila s krvotokom; odrediti
poloaj srca u prsnom kou; temeljem praktinoga
rada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazati
pruanje prve pomoi pri zaustavljanju krvarenja.
12. Ovisnosti
Kljuni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam,
narkomanija.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam ovisnosti;
obrazloiti vezu izmeu alkoholizma, nesrea na radu
i u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitka
samopotovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajne
posljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti i
tete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji,
drutvu.
18. Zatita organizma od bolesti

Kljuni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfni
vorovi.
Obrazovna postignua: razlikovati steenu i uroenu
imunost; obrazloiti ulogu protutijela i njihovu
povezanost s leukocitima; povezati zarazu HIV
virusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergene
kao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slici
nakupine limfnih vorova na tijelu.
13. Osjetilo vida

Kljuni pojmovi: oko, osjet vida.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove oka;
opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstva
oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost,
upala one sluznice, siva mrena, daltonizam,
slabovidnost, sljepoa.
19. Organi za disanje i glas

Kljuni pojmovi: disanje, plua, izmjena plinova.
Obrazovna postignua: nabrojiti organe dinoga
sustava; opisati izmjenu plinova u pluima; obrazloiti
bioloku oksidaciju; obrazloiti povezanost uloge
dinoga i krvoilnoga sustava; navesti potrebu zatite
dinoga sustava od praine, plinova (noenje zatitnih
sredstava); obrazloiti tetnost puenja za dine organe
i glasnice; navesti vanost disanja na nos, boravka u
prirodi, zatitu od promuklosti i oteenja glasnica
(naprezanje glasnica).
14. Osjetila - osjet sluha i ravnotee

Kljuni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnotee.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove uha;
opisati zatitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanja
koja ugroavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.
20. Graa, uloga i bolesti probavnih organa
15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa,

hladnoe, topline)
Kljuni pojmovi: probavni organi, mehanika i

kemijska probava.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove probavnoga
sustava i opisati njihovu ulogu; obrazloiti ulogu
probave u razgradnji hrane; povezati grau probavnoga
sustava ovjeka s ishranom namirnicama biljnoga i
ivotinjskoga podrijetla; navesti vanost higijenskih
navika, redovite i pravilne njege zubi, redovitoga
odlaska zubaru.
Kljuni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, kona

osjetila.
Obrazovna postignua: navesti mnogobrojnost osjeta;
istaknuti znaenje osjeta u preivljavanju, kvaliteti
ivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navesti
osjetila za njuh, okus i osjetila u koi (toplo, hladno,
bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleca,
ivci).
21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava

prehrana
16. Hormonska regulacija

Kljuni pojmovi: hormoni, lijezde s unutarnjim
izluivanjem.
Obrazovna postignua: razlikovati lijezde s vanjskim
i unutarnjim izluivanjem; obrazloiti znaenje
hormona za ivotne procese; usporediti i povezati
Kljuni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari u

stanici, oslobaanje energije.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane kao
izvora gradivnih tvari, energije i zatitnih tvari;
razlikovati najvanije sastojke hrane i obrazloiti
270
Biologija
utjecaj prehrane na zdravlje; prepoznati vanost

unoenja balastnih tvari i redovitoga pranjenja
crijeva.
24. Podrijetlo ovjeka

Kljuni pojmovi: preci ovjeka, praljudi.
Obrazovna postignua: prepoznati slinosti izmeu
ovjeka i ovjekolikih majmuna zbog zajednikoga,
ali ne izravnoga podrijetla praljudi; navesti osobine
koje ovjeka ine razliitim od ovjekolikih majmuna
i praljudi; upoznati se s primjerima nalaza
neandertalca u Hrvatskoj.
22. Sustav organa za izluivanje

Kljuni pojmovi: bubreg, mokraovod, mokrani
mjehur, mokrana cijev.
Obrazovna postignua: obrazloiti osnovne funkcije
bubrega; navesti da se zatajenje obaju bubrega
privremeno lijei umjetnim bubregom (dijalizom);
istaknuti vanost transplantacije za zdravlje ovjeka;
pokazati poloaj bubrega na tijelu; istaknuti vanost
uzimanja tekuine.
IZBORNE TEME
1. Spavanje, budnost i djelatnost mozga
2. Biologija i izazovi budunosti
3. Zdravlje i bolesti
4. ovjek kao svemirski putnik
5. port i zdravlje
6. Fiziologija ronjenja
23. Koa
Kljuni pojmovi: koa, uloga koe.
Obrazovna postignua: povezati grau i viestruke
funkcije (uloge) koe; navesti vanost koe za zdravlje
organizma;
obrazloiti
tetnost
djelovanja
prekomjernoga izlaganja koe suncu s nastankom raka
koe.
271
Kemija
KEMIJA
UVOD
Kemija u osnovnoj koli prvenstveno je usmjerena na
kemijska znanja potrebna za svakodnevni ivot, na
zanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijega
ivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduim
kemiarima i prirodoslovcima, nego svim uenicima
osnovne kole.
Nastavni program kemije uenicima treba omoguiti
razumijevanje prirodnih pojava i naina kemijskog
istraivanja i objanjavanja prirode, pruiti jednostavan i
zanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremene
civilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavak
obrazovanja i samoobrazovanje. Uenje kemije takoer
pridonosi razvoju logikog i kreativnoga miljenja.
Budui da je kemija tipina eksperimentalna znanost,
iskustveno je uenje glavni nain uenja, a izvoenje pokusa
sredinja nastavna aktivnost.
Program je zamiljen tako da uenik do spoznaja dolazi
djelatnim metodama uenja, a svoje sposobnosti razvija
praktinim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.
Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslika
kemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izboru
nastavnih sadraja kemije u osnovnoj koli jest njihova
korisnost za svakodnevno ivljenje, nastavak obrazovanja i
samoobrazovanje.
Pri izboru nastavnih sadraja pazilo se na njihovu
hijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodi
sloenijemu, da se od konkretnoga kree prema
apstraktnomu, da lako prethodi teemu te da se kljuni
pojmovi ee ponavljaju. Tako se ostvaruje dobra
horizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadraja.
Nastavnim programom kemije predvien je vei broj
neobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ili
dodavati nove primjerene sredini u kojoj kola djeluje.
Izbornim se temema proiruje uenikov interes za odreena
znanstvena podruja i stjecanje novih znanja. Tako se
uenici potiu na samoobrazovanje i cjeloivotno uenje.
E
E
teorija i modela; vjebanje prikazivanja rezultata

pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima;
njegovanje i razvijanje umijea shematskoga
prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i
izradbe skica pokusa (shema),
razvijanje umijea sigurnoga i urednoga rukovanja
kemijskim priborom i kemikalijama,
razvijanje ekoloke svijesti i odgovornosti prema
radnom i ivotnom okruenju,
razvijanje sposobnosti opisivanja uoenih pojava
(promjena), izricanja vlastitoga miljenja i postavljanja
pitanja koja potiu raspravu,
razvijanje sposobnosti logikoga zakljuivanja,
apstraktnoga, kritikog i kreativnoga miljenja,
osposobljavanje za samostalno rjeavanje problema,
osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
timskoga rada i suradnikog uenja),
usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje
uputa za rad drugima.
NAPOMENA
Specifinost nastavnoga programa kemije ogleda se u
davanju vie slobode uiteljima pri izvoenju nastavnoga
programa i nastavnih sadraja. To znai da se pri izradbi
izvedbenog nastavnog programa uitelji ne moraju u
potpunosti pridravati redoslijeda nastavnih tema i sadraja
navedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenih
primjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastava
kemije tipian je primjer egzemplarne nastave i nije vano
na kojim su nastavnim sadrajima uenici usvojili odreene
pojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijea i
sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovi
koji vode do istoga cilja mogu biti razliiti. Takvim se
pristupom tumaenju nastavnoga programa potie
samostalnost i stvaralatvo uitelja.
Blok-sat i uionica namijenjena samo za nastavu kemije,
biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemije
temeljenu na pokusu kao sredinjoj nastavnoj aktivnosti.
Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemije
slina je strategiji znanstvenih istraivanja. Polazi se od
problema i postavljanja pretpostavke. Uenici
eksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako bi
provjerili pretpostavku ili rijeili problem. Nakon
provedenih pokusa, opaanja i mjerenja uenici
izvjetavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnim
zakljuivanjem (pri em je uitelj moderator), pokuavaju
objasniti na temelju ve steenoga znanja. Uitelj je
voditelj koji uenicima pomae u radu, usmjerava ih i kroz
raspravu navodi na ispravno zakljuivanje. Budui da do
svih spoznaja nije mogue doi putem pokusa koje izvode
uenici povremeno je potrebno i pouavanje.
Ueniki miniprojekti imaju posebnu vanost pri uvoenju
uenika u znanstvenu metodu rjeavanja problema.
Uenikim miniprojektima potie se stvaralatvo, razvija
samopouzdanje, razvija sposobnost logikog a zakljuivanja,
CILJ
Cilj je nastave kemije u osnovnoj koli uvoenje
uenika u znanstveni nain razmiljanja, odgoj za razuman
odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini, stjecanje
korisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uenika za
primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom ivotu,
tehnici i proizvodnji.
ZADAE
Postavljeni cilj ostvaruje se sljedeim zadaama:
E stjecanje znanja o najvanijim kemijskim procesima te
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti,
E uvoenje
u istraivanje i vjebanje primjene
znanstvenih metoda (razvijanje umijea pozorna
promatranja i biljeenja pojava u prirodi ili tijekom
izvoenja pokusa; vjebanje opisivanja rezultata
opaanja i tumaenja pojava na temelju usvojenih
272
Kemija
apstraktnog i kritikoga miljenja, te razvija sposobnost

povezivanja znanja iz razliitih znanstvenih podruja.
Radom na miniprojektima uenici se osposobljavaju za
donoenje odluka na temelju obrazloenih dokaza i provjere
vrijednosti predoenih podataka. Ueniki miniprojekti
omoguuju razvoj nekih pozitivnih navika kao to su
priopivanje, suradnja, uvaavanje sugovornika, kultura
dijaloga i dr.
U nastavi kemije, temeljenoj na pokusima koje izvode
uenici, treba birati jednostavne i kljune pokuse, a upute za
rad moraju biti jasne, nedvosmislene i jednostavne. Kemija
obiluje novim rijeima i nazivima koje treba objasniti i ee
ponavljati. Treba biti strpljiv i uenicima omoguiti
dovoljno vremena da usmeno ili pisano iskau zakljuke ili
rezultate svojih opaanja i mjerenja. Uenike treba ee
pohvaljivati za postignute uspjehe, pokazano zalaganje,
inicijative i sl.
3. Makroskopske
promjene tvari
fizikalne
kemijske
Kljuni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijske

promjene tvari, bioloko djelovanje tvari.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati razlike
izmeu fizikalne i kemijske promjene tvari (hranje,
gorenje, reakcije nekih tvari s vodom...); samostalno
izvoditi jednostavnije pokuse uz pravilnu uporabu
laboratorijskoga pribora; vlastitim rijeima i crteom
opisati i iskazati rezultate izvedenih pokusa; opaati i
razlikovati fizikalne i kemijske promjene tvari u
prirodi; razlikovati korisna i tetna bioloka djelovanja
nekih tvari (lijekovi, otrovi, droge).
4. Vrste tvari
Kljuni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj,
metali, nemetali.
Obrazovna postignua: na temelju pokusa shvatiti
razliku izmeu elementarnih tvari (metali i nemetali)
i kemijskih spojeva; nainiti jednostavniju sintezu
spoja iz elementarnih tvari ili razloiti neki spoj na
elementarne tvari; upoznati razliite vrste kemijskih
spojeva (tvari) koje se rabe u kuanstvu (kiseline,
luine i soli) te s pomou njih usvojiti pojmove
kiselina, luina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina i
luina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u
kiselim i lunatim otopinama (aj, sok crvenoga
kupusa, lakmus, metiloran, fenolftalein).
7. RAZRED
TEME
1. to prouava kemija
Kljuni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjere
opreza pri radu, sredstva za osobnu zatitu i sredstva
za gaenje poara u laboratoriju.
poznavati osnovni
laboratorijski pribor i posue; poznavati znakove
opasnosti i mjere zatite pri radu u laboratoriju i
svakodnevnom ivotu; nauiti kako postupiti u
sluaju izbijanja poara, pravilno rabiti laboratorijski
pribor (prelijevanje tekuina, zagrijavanje u
staklenom posuu, usitnjavanje vrstih uzoraka i dr.);
crteom prikazati temeljni laboratorijski pribor;
prepoznati tetne i opasne kemikalije u kuanstvu;
prepoznati proizvode kemijske industrije koji se rabe
u svakodnevnom ivotu.
5. Smjese i postupci razdvajanja smjesa

Kljuni pojmovi: homogena i heterogena smjesa,
postupci razdvajanja smjesa.
Obrazovna postignua: razlikovati smjese tvari od
kemijskih spojeva i elementarnih tvari; razlikovati
homogenu i heterogenu smjesu tvari; shvatiti da tvari
u prirodi najee dolaze kao smjese; nainiti pokuse
i putem pokusa postii razumijevanje pojmova:
taloenje (sedimentacija), dekantacija, filtracija, talog,
filtrat, destilacija, destilat, sublimacija, kristalizacija,
kristali; shvatiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti
na temelju razlika u fizikalnim svojstvima; predloiti i
primijeniti postupak razdvajanja odabranih primjera
homogenih i heterogenih smjesa.
2. Makroskopska fizikalna svojstva tvari

Kljuni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari,
agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja.
Obrazovna postignua: pokusom ispitati i obrazloiti
fizikalna svojstva tvari (gustoa, toplinska i elektrina
vodljivost, magnetska svojstva, tvrdoa); na temelju
pokusa shvatiti da su talita i vrelita pri stalnom tlaku
karakteristina svojstva mnogih tvari; samostalno
izvoditi jednostavnije pokuse koji ukljuuju
zagrijavanje i mjerenje temperature; razlikovati
pojmove tijelo, uzorak i tvar; vlastitim rijeima
iskazati i obrazloiti opaene promjene prijelaza
agregacijskih stanja vode u prirodi; nacrtati i
obrazloiti grafiki prikaz rezultata mjerenja (krivulja
zagrijavanja leda i vode); raspravljati i zakljuivati
(samostalno ili uz pomo uitelja) o rezultatima
nainjenih pokusa; obrazloiti da fizikalna svojstva
obuhvaaju razliite razine ponaanja tvari od
makroskopskih (tvrdoa, oblik, boja, el. vodljivost...)
do unutarnje grae atoma i sastavnih elementarnih
estica.
6. Otopine
Kljuni pojmovi: otopina, koncentracija (kvalitativno)
nezasiena/zasiena/prezasiena otopina,
Obrazovna postignua: razumjeti da su otopine
homogene smjese tvari; razlikovati pojmove otopina
i otapalo; pripremiti nezasienu, zasienu i
prezasienu otopinu; prikazati dijagramom topljivosti
ovisnost topljivosti tvari o temperaturi; proitati
podatke iz dijagrama topljivosti.
7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima

Kljuni pojmovi: maseni udjel sastojka u smjesi,
volumni udjel sastojka u smjesi, kvalitativni i
kvantitativni sastav smjese.
Obrazovna postignua: razlikovati kvalitativni i
kvantitativni sastav smjese; razlikovati maseni udjel od
273
Kemija
volumnoga udjela; nauiti izraunati maseni i

volumni udjel sastojaka u smjesi; samostalno pripraviti
otopinu na temelju zadanoga masenoga ili volumnoga
udjela sastojaka u smjesi.
11. Atomi i kemijski elementi

Kljuni pojmovi: atomi, subatomske estice, kemijski
element, periodni sustav elemenata, atomski i maseni
broj.
Obrazovna postignua: stei temeljne predodbe o
atomu; shvatiti siunost atoma, stei osnovne
predobe o grai atoma (masa i veliina atoma,
subatomske estice, elektron, proton, neutron,
oznaavanje i naboj); znati da se pojam kemijski
element odnosi na vrstu atoma; poznavati imena i
kemijske simbole desetak najvanijih kemijskih
elemenata; razlikovati kvalitativno i kvantitativno
znaenje kemijskih simbola; upotrijebiti simbole
kemijskih elemenata u raspravljanju ili samostalnim
izlaganjima; znati da su u periodnom sustavu
elemenata atomi svrstani u niz prema broju protona u
jezgri; uvidjeti da se na lijevoj strani i u sredini
periodnog sustava elemenata nalaze metali, a na
desnoj nemetali; nabrojiti nekoliko elementarnih
tvari u vlastitoj okolini; prepoznati stvari nainjene od
elementarnih tvari.
8. Zrak i glavni sastojci zraka

Kljuni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, duik,
plemeniti plin, ugljikov dioksid.
Obrazovna postignua: shvatiti da je zrak smjesa
plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva
(gustoa, topljivost u vodi) i sastav zraka (glavna 4
sastojka + vodena para); poznavati osnovna fizikalna
svojstva atmosfere (tlak zraka smanjuje se s visinom,
gustoa toploga zraka manja je od gustoe hladnoga
zraka, u zraku se dogaaju sve vremenske promjene,
topao zrak moe primiti vie vodene pare od
hladnoga zraka, u ohlaenom vlanom zraku vodena
se para kondenzira u sitne kapljice) poznavati osnovna
kemijska svojstva zraka i kisika, dobivanje i primjenu
kisika; opisati i crteom prikazati kruni tok kisika u
prirodi; znati pokusom dokazati da izdahnuti zrak
sadri vie ugljikova dioksida i vodene pare od
svjeega zraka; poznavati uvjete pri kojima moe doi
do poara; poznavati temeljne naine gaenja poara.
12. Relativna atomska masa

Kljuni pojmovi: relativna masa, relativna atomska
masa, dalton, izotopi.
Obrazovna postignua: primjerima i pokusima iz
makrosvijeta doi do razumijevanja znaenja pojma
jedinice mase i relativne mase; primijeniti pojam
relativne mase u atomskom svijetu (kao jedinicu mase
uporabiti dalton), poznavati znak za relativnu
atomsku masu, nauiti da se atomi istoga kemijskog
elementa u prirodi javljaju kao izotopi, poznavati
nain oznaavanja izotopa, moi obrazloiti zato
relativne atomske mase nisu cijeli brojevi; znati iz
periodnoga sustava elemenata oditati relativnu
atomsku masu nekoga kemijskog elementa.
9. Voda
Kljuni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i meke
prirodne vode, destilirana voda, anomalija vode.
Obrazovna postignua: poznavati fizikalna svojstva
vode (anomalija vode i njezina vanost za ivot u
vodi); pokusom dokazati da se voda moe
elektrolizom rastaviti na elementarne tvari: vodik i
kisik; poznavati svojstva vode kao otapala i podjelu
prirodnih voda prema koliini otopljenih tvari;
pokusom dokazati prisutnost otopljenih tvari u vodi
za pie i mineralnoj vodi; razumjeti temeljne
probleme u svezi s kvalitetom vode za pie,
koliinom pitke vode na Zemlji, najea oneienja
vode i naine proiavanja voda.
13. Ioni i ionske strukture

Kljuni pojmovi: ion, formulska jedinka, naboj
aniona i kationa.
Obrazovna postignua: shematski prikazati i
obrazloiti nastajanje iona iz atoma (jednostavni
primjeri nastajanja binarnih ionskih spojeva, npr.
natrij + klor); razlikovati atome od iona; razlikovati
anione i katione; znati kako se oznauju ioni; znati
izraditi model kristalne strukture natrijeva klorida od
prirunoga materijala; razumjeti znaenje pojma
formulska jedinka spoja (najmanji omjer broja atoma
ili iona u spoju, odnosno empirijska formula spoja);
shvatiti da u ionskom spoju zbroj pozitivnih naboja
kationa mora biti jednak zbroju negativnih naboja
aniona.
10. Vodik
Kljuni pojmovi: vodik, plin praskavac.
Obrazovna postignua: poznavati naine dobivanja
vodika (elektroliza vode, reakcija metala s kiselinom,
Kippov aparat, pribori za razvijanje plinova),
poznavati fizikalna i kemijska svojstva vodika
(gustoa, plin praskavac); poznavati osnovne
postupke pri radu s plinovima; primijeniti mjere
opreza i zatite pri radu sa zapaljivim plinovima;
raspravljati o svojstvima kisika, vodika, zapaljivosti
vodika i eksplozivnosti smjesa zapaljivih plinova i
zraka; navesti primjere i raspravljati o uzrocima
nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili
drugih zapaljivih plinova) i zraka; znati kako postupiti
u sluajevima kada se prostorija ispuni zapaljivim
plinovima (zemni plin, butan).
14. Povezivanje atoma i molekule

Kljuni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula,
vieatomna molekula, molekulska formula.
Obrazovna postignua: razlikovati molekule
elementarnih tvari od molekula kemijskih spojeva;
sloiti modele jednostavnijih molekula od dijelova iz
274
Kemija
kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekula

od prirunih materijala (npr. plastelina i akalica,
drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauiti imena i
formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske
grae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO,
N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijeliti
ime jednostavnijemu spoju molekulske grae; iz
molekulskih formula elementarnih tvari i spojeva
prepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednu
molekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativno
znaenje kemijske formule.
19. Brzina kemijske reakcije

Kljuni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj
koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na
brzinu kemijske reakcije.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati da
koncentracija reaktanata, povienje temperature i
dodatak katalizatora poveavaju brzinu kemijske
reakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavaju
kemijske reakcije, a na kraju reakcije ostaju
nepromijenjeni; navesti primjere primjene katalizatora u svakidanjici (katalizatori u ispunim loncima
automobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenje
itd.).
15. Valencije i kemijske formule

Kljuni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske
formule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan),
valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula.
Obrazovna postignua: na temelju tablice periodnoga
sustava elemenata moi odrediti valencije atoma 1.,
2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima;
usvojiti pisanje empirijske i molekulske formule
jednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva na
temelju poznatih valencija vodika i kisika; moi
odrediti valencije elemenata iz formule spoja.
20. Kemijski elementi u periodnom sustavu

elemenata
Kljuni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav
elemenata, slinost kemijskih svojstava elemenata iste
skupine.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati kemijsku
slinost elemenata iste skupine periodnoga sustava
elemenata (npr. alkalijskih metala i halogenih
elemenata).
16. Relativna molekulska masa
IZBORNE TEME
1. Povijest pojma kemijski element
2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere
3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza
4. Rairenost kemijskih elemenata u svemiru,
Zemljinoj kori i ivim biima
5. Voda - temelj ivota
Kljuni pojmovi: relativna molekulska masa.

Obrazovna postignua: poznavati oznake za relativnu
molekulsku masu; izraunati relativnu molekulsku
masu spoja.
17. Kemijske reakcije i ouvanje mase

Kljuni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o ouvanju
mase, reaktanti, produkti, jednadba kemijske
reakcije.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati i razumjeti
da kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastaju
nove tvari (kemijski spojevi drukije grae, fizikalnih
i kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant i
produkt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masa
reaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijske
reakcije (zakon o ouvanju mase); tumaiti kemijske
promjene (reakcije) na temelju steenoga znanja o
atomima; jednadbama kemijske reakcije opisati
jednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj i
vrsta atoma na lijevoj strani jednadbe mora biti
jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadbe.
8. RAZRED
TEME
1. Nemetali
Kljuni pojmovi: opa svojstva nemetala, kiseline,
vodikov (oksonijev) ion.
Obrazovna postignua: izvesti pokuse i jednadbama
obrazloiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te
nastalih oksida s vodom; nauiti pravilno razrjeivati
koncentrirane kiseline vodom; obrazloiti nastajanje
kiselih kia; nauiti univerzalnim indikatorskim
papirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znati
navesti neke osnovne kiseline i njihove formule:
duina, klorovodina, sumporna, ugljina i
sumporasta kiselina.
18. Kemijske reakcije i energija

Kljuni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav,
okolina.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati, razumjeti
i smisleno obrazloiti da kemijske reakcije uvijek
prate promjene energije izmeu promatranoga
reakcijskog sustava i okoline; uoiti da sustav moe
preuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline,
svjetlosti, elektrine energije ili rada.
2. Metali
Kljuni pojmovi: opa svojstva metala, hidroksid,
luina, zemnoalkalijski metali, eljezo.
Obrazovna postignua: jednadbama kemijskih
reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih
metala (arenjem karbonata i gorenjem metala na
zraku); pokusom i jednadbom reakcije dokazati da
zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju
275
Kemija
luine (gaeno vapno); obrazloiti razliku izmeu

hidroksida i luine; nauiti univerzalnim
indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost
lunatih otopina; pokusima i jednadbama kemijskih
reakcija obrazloiti vezanje buke, topljivost kalcijeva
karbonata u oborinskim vodama, nastajanje piljskih
ukrasa, te taloenje i otapanje kamenca; pokusima
istraiti i obrazloiti uvjete korozije eljeza u vodi i
naine zatite eljeza od korozije.
stanino disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poari,

razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenakih
stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveana
emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje
povienje temperature Zemlje kao planete to
uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.
7. Fosilna goriva
Kljuni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija,
ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva.
Obrazovna postignua: poznavati temeljne injenice
o postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnoga
plina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena;
stei elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte,
vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijske
proizvode kao glavni izvor organskih spojeva;
izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom,
benzenom i razrjeivaem) u zatvorenom prostoru;
nauiti ispravno uvati zapaljiva organska otapala i
druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima
kao ogranienim izvorima energije; protumaiti
uzroke eksplozija i poara; raspravljati o posljedicama
nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata;
nauiti rukovati s bocama koje sadre ukapljeni plin;
nauiti kako postupiti u sluaju nekontroliranog
istjecanja zapaljivoga plina.
3. Soli
Kljuni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli,
neutralizacija, hidratne soli.
Obrazovna postignua: poznavati razliite metode
dobivanja soli (neutralizacija kiselina i luina, reakcija
metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s
kiselinama); izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti
reakcije magnezija, cinka i eljeza s klorovodinom i
sumpornom kiselinom; samostalno napisati i
izjednaiti jednadbe reakcija nastajanja soli;
imenovati katione i anione jednostavnijih soli;
poznavati svojstva, primjenu i naine dobivanja
kuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske soli
zadanoga sastava (npr. fizioloku otopinu); pokusom
pokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelene
galice i sl.) sadre kristalizacijsku vodu.
8. Kvalitativni sastav organskih spojeva
4. Maseni udio elemenata u spoju i formula

spoja
Kljuni pojmovi: organski spojevi, organska kemija,

kvalitativni sastav organskoga spoja.
Obrazovna postignua: poznavati zajednika svojstva
organskih spojeva (nisko talite, zapaljivost...);
samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja
C, H, N, S i halogenih elemenata u tvarima
organskoga podrijetla; razlikovati tvari organskoga i
anorganskoga podrijetla; uoiti mogue opasnosti od
nezgoda (isparavanje, poar, otrovanje...) pri radu i
uskladitenju tvari organskoga podrijetla.
Kljuni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju.

Obrazovna postignua: razumjeti vezu izmeu
formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju;
moi izraunati maseni udjel pojedinog elementa u
spoju; moi rjeavati jednostavnije problemske
zadatke koji ukljuuju raunanje s veliinama kao to
su relativna atomska masa, relativna molekulska masa
i maseni udjel.
5. Ugljik i njegovi spojevi

9. Zasieni ugljikovodici
Kljuni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika,

oksidi ugljika, ugljina kiselina, karbonati.
Obrazovna postignua: nauiti da ugljik u prirodi
dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i
kemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta i
grafita na temelju njihove kristalne strukture; znati
napisati jednadbe nastajanja ugljikovih oksida
(gorenje uz nedovoljan i uz obilan dotok zraka);
pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi
i izdahnutom zraku, te napisati jednadbu pripadne
kemijske reakcije (ugljina kiselina, kalcijev
karbonat); shvatiti opasnost od otrovanja ugljikovim
monoksidom i guenja ugljikovim dioksidom u
zatvorenom prostoru.
Kljuni pojmovi: zasieni ugljikovodici ili alkani,

saete strukturne i molekulske formule, homologni
niz, trodimenzijska graa molekula.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati kemijsku
stabilnost zasienih ugljikovodika; nauiti da je u
organskim spojevima ugljik uvijek etverovalentan i
da se njegovi atomi mogu meusobno povezivati u
lance, razgranate lance i prstene; znati da su
ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi,
sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauiti
principe prikazivanja grae molekula simbolima,
odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula;
poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te
njihove strukturne, saete strukturne i molekulske
formule; povezati strukturnu formulu s oblikom
molekule u prostoru; povezati pojam zasienosti
ugljikovodika s prisutnou samo jednostrukih veza u
molekuli; moi sastaviti ili izraditi modele molekula
jednostavnijih alkana; moi napisati jednostavne
kemijske reakcije supstitucije (zamjene).
6. Kruenje ugljika u prirodi

Kljuni pojmovi: stanino disanje, fotosinteza,
kruenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ili
karbonizacija.
Obrazovna postignua: poznavati najvanije kemijske
procese kruenja ugljika u prirodi (fotosinteza,
276
Kemija
skupina spojeva s karakteristinom funkcijskom
skupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere;
navesti neke estere koji se nalaze u prirodi (mirisi
voa; jabuke, kruke, banane).
10. Nezasieni i aromatski ugljikovodici

Kljuni pojmovi: nezasieni ugljikovodici: alkeni,
alkini i aromatski ugljikovodici, benzen.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati reaktivnost
nezasienih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu te
svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina;
povezati pojam nezasienosti s prisutnou dvostruke
ili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modele
molekula jednostavnih alkena i alkina; znati napisati
najjednostavnije reakcije adicije na (npr. broma na
eten); napisati strukturnu formulu benzena; znati da je
molekula benzena neobino postojana; znati da su
spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenovima
kancerogeni; prepoznati benzensku jezgru u spojevima
koji nisu nuno kancerogeni (aspirin); znati da je
udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva
(otapala, aceton, razrjeiva, ljepilo...) opasno po ivot
i tetno po zdravlje.
14. Masti i ulja

Kljuni pojmovi: zasiene i nezasiene masne kiseline,
glicerol, triacilgliceroli, katalitiko hidrogeniranje.
Obrazovna postignua: upoznati masti i ulja: svojstva,
bioloko i tehniko znaenje, prirodne izvore,
uporabu i strukturu molekula (esteri); pokusima
razlikovati nezasiene i zasiene masne kiseline
(oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima i
uljima steena u nastavi biologije s iskustvima i
znanjima steenima u nastavi kemije; shvatiti vanost
nezasienih masnih kiselina u prehrani; navesti
primjere emulzija koje se rabe u svakodnevnom
ivotu.
11. Alkoholi
15. Monosaharidi
Kljuni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilna

skupina, alkohol, alkoholno vrenje.
Obrazovna postignua: dobiti alkohol alkoholnim
vrenjem otopine meda ili prezreloga voa te dokazati
da osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje i
ugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadre
hidroksilnu skupinu (funkcijska skupina); nauiti
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih
strukturnih formula metanola, etanola, propanola i
butanola; poznavati fizioloko djelovanje alkohola
(ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom);
samostalno prikupljati informacije i razliitim
izraajnim tehnikama moi pokazati posljedice
prekomjerna konzumiranja alkohola i njegov utjecaj
na mentalno i fiziko zdravlje; poznavati primjenu
etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva;
fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola
(oksidacija alkohola); poznavati princip rada
kemijskog alkotesta.
Kljuni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi,

Trommerov reagens, Fehlingov reagens.
Obrazovna postignua: samostalno izvoditi pokuse
dokazivanja reducirajuih eera u tvarima
prirodnoga podrijetla; najjednostavnijom sumarnom
jednadbom prikazati fotosintezu i stanino disanje te
primijeniti znanja o fotosintezi i staninom disanju
steena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore,
kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatiti
vanost ugljikohidrata u prehrani; nauiti da su
monosaharidi
najmanje
strukturne
jedinke
ugljikohidrata; poznavati molekulske formule
glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne
formule glukoze i fruktoze); prepoznati namirnice
bogate ugljikohidratima; raspravljati i o prehrani;
povezati nastavne sadraje o ugljikohidratima sa
znanjima steenima u nastavi biologije.
16. Disaharidi i polisaharidi

Kljuni pojmovi: saharoza, krob, celuloza, glikogen,
prirodni polimer.
Obrazovna postignua: upoznati dobivanje, uporabu
i kemijski sastav saharoze; nauiti principe
meusobnoga povezivanja molekula glukoze
(shematski prikaz) u krobu, glikogenu i celulozi;
moi dokazati krob u razliitim namirnicama; nauiti
izolirati krob iz krumpira i ispitati njegova svojstva;
izvesti pokus hidrolize kroba s pomou kiselina i
dokazati prisutnost reducirajuega eera; povezivati
znanja o ugljikohidratima steena u nastavi biologije s
iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.
12. Karboksilne kiseline

Kljuni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilne
kiseline i njihove soli, vie masne kiseline.
Obrazovna postignua: nauiti grau molekula
karboksilnih kiselina - karboksilna skupina; nauiti
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih
strukturnih formula metanske, etanske, propanske i
butanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octenokiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabu
octene kiseline; usvojiti naela imenovanja
karboksilnih kiselina; upoznati prirodne izvore nekih
organskih kiselina; upoznati soli karboksilnih kiselina.
17. Aminokiseline i bjelanevine
13. Esteri
Kljuni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza,

dipeptid, polipeptid, koagulacija bjelanevina.
Obrazovna postignua: nauiti da molekule
aminokiselina sadravaju amino i karboksilnu
skupinu; znati da se molekule aminokiselina povezuju
peptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20
Kljuni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera,

nazivi jednostavnijih estera.
Obrazovna postignua: samostalno pripremiti
jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i
napisati pripadne jednabe reakcija; znati da su esteri
277
Kemija
razliitih aminokiselina izgrauje sve bjelanevine

(proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo
hranom; pokusom dokazati bjelanevine u razliitim
uzorcima; samostalno ispitati i uoiti promjene do
kojih dolazi kada se otopina bjelanca jajeta zagrije, ili
joj se dodaju kiseline, luine ili soli tekih metala;
povezivati znanja o aminokiselinama i bjelanevinama steena u nastavi biologije s iskustvima i
znanjima steenima u nastavi kemije.
20. Plastine mase

Kljuni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer,
elastomer, duromer.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje pojma
polimer; razlikovati i usporediti grau prirodnih
polimera (npr. celuloza, krob, bjelanevine) i grau
umjetnih polimera (npr. polieten); na temelju
samostalnih pokusa zakljuivati o preferiranoj
orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i
molekula proteina u kosi, svili ili vuni; primijeniti ve
steena znanja o prirodnim polimerima (krob,
celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanje
svojstava sintetikih polimera; pokusima istraiti
mehanika svojstva folija od umjetnih polimera;
raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima
razliitih vrsta polimera na temelju njihove
molekulske strukture (lanci, mree, preferirana
orijentacija molekula itd.).
18. Enzimi
Kljuni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivno
mjesto u enzimu, supstrat.
Obrazovna postignua: samostalno izvesti pokus i
obrazloiti hidrolizu kroba enzimima; spoznati da su
enzimi proteini; nauiti da enzimi kataliziraju samo
jednu kemijsku reakciju ili vie srodnih reakcija;
poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima
vrenja; povezivati znanja o enzimima steena u
nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u
nastavi kemije.
IZBORNE TEME
1. Stijene, rude i minerali
2. Kemija hrane
3. Sapuni nekad i danas
4. Ovisnosti (puenje, narkotici)
5. Gospodarenje otpadom
6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s
biologijom)
19. Sapuni i detergenti

Kljuni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni i
hidrofobni dio molekule, saponifikacija.
Obrazovna postignua: nauiti shematski prikazati
grau molekula sapuna i detergenata; samostalno
pokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusima
usporediti svojstva sapuna i detergenta u mekoj i
tvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; moi
samostalno procijeniti kojom je vrstom neistoa
zamazana odjea i odabrati odgovarajue sredstvo za
pranje; nauiti svrhovito rabiti sapune, detergente i
ampone u odravanju istoe kuanstva, rublja, tijela
i kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna i
detergenata.
278
Fizika
FIZIKA
Fizika je temeljna i tipina eksperimentalna znanost, pa
se pokus/eksperiment predlae kao sredinja sastavnica
nastave. Od nastavnika se oekuje kreativnost u odabiru i
pripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uenika u
istraivanju fizikih pojava.
Redoslijed tema uitelj moe samostalno oblikovati u
skladu s odgovarajuim metodikim pristupom.
Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. mogu
se saeti u etiri teme i obraditi ovim slijedom:
UVOD
Nastavni program iz fizike temelji se na suvremenim
znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuuje
temeljne sadraje kojima uenici trebaju ovladati da bi
razumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnom
ivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalim
prirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija,
geografija) i s matematikom, to uenicima omoguuje
stvaranje cjelovite predodbe prirode.
Program se osniva na iskustvenom uenju (problemska i
istraivaka nastava), ime se uenici nastoje zainteresirati i
potaknuti na dublje prouavanje fizike. Program se sastoji
od obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj temi
navode se kljuni pojmovi i obrazovna postignua koja
uenici trebaju usvojiti.
15. Energija
Kljuni pojmovi: elastina energija, gravitacijska
potencijalna energija, kinetika energija.
Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz
primjere; opisati elastinu, gravitacijsku potencijalnu i
kinetiku energiju.
CILJ
16. Pretvorbe energije
Nastava fizike treba uenicima omoguiti razumijevanje

prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika
znanstvenoga istraivanja prirode, primjenu usvojenih
spoznaja iz fizike u svakodnevnom ivotu, tehnici i
proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga
miljenja i samostalnoga rjeavanja problema.
Kljuni pojmovi: pretvorba energije.

Obrazovna postignua: objasniti, na razliitim
primjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika u
drugi oblik.
17. Rad
ZADAE
Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J.

Obrazovna postignua: opisati, kroz primjere, rad
sile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno:
objasniti poveanu energiju tijela kao uloeni rad;
objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
zadatcima.
Uenike treba:
E upoznati s najvanijim prirodnim pojavama, stanjima
i procesima te im omoguiti razumijevanje fizikih
zakona i zakonitosti,
E pouiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivati
zanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici,
E motivirati
da postavljaju pitanja i tragaju za
odgovorima,
E pouiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne
pokuse, postavljaju pretpostavke i stvaraju
jednostavne slike o pojavama,
E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike u
suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji te za
stjecanje tehnike i prirodoznanstvene kulture,
E poticati na logiko i samostalno zakljuivanje te u
njima, pri prouavanju prirodnih pojava, razviti
kritiko miljenje i prosuivanje,
E uvoditi u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za
ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini,
E osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za
konstruktivnu suradnju pri timskome radu.
Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu se

obraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom).
Preporua se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25.,
Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade na
jednostavan nain primjeren uzrastu uenika.
NAPOMENA
8. razred:
Potanke upute za nastavu fizike navedene su u

Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i ine
sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava razradbu
svih tema navedenih u ovome programu. Poseban je
naglasak ovoga programa na postignuima koja uenici
trebaju ostvariti te na temeljnim metodikim postupcima
kojima se to postie.
Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivom

Elektrini otpor i Ohmov zakon.
Postanak, opis i vrste valova.
Odbijanje svjetlosti, zrcala.
18. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
(watt), W.
Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima
iz ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada;
primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.
OSTALE PREPORUKE:
7. razred:
279
Fizika
8. Sila
7. RAZRED
Kljuni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor.

Obrazovna postignua: prepoznati i opisati
meudjelovanja i uinke sile u prirodi; opisati nain
na koji djeluje sila tea, elektrina i magnetska sila na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kao
vektor.
TEME
1. Uvod u fiziku
Kljuni
pojmovi:
fizika,
metoda,
pokus
(eksperiment).
Obrazovna postignua: opisati ime se bavi fizika;
objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodei
primjere.
9. Elastina sila i mjerenje sile

Kljuni pojmovi: elastina sila, produenje, njutn
(newton), N.
Obrazovna postignua: objasniti razmjernost
produenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtati
graf ovisnosti produenja o sili - pravac iz ishodita
koordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.
2. O tijelima
Kljuni pojmovi: vrsta tijela, tekuine, plinovi.
Obrazovna postignua: opisati i razlikovati vrsta
tijela, tekuine i plinove na primjerima; opisati
prijelaze vrstih tijela u tekuine, tekuina u plinove
i obratno.
10. Sila tea
3. Mjerenje duljine
Kljuni pojmovi: sila tea, teina.

Obrazovna postignua: opisati i razlikovati silu teu
(kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teinu (kojom tijelo
djeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o sili
tei i teini u jednostavnim problemskim zadatcima.
Kljuni pojmovi: fizika veliina, mjerenje, duljina,

metar, m.
Obrazovna postignua: opisati pojam fizike veliine
i mjerenja (fizika veliina kao umnoak brojane
vrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinu
metrom; izraavati duljinu razliitim mjernim
jedinicama; razlikovati znaenja za kilo, deci, centi i
mili.
11. Trenje
Kljuni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teina
(pritisna sila).
Obrazovna postignua: prepoznati silu trenja na
primjerima iz ivota; objasniti utjecaj sile trenja na
gibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoom
dodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeriti
i izraunati silu trenja.
4. Mjerenje plotine plohe i obujma tijela

Kljuni pojmovi: plotina plohe, kvadratni metar,
m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L.
Obrazovna
postignua:
mjeriti
plotine
geometrijskih ploha i obujme (geometrijskih i
drugih) tijela; izraavati plotinu i obujam razliitim
mjernim jedinicama.
12. Teite i ravnotea tijela

Kljuni pojmovi: teinica, teite, ravnotea.
Obrazovna postignua: opisati teinicu, teite i
ravnoteu tijela; protumaiti teite kao hvatite sile
tee; primijeniti znanje na praktinim primjerima.
5. Mjerenje mase tijela

Kljuni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela,
kilogram, kg.
Obrazovna postignua: opisati kroz primjere masu
kao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost
(stalnost) mase neovisno o poloaju tijela bilo gdje u
svemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekih
tijela; izraziti mase tijela razliitim mjernim
jedinicama.
13. Poluga i primjene poluge

Kljuni pojmovi: poluga, krak sile.
Obrazovna postignua: opisati krak sile kao
udaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge;
primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.
6. Gustoa tvari
14. Tlak
Kljuni pojmovi: gustoa tijela, tvar, gustoa tvari,

kilogram po kubnome metru, kg/m3.
Obrazovna postignua: opisati gustou tvari;
razlikovati gustou tvari od gustoe tijela; objasniti
vezu gustoe tekuine (vode, ulje) i vrstih tvari s
plivanjem tijela; odreivati gustoe razliitih tijela i
izraziti ih razliitim mjernim jedinicama.
Kljuni pojmovi: tlak, paskal (pascal), Pa.

Obrazovna postignua: opisati tlak na primjerima;
primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.
15. Rad
Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J.
Obrazovna postignua: opisati kroz primjere rad sile;
objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
zadatcima.
7. Graa tvari
Kljuni pojmovi: estice tvari.
Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere za
estinu grau tvari i postojanje meuprostora
izmeu estica.
280
Fizika
Obrazovna postignua: opisati specifini toplinski
kapacitet kao svojstvo tvari; objasniti njegovo
znaenje na primjerima iz ivota.
16. Energija
Kljuni pojmovi: energija, kinetika energija,
pretvorba energije.
Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz
primjere; objasniti energiju uz pomo kinetike
energije; objasniti pretvorbe energije na primjerima;
izraunati energiju i rad u jednostavnim primjerima.
25. Promjena unutarnje energije radom i

toplinom
Kljuni pojmovi: zakon ouvanja energije.
Obrazovna postignua: navesti primjere iz ivota o
pretvorbi rada i topline u unutarnju energiju;
objasniti zakon ouvanja energije na razliitim
primjerima.
17. Gravitacijska energija

Kljuni pojmovi: gravitacijska potencijalna energija.
Obrazovna postignua: opisati gravitacijsku energiju;
povezati gravitacijsku energiju s radom na razliitim
primjerima pretvorbe energije; izraunati vrijednost
gravitacijske energije u jednostavnim primjerima.
IZBORNE TEME
1. Hidrostatiki i hidrauliki tlak
2. Rad na kosini (kosina, duljina i visina kosine)
3. Pretvaranje topline u rad (rad iz topline, rad koji
obavlja plin, toplinski strojevi)
4. Pravilo smjese za mjerenje topline (temperatura
smjese, predana toplina, primljena toplina)
5. Energija i energetika (rad, energija, pretvorbe
energije, toplina, unutarnja energija)
6. Struktura atoma i elementarne estice tvari
18. Elastina energija

Kljuni pojmovi: elastina energija, potencijalna
energija.
Obrazovna postignua: opisati elastinu energiju na
primjerima; objasniti elastinu i gravitacijsku energiju
kao oblike potencijalne energije.
19. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
(watt), W.
Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima iz
ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijeniti
znanje na primjerima i zadatcima.
8. RAZRED
TEME
1. Strujni krug i njegovi elementi

Kljuni pojmovi: izvori, troila i spojne ice
(elektrini vodovi).
Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug s
osnovnim elementima; nacrtati shematski strujni krug
grafikim simbolima i objasniti ulogu svakog
elementa strujnoga kruga.
20. Unutarnja energija

Kljuni pojmovi: unutarnja energija, toplina,
temperatura.
Obrazovna postignua: razlikovati i opisati unutarnju
energiju, toplinu i temperaturu; objasniti promjenu
unutarnje energije tijela zbog prijelaza topline izmeu
tijela i okoline.
2. Elektrini vodii i izolatori

Kljuni pojmovi: vodi i izolator.
Obrazovna postignua: navesti i razlikovati vodie i
izolatore; sloiti strujni krug kojim e se ispitati je li
tvar (tijelo) vodi ili izolator.
21. Toplinsko irenje tijela

Kljuni pojmovi: toplinsko irenje tijela.
Obrazovna postignua: opisati promjenu obujma
razliitih tvari s promjenom temperature; objasniti
ovisnost obujma tijela o temperaturi te povezati s
gustoom tijela; protumaiti anomaliju vode.
3. Spajanje troila u strujnome krugu

Kljuni pojmovi: serijski i paralelan spoj.
Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug i nacrtati
shemu strujnoga kruga sa serijski ili paralelno
spojenim troilima; objasniti praktinu primjenu
razliito spojenih troila.
22. Mjerenje temperature

Kljuni pojmovi: Celsiusov stupanj, oC, kelvin, K,
nula apsolutne temperature.
Obrazovna postignua: izmjeriti temperaturu
termometrom i izraziti je u oC i u K.
4. Uinci elektrine struje

Kljuni pojmovi: toplinski, svjetlosni, magnetski i
kemijski uinci.
Obrazovna postignua: prepoznati i navesti ureaje
(bez naina rada) u kojima se primjenjuju razliiti
uinci elektrine struje.
23. Prijelaz topline

Kljuni pojmovi: voenje, strujanje, zraenje.
Obrazovna postignua: navesti i opisati primjere
prijelaza topline voenjem, strujanjem i zraenjem.
24. Mjerenje topline

Kljuni pojmovi: specifini toplinski kapacitet, dul po
kilogramu i kelvinu, J/(kg K).
281
Fizika
naponu - kolinik elektrinoga napona na troilu i
elektrine struje kroz troilo je stalan; nacrtati grafiki
prikaz ovisnosti elektrine struje o naponu za razliite
otpore.
5. Magneti i magnetsko djelovanje elektrine

struje
Kljuni pojmovi: magnet, elektromagnet, magnetska sila.
Obrazovna postignua: opisati magnetsko djelovanje
(magnetski uinak) struje, primjena elektromagneta.
14. Opasnost i zatita od elektrinoga udara

6. Elektrini naboji i njihovo meudjelovanje
Kljuni pojmovi: ljudsko tijelo - elektrini vodi, tlo

i zemlja - vodi, izolatori, zatvaranje elektrinoga
kruga pri elektrinom udaru.
Obrazovna postignua: opisati zatvaranje elektrinoga
kruga pri neopreznom rukovanju s izvorom
elektrinog napona; objasniti naine zatite od
elektrinog udara i pripomoi unesreenome.
Kljuni pojmovi: elektriziranje trljanjem, elektrini

naboj, kulon (coulomb), C, elektrina sila.
Obrazovna postignua: objasniti na primjerima
postojanje elektrinih naboja; navesti vrste naboja i
njihovo meudjelovanje.
7. Elektroni, pokretljivi ioni i elektrina

struja
15. Gibanje i brzina
Kljuni pojmovi: nositelji naboja: elektroni i ioni,

struja kao pojava.
Obrazovna postignua: opisati elektrinu struju kao
usmjereno gibanje nositelja naboja; objasniti primjere
kada su nositelji elektrine struje elektroni (u
metalima), a kada ioni (u tekuinama i plinovima).
Kljuni pojmovi: put, vremenski interval, brzina,

metar u sekundi, m/s.
Obrazovna postignua: usporediti i odrediti srednje
brzine gibanja nekih tijela.
16. Jednoliko i nejednoliko gibanje

Kljuni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednoliko
gibanje.
Obrazovna postignua: razlikovati stalnu brzinu
(jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednoliko
gibanje); nacrtati grafiki prikaz ovisnosti puta o
vremenu i brzine o vremenu.
8. Mjerenje elektrine struje

Kljuni pojmovi: elektrina struja, amper, A,
ampermetar.
Obrazovna postignua: spajati ampermetar u strujni
krug i izmjeriti elektrinu struju.
9. Elektrini napon
17. Promjena brzine i akceleracija
Kljuni pojmovi: elektrini napon, volt, V, voltmetar.

Obrazovna postignua: opisati elektrini napon kao
energiju po jedininome naboju koja se iz elektrinog
izvora prenosi strujnim krugom; spajati voltmetar u
strujni krug i mjeriti elektrini napon na troilu.
Kljuni pojmovi: akceleracija (ubrzanje i usporenje),

metar u sekundi na kvadrat, m/s2.
Obrazovna postignua: opisati akceleraciju i navesti
njezinu mjernu jedinicu; odrediti akceleraciju u
primjerima iz ivota.
10. Elektromagnetska indukcija
18. Jednoliko ubrzano gibanje
Kljuni pojmovi: inducirani elektrini napon,

elektromagnetska indukcija.
Obrazovna postignua: opisati pojavu induciranja
elektrinoga napona u zavojnici gibanjem magneta u
odnosu na zavojnicu.
Kljuni pojmovi: jednoliko ubrzano gibanje, slobodni

pad.
Obrazovna postignua: opisati jednoliko ubrzano
gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom;
objasniti slobodni pad kao primjer jednoliko
ubrzanoga gibanja; nacrtati grafiki prikaz ovisnosti
brzine o vremenu.
11. Rad i snaga elektrine struje

Kljuni pojmovi: rad elektrine struje, dul (joule), J,
snaga elektrine struje, vat (watt), W.
Obrazovna postignua: opisati rad i snagu elektrine
struje; primijeniti izraze za rad i snagu elektrine
struje na praktinim primjerima.
19. Sila i gibanje

Kljuni pojmovi: masa, sila, promjena brzine
djelovanjem silom.
Obrazovna postignua: objasniti kvalitativno temeljni
zakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelo
razliita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo se
giba ubrzano).
12. Elektrini otpor

Kljuni pojmovi: elektrini otpor, om (ohm), W.
Obrazovna postignua: opisati elektrini otpor
razliitih troila kao svojstvo vodia; odrediti
elektrini otpor kao kolinik elektrinoga napona i
elektrine struje.
20. Postanak i vrste valova

Kljuni pojmovi: titranje estica sredstva,
transverzalan i longitudinalan val.
Obrazovna postignua: opisati valne pojave i objasniti
prijenos energije valom; razlikovati i opisati vrste
valova.
13. Ohmov zakon

Kljuni pojmovi: stalni otpor.
Obrazovna postignua: opisati i obrazloiti Ohmov
zakon: elektrina struja razmjerna je elektrinome
282
Fizika
21. Opis vala
26. Lom svjetlosti
Kljuni pojmovi: valna duljina, frekvencija

(uestalost), brzina vala.
Obrazovna postignua: opisati kvalitativno odnos
valne duljine, frekvencije i brzine; primijeniti na
primjerima vezu izmeu valnih veliina.
Kljuni pojmovi: lom svjetlosti, potpuno odbijanje

svjetlosti.
Obrazovna postignua: opisati i nacrtati lom svjetlosti
na granici optikih sredstava; objasniti potpuno
odbijanje svjetlosti kao granini sluaj loma svjetlosti
na primjerima.
22. Zvuk
Kljuni pojmovi: zvuni izvori, brzina zvuka, zvuk
kao longitudinalni val.
Obrazovna postignua: opisati nastajanje i
rasprostiranje zvuka u razliitim sredstvima;
usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugim
sredstvima.
27. Lee
Kljuni pojmovi: sabirne i rastresne lee, jakost lee,
reciproni metar, 1/m.
Obrazovna postignua: konstruirati sliku i odrediti
narav slike koju stvara lea; primijeniti lee u
razliitim primjerima.
23. Rasprostiranje svjetlosti
28. Razlaganje svjetlosti na boje
Kljuni pojmovi: svjetlosni izvori, svjetlosna zraka,

pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena.
Obrazovna postignua: objasniti ideju pravocrtnog
rasprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlosti
najvea mogua brzina u prirodi.
Kljuni pojmovi: optika prizma, razlaganje svjetlosti

na boje.
Obrazovna postignua: navesti primjere i objasniti
razlaganje bijele svjetlosti na boje.
IZBORNE TEME
24. Odbijanje svjetlosti - sferno zrcalo
1. Odbijanje i lom valova

2. Poluvodii - osnova raunala (isti poluvodii,
Kljuni pojmovi: odbijanje svjetlosti, ravno zrcalo,

prividna slika.
Obrazovna postignua: opisati odbijanje svjetlosti od
razliitih predmeta oko nas; objasniti zakonitost
odbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala; konstruirati
sliku i odrediti narav (prirodu) slike.
N-poluvodi, P-poluvodi, PN-spoj, tranzistor)
3. Pretvorbe energije u elektrinim izvorima

(baterija, generator, fotoelement, termoelement)
4. Primjena magnetskoga djelovanja elektrine

struje (magnetsko djelovanje petlje i zavojnice,
meudjelovanje zavojnice i magneta, nain rada
ampermetra i elektromotora)
5. Svjetlost - elektromagnetski val (spektar
elektromagnetskih valova)
6. Laserska svjetlost (nekoherentni i koherentni izvori
svjetlosti, laser)
25. Odbijanje svjetlosti - sferna zrcala

Kljuni pojmovi: sferno zrcalo, arite i arina daljina
zrcala, stvarna i prividna slika.
Obrazovna postignua: opisati narav slike koju stvara
sferno zrcalo; objasniti primjenu sfernih zrcala u
svakodnevnom ivotu.
283
Povijest
POVIJEST
UVOD
Nastava povijesti strukturirana je kronoloki. Sastavnice

su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji koji
objanjavaju razvoj ljudskoga drutva i ljudskoga djelovanja
od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opu i
nacionalnu. Ovisno o tome to prouava ona moe biti
politika, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga.
Suvremena nastava povijesti prouava vie drutvenu i
kulturnu nego politiku povijest, unosei brojne sadraje iz
podruja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uenja
povijesti naglasak se stavlja na umijea koja uenici trebaju
usvojiti, jer povijest se moe razumjeti samo ako uenici, uz
ishode povijesnih istraivanja, ue i o metodama kojima se
povjesniari slue pri pouavanju prolosti.
U nastavi je nemogue iznijeti sva povijesna zbivanja.
Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih
povijesnih sadraja. U izvedbi nastave povijesti treba
predvidjeti sadraje zaviajne povijesti, kao i sadraje
predviene programima za nacionalne manjine, provedbu
izvanuionike i terenske nastave.
Nastava povijesti pomae uenicima u razumijevanju
vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju
nacionalnog identiteta.
Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih
kultura pripremaju uenike za ivot u multietnikom i
multikulturalnome drutvu.
NAPOMENA
Iako je u Vodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni
standard za osnovnu kolu predvieno da tema ima
maksimalno 5 kljunih pojmova, u nastavi je povijesti broj
kljunih pojmova po temi vei zbog manjega broja tema u
odnosu na druge predmete.
Kod izbornih tema predloene su samo neke od
moguih izbornih tema i uitelj ih ne mora obraditi.
Dapae, moe posve samostalno oblikovati nekoliko
izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i
spomenikom batinom zaviaja ili prema interesima
uenika.
CILJ
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj koli omoguiti
uenicima da na odabranim temama steknu znanja i
intelektualne vjetine koje e im pomoi u razumijevanju
suvremenog svijeta.
Osnovni cilj uenja povijesti u osnovnoj koli jest
razvijanje interesa za izuavanje prolosti i zanimanja za
sadanjost, odnosno razvijanje povijesnog miljenja.
5. RAZRED
TEME
1. to je povijest
Kljuni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej,
arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja,
povijesne karte.
Obrazovna postignua: odrediti pojam povijest;
razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni
predmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoiti
raznolikost i vanost povijesnih izvora u izuavanju
povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje
izuavaju i uvaju povijesne izvore; snalaziti se u
vremenu - na crti vremena; odrediti vremenska
razdoblja; snalaziti se u prostoru - usporediti
povijesne i geografske karte; imenovati povijesna
razdoblja; na slikovnom materijalu obrazloiti
promjene u ivotu ovjeka.
ZADAE
Uenici:
E
upoznaju razliite naine prikazivanja i interpretiranja

prolosti (historiografija, filmovi, dokumentarne
serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i
sl.),
pronalaze, upoznaju, ralanjuju i vrjednuju razliite
izvore informacija (udbenik, enciklopedija, historiografski tekst, kolska knjinica, muzej, internet, itd.),
upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poiva
suvremeno drutvo, kritiki razmiljaju o svijetu u
kojem ive, pripremajui se tako za ivot u
pluralistikom i demokratskom drutvu,
razvijaju interes za povijest, ali i ouvanje kulturne
batine, razvijaju radne navike, stvaralatvo i
samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i
otvorenost za cjeloivotno uenje.
ue o najvanijim dogaajima, pojavama, procesima i

znaajnim obiljejima razdoblja i drutava koja
prouavaju, to ukljuuje gospodarstveni, drutveni,
kulturni i politiki razvoj, svakodnevni ivot, ideje,
vjerovanja i nazore ljudi u prolosti,
vjebaju snalaenje u vremenu i prostoru, usvajaju i
ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju prolih
razdoblja, dogaaja i procesa,
ue o temeljnim procesima koji pomau
razumijevanju prolosti (kronologiji, uzronosti,
promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti,
tumaenju, istraivanju i znaenju prolih dogaaja) i
upoznaju se s ulogom izvora i literature u
objanjavanju prolosti (ue prepoznavati, ralanjivati, povezivati i vrjednovati razliite vrste
primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na
temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),
2. ivot ljudi u prapovijesti

Kljuni pojmovi: kameno doba, metalno doba,
nalazita prapovijesnih kultura, Krapinski praovjek neandertalac (izumro), homo sapiens (predak ovjeka).
Obrazovna postignua: definirati pojam prapovijesti;
284
Povijest
opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture;

pokazati prapovijesna nalazita na tlu dananje
Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna
razdoblja, oznaiti ih na crti vremena; opisati
prirodne uvjete potrebne za razvoj ovjeka; povezati
nain obradbe kamena ili kovine s nainom ivota
ljudi, gospodarstvom, drutvenim ustrojem,
kulturom, vjerovanjem, obiajima.
i povijesnih injenica; imenovati narode koji ive na

Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne
elemente etruanske kulture; obrazloiti razlike u
rimskome drutvu - uzroke i posljedice drutvenih
sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svakodnevnoga ivota i rimsko vjerovanje - mitovi,
hramovi, bogovi.
8. Republika i Carstvo
3. Civilizacije prvih pisama
Kljuni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija,

Rimsko carstvo.
Obrazovna postignua: imenovati i obrazloiti
ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na
crti vremena pratiti razvoj i irenje Rimske
Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u
Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te
opisati njihov znaaj; usporediti Rim u doba
Republike i u doba Carstva (izgled grada, graevine,
svakodnevni ivot Rimljana).
Kljuni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon,

piramide, biblioteka.
Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti
poloaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti
vremena odrediti osnovnu kronologiju; uoiti
razliita pisama, naine pisanja i koritenja pisama;
imenovati i usporediti najvanije graevine razliitih
civilizacija; imenovati razliita vjerovanja; imenovati
istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo
znaenje; opisati svakodnevni ivot ljudi razliitih
drutvenih slojeva.
9. Hrvatski prostor u antiko doba

Kljuni pojmovi: romanizacija, provincije, grki i
rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).
Obrazovna postignua: imenovati narode na
podruju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj
karti nalazita grke i rimske kulture; imenovati
rimske pokrajine i gradove na dananjem hrvatskom
podruju; pokazati njihov poloaj na povijesnim
kartama; vrjednovati kulturnu batinu Grka i
Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na
podruju Ilirika.
4. Uspon stare Grke

Kljuni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni,
mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija.
Obrazovna postignua: pokazati na karti podruje
egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i
opisati osnovna obiljeja njihove kulture; analizirati
povijesne izvore - mitove, graevine, umjetnika
djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoiti i
obrazloiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih
sukoba.
10. Pojava kranstva

5. Atenska demokracija
Kljuni pojmovi: kranstvo, apostoli, progoni

krana, katakombe, kranski simboli.
Obrazovna postignua: opisati pojavu i irenje
kranstva; prepoznati simbole kranstva i ustroj
prvih kranskih zajednica; obrazloiti znaaj irenja
kranstva i promjene u odnosu prema kranima;
imenovati prve istaknute krane s hrvatskog
podruja.
Kljuni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci,

proroita, olimpijske igre.
Obrazovna
postignua:
obrazloiti
pojam
demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas;
imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike,
zakonodavce, politiare) i navesti njihova postignua;
usporediti drutvene odnose, gospodarstvo i
svakodnevni ivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturna
dostignua Helena, prepoznati utjecaj helenskih
dostignua u suvremenoj kulturi.
11. Seoba naroda

Kljuni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad
Zapadnoga Rimskoga Carstva.
Obrazovna postignua: na povijesnoj karti i na crti
vremena pratiti dolazak novih naroda na podruje
Rimskoga Carstva; obrazloiti uzroke i posljedice
seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.
6. Helenizam
Kljuni pojmovi: barbari, filipike, helenizam,
helenistika kultura.
Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj
karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra
Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti
helensku i helenistiku kulturu; imenovati istaknute
znanstvenike i njihova djela.
IZBORNE TEME
1. Perzija
2. Mezopotamija
3. Grka mitologija
4. Rimsko graditeljstvo
5. Rimska vojska
7. Poetci Rima
Kljuni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puki
tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.
Obrazovna postignua: uoiti razliku izmeu legende
285
Povijest
5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.)
6. RAZRED
Kljuni pojmovi: komuna, plemii i puani,

bratovtine, romanika i gotika, sveuilite.
Obrazovna
postignua:
obrazloiti
razvoj
poljodjelstva i obrtnike proizvodnje; opisati kako
razvoj gospodarstva utjee na drutveni razvoj; opisati
obnovu i nastanak novih gradova te razliku izmeu
graana; istaknuti znaaj sveuilita; opisati ivot
plemstva, vitezova i graana; imenovati povijesne
izvore: trubadursko pjesnitvo, knjievna djela,
glazbu; razlikovati na primjerima znaajke romanike i
gotike; opisati uzroke stradanja stanovnitva (prirodne
nepogode, bolesti, epidemije, ratovi).
TEME
1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda

Kljuni pojmovi: Bizant, pokrtavanje, Karolinzi,
krunidba, benediktinci, Crkveni raskol.
Obrazovna postignua: oznaiti na povijesnoj karti
podruja nastanka novih drava i na crti vremena
vremenske odrednice; obrazloiti ulogu misionara,
sveenika i redovnika te sredozemnih gradova u
prenoenju antikih tekovina novim dravama; opisati
djelovanje brae Konstantina i Metoda; usporediti
bizantsku i franaku kulturu i civilizacijska dostignua;
imenovati drave nastale u susjedstvu Hrvata;
obrazloiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.
6. Hrvatska u doba Arpadovia i Anuvinaca

Kljuni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodni
kraljevski gradovi, velikaki rodovi, kulturni i pravni
spomenici.
Obrazovna postignua: imenovati nekoliko vladara iz
dinastije Arpadovia; opisati posljedice tatarske
provale u hrvatske zemlje (pustoenja i nastanak
slobodnih kraljevskih gradova); opisati uspon
hrvatskih velikakih obitelji; na povijesnoj karti
pokazati podruja velikakih posjeda; obrazloiti ulogu
hrvatskih plemia u ustolienju Anuvinaca; opisati
razvoj i obiljeja Mletake Republike; obrazloiti
znaaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepriati
borbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anuvinskoga;
obrazloiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih
zemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnika
te prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisati
postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i
crkve; prepoznati i opisati graevine iz razdoblja
romanike i gotike; na primjerima iz zaviaja analizirati
povijesne izvore.
2. Feudalno drutvo
Kljuni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemi,
kmet, feudalna davanja.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako nastaje novo
drutvo iji je temelj zemlja (feud); prepoznati i
imenovati drutvene slojeve srednjovjekovnoga
drutva; opisati poloaj kmetova u feudalnom drutvu;
obrazloiti odnos izmeu seniora i vazala; opisati
poloaj Crkve i poloaj gradova; obrazloiti ulogu
Crkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost i
umjetnost); na primjerima iz zaviaja usporediti ivot
ljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati i
vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalne
utvrde, umjetnike filmove povijesne tematike.
3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku

Kljuni pojmovi: upanije i upan, ban, knez, kralj,
predromanika, glagoljatvo, personalna unija.
Obrazovna postignua: opisati doseljenje Hrvata i
nastanak prvih kneevina, pokazati podruja na
povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti
vremena; obrazloiti poloaj hrvatskih kneevina
izmeu Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvoj
Hrvatske u doba narodnih vladara; analizirati
povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise,
Baansku plou; obrazloiti nastanak hrvatskougarske drave; imenovati i opisati predromanike
spomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zaviaja.
7. Humanizam i renesansa
Kljuni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti u
Hrvatskoj.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost renesanse s
antikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazloiti na
koji nain humanizam stavlja ovjeka u sredite
interesa; pokazati na povijesnoj karti sredita
renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj;
prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj
hrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknute
hrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove i
graevine nastale u razdoblju renesanse u Europi i
Hrvatskoj; obrazloiti uzroke promjena u svakodnevnome ivotu.
4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti

Kljuni pojmovi: islam, kriarski ratovi, arapska
kultura.
Obrazovna postignua: pokazati na povijesnoj karti
podruje nastanjivanja arapskih plemena, irenja
arapske drave i arapskog utjecaja; prepoznati osnove
islama i znaajke arapske kulture, nabrojiti znanstvena
dostignua arapskih znanstvenika i prepoznati
njihovu ostavtinu u suvremenosti; pokazati na
povijesnoj karti i crti vremena kriarske pohode;
obrazloiti uzroke i posljedice kriarskih ratova za
Europu i hrvatske zemlje.
8. Velika geografska otkria

Kljuni pojmovi: geografska otkria, karavela,
konkvistadori.
Obrazovna postignua: opisati gospodarstvo i drutvo
u Europi uoi geografskih otkria; navesti tehnika
dostignua koja su omoguila geografska otkria;
pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja
portugalskih i panjolskih pomoraca; naznaiti
286
Povijest
IZBORNE TEME
1. Srednjovjekovni grad
2. Hrvatska srednjovjekovna kultura
3. Inkvizicija
4. Srednjovjekovna Bosna
5. Hrvatske velikake obitelji
vremenske odrednice na crti vremena; obrazloiti

posljedice geografskih otkria za amerike Indijance i
za Europljane.
9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i

Europi
Kljuni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica,
uskoci, preseljavanja, Vlasi.
Obrazovna postignua: opisati nastanak Osmanskoga
Carstva; obrazloiti nastanak, irenje Habsburke
monarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj;
obrazloiti uzroke brzog prodora Osmanlija u
Europu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku i
najvanije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravce
osvajanja; opisati proces islamizacije kranskih
naroda, turski feudalni poredak; obrazloiti odluke
sabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razloge
stvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) prema
Osmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj karti
podruja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovati
istaknute vojne zapovjednike u ratovima s
Osmanlijama; opisati poloaj Hrvata i njihov
svakodnevni ivot na podrujima to su ih osvojili
Osmanlije te ulogu franjevaca; obrazloiti posljedice
turskih ratova za hrvatske zemlje.
7. RAZRED
TEME
1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba

Kljuni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo,
prosvijeeni apsolutizam, urbar, Deklaracija
neovisnosti, ustav.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost prosvjetiteljskih ideja o promjeni drutva i politikoga
sustava; imenovati vladare prosvijeenog apsolutizma
i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, ureenje
feudalnih odnosa, unaprjeivanje kolstva);
obrazloiti poloaj hrvatskih zemalja u sklopu
Habsburke monarhije; obrazloiti pojmove
centralizacije i germanizacije; obrazloiti na
povijesnoj karti uzroke i posljedice Amerikog rata za
neovisnost; opisati obiljeja moderne demokracije te
utjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i
svakodnevni ivot.
10. Reformacija i katolika obnova

Kljuni pojmovi: reformacija, katolika obnova,
Isusovci.
Obrazovna postignua: navesti uzroke reformacije:
gospodarske, drutvene, politike; opisati ideje o
reformi Crkve; pokazati pravce irenja reformacije na
povijesnoj karti i povezati s uzrocima irenja; opisati
obnovu Katolike crkve; obrazloiti uzroke i
posljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedice
reformacije i katolike obnove za hrvatske zemlje.
2. Oblikovanje modernog drutva - znanost i

tehnologija, industrijska revolucija
Kljuni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija,
radnitvo, radnika prava, slobodno vrijeme.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja 1. i
2. industrijske revolucije i usporediti ih s obiljejima
proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati
najvanije izume i izumitelje; pokazati na povijesnoj
karti podruja najintenzivnijeg industrijskog razvoja;
opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije na
promjene u proizvodnji te svakodnevni ivot ljudi;
obrazloiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano
industrijskom revolucijom i smjestiti ga u iri
regionalni i europski okvir.
11. Europa u doba baroka

Kljuni
pojmovi:
apsolutistika
monarhija,
parlamentarna monarhija, barok.
Obrazovna postignua: opisati promjene u
gospodarstvu (manufakture, kapital); imenovati
istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela;
opisati utjecaj barokne umjetnosti na nain ivljenja:
velikake palae, graanske kue.
3. Europa od Francuske revolucije do Bekog

kongresa (1789. - 1815.)
Kljuni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija o
pravima ovjeka i graanina, Graanski zakonik
(Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski
Dalmatin, Sveta alijansa.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, tijek i
posljedice Francuske revolucije te politike promjene
tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika;
obrazloiti vanost ideja Deklaracije o pravima
ovjeka i graanina za cjelokupno ovjeanstvo;
opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova
osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loe strane
Napoleonove vladavine; vrjednovati utjecaj
Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na
Hrvatsku: nestanak Mletake Republike i ukidanje
12. Hrvatska u ranome novome vijeku

(16. - 18. st.)
Kljuni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat za
osloboenje, visoko kolstvo, Pragmatika sankcija.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke i posljedice
Zrinsko-frankopanskog otpora; obrazloiti znaenje
rata za osloboenje te navesti pozitivne i negativne
posljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona i
pada Dubrovake Republike, stanje u Dalmaciji i
Istri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike i
njihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes za
jezikoslovlje, narodnu povijest i obiaje, djelovanje
isusovaca i pavlina, kolstvo.
287
Povijest
svakodnevni ivot (uspon graanstva, pojava i poloaj
radnitva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak
ideje socijalizma; navesti osnovne znaajke
urbanizacije i ivota u gradovima te pojave novih
gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost
(likovna, knjievnost i glazba) u razdoblju promjena;
usporediti drutvene i kulturne te promjene u
svakodnevnom ivotu u prvoj polovici 19. stoljea u
Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.
Dubrovake Republike, opisati pokret za sjedinjenje

Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih
pokrajina opisati prilike u zemljama pod
Napoleonovom vlau; opisati politiki sustav i
poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete
alijanse u Europi i Metternichov sustav u
Habsburkoj Monarhiji.
4. Hrvatski narodni preporod

modernih nacija u Europi
pojava
Kljuni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski

narodni preporod (Ilirski pokret), nacija.
Obrazovna postignua: navesti preporodne pokrete u
srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati
postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i
pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i
Hercegovine; obrazloiti nastanak i znaaj
velikosrpske politike; opisati drutvene, kulturne,
politike i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoi
preporoda; obrazloiti politiki program Hrvatskoga
narodnoga preporoda te navesti najvanije dogaaje iz
vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim
dijelovima Hrvatske te navesti slinosti i posebnosti;
vrjednovati vanost preporoda za razvoj moderne
hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te
oblikovanje hrvatske nacije; navesti znaajke
preporoda u zaviaju; navesti primjere oblikovanja
nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i
drugih naroda koji ive na tlu Hrvatske; analizirati
izvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjievna i
kazalina djela, pjesme i dr.).
7. Europa na vrhuncu moi: nastanak prvih

modernih drava u Europi
Kljuni pojmovi: moderne drave, imperijalizam,
dualizam, Istono pitanje, humanitarne organizacije.
Obrazovna postignua: opisati prilike u Francuskoj i
Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i Njemake;
obrazloiti sukob politikih interesa i nastanak Istone
krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove
posljedice: navesti glavna obiljeja austrougarske vlasti
u Bosni i Hercegovini te opisati poloaj hrvatskoga
naroda i crkvene prilike; obrazloiti pojavu politike
imperijalizma; vrjednovati vanost razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo, graanska politika
prava); obrazloiti pojavu humanitarnih organizacija
te poetke mirovnih konferencija i sporazuma.
8. Hrvatska u sklopu Habsburke Monarhije

(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na
poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: politike stranke, hrvatska i
junoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatskougarska nagodba, moderno sveuilite.
Obrazovna postignua: imenovati kljune osobe i
pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo
djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora
1861.; usporediti temeljne programe politikih
stranka u Hrvatskoj (HPSS, novi kurs); usporediti
Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:
obrazloiti politike i gospodarske posljedice
dualistikoga ureenja Habsburke Monarhije na
hrvatske zemlje (Rijeka krpica, buna u Rakovici);
usporediti osnovna obiljeja banovanja Ivana
Maurania i Khuena Hdervryja; opisati politiki,
gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne
granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljee (detaljnije na
razini zaviajne povijesti); vrjednovanje vanosti
opismenjivanja i kolovanja ljudi, te osnutka
nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova;
usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljama
koncem stoljea sa stanjem u ostatku Monarhije i
nekim veim europskim dravama.
5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj

Kljuni pojmovi: proljee naroda, Zahtijevanja
naroda, zastupniki Sabor, Bansko vijee, apsolutizam.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, ciljeve,
tijek i posljedice revolucije u Habsburkoj Monarhiji;
razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u
Hrvatskoj i Srednjoj Europi: elja za promjenom
drutvenih odnosa politikoga sustava te pokuaj
stvaranja nacionalnih drava; pokazati glavnih arita
revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloiti
osnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljee 1848.
Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelaia,
ukinuem kmetstva i stalekoga poretka te
uvoenjem zastupnikoga Sabora u Banskoj
Hrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstu
zbivanja u Habsburkoj Monarhiji, pratiti kretanje
Jelaieve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj
revolucionarnih zbivanja na svakodnevni ivot
(hrvatska zastava i dr); navesti vanost demokratizacije
i modernizacije drutva; analiza izvora (Zahtijevanja
naroda, Odluka o ukinuu kmetstva i dr.).
9. Svijet u doba europske dominacije u 19.

stoljeu
6. Drutvo, kultura i promjene u svakodnevnom ivotu u prvoj polovici 19.

stoljea
Kljuni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat,

ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.
Obrazovna postignua: na povijesnoj karti pratiti
irenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i
kretanja istraivaa i doseljenika, opisati neke od
Kljuni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam.

Obrazovna postignua: obrazloiti posljedice razvoja
znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na
288
Povijest
sukoba europskih drava oko kolonija te usporediti

razliite kulture i civilizacije; vrjednovati odnos
kolonijalnih sila prema domorodcima; opisati
drutvene, gospodarske i politike prilike na prostoru
SAD-a u 19. stoljeu; uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice borbe stanovnitva u kolonijama protiv
europske prevlasti; opisati na primjeru stjecanje
samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih drava;
obrazloiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovnitva.
8. RAZRED
TEME
1. Versajski poredak
Kljuni pojmovi: migracije, panjolska gripa, 14
toaka, velika etvorica, mirovni ugovori,
Versajski poredak, Liga naroda.
Obrazovna postignua: procijeniti ishode Prvoga
svjetskoga rata: politike, socijalne i demografske
posljedice te njihov utjecaj na ivote ljudi; utvrditi
promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na
povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga
rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraenim
dravama i posebno Wilsonovih 14 toaka), uoiti i
odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet
(posebice odnose meu velesilama: Velika Britanija,
Francuska, Njemaka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im
godinama; uoiti i obrazloiti uzrono-posljedinu
vezu izmeu versajskog poretka i novoga svjetskoga
sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti
Lige naroda.
10. Drutvo, kultura i promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj polovici 19. i na

poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: Sueski kanal, sufraetkinje,
historicizam, impresionizam, moderna, secesija.
Obrazovna
postignua:
opisati
nastavak
modernizacijskih procesa te najvanije drutvene i
kulturne promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj
polovici 19. i na poetku 20. stoljea; opisati ivot u
gradovima: razvoj prometa i komunikacija - Sueskoga
kanala; opisati promjene u svakodnevnom ivotu te
kvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navesti
primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva,
glazbe, knjievnosti, kazalita i kinematografije;
kolstvo i pismenost; opisati razvoj porta: nove
portske discipline, obnavljanje olimpijskih igara;
opisati borbu za enska prava te postupno mijenjanje
poloaja ena.
2. Demokratski procesi izmeu dvaju ratova

Kljuni pojmovi: Lude dvadesete, izolacionizam,
sufraetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska
kriza.
Obrazovna postignua: navesti primjere europske
demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko
Njemaka ili ehoslovaka) i obraditi jedan model;
procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uoiti i
obrazloiti napredak i krize u gospodarstvu u
meuratnom razdoblju; uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice velike gospodarske krize; opisati drutvene
promjene izmeu dvaju ratova: ope pravo glasa za
mukarce, promjene u poloaju ena i zahtjeve za
pravom glasa, poboljanje poloaja radnika, razvoj
kolstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova,
nove oblike masovne zabave, utjecaj amerike
kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.
11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat

Kljuni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje,
mobilizacija (novaenje), Londonski ugovor,
Jugoslavenski odbor, kapitulacija.
Obrazovna postignua: navesti politike saveze i
njihove lanice, obrazloiti interese svjetskih sila
poetkom 20. stoljea; navesti uzroke i posljedice
Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvoga
svjetskoga rata; navesti uzroke i povod Prvoga
svjetskoga rata; pokazati na povijesnoj karti bojita i
odluujue bitke; opisati naine ratovanja i nova
oruja; obrazloiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u
rat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata na
svakodnevicu i opisati promjenu poloaja ena;
opisati politiki poloaj Hrvatske u Austrougarskoj
Monarhiji te ulogu hrvatskih domobrana na
bojitima; vrjednovati vanost djelovanja hrvatskih
politiara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnos
zapadnih sila i susjednih drava prema Hrvatskoj;
analizirati
izvore
(fotografije,
dokumenti,
dokumentarni filmovi i dr.).
3. Totalitarni reimi izmeu dva rata

Kljuni pojmovi: boljevizam, komunizam, faizam,
militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam,
totalitarizam.
Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti navedene
kljune pojmove; usporediti glavne znaajke
pojedinih totalitarnih reima (naglasiti stradanje ljudi
u svim trima totalitarnim reimima); pokazati na karti
drave s totalitarnim reimima (Rusija/SSSR, Italija,
Njemaka i Japan); opisati uspon faista, nacista i
komunista do vlasti te na temelju izvora obrazloiti
kako totalitarni reimi utjeu na ivot graana
(stradanja po politikoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati
kulturu, umjetnost i port u slubi totalitarnih reima
sa ivotom u demokraciji; opisati poloaj Crkve u
totalitarnim reimima.
IZBORNE TEME
1. Postanak pjesme Jo Horvatska ni propala
2. Hrvatski sabor 1861. godine
3. Ustanak Eugena Kvaternika
3. Brodarstvo na Jadranu
4. Izgradnja eljeznikih pruga u Hrvatskoj
289
Povijest
Obrazovna postignua: opisati zbivanja u drugoj
polovici 1930-ih godina; uoiti i obrazloiti
uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a
posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti saveznike
konferencije i politike dogovore te utjecaj totalnog
rata na civilno stanovnitvo: posebice stradanja ljudi iz
ideolokih, politikih, vjerskih, rasnih i nacionalnih
razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja,
okupatorska nasilja, nestaice hrane) na primjerima iz
zaviajne povijesti; obrazloiti i navesti primjere
Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora
u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala
Nezavisna Drava Hrvatska, procijeniti ustaki reim i
osuditi politiku terora nad graanima (posebno
Srbima, idovima i Romima), rasne zakone i
koncentracijske logore - Jasenovac; opisati nastanak
Federalne Drave Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti
ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati
sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu)
i obrazloiti znaaj antifaistike borbe za Hrvatsku,
kao i prikljuenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj;
obrazloiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga
stanovnitva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata
(Bleiburg i Krini put Hrvata i zbjegove), te
posebno stradanja njemake i talijanske manjine; na
primjeru opisati kulturna dostignua tijekom rata.
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

Kljuni pojmovi: vienacionalna drava, Vidovdanski
ustav, unitarizam, estosijeanjska diktatura,
komunistiki pokret, ustaki pokret, hrvatsko pitanje,
Banovina Hrvatska.
Obrazovna postignua: obrazloiti tijek stvaranja
Drave SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu
meunarodnih zbivanja; obrazloiti razliite zamisli o
ustroju nove drave: jugoslavenski unitarizam, nova
drava
kao
proirena
Srbija,
federalizam
/konfederalizam, samostalna hrvatska drava, sovjetski
model i dr.; pokazati granice Drave SHS i Kraljevstva
SHS na povijesnoj karti i obrazloiti meunarodni
poloaj nove drave, Jadransko pitanje i njegove
posljedice;
opisati
stanje
u
Kraljevstvu
SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak
gospodarski razvoj, ivot na selu i u gradu
(prenapuenost, agrarna reforma, razvoj gradova,
poloaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje
reima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i
znanstveni razvoj; na primjerima iz zaviajne povijesti
protumaiti nacionalnu povijest (npr. seljaki pokreti
1920. godine, poloaj seljatva, Jadransko pitanje,
izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd);
opisati politiki ustroj prema Vidovdanskom ustavu;
usporediti obiljeja razdoblja parlamentarizma i
razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave
hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti
vanost ouvanja nacionalnog identiteta; obrazloiti
nastanak komunistikoga i ustakoga pokreta;
obrazloiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka
Banovine Hrvatske, sporazum Cvetkovi-Maek,
navesti pristae i protivnike sporazuma.
7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom

komunistikih sustava
Kljuni pojmovi: ratni zloini, hladni rat, Marshallov
plan i Trumanova doktrina, blokovska politika,
NATO, Varavski pakt, Berlinski zid, potroako
drutvo, detant (poputanje napetosti), perestrojka,
glasnost.
Obrazovna postignua: navesti ishode i uoiti
posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos
izmeu dviju supersila; na primjeru opisati
hladnoratovske sukobe i krize; uoiti i obrazloiti
uzroke, povod i postupno irenje hladnoga rata u
drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti vea krizna
arita u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak
i ulogu UN-a nakon rata i u dananjem svijetu
(usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati
Opu deklaraciju o pravima ovjeka i ostalih
dokumenata te tako isticati vanost demokratskih
vrjednota kao temelj potivanja ljudskih prava, klasne
(staleke), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti;
usporediti razlike izmeu Istoka i Zapada: promjene
u obitelji, poloaj ena i mladih; vrjednovati
promidbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,
televizija); usporediti svakodnevni ivot s obiju strana
eljezne zavjese; opisati kako je dolo do sloma
komunizma u istonoj Europi.
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.

stoljea u svijetu i u Hrvatskoj
Kljuni pojmovi: atomska energija, penicilin,
Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost.
Obrazovna postignua: opisati najvanije drutvene i
kulturne promjene u meuratnom razdoblju; navesti
najznaajnija znanstvena dostignua: znanstvene
teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj
drutvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike
(ili nekoliko umjetnikih djela i stilova),
znanstvenike, izumitelje; navesti viestruku ulogu
filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidbe;
prepoznati najznaajnija dostignua tehnolokoga
razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja
prometnica, radio, televizija, radar; obraditi port u
meurau te posebno utjecaj politike (Olimpijske
igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost ena;
imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske
ustanove i njihov rad.
8. Procesi dekolonizacije svijeta

6. Drugi svjetski rat
Kljuni pojmovi: zemlje Treeg svijeta,

dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam,
apartheid.
Obrazovna
postignua:
procijeniti
znaaj
dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu
Kljuni pojmovi: politika poputanja, Trojni pakt,

Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski sabirni
logori, antifaistika koalicija, totalni rat, rtve i
masovna pogubljenja na podruju Hrvatske.
290
Povijest
hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi

i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan
primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alira;
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje
neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u
razvoju bivih kolonija (npr. veliki porast
stanovnitva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi,
zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomo
izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive
kolonijalnih metropola i bivih kolonija.
hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graana

Hrvatske koji nisu podravali agresiju; opisati
meunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno
odrediti kako je dolo do rata, tko je agresor, a tko
rtva; navesti primjere tekoa hrvatske obrane i
ulogu hrvatskog iseljenitva; opisati tijek rata u Bosni
i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomo
povijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranih
podruja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju
hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene
akcije Bljesak i Oluja; obrazloiti mirnu integraciju
Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru
Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini:
ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloini,
etniko ienje (Ovara i Srebrenica) i raseljavanje
stanovnitva; nabrojiti i obrazloiti primjere
Domovinskog rata na podruju zaviaja; opisati
prilike u suvremenom hrvatskom drutvu: obnova
Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nunost
demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika
itd.
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji

Kljuni pojmovi: obnova, agrarna reforma,
nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje,
jednopartijski sustav, Hrvatsko proljee.
Obrazovna postignua: opisati obiljeja komunistikog reima u Jugoslaviji; opisati prilike u
Jugoslaviji nakon rata: rtve poraa, totalitarizam,
jednostranaje (jednopartijski sustav), odreivanje
granica i meunarodni poloaj prije i poslije 1948.
godine; obrazloiti posljedice sukoba sa Staljinom
(Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno
ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistikog
ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i drutvu u
Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na
svakodnevni ivot; uoiti i obrazloiti uzroke
politike i gospodarske krize komunistikih reima u
1960-ima i poetkom 1970-ih te razloge neuspjeha
gospodarskih reformi i demokratizacije drutva;
obrazloiti odnos drave prema religiji i vjerskim
zajednicama; obrazloiti ulogu hrvatske gospodarske i
politike emigracije te ulogu UDB-e; navesti
primjere nacionalnog unitarizma; obrazloiti uzroke i
posljedice Hrvatskoga proljea; na primjerima iz
zaviajne povijesti opisati osnovne znaajke razvoja
turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr.
11. Hrvatska i svijet na pragu treeg tisuljea

Kljuni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika
(genom), kloniranje, raunala, kibernetika, proirenje
Europske unije.
Obrazovna postignua: na odabranim primjerima
obrazloiti znanstveni i tehnoloki razvoj te promjene
u drutvu suvremenog svijeta; navesti primjere
pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u
gospodarstvu i drutvu na primjerima globalizacije,
demografske eksplozije u 20. stoljeu, socijalnih
razlika, promjena u obitelji, poloaja ena i mlade
generacije; obrazloiti pojavu postindustrijskoga
drutva: masovne kulture, masovnih medija i
njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih
kulturnih i umjetnikih pokreta i pravaca u drugoj
polovici 20. stoljea; na primjerima obrazloiti
probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti,
kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za
ouvanjem ovjekova okolia i pronalaenjem novih
izvora energije; obrazloiti znaaj potivanja ljudskih
prava u dananjem svijetu (posebno prava djece) kao
i poloaj nacionalnih i drugih manjina; opisati
politike odnose u suvremenom svijetu.
10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske

drave
Kljuni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska
politika, viestranaki izbori, samostalnost i suverenitet,
Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirna
re/integracija.
Obrazovna postignua: opisati politiku i gospodarsku
krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita,
uzroke slabljenja sredinje vlasti i razliite zamisli o
preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj
politici SR Srbije; obrazloiti obnovu velikosrpske
ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i
hrvatsku utnju; opisati viestranaje i prve
poslijeratne viestranake izbore u Hrvatskoj (uloga
predsjednika Franje Tumana); obrazloiti prilike u
Hrvatskoj uoi i nakon izbora; opisati nastanak
srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova
Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na
Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz
Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih
gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje;
opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na
IZBORNE TEME
1. Hrvatski kulturni identitet
2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
3. Ivan Pavao II.
4. Terorizam
5. Hrvatsko iseljenitvo u 20. stoljeu
291
Geografija
GEOGRAFIJA
skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i
razvijati zanimanje za istraivanje prostora; razvijati
sposobnost znanstvenoga razmiljanja i priopivanja
rezultata istraivanja (pisanja izvjea o istraivanju).
UVOD
Nastavni se program geografije temelji na suvremenim
spoznajama geografske znanosti koje su nuno pedagoko
didaktiki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5.
razredu osnovne kole, ali uenici neka geografska
predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i
drutvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8.
razredu. Nastava je geografije u suodnosu s
prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim
nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike
pojavnosti svijeta. Uvaavajui znanstvenu, odnosno
strunu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti
uenika i nastavnoga procesa, program je zamiljen po
naelu od manje sloenoga prema sloenijemu, tj. dubina i
irina spoznaja poveava se s uzrastom uenika. Opseg
znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju
obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena
upuenou uenika (stupnjem usvojenosti znanja i
sposobnosti).
NAPOMENA
Nastavni program geografije u 5. razredu sadrava
poetno gradivo iz osnova ope geografije tj. standard
obvezan za sve uitelje i uenike. On predstavlja
abecedu, temelje za uenje geografije u viim razredima
i za razumijevanje geografskih i drutveno-gospodarskih
pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviaja,
domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konano na
globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom
programu 5. razreda analitiki je i polazi od tema o Planetu
Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o
sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i
ekstenziteta (dubine i irine) gradiva, za uitelje/uiteljice
su: kljuni pojmovi, novo struno nazivlje te obrazovna
postignua. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
voditi rauna o aktualizaciji. Poeljna je potpuna
ukljuenost uenika, a posebice njihovog praktinog
samorada. Osmiljenoj didaktikoj igri u nastavi geografije
treba dati odgovarajui prostor jer ona pridonosi veoj
doivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom
psihofizikom uzrastu uenika. Preporuuje se
izvanuionika nastava jer se mnogi sadraji mogu obraditi
(demonstrirati) u kolskom dvoritu, naselju i blioj
okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu
vani su odgojni i socijalizirajui ciljevi za svaku temu, a
oni proizlaze iz sadraja koji se obrauju i iz oblika i
metoda rada. Za rastereenje uenika, te za racionalizaciju
nastavnoga procesa, vrlo je vano koristiti uenika
predznanja. Rastereenju svakako pridonosi i suodnos s
drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rije
o horizontalnom suodnosu).
Nastavni program 6. razreda razraen je na
pluralistikom globalnom naelu (razliitost pojava i
procesa te suodnosu i uzrono-posljedinoj povezanosti)
po temama o stanovnitvu i gospodarstvute temama
vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija
i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu
zahtijeva obavijetenost i otvorenost prema svijetu to
pridonosi razumijevanju sloenosti i rjeavanju zajednikih
problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati
romantiarsko-turistike slike, a naglaavati objektivnu
geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko
miljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
voditi rauna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se
vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda.
Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano
poticati uenike na samostalan rad kako bi uenici stekli
sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike
CILJ
Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih
znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti prirodnih
elemenata i drutvenih pojava i procesa u svjetlu
suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje
geografskih naina miljenja i razvijanje socijalnoafektivnih
sposobnosti uenika. Geografija ima ulogu prenjeti
odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na
znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se
bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika,
geologija, metereologija...).
ZADAE
Uenike treba:
E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s
prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni
i ivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s
drutvenim pojavama (stanovnitvo, nain ivota,
djelatnosti, kultura),
E upoznati
s osnovnim prirodno-geografskim
znaajkama i drutvenim procesima zaviajne regije i
znaenjem tranzitnoga poloaja Republike Hrvatske s
obzirom na europsko i globalno povezivanje
(gospodarske, vojne i politike skupnosti),
E upoznati
s prirodno-geografskim, drutvenokulturnim i gospodarskim znaajkama kontinenata na
primjeru odabranih drava,
E upoznati s ekolokim problemima u svijetu i sa
znaenjem i mogunostima ouvanja okolia za
zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti,
E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati
umijee uporabe geografske karte i atlasa kao izvora
znanja,
E uvesti
u metode znanstvenoga istraivanja
(neposredno promatranje, brojanje, crtanje,
292
Geografija
nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i

komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i
skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoljivost
prema drugome. Posebnu panju treba posvetiti radu s
raunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji:
verbalnoj, kvantitativnoj i grafikoj. Ekoloki odgoj i
ouvanje okolia trajni je odgojni zadatak u nastavi
geografije. Sadraji nastavnoga programa u 6. razredu
pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeanja prema
gladnim, unesreenim ratom i prirodnim katastrofama.
Kritiko miljenje i samopouzdanje u iznoenju uenikih
stavova potiu razgovori, rasprave ili parlaonice
(razgovaraonice).
U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa
uenici upoznaju s geografskim obiljejima europskoga
kontinenta i Rusije koristei predznanja koja su stekli u 5.
i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opa
obiljeja Europe, nakon ega slijedi pregled po dravama,
a u zavrnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeja
Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o
opim obiljejima Europe, gradivo se nie geografskom
logikom, analizom: ope znaajke Europe, prirodnogeografska obiljeja, drutveno-gospodarska obiljeja
razvoja i znaenje kontinenta u cjelini. Drave i bitna
prirodno-geografska obiljeja drava (primjerno, ovisno o
njihovu znaenju u prostoru) obrauju se po dravama:
Zapadne, Sjeverne, June, Jugoistone i Istone Europe.
Osmi dio programa daje sintetiki zbiljske problemske
teme, a naglasak je na integracijskim procesima,
prometno-geografskom povezivanju, opem neskladu
razvoja i podjeli na tzv: jezgru i periferiju s posebnim
naglaskom na ekoloke probleme.
U
takvu
konceptu
nastavnoga
programa
uitelj/uiteljica moe nai prostora i vremena za
osuvremenjivanje i osmiljavanje nastavnih sadraja i
nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvravanje
obveza te razvijanje intelektualne znatielje uenika
postie se istraivakim radom i pripremom referata,
posjetima manifestacijama na europskoj razini Zagrebaki velesajam, izlobe ili ambasade. Posebnu
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. Stvaralatvo je najvii stupanj osposobljenosti te ga
treba poticati kako bi uenici iskazali svoju osobnost:
izradba plakata, pojmovna mrea, geografska pria, izradba
turistikoga prospekta, slikokarte i sl.
U tom uzrastu, kada uenici preispituju svoje vrijednosti
i vrijednosti drugih, jako je vano promicanje ljubavi i
ponosa prema zaviaju i domovini. Kartografska pismenost
obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na
toj je razini, uz ope geografske karte, potrebno koristiti i
tematske karte kako bi uenici to bolje uoili neku pojavu
i proces u prostoru.
Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja
uenika iz niih razreda: priroda i drutvo (znanja o
zaviaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz ope
geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek
istiu slinosti i razlike i poveznice s geografskom
obiljejima Republike Hrvatske. Nastavni program iz
geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je
dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dio

Republika Hrvatska. Tema o topografskim kartama
obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uenici ve
svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u
pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika
Hrvatska obrauje se analitiko-sintetikim pristupom. Tu
se obrauju prirodno-geografska obiljeja, zatim
demografska obiljeja, raznolike veze Hrvatske (drutvene,
gospodarske, politike) i svijeta te geografska raznolikost
Hrvatske i regionalizacija. U treem se dijelu obrauju
prirodno-geografske osobitosti i drutveno-geografska
obiljeja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.
Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moe se
mijenjati ovisno o regiji u kojoj se kola nalazi. Posebnu
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. Sloenu prostornu stvarnost nemogue je spoznati
bez odgovarajue kartografske pismenosti. Nastava
geografije treba omoguiti sjecanje kartografskih znanja,
umijea i navika koritenja karte kao izvora informacija.
Kartografski su znakovi sredstvo izraavanja, kojima se
bolje nego bilo kojim drugim znakovima, prua
informacija o: poloaju, geografskim obiljejima i
brojanim vrijednostima sadraja (pojava i procesa) u
prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u
nastavi geografije.
Izvanuionika nastava geografije vrlo je vana u
stjecanju znanja, umijea i navika, a ima i velike odgojne
vrijednosti. Uitelj/uiteljica treba planirati takvu nastavu
za odreene programske sadraje koji se mogu obraditi u
naselju, blioj i daljoj okolici. Terenska i izvanuionika
nastava treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, u
suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima
(povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka
nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za
timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i
usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima
i potovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema
zaviaju i domovini stalna je zadaa nastave geografije, a
ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i
oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za
ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka
svijest i zatita biljnoga i ivotinjskoga svijeta, osjeaj za
lijepo i duhovnu stranu ivota, ponos zaviajem i
domovinom.
Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.
5. RAZRED
TEME
1. Oblik i veliina Zemlje

Kljuni pojmovi: oblik i veliina Zemlje, sila tea,
globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.
Obrazovna postignua: izdvojiti i opisati barem jedan
dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloiti
vanost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku
Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na
293
Geografija
Mjesec); znati povrinu Zemlje; opisati oblik Zemlje

(kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz
(model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juni
pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile tee i
navesti primjere.
izraunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu

Zagreba i nekoliko gradova svijeta.
7. Prikazivanje Zemljine povrine

Kljuni pojmovi: geografska karta, kartografski
znakovi, tuma znakova.
Obrazovna postignua: obrazloiti to je geografska
karta; opisati koji se sadraji na geografskim kartama
prikazuju bojom, kartografskim znakovima i
natpisima; razlikovati na geografskoj karti
kartografske znakove, pravilno ih tumaiti i
primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih
karata u svakodnevnom ivotu.
2. Razmjetaj kontinenata i oceana

Kljuni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka.
Obrazovna postignua: imenovati te na geografskoj
karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti
obrazloiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati
i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i
opisati kopnenu i vodenu polutku.
3. Zemlja u svemiru
8. Mjerilo i vrste karata
Kljuni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodni

sateliti, Mjeseeve mijene.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Sunca za
ivot na Zemlji; opisati Sunev sustav i nabrojiti
nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te
planet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite od
umjetnih; nabrojiti Mjeseeve mijene i prepoznati ih
na nebu.
Kljuni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata,

atlas.
Obrazovna postignua: prepoznati na geografskoj
karti grafiko i brojano mjerilo; odrediti na
primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema
sadraju; prepoznati na crteu topografske znakove i
njima se sluiti; izmjeriti na karti zaviaja uz pomo
trokuta ili estara zranu udaljenost te ju oitati na
grafikom mjerilu; odabrati odgovarajuu tematsku
kartu u konkretnoj situaciji.
4. Geografska mrea
Kljuni pojmovi: meridijani, paralele, geografska
mrea.
Obrazovna postignua: razlikovati paralele od
meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti;
odrediti smjetaj zadanog mjesta na geografskoj karti
(sjeverno ili juno od ekvatora i istono ili zapadno
od poetnoga meridijana); navesti primjer vanosti
tonog odreivanja smjetaja.
9. Orijentacija
Kljuni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas.
Obrazovna postignua: orijentirati se u prostoru
(izvan uionice); orijentirati kartu ili plan u okoliu
kole; uspjeno se kretati uz pomo kompasa, skice,
plana, karte u okoliu kole; obrazloiti vanost
orijentacije u svakodnevnom ivotu.
10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile
5. Gibanja Zemlje i godinja doba
Kljuni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i

litosferne ploe, unutarnje sile, mlada i stara gorja.
Obrazovna postignua: obrazloiti na crteu
unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteu magmu
i lavu; opisati na crteu pomicanje litosfernih ploa;
opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri
iz RH); razlikovati na crteu epicentar i hipocentar;
predvidjeti mogunosti zatite u vrijeme potresa;
navesti primjere pruanja pomoi stradalima od
potresa; prepoznati na crteu boru i rasjed; navesti i
na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u
Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeja
uz pomo fotografija.
Kljuni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje,

toplinski pojasi.
Obrazovna postignua: razlikovati Zemljinu rotaciju
od revolucije; odrediti na crteu smjer rotacije i
trajanje te posljedicu (smjena dana i noi); povezati
nagnutost Zemljine osi i razliitu osvijetljenost
Zemlje; prepoznati poloaj Zemlje u razliita godinja
doba; usporediti izmjenu godinjih doba na sjevernoj
i junoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu;
navesti datume poetka godinjih doba i trajanje dana
i noi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i
pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati
osnovna obiljeja toplinskih pojasa; na karti i globusu
odrediti smjetaj Hrvatske i navesti u kojem se
toplinskom pojasu nalazi.
11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim

procesima
6. Mjesno i pojasno vrijeme
Kljuni pojmovi: krki, obalni, rijeni, ledenjaki i

pustinjski reljef.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato se reljef
neprestano mijenja (primjeri iz zaviaja...); navesti
vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere
(po mogunosti iz zaviaja); razlikovati reljefne
uzvisine i udubine te krke oblike reljefa (polje u
kru, ponikva, krapa, pilja, jama, sige); prepoznati na
Kljuni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska

granica, sumranica.
Obrazovna postignua: razlikovati na crteima
mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti
vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom
pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu;
obrazloiti vanost raunanja vremena u svijetu;
294
Geografija
crteu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif,

alo), rijeni reljef (rijena dolina u obliku slova V),
ledenjaki reljef (ledenjaka dolina u obliku slova U),
pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na
terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviaju i razvrstati
ih po pripadajuem tipu reljefa.
15. Tipovi klime, biljni i ivotinjski svijet

Kljuni pojmovi: tipovi klima, biljni i ivotinjski
svijet, vrste tla u Hrvatskoj.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako tipovi klima
ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora
(ukljuujui i morske struje) i nadmorskoj visini;
imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti
prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna
obiljeja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske
dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i ivotinjski
svijet uz pomo fotografija; nabrojiti tipine ivotinje
pojedinih biljnih podruja; razlikovati tipove tla
Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloiti
vanost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u
zaviaju.
12. More
Kljuni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora.
Obrazovna postignua: navesti znaenje mora (na
primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteima,
fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora
(slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti
gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje;
razlikovati na crteu ili u prirodi plimu i oseku te na
karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti
Republike Hrvatske i Europe razvedene od
nerazvedenih obala; nabrojiti najvee oneiivae
mora i predloiti mjere za zatitu mora.
16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia

Kljuni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i
neobnovljivi izvori energije, preradba otpada.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i
energije za ivot i rad ovjeka; razlikovati na
fotografijama ili crteima obnovljive i neobnovljive
izvore energije; obrazloiti vanost pravilnoga
odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau.
13. Vode na kopnu

Kljuni pojmovi: tekuice i stajaice, movare.
Obrazovna postignua: razlikovati tekuice od
stajaica; opisati promatranjem crtea ili fotografija
vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u
zaviaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti
izvor, korito i rijeno ue; razlikovati deltu i estuarij
i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti Republike
Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema
postanku; opisati vanost movara; prosuditi analizom
fotografija kako neravnomjeran raspored voda u
prirodi utjee na ivi svijet; izdvojiti na karti zaviaja
vode stajaice od tekuica i navesti primjer njihove
vanosti.
IZBORNE TEME
1. Zaviaj na topografskoj karti
2. Astronomija u geografiji
3. Reljef zaviaja
4. Vode u zaviaju
5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviaju
6. Zatita okolia - potok, rijeka, jezero, more u
zaviaju, ili pravilno odlaganje otpada
14. Vrijeme i klima
6. RAZRED
Kljuni pojmovi: vrijeme, klima, zrani omota,

temperatura zraka, tlak zraka.
Obrazovna postignua: razlikovati to je vrijeme, a to
klima; na crteu izdvojiti najzastupljenije plinove u
zranom omotau; na crteu presjeka zranoga
omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti njeno
znaenje za ivot ovjeka; opisati kako se zagrijava
Zemlja i zrani omota; povezati ovisnost
temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj
visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oitati
temperaturu zraka na termometru; opisati glavne
vrste padalina; oitavati klimatske dijagrame;
razlikovati na sinoptikoj karti visoki i niski tlak;
opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone;
obrazloiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteu
stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima;
imenovati nae najee vjetrove (bura i jugo).
TEME
1. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoa
naseljenosti, razliitost ljudi.
Obrazovna postignua: navesti priblian broj
stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje
broja stanovnika; obrazloiti gustou naseljenosti i
izraunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke
rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore
guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne
skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i
obrazloiti njihovu vanost; razlikovati rodnost od
smrtnosti i izraunati prirodnu promjenu; odrediti to
je prirodni pad, a to prirodni porast stanovnitva;
opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaiti
razliku izmeu migracija u prolosti i danas;
obrazloiti vanost praenja podataka o stanovnitvu.
2. Gospodarstvo
Kljuni pojmovi: BDP (bruto drutveni proizvod),
gospodarske djelatnosti, globalizacija.
295
Geografija
Obrazovna postignua: nabrojiti skupine ljudskih

djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i
kvartarne) i imenovati pripadajua im zanimanja;
obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u;
razvrstati na temelju statikih podatka drave prema
BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene
zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u
odnosu na ostale drave svijeta; opisati dva do tri
problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer
globalizacije i obrazloiti kako globalizacija
svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie ljudi.
7. Tradicija i suvremenost Azije

Kljuni pojmovi: stare kulture i civilizacije,
suvremenost.
Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije
ravniarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaenje
u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i
civilizacija; usporediti tradicionalni nain ivota sa
ivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti
graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice
migracija selo - grad; obrazloiti vanost kulturnopovijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku
djelatnost.
3. Meunarodne organizacije
Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN,
EU, NATO i G7/G8.
Obrazovna postignua: opisati vanost UN-a i
najvanijih organizacija svijeta; navesti dva do tri
primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta
UNICEF-a; obrazloiti vanost prirodne i kulturne
batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom
UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU.
8. Monsunska Azija
Kljuni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dungla,
tropske kulture.
Obrazovna postignua: opisati razliitost i vanost
monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske
Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene
prehrani domaega stanovnitva i izvozu; opisati
problem krenja dungle; usporediti na tematskoj
karti gustou naseljenosti Monsunske i ostalih
dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i
imenovati najvee gradove.
4. Geografski poloaj, smjetaj Azije

Kljuni pojmovi: Euroazija, geografski smjetaj,
geografski poloaj.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti odrediti
granicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloaj i
smjetaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu
razvedenost; obrazloiti vanost morskih prolaza,
tjesnaca i najveih luka.
9. Indija, Kina, Japan

Kljuni pojmovi: les, morske struje, velegradovi.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
usporediti smjetaj Indije, Kine i Japana; usporediti na
grafikonu kretanje broja stanovnitva i dobno-spolnu
strukturu, a na tematskim kartama gustou
naseljenosti; opisati poveznost lesa i naseljenosti;
obrazloiti povezanost mosrkih struja i ribarstva;
izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije,
Kine i Japana; nabrojiti najvanije izvozne proizvode;
obrazloiti utjecaj navedenih drava na svjetsko
trite; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.
5. Reljef u pokretu
Kljuni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane
planine i gromadna gorja, visoravni, depresije.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako je pomicanje
litosfernih ploa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije;
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti
dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna
gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije
njihova obiljeja; obrazloiti pojam i na karti odrediti
smjetaj pacifikog vatrenog prstena; procijeniti
prednosti i nedostatke ivljenja uz vulkane i obale.
10. Geografski poloaj i prirodno-geografska

obiljeja Afrike
Kljuni pojmovi: Gondvana, zenitne kie, pasat, Sahel.
Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti
poloaj Afrike prema ostalim kontinentima;
obrazloiti na geografskoj karti smjetaj Afrike;
pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i
oceane koji okruuju Afriku te Sueski kanal i opisati
njegovu prometnu vanost; pokazati na geografskoj
karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti;
obrazloiti povezanost hladnih morskih struja i
pustinja; obrazloiti razliku izmeu Visoke i Niske
Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti
Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost
Sahela; obrazloiti nastanak i posljedice pasata i
zenitnih kia.
6. Pustinje i nafta Azije

Kljuni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta,
zemni plin, naftovod.
Obrazovna postignua: prepoznati na klimatskim
dijagramima tipove klime i pridruiti im pripadajue
biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruja;
obrazloiti pojam kontinentalnosti; pokazati na
geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije;
odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruja
Azije; obrazloiti vanost nafte i zemnoga plina za
gospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte;
navesti primjere i probleme suvremenoga transporta
nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i
izdvojiti negativne posljedice.
296
Geografija
unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti
klimatske initelje, usporediti klime i biljni svijet
Amerika; usporediti i analizirati na crteu i tematskoj
karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom
fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa
[ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najvea jezera i
najdulje rijeke i opisati njihov znaaj.
11. Voda i ivot Afrike

Kljuni pojmovi: oaza, akumulacijska brana,
tektonska jezera.
Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije rijeke i
usporediti njihovu vanost; obrazloiti vanost doline
Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi
prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih
brana; opisati proces irenja pustinja i posljedice;
pokazati na geografskoj karti najvea tektonska jezera;
navesti probleme obilja i nedostatka vode.
17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike

Kljuni pojmovi: drutvena obiljeja Amerike,
doseljavanje.
Obrazovna postignua: obrazloiti uz grafikon
kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustou
naseljenosti, vjersku, jezinu i gospodarsku strukturu
stanovnitva; opisati znaajke velegradova i izdvojiti
probleme ivljenja u njima.
12. Suvremena Afrika

Kljuni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost,
monokultura, rudna bogatstva.
Obrazovna postignua: analizirati pomou grafikona
dinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliitost
rasa, vjera i jezika; obrazloiti probleme niske
gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti
podruja bogata rudama, energijom i umama;
rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu;
izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti
primjere moguih rjeenja.
18. SAD i Kanada

Kljuni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni
parkovi.
Obrazovna postignua: obrazloiti pretpostavke
gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloiti
podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima
prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti
i imenovati najvee gradove SAD-a i Kanade;
odrediti gospodarski i politiki znaaj SAD-a u
svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove
(Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati
njihove osobitosti.
13. Turizam Afrike

Kljuni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee,
safarijski turizam, prirodni rezervati.
Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja
Egipta; opisati utjecaj mora, spomenike batine,
tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike;
obrazloiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i
njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na
karti najvanija turistika odredita.
19. Meksiko
Kljuni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka.
poloaj i smjetaja Meksika; opisati gospodarsku
povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme
nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove
Meksika; opisati gospodarsku vanost nafte i turizma
temeljena na starim kulturama Maya, Azteka i
Tolteka.
14. Gana i Junoafrika Republika (JAR)

Kljuni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi.
usporediti smjetaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete
gospodarskoga razvoja; obrazloiti prednosti i
nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti
najvanije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a;
izdvojiti i pokazati na karti najvee gradove.
20. Brazil, Argentina, ile

Kljuni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed.
poloaj i smjetaj Brazila, Argentine i ilea; opisati
posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna,
drutvena i gospodarska obiljeja Brazila (razlika
izmeu priobalja i unutranjosti) Argentine i ilea;
opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti
specifinost poloaja ilea i utjecaj na naseljenost i
gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih
turistikih odredita i prirodnih osobitosti (Iquas,
Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes).
15. Otkria i podjela Amerike

Kljuni pojmovi: geografska otkria Amerike,
europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni
kanal.
poloaj i smjetaj Amerike; obrazloiti drutvenoprostornu podjelu Amerike i pokazati ju na
geografskoj karti; obrazloiti prometnu vanost
Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti
smjerove i navesti posljedice naseljavanja.
21. Australija
16. Prirodno-geografska obiljeja Amerike
Kljuni pojmovi: veliki koraljni greben, arteki

bunari, endemi.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti svijeta
odrediti geografski poloaj i smjetaj; pokazati i
opisati reljefne osobitosti Australije; protumaiti
nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime
Kljuni pojmovi: gejzir, tornado i hariken,

prerija/pampa/campos, selvas, llanos.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
reljefne cjeline Sjeverne i June Amerike i opisati
njihova obiljeja; obrazloiti utjecaj vanjskih procesa i
297
Geografija
i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i

vanost artekih bunara; navesti primjere ranoga
odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati
osobitosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta; obrazloiti
utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored
stanovnitva; nabrojiti glavne gospodarske grane;
imenovati i pokazati na karti Australije najvanije
gradove.
3. Mora i obale, obiljeja i znaenje voda na

kopnu
Kljuni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost
obale, vode na kopnu.
europska mora, najvee poluotoke, otoke, zaljeve,
morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloiti
razvedenost obala; usporediti obale po postanku i
gospodarskoj iskoritenosti; analizirati vanost rijeka
za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidroenergija); nabrojiti sljevove i najvanije rijeke te ih
pokazati na geografskoj karti; opisati vanost kanala
Rajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezera
prema postanku.
22. Oceanija
Kljuni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam Oceanije;
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otone
skupine; obrazloiti njihov postanak, turistiku i
prometnu vanost; usporediti prirodna i drutvena
obiljeja Sjevernoga i Junoga otoka; imenovati i na
geografskoj karti pokazati najvee gradove.
4. Klima i biljni pokrov

Kljuni pojmovi: klimatski elementi i imbenici,
maritimnost.
Obrazovna postignua: navesti primjere utjecaja
klimatskih imbenika na klimu Europe; obrazloiti na
geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske
dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta;
navesti i opisati primjere ouvanja bioloke
raznolikosti.
23. Polarni krajevi

Kljuni pojmovi: polarno podruje.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti i globusu
pokazati polarna podruja (Arktik, Grenland,
Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom
na geografski poloaj, klimu, biljni i ivotinjski svijet;
istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja.
5. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: sastav stanovnitva, naseljenost,
prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija.
Obrazovna postignua: opisati na grafikonu kretanje
broja stanovnika; navesti priblian broj stanovnika
Europe; analizirati na tematskim kartama gustou
naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u prolosti
i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti
razliitost etnikoga i jezinoga sastava stanovnitva
(indoeuropski jezici); obrazloiti na grafikonu
demografsku tranziciju.
IZBORNE TEME
1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviaju na
druge kontinente
2. Pacifiki vatreni prsten
3. Oneienje i zatita okolia - sjea tropskih
kinih uma Amazonije
4. Velika geografska otkria
5. Hrvati u Novom svijetu
6. Gospodarstvo Europe
7. RAZRED
Kljuni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.

Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja
gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i
urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati
stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruja;
obrazloiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga
grada i aglomeracije i navesti primjer; analizirati
grafikon gospodarske strukture.
TEME
1. Pojam, veliina, smjetaj i poloaj Europe

Kljuni pojmovi: geografski poloaj i smjetaj.
Obrazovna postignua: opisati uz pomo geografske
karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na
geografskoj karti krajnje toke Europe i istaknuti
povoljan poloaj i smjetaj; usporediti na grafikonu
veliinu Europe s drugim kontinentima.
7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska

Kljuni pojmovi: otona zemlja, pomorstvo,
kolonijalizam.
Obrazovna postignua: usporediti na geografskoj karti
poloaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske;
prosuditi utjecaj geografskoga poloaja na kolonijalna
osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloiti
vanost prometnoga povezivanja; izdvojiti slinosti i
razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti
vee gradove i opisati posebnosti.
2. Reljef Europe
Kljuni pojmovi: geoloke ere, mlada, stara i prastara
Europa, stijene po postanku.
Obrazovna postignua: nabrojiti geoloke ere;
izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati
i opisati na geografskoj karti reljefne razliitosti.
298
Geografija
8. Ostale drave Zapadne Europe
13. Ostale drave Srednje Europe
Kljuni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort,

vjetroelektrane.
zemlje Beneluksa i Republiku Irsku i njihove najvee
gradove; obrazloiti prirodne i drutvene osobitosti
zemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanak
i analizirati vanost poldera; prosuditi vanost
Rotterdama - Europoorta u pomorskom prometu
svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i
opisati njihovu vanost; imenovati sjedita
meunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa;
opisati ulogu EU i SAD-u u gospodarskim
promjenama Irske.
Kljuni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska

tranzicija.
imenovati ostale drave Srednje Europe i njihove
vee gradove; opisati razliitost Pribaltike i Panonske
nizine; obrazloiti vanost crnice i lesa za
poljoprivrednu proizvodnju; usporediti drutvene i
gospodarske karakteristike drava; analizirati slinosti
i razlike Ruhra i lezije (ljonska); navesti primjere
turizma gradova (Prag, Budimpeta, Krakow).
14. Europsko Sredozemlje

Kljuni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski
krug.
Obrazovna postignua: opisati i pokazati na karti
obiljeja geografskoga smjetaja i poloaja
Sredozemlja te pripadajua mora, morske prolaze,
morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti svojstva i
gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati
na fotografiji ili crteu reljefne oblike u kru;
obrazloiti znaenje Sredozemlja kroz povijest i
utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu.
9. Skandinavske drave
Kljuni pojmovi: ledenjaki reljef, ugrofinski jezici.
drave Skandinavije, njihove najvee gradove; opisati
utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje
reljefa; obrazloiti vanost i utjecaj mora na
gospodarstvo i ivot; navesti razloge rijetke
naseljenosti;
obrazloiti
gospodarski
razvoj
skandinavskih drava; izdvojiti posebnosti drava;
opisati osobitosti ivljenja uz polarnicu.
15. Italija
Kljuni pojmovi: sredinji poloaj, turizam.
Obrazovna postignua: opisati i pokazati na
geografskoj karti poloaj i smjetaj Italije u
Sredozemlju; obrazloiti utjecaj prirodne i kulturne
batine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednaka
gospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti i
imenovati vanije gradove i izdvojiti njihove
posebnosti; obrazloiti ulogu i znaenja Vatikana u
meunarodnim odnosima.
10. Ostale drave Sjeverne Europe

Kljuni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna
energija.
Baltike drave, Island i Dansku te njihove glavne
gradove i obrazloiti njihov smjetaj i poloaj;
obrazloiti slinosti Baltikih drava i izdvojiti
prirodne razliitosti Danske i Islanda; opisati vanost
geotermalne energije i energije vjetra; oitati i
obrazloiti na statistikim podatcima glavne
gospodarske osobitosti drava.
16. Ostale drave June Europe

Kljuni pojmovi: primorska i pomorska drava.
Obrazovna postignua: usporediti i izdvojiti
posebnosti drava i njihovih vanijih gradova;
obrazloiti razliku izmeu pojmova primorska i
pomorska drava; usporediti pomorsku vanost u
vrijeme geografskih otkria i danas; opisati vrste
turizma u pojedinim dravama.
11. Njemaka
Kljuni pojmovi: ujedinjenje Njemake, gospodarstvena razvijenost, Ruhrstadt.
obrazloiti vanost geoprometnoga poloaja
Njemake; obrazloiti znaajke suvremenoga
gospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranih
radnika; imenovati i pokazati na karti najvanije
gradove i konurbaciju; opisati znaenje velikih luka
na estuarijima.
17. Drave Jugoistone Europe

Kljuni pojmovi: Crnomorske drave, kontinentske
drave, etniki i vjerski mozaik.
Obrazovna postignua: opisati na geografskoj karti
prometni poloaj i pokazati najvanije prometne
pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i
kontinentske drave; obrazloiti etniki i vjerski
mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i
imenovati drave i glavne gradove; opisati prirodnogeografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una,
kanjon Tare, Ohridsko jezero...).
12. Alpske drave

Kljuni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti pokazati i
imenovat alpske drave; opisati utjecaj reljefa na
klimu i biljni svijet; obrazloiti vanost planinskoga
reljefa u gospodarskom razvoju (HE); navesti
primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne batine
na turizam; izdvojiti slinosti i razlike meu dravama
alpskoga prostora; navesti obiljeja gospodarskoga
razvoja i politiku neutralnost vicarske.
299
Geografija
18. Rusija
23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe
Kljuni pojmovi: merzlota, lesostepa.

Obrazovna postignua: izdvojiti Rusiju kao najveu
dravu svijeta; obrazloiti na geografskoj karti poloaj
na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i
probleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati na
geografskoj karti i imenovati najvanije gradove te
izdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodnogeografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko
jezero, Kamatka).
Kljuni pojmovi: ivotni standard, jezgra i

periferija.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam razvijenosti
i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske
razvijenosti po BDP-u i ivotnom standardu;
obrazloiti pojam gospodarske jezgre i periferije
Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike
Hrvatske u odnosu na ostale drave; izdvojiti uzroke
nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;
obrazloiti uzrono - posljedine veze urbanizacije i
drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije,
razvoja prometa, obiljeje i migracija...); nabrojiti
uzroke te opisati posljedice litoralizacije.
19. Ostale drave Istone Europe

Kljuni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda.
Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na
geografskoj karti drave i najvee gradove; navesti
mogunosti prometnoga povezivanja Istone Europe
s ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporediti
stupanj gospodarskoga razvoja Istone Europe s
ostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonom
zatiene prirodne posebnosti i ekoloke probleme
(Beloveka prauma, ernobil).
8. RAZRED
TEME
1. Geografska irina i duina

Kljuni pojmovi: geografska irina i duina.
Obrazovna postignua: odrediti geografsku irinu i
duinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. u
geografskoj mrei; navesti primjer vanosti geografske
mree, odnosno tonog odreivanja geografskoga
smjetaja; odreivanje smjetaja uz pomo GPS
ureaja.
20. Ujedinjavanje Europe

Kljuni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska
Unija.
Obrazovna postignua: obrazloiti razloge, vanost i
oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja
EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati
vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu.
2. Topografske karte
Kljuni pojmovi: topografske karte, topografski
znakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav
(GIS), azimut.
Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati
osnovne elemente sadraja topografskih karata; itati
sadraj topografske karata, analizirati ga te orijentirati
list karte; sluiti se grafikim i brojanim mjerilom;
odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanoga
mjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uz
topografsku kartu i GPS; obrazloiti vanost
topografske karte i geografskoga informacijskoga
sustava i njihovu primjenu; navesti tko izrauje
slubene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti.
21. Hrvatska u Europi

Kljuni pojmovi: europske integracije.
Obrazovna postignua: obrazloiti na geografskoj
karti smjetaj i poloaj Republike Hrvatske u Europi;
opisati proces proirivanja EU-a i mjesto Republike
Hrvatske u europskim integracijama; navesti primjere
suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim
gospodarskim zajednicama; pronai na internetu
podatke o ambasadama i konzularnim predstavnitvima u naoj dravi.
22. Prometni sustav i prometna povezanost

Europe
3. Hrvatska - srednjoeuropska i sredozemna

zemlja
Kljuni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa,

prometno povezivanje.
Obrazovna postignua: opisati na prometnoj karti
vanost prometnoga povezivanja i njegove veze s
gospodarskim razvojem; obrazloiti razvoj glavnih
vrsta prometa i glavna obiljeja prometnog sustava
Europe; obrazloiti vanost i na geografskoj karti
pokazati paneuropske prometne koridore; navesti
primjere globalizacije u prometu; sluiti se
internetom u traenju prometnih informacija.
Kljuni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna zemlja,

dravnost, kulturno-civilizacijski krugovi.
Obrazovna postignua: odrediti geografski smjetaj i
poloaj Hrvatske na geografskoj karti Europe;
obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je
Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna drava te
utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati
pojmove: dravnost, suverenitet, meunarodno
priznanje.
4.
Prometno-geografski poloaj Hrvatske

Kljuni pojmovi: tranzitni poloaj Hrvatske - prometni
pravci, hrvatski prag, prometna infrastruktura.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam tranzita;
imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne
300
Geografija
pravce te odrediti koje dijelove Europe i drave

povezuju; prosuditi vanost hrvatskoga praga za
promet; imenovati najvanije pomorske, rijene i
zrane luke i pokazati ih na geografskoj karti; odrediti
prometni poloaj zaviaja u Republici Hrvatskoj.
9. Stanovnitvo - broj i razmjetaj

Kljuni pojmovi: popis stanovnitva, kontinuitet
naseljenosti, prostorni razmjetaj.
Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i
grafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke i
posljedice kretanja broja stanovnika; usporediti na
grafikonu ili statistikim podatcima broj stanovnika
Hrvatske s drugim dravama; pokazati i obrazloiti na
karti gustou naseljenosti; obrazloiti razlog promjena
kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske;
usporediti na statistikim podatcima kretanje broja
stanovnika naselja/upanije s Republikom Hrvatskom.
5. Veliina, granice i oblik teritorija Hrvatske

Kljuni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliina
teritorija, hrvatska potkova.
Obrazovna postignua: na karti pokazati i opisati
granicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora
(unutranje i teritorijalno more) i epikontinentski
pojas; usporediti povrinu Hrvatske s drugim
dravama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazati
na karti 20 upanija i Grad Zagreb.
10. Strukture stanovnitva i gospodarstva

Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i
gospodarska struktura stanovnitva.
Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona
bioloku, nacionalnu, vjersku i jezinu strukturu
stanovnitva Hrvatske; navesti da je Hrvatska drava
Hrvata i nacionalnih manjina; obrazloiti analizom
dobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveanja
udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne
skupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjene
dobno-spolne strukture prema podatcima posljednjega popisa stanovnitva; opisati na grafikonu
promjene udjela zaposlenosti po sektorima
djelatnosti.
6. Reljef Hrvatske
Kljuni pojmovi: kr, sredogorje, poloji, rijene
terase, lesne zaravni.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste stijena prema
postanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj;
imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje,
rijene terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati proces
nastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krke
reljefne oblike; obrazloiti posebnosti krkoga reljefa i
njegovu vanost za ivot ovjeka; usporediti
gospodarsko znaenje pojedinih reljefnih oblika;
prepoznati i opisati reljefne oblike zaviaja.
7. Klima, biljni svijet i ekoloki problemi

Hrvatske
11. Prirodno i prostorno kretanje stanovnitva

Kljuni pojmovi: prirodna promjena, migracije.
Obrazovna postignua: obrazloiti na grafikonu
promjene prirodnoga kretanja stanovnitva Hrvatske;
nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i
obrazloiti ga; obrazloiti uzroke i posljedice
prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest;
pokazati na geografskoj karti smjerove migracija;
usporediti i opisati migracije u naselju/upaniji s
migracijama u RH i nabrojiti posljedice.
Kljuni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija,

tlo.
Obrazovna postignua: obrazloiti klimatske
imbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske
dijagrame tipove klime i odrediti prostor
prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloiti i
usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju;
nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloiti
meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati
utjecaj klime na ivot ovjeka; navesti primjere
utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo;
razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloiti problem
kiselih kia i navesti primjer.
12. Hrvatska - EU i svijet

Kljuni pojmovi: ministarstvo, europski graanin.
Obrazovna
postignua:
obrazloiti
vanost
ukljuenosti Hrvatske u meunarodne, politike,
gospodarske, financijske, kulturne, portske i druge
organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na
internetu znati pronai web stranice Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a;
obrazloiti pojam europski graanin.
8. Rijeke i jezera Hrvatske

Kljuni pojmovi: slijev, porjeje, jezera po postanku,
movare, melioracija.
rijeke, jezera i movare Hrvatske; odrediti na
geografskoj karti porjeje najvanije rijeke zaviaja;
odrediti na geografskoj karti rijenu razvodnicu i
rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijenih
ua; oitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i
navesti primjere zatitu od poplava; opisati
specifinost rijeka i jezera; obrazloiti pojam i vanost
melioracije; opisati vanost voda za gospodarstvo i
vodoopskrbu zaviaja.
13. Geografska raznolikost Hrvatske

Kljuni pojmovi: prirodno-geografska, upravnopolitika i funkcionalna podjela.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke prirodnogeografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj
karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te
opisati utjecaj makroregionalnih sredita; obrazloiti
upravno-politiku podjelu Hrvatske.
301
Geografija
14. Jadransko more
19. Prirodna
Hrvatske
Kljuni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tip

obale.
Obrazovna postignua: obrazloiti podrijetlo naziva
Jadrana; pokazati i obrazloiti poloaj Jadrana u
Sredozemlju; usporediti posljedice transgresije i
abrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tip
obale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga i
junoga Jadrana; navesti primjere vanosti mora za
ivot te oneienja i zatite Jadranskoga mora (na
primjerima iz zaviaja/iz tiska ili s interneta).
kulturna
batina
Gorske
Kljuni pojmovi: krki fenomeni, sedrotvorna jezera.

Obrazovna postignua: uz fotografije opisati
geografske razloge odabira zatite pojedinih krkih
fenomena i umskih podruja; izdvojiti podruja pod
zatitom UNESCO-a; opisati nastanak Plitvikih
jezera; usporediti nacionalne parkove Primorske i
Gorske Hrvatske; nabrojiti endeme i obrazloiti
njihovu rasprostranjenost; opisati tradicijsko
graditeljstvo i folklornu batinu.
20. Gospodarstvo i naselja Gorske Hrvatske
15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske
Kljuni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraka

domainstva, ekoloki prihvatljiva hrana.
vanija naselja; opisati i usporediti tipove seoskih
naselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva;
nabrojiti gospodarske mogunosti Gorske Hrvatske;
obrazloiti znaenje ouvane prirode u funkciji
razvoja turizma i proizvodnji ekoloki prihvatljive
hrane; pokazati na geografskoj karti poloaj
hrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizam
Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrste
turizma i pokazati na geografskoj karti najvanija
turistika odredita.
Kljuni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda,

ribarstvo, solane.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost industrije i
prednost njezina razvoja na obali (litoralizacija);
pokazati na geografskoj karti vanije morske luke i
prometne pravce, brodogradilita i solane te navesti
njihovu vanost; opisati utjecaj prometa na
gospodarske promjene; izdvojiti specifinosti
poljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipine
poljoprivredne kulture; odrediti to je marikultura te
razlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti i
pokazati na karti RH podruja pogodna za
marikulturu.
21. Gospodarstvo Nizinske Hrvatske
16. Prirodna i kulturna batina Primorske

Hrvatske
Kljuni pojmovi: promet, energetika, JANAF,

industrija.
Obrazovna postignua: odrediti i opisati na
geografskoj karti poloaj Nizinske Hrvatske te vane
prometne pravce, prometna vorita, rijene i zrane
luke; imenovati i na geografskoj karti pokazati vea
nalazita nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati
ulogu JANAF-a; obrazloiti energetsku vanost
Drave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihove
najvanije industrije.
Kljuni pojmovi: prirodna i kulturna batina.

imenovati nacionalne parkove i parkove prirode
Primorske Hrvatske; uz fotografije opisati geografske
razloge odabira zatite pojedinih podruja; imenovati
kulturno-povijesne spomenike pod zatitom
UNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisati
tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i
folklornu batinu.
22. Poljoprivreda
Hrvatske
17. Turizam Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: Jadranska turistika regija, prirodne
i kulturne pretpostavke razvoja.
Obrazovna postignua: opisati osnovne prirodne i
drutvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati i
na geografskoj karti i pokazati turistike regije
Primorske Hrvatske; obrazloiti vanost turizma u
gospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima;
obrazloiti komplementarnost turizma i ostalih
gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne
i negativne posljedice turizma.
umarstvo
Nizinske
Kljuni pojmovi: poljoprivreda, umarstvo,

ribnjaarstvo.
Obrazovna postignua: nabrojiti i pokazati na
geografskoj karti poljoprivredne regije; opisati
specifinosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojiti
vanije poljoprivredne kulture i vrste stoarske
proizvodnje; obrazloiti zato je Nizinska Hrvatska
najvanija poljoprivredna regija; odrediti gospodarsku
vanost hrasta lunjaka za drvnu industriju i izvoz.
18. Naselja Primorske Hrvatske

Kljuni pojmovi: makroregija, naselja.
Obrazovna postignua: obrazloiti dugu urbanu
tradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodne
osnove na funkcije grada; pokazati na geografskoj
karti rijeku i splitsku makroregiju i njihova
najvanija gradska sredita; opisati utjecaj turizma na
promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja.
302
Geografija
23. Prirodna i kulturna batina Nizinske

Hrvatske
25. Zaviaj
Kljuni pojmovi: zaviaj, zaviajnost, regija.
Obrazovna postignua: na izvadcima iz katastarskoga
plana i zemljine knjige (gruntovnice) prepoznati
traenu esticu i njezina vlasnika, a potom ju pronai
na terenu; opisati specifinosti naseljenosti i
gospodarstva u zaviaju; usporediti prirodnu i kulturnu
batinu zaviaja s upanijom ili ostalim dijelovima RH;
navesti primjere ugroenosti i zatite okolia; sluiti se
tematskim kartama zaviaja i GIS-om.
Kljuni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci.

Obrazovna postignua: izdvojiti geografske osobitosti
parkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vanost
zatite movarnih stanita; prepoznati tipine oblike
seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne
spomenike; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na
izgled narodnih nonji.
24. Naselja i turistike mogunosti Nizinske

Hrvatske
IZBORNE TEME (izborne teme predlau se kao projekti

i istraivanja zaviaja)
1. Karte Hrvatske
2. Stanovnitvo zaviaja
3. Jadransko more
4. Prirodna obiljeja zaviaja
5. Turizam zaviaja
Kljuni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstvenoljeilini, seoski i vjerski turizam.

Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti
vea naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarsko
znaenje; pokazati i imenovati na geografskoj karti
najpoznatija turistika odredita te ih razvrstati prema
vrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske s
ostalim turistikim regijama.
303
Tehnika kultura
TEHNIKA KULTURA
2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini, poticanje
snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradbi
izratka, razvijanje pojedinanih sposobnosti i
odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u
meusobnom razgovoru uenika pri zajednikom
radu na zadatku.
3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj
strategije za rjeenje problema, primjena i provjera
prirodoznanstvenih spoznaja u rjeavanju neposredne
zadae, primjena suvremenih tehnolokih znanja.
4. Stvaralatvo i istraivanje: poticanje stvaralatva i
sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem
osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje
problema, razvoj mogunosti predoivanja pri
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i
projektiranjem objekata.
5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti
pri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj fine
motorike.
6. Odrivi razvoj: pri izvoenju radnih vjebi nastaju
otpadci, a odrivi razvoj pretpostavlja nastavak ivota
i rada na istom lokalitetu.
7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu
ostvariti samo tehniki obrazovani i osposobljeni
graani.
8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjebi uenici
spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe
postii zadovoljavajui ishod.
UVOD
Tehnika kultura nastavni je predmet u kojem se stjeu
opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju umijea
primjene ukupno steenih znanja iz razliitih nastavnih
predmeta i podruja. Pritom se razvija djelatna sposobnost,
radni odgoj i odgovornost uenika.
Naime, tehniko-tehnoloki sadraji mogu se izuavati
na est razina:
E kultura i odgoj,
E obrazovanje,
E osposobljavanje,
E stvaranje tehnologije,
E poduzetnitvo,
E istraivanje i stvaralatvo.
U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo na
poetnu razinu kulture i odgoja, gdje uenici stjeu
znanje i upuuju se u primjenu znanja, ali bez stroge
obveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno je
zasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementima
koji ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu.
Navedena postignua nastavnoga predmeta sukladna su

usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeu
izraenima kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue
drutvo.
CILJ
Tehnoloki proces (TP) ine tehniki materijalni
elementi, a ukljuivanjem ovjeka nastaje radni proces
(RP) s dodatnim naznaenim elementima. Izvoenje
radnoga procesa zapoinje informacijom o radnoj zadai
(I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) i
tehnika sredstva (TT) za preradbu materijala prema
pravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom treba
voditi rauna o sigurnosti i zatiti na radu (Si), socijalnoekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim u
procesu (Eko).
Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se u
njegovu doprinosu raznovrsnim opeobrazovnim i
odgojnim postignuima uenika osnovne kole.
Cilj je nastave tehnike kulture izgraditi djelatni,

poduzetniki i stvaralaki tehniko-tehnoloki nain
miljenja te osposobiti uenike za prepoznavanje i
primjenu tehnikih tvorevina u ivotnom okruju.
ZADAE
Opa je zadaa nastave tehnike kulture navesti uenike
na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologiji
i razvoj ope tehnike kulture koju ine znanje i
djelovanje.
Pojedinane zadae jesu:
E upoznati uenike s vrstama ivotnoga okruja,
njihovim svojstvima i zadaom tehnike;
E objasniti pojam tehnike, tehnologije, tehnolokoga i
radnoga procesa;
E omoguiti uenicima spoznaju znaenja izraavanja
tehnikim crteom te razvoj elementarnih umijea
sposobnost i znanje itanja jednostavnih crtea (npr.
tlocrta graditeljskih objekata, plana grada,
ponudbenih i sklopnih crtea tehnikih tvorevina);
Doprinosi su sljedei:
1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikoga nazivlja,
poticanje i vjebanje priopajnih sposobnosti pri
ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te
uvoenje
natjecateljskoga
komunikativnoga
ponaanja.
304

E
Tehnika kultura
mehanizma od standardnih elemenata, primjerice,
LEGO prema zadanom cilju koji se eli postii
(smjetaj mehanizma u ogranienom prostoru te
zadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenoga
vratila).
upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenu

najvanijih gradivnih materijala za izradbu tehnikih
tvorevina;
omoguiti uenicima spoznaju primjene sile, rada i
energije te oblike koritenja energije za obavljanje
rada u razliitim djelatnostima;
spoznati temeljne vrste tehnikih tvorevina, znati
njihovu uporabu i moi ih prepoznati u okruju;
razviti osnovno umijee pisanja uz pomo raunala,
slanje poruka i traenje obavijesti na internetu;
postii naviku koritenja tehnolokoga algoritma rada,
koji ukljuuje sve sastavne elemente tehnikotehnolokih sadraja, pri izvoenju poslova na
primjerima radnih vjebi izradbe tehnikih tvorevina;
prepoznati mogua zanimanja u tehnikotehnolokoj djelatnosti razliitih podruja;
omoguiti uenicima s posebnim obrazovnima
potrebama (oteena vida, sluha, oteane glasovne
komunikacije, tjelesnoga oteenja, s lakim
mentalnim smetnjama, s poremeajima u ponaanju)
sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje uspjeha
u odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima
obrazovanja i rada;
omoguiti uenicima upoznavanje sadraja iz
predloenoga izbornoga programa za zadovoljenje
njihovih pojedinanih interesa.
Rad u projektnom zadatku razvija ope stvaralakoistraivake sposobnosti uenika za rjeavanje problemskih
zadataka.
Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovesti
uenike u ova stanja:
E da vide tvarnu tvorevinu sadraja teme,
E da mjere veliine tehnikih tvorevina u tehnikom
pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina,
E da fizikim radom neto i materijalno oblikuju,
naprave, proizvedu, stvore.
Radi toga je u prijedlogu programa veina nastavnih
tema postavljena openito, tako da se iz naziva ne iitava
nain njihove metodike obradbe. Tek nakon pokusne
provedbe program e biti konkretnije iskazan, kao npr. za
peti razred.
Izborni programi dopuna su temeljnomu programu.
Njima se uenicima omoguuje spoznavanje osnova
suvremene tehnike i tehnologije iz posebnih podruja te
stjecanje praktinih umijea, ovisno o njihovim
sklonostima i psihofizikim osobinama. Tako uenici
mogu birati programe koji su potrebni za njihovo daljnje
kolovanje, te i programe kojima bi stekli neka korisna
znanja i vjetine. Uenici ih biraju u petom, estom,
sedmom i osmom razredu prema osobnom interesu;
dakako, ovisno o mogunostima i opremljenosti kole.
Izborni programi izvode se neprekidno, tijekom kolske
godine, po dva sata tjedno, odnosno 70 sati godinje.
Izborni programi izvode se u skupini od najvie 15 uenika
u slogu po 2 sata.
U procesu ostvarivanja pojedinanih zadaa treba

ustrajno isticati normirano, plansko djelovanje: korak po
korak, i praktinu vrijednost onoga to se radi. Time se
neprekidno stvara tehnika atmosfera i osigurava
postizanje navedenih ciljeva obrazovanja u EU.
NAPOMENA
Program tehnike kulture sastoji se od triju dijelova:
temeljni program, izborni program i izvannastavne
djelatnosti.
Predvia se da bi u nastavi tehnike kulture trebala biti
primijenjena iskljuivo radna metoda u trima inaicama:
E rad uenika u tehnikom pokusu spoznaje sadraja u
skupnome radu;
E rad uenika u vjebi izradbe jednostavnih tehnikih
tvorevina u pojedinanome i skupnome radu;
E rad uenika na projektnom konstrukcijskom zadatku
u skupnom i pojedinanome radu.
kola moe uenicima ponuditi slobodan izbor jednoga

izbornoga programa ili vie njih. Vano je istaknuti da se
slobodnim izborom sadraja poveava motivacija uenika.
Izvannastavne tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno
okupljanje uenika u tehnikim sekcijama i klubovima
mladih tehniara. U pravilu, prireuju se i odravaju u
prostorima kole, po provjerenim programima i u suradnji
s udrugama tehnike kulture. Sudjelovanje u radu
izvannastavnih tehnikih djelatnosti je dragovoljno.
Posebno je vrijedna inaica rad uenika na projektnom

zadatku koji se ostvaruje u trima fazama: analiza, sinteza
izradbe i ocjenjivanje ostvarenoga, primjerice, u petom
razredu, tema br. 14. Nain djelovanja mehanizma, moe
biti obraena na sva tri predloena naina na primjeru
remenskoga mehanizma i to:
E u tehnikom pokusu, mjerenjem broja okretaja i
promjera remenica te izraunavanjem prijenosnog
omjera;
E u vjebi izradbe remenskoga mehanizma prema
vrsto zadanim veliinama;
E u izradbi projekta i slaganja konstrukcije remenskoga
Cjelovit prikaz plana i sadraja svake nastavne teme

naveden je u HNOS-u nastave Tehnike kulture i
predstavlja sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava
razradbu svih tema programa, ukljuujui ovdje navedeni
obvezni dio te dodatne i izborne sadraje koji se mogu
obraditi, a ovdje nisu navedeni.
305
Tehnika kultura
10. Drvo, vrste drva i alati za obradu
5. RAZRED
Kljuni pojmovi: drvo, vrste drva i runi alati za

obradu drva.
Obrazovna postignua: prepoznati odabrane vrste
drva i nabrojiti njihova svojstva; nabrojiti neke alate
za obradu drva.
TEME
1. ivotno okruje ovjeka i zadaa tehnike

Kljuni pojmovi: priroda, drutvo i tehnika.
Obrazovna postignua: prepoznati prirodne,
drutvene i tehnike elemente osobnoga okruenja.
11. Izrada modela

Kljuni pojmovi: vjetrenjaa, model i maketa.
Obrazovna postignua: izraditi model ili maketu.
2. Vidljivi dijelovi osobnoga raunala

Kljuni pojmovi: sredinja jedinica raunala i ulazno
- izlazne naprave.
Obrazovna postignua: imenovati sve vidljive
dijelove raunala i pokazati ih.
12. Primjena sile, rada i energije

Kljuni pojmovi: sila, rad i energija.
Obrazovna postignua: opisati to je rad i energija i
moi izraunati veliinu rada.
3. Nain rada raunala

Kljuni pojmovi: procesor, spremnik (memorija),
ulazno - izlazne naprave.
Obrazovna postignua: slobodnim iskazom opisati
tijek podataka u raunalu.
13. Nain djelovanja alata

Kljuni pojmovi: alat i pribor.
Obrazovna postignua: objasniti pravilo djelovanja i
navesti primjere alata.
4. Operacijski sustav raunala i raunalni

programi
14. Nain djelovanja mehanizma

Kljuni pojmovi: mehanizam.
Obrazovna postignua: pokazati sklop mehanizama
na primjerima sloenih ureaja.
Kljuni pojmovi: operacijski sustav, radna povrina,

slikovna podloga i raunalni program.
Obrazovna postignua: promijeniti sliku radne
povrine; pokrenuti program i zatvoriti program.
15. Prometni znakovi i propisi

Kljuni pojmovi: znakovi upozorenja, znakovi
izriitih naredbi, znakovi obavijesti i vozila s pravom
prvenstva (npr. pravila i sigurno kretanje ulicom kao
pjeak i biciklist).
Obrazovna postignua: prepoznati znaenje i ponaati
se u skladu s prometnim znakovima.
5. Osnove pisanja teksta

Kljuni pojmovi: radni prozor, vrste traka i kretanje
po tekstu.
Obrazovna postignua: iskljuiti i ponovno ukljuiti
pojedine trake s naredbama i alatima; kretati se po
gotovom tekstu; osnovno oblikovanje.
Popis primjera vjebi za svih 15 prethodno upisanih

nastavnih tema
1. Analiza prostora uionice i stvari iz okolia vidljivih
kroz prozore uionice.
2. Pravilno ukljuiti i iskljuiti raunalo. Prepoznati i
imenovati sve vidljive dijelove raunala.
3. Prikljuivanje mia, tipkovnice, zvunika, monitora i
pisaa.
4. Promijeniti sliku radne povrine. Namjestiti datum i
pokazivanje vremena na raunalu. Promijeniti uvar
zaslona.
5. Oblikovati neispravno napisan tekst prema zadanom
uzorku.
6. Pronai papir formata A4 i na njega postaviti
raznostranini trokut. Izvesti povlaenje i imenovati
etiri vrste crta.
7. Nacrtati i kotirati jednu plohu kvadra. Izraditi
tehniki crte plata kvadra.
8. Nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt predmeta sloenoga od
dviju kutija ibica.
9. Izrada kocke ili kvadra od kartona.
10. Ispitivanje odabranih svojstava drva.
11. Izraditi model vjetrenjae ili zrane jedrilice.
12. U vjebi podizanja kolske torbe spoznati koritenje
6. Pribor i norme u tehnikom crtanju

Kljuni pojmovi: pribor i norme.
Obrazovna postignua: razlikovati papir po (A)
formatu; prepoznati i imenovati dijelove pribora za
tehniko crtanje, prepoznati i imenovati vrste crta.
7. Crtanje plateva geometrijskih tijela i

kotiranje
Kljuni pojmovi: plat, mrea, geometrijsko tijelo,
kotiranje i skica.
Obrazovna postignua: moi prepoznati tehniki
crte plata odabranoga geometrijskoga tijela.
8. Pravokutno projiciranje
Kljuni pojmovi: nacrt, tlocrt i bokocrt.
Obrazovna postignua: nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt
jednostavnoga predmeta.
9. Izrada geometrijskoga tijela od kartona

Kljuni pojmovi: geometrijsko tijelo i karton.
Obrazovna postignua: izraditi geometrijsko tijelo od
kartona.
306
Tehnika kultura
sile i energije uenika za obavljanje rada.

13. Pokazivanje i imenovanje odabranih runih alata.
Vjeba primjene kljua za skidanje metalnih epova
boca. Mjerenje sile na klijetima za sjeenje ice.
14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvesti
sastavljanje remenskoga mehanizma na pripremljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lananika bicikla i
izraunati prijenosni omjer okretanja.
15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga na
pripremljeni stalak.
Obrazovna postignua: izraditi zadani predmet prema

tehnikom crteu.
7. Materijali u graditeljstvu
Kljuni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort,
prirodni materijali.
Obrazovna postignua: navesti vrste vezivnih
materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.
8. Iskoritavanje energije vode

Kljuni pojmovi: vrste vodne energije, nain
koritenja vodne energije (npr. vodenica,
hidroelektrana).
Obrazovna postignua: objasniti nain i navesti
primjere koritenja vodne energije.
IZBORNE TEME
1. Tehniko pismo
2. Vonja bicikla
3. Temeljni oblici energije
9. Toplinska energija goriva
6. RAZRED
Kljuni pojmovi: vrste goriva, tri uvjeta izgaranja,

toplinska vrijednost goriva (npr. poar i gaenje
poara).
Obrazovna postignua: navesti tri uvjeta izgaranja i
objasniti toplinsku vrijednost goriva.
TEME
1. Mjerila i vrste crtea prema namjeni

Kljuni pojmovi: mjerila crtanja, vrste crtea prema
namjeni.
Obrazovna postignua: navesti i primijeniti vrste
mjerila crtanja.
10. Nain djelovanja

agregata
aparata,
strojeva
Kljuni pojmovi: aparat, stroj, agregat (npr. elektrini

tednjak, motor automobila, kompresorski pokretni
agregat u graditeljstvu).
Obrazovna postignua: objasniti emu slui stroj,
aparat i agregat.
2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu

Kljuni pojmovi: normirani simboli crtanja u
graditeljstvu (npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik,
kada za kupanje...).
Obrazovna postignua: prepoznati normirane
graditeljske simbole u graditeljstvu.
11. Vrste i zadae strojeva

Kljuni pojmovi: vrste skupa strojeva, zadae strojeva
pojedine skupine (npr. pumpa [crpka], motor s
unutranjim izgaranjem i digitalni informacijski
strojevi).
Obrazovna postignua: prepoznati energetske, radne i
informacijske strojeve.
3. Crtanje tlocrta uionice

Kljuni pojmovi: mjerilo crtanja, simboli u
graditeljstvu, kotiranje (npr. izmjeriti uionicu i
nacrtati tlocrt).
Obrazovna postignua: izraditi tehniki crte tlocrta
uionice.
12. Osnovno ureivanje teksta

Kljuni pojmovi: vrste pogleda, izgled slova
(podebljana, nakoena, podcrtana, obojena),
poravnanje teksta.
Obrazovna postignua: odabrati oblik slova i
poravnati tekst prije njegova ispisa.
4. Tehnika svojstva plastike i gume

Kljuni pojmovi: plastika, guma (npr. vrstoa,
tvrdoa i elastinost).
Obrazovna postignua: navesti tehnika svojstva
plastike i gume.
13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova

teksta
5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva,

plastike i gume
Kljuni pojmovi: brisanje teksta, premjetanje teksta,

zamjena teksta.
Obrazovna postignua: brisati nepotreban tekst u
dokumentu, izrezati ga i premjetati na druge dijelove
dokumenta, kopiranjem ga umnaati po istom
dokumentu ili prebacivati u nove dokumente.
Kljuni pojmovi: kotni broj, mjerna jedinica,

tolerancija, kotni broj.
Obrazovna postignua: izvesti ocrtavanje predmeta
prema tehnikom crteu.
6. Izrada uporabnoga predmeta od drva ili

plastike
14. Mape i datoteke

Kljuni pojmovi: mapa, datoteka (npr. mapa - kola,
a datoteka je uenik).
Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa;
uobliiti novu mapu; premjestiti mapu i datoteku;
Kljuni pojmovi: montani crte, faze izradbe,

izvedba spojeva (npr. stalak za olovke ili okvir za
slike).
307
Tehnika kultura
kopirati mapu i datoteku; pomicanjem mia upravljati

pomicanjem znake na zaslonu monitora te
premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.
8. Hidroelektrane i termoelektrane
Kljuni pojmovi: elektrana, nain rada hidroelektrane
i termoelektrane, dalekovodna elektrina mrea (npr.
pokazati crte poznatih elektrana u Hrvatskoj).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada hidroelektrane i termoelektrane.
15. Elektronika pota

Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti,
upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignua: upotrebljavati pribor za
elektroniku potu.
9. Elektrina instalacija u kui

Kljuni pojmovi: fazni vodi, razvodna ploa,
osigura (npr. strujni krug: izvor, vodi, troilo).
Obrazovna postignua: razlikovati vodie, osigurae i
troila te zamijeniti oteeni osigura na pravilan
nain.
IZBORNE TEME
1. Prizvodne i uslune djelatnosti
2. Struktura i pogon brodova i zrakoplova
3. Strojevi i agregati u poljodjelstvu, graditeljstvu
i preraivakoj industriji
10. Hladnjaci
Kljuni pojmovi: kompresor, kondenzator, ispariva
(npr. kuanski hladnjak).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada
kuanskoga hladnjaka.
7. RAZRED
TEME
1. Tehnika, tehnologija, tehnoloki i radni

proces
11. Elektrini grija vode

Kljuni pojmovi: elektrini grija, termoregulator
(npr. istaknuti opasnost od udara elektrine struje).
Obrazovna postignua: opisati nain rukovanja i
sigurnoga koritenja elektrinoga grijaa vode.
Kljuni pojmovi: tehnologija, proces (npr. tehnika i

tehnologija gradnje obiteljske kue).
Obrazovna postignua: navesti definiciju (odredbu)
tehnologije i sastavnice radnoga procesa.
12. Tablice u programima za obradu teksta

2. Vrste crtea prema nainu izrade
Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,

elija), namjetanje visine retka i irine stupca,
spajanje i razdvajanje elija (npr. izraunati srednju
tjednu temperaturu zraka).
Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu
zadanoga broja redova i stupaca; unijeti podatke u
tablicu.
Kljuni pojmovi: skica, original (izvornik), kopija

(prijepis), shema (nacrt).
Obrazovna postignua: prepoznati vrste crtea prema
nainu izrade.
3. Izrada radionikih crtea predmeta

Kljuni pojmovi: okvir i zaglavlje crtea, skiciranje
(ocrt) predmeta (npr. pincete i draa za britvicu).
Obrazovna postignua: objasniti postupak izradbe i
namjenu radionikoga crtea te izraditi jednostavni
radioniki crte odabranoga predmeta.
13. Crtanje programom za obradu teksta

Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih
likova, skupina objekata (npr. kruga, trokuta,
kvadrata i elipse).
Obrazovna postignua: nacrtati zadane objekte,
obraditi ih crtama razliitih boja i debljina te ih
naredbom za okupljanje spojiti u jednu cjelinu.
4. Proizvodnja i svojstva metala

Kljuni pojmovi: proizvodnja sirovoga eljeza,
svojstva kovina (npr. vrstoa, tvrdoa i elastinost).
Obrazovna postignua: navesti temeljna svojstva
metala.
14. Pretraivanje obavijesti na Internetu

Kljuni pojmovi: naprednije mogunosti pretrage,
uporaba pronaenih obavijesti (npr. koritenje
znakova navoda u tekstu).
Obrazovna postignua: smanjiti ishode pretrage na
tonije odreene stranice.
5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje materijala

Kljuni pojmovi: mjerenje, ocrtavanje, rezanje (npr.
kutija za vijke i matice).
Obrazovna postignua: rezati metal runom pilom i
karama.
15. Rad s porukama

Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
poruke, privitci.
Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama
elektronike pote.
6. Spajanje lima (npr. lemljenjem, vijcima i

zakovicama)
Kljuni pojmovi: lem, sredstvo za ienje, lemnik.
Obrazovna postignua: izvesti spoj limova.
7. Korozija i postupci zatite metala

Kljuni pojmovi: oksidacija, hranje, korozija (npr.
korozijska zatita broda).
Obrazovna postignua: zatititi lim od korozije.
308
Tehnika kultura
8. Generatori izmjenine struje i elektromotori
IZBORNE TEME
1. Zanimanja u metalskoj industriji
2. Vodna i kanalizacijska instalacija
3. Lijevanje materijala (npr. gips, plastika, metal)
Kljuni pojmovi: generator, izmjenina struja,

frekvencija izmjenine struje, elektromotor (npr.
generator - alternator i elektropokreta na
automobilu).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada
generatora izmjenine struje; objasniti nain rada
elektromotora.
8. RAZRED
TEME
9. Elektrini ureaji u automobilu
1. Izrada sheme jednostavnoga

elektronikoga sklopa
Kljuni pojmovi: akumulator, elektrini pokreta,

alternator.
Obrazovna postignua: nadzor ispravnosti punjenja
akumulatora.
Kljuni pojmovi: elektroniki simboli, simboli

aktivnih i pasivnih elektronikih sastavnica.
Obrazovna postignua: izraditi i itati sheme
jednostavnih elektronikih sklopova.
10. Izrada pokretanje i upravljanje robotom

Kljuni pojmovi: elektrini, hidrauliki i pneumatski
pogon (npr. robotska kolica i ruka).
Obrazovna postignua: objasniti ulogu elektromotora, elektromagneta i razloge primjene
istosmjernog motora.
2. Vrste i svojstva polimernih materijala

Kljuni pojmovi: vrste polimera (prirodni i umjetni),
svojstva umjetnih polimera.
Obrazovna postignua: navesti svojstva umjetnih
polimera i primjere proizvoda izraenih od plastike.
11. Program za izradu prezentacije

Kljuni pojmovi: traka s izbornicima, osnovne alatne
trake, oblikovanje prezentacije, otvaranje i spremanje
prezentacije, oblikovanje, naini pogleda na slajdove.
Obrazovna postignua: uobliiti jednostavnu
prezentaciju; ureivati tekst na slajdu.
3. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike

Kljuni pojmovi: savijanje, lijepljenje, zavarivanje
(npr. izrada stalka za olovke i kutije za elektronike
elemente).
Obrazovna postignua: izvesti savijanje i spajanje
plastinih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem.
12. Ureivanje prezentacije

Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu
obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije,
umetanje i oblikovanje ilustracije (npr. izraditi
prezentaciju o uionici).
Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije;
ispisivati prezentacije; postavljati sliku na slajd i
pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.
4. Izrada spojeva elektrinih vodia

Kljuni pojmovi: spoj, vodi, izolator (npr. strujni
krug sa sklopkom).
Obrazovna postignua: izvesti spojeve elektrinih
vodia zapletanjem ice, spojnicama i lemljenjem.
5. Pasivni i aktivni elektroniki elementi

Kljuni pojmovi: pasivni elektroniki elementi,
aktivni elektroniki elementi.
Obrazovna postignua: objasniti ulogu pasivnih i
aktivnih elektronikih elemenata i uoiti njihov
znaaj u fizikom smanjenju sklopa.
13. Povezivanje na Internet

Kljuni pojmovi: modem, lokalna mrea, protivirusni
program.
Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim
internetskim vezama u budunosti, samostalno
prilagoditi biranu vezu za kunu uporabu.
6. Ispravlja izmjenine struje

14. Obrazovni sadraji na Webu
Kljuni pojmovi: dioda, poluvalni i punovalni

ispravlja.
Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere
pretvorbe izmjenine u istosmjernu elektrinu struju.
7. Izrada
sklopa
jednostavnoga
Kljuni pojmovi: obrazovne stranice, internetski

sustav za uenje, e-uenje (npr. projektni zadatak
zemljopisnoga poloaja Hrvatske).
Obrazovna postignua: nauiti osnove samostalnoga
uenja s pomou sadraja na Internetu; upotrjebljivati
obrazovne portale i jednostavne sustave za uenje.
elektronikoga
Kljuni pojmovi: titrajni krug, multivibrator, R-C

vremenska konstanta, punjenje i pranjenje
kondenzatora (npr. zujalica, semafor...).
Obrazovna postignua: izraditi tiskanu ploicu
kairanim bakrom.
IZBORNE TEME
1. Korozija i postupci zatite metala
2. Zanimanja u elektrotehnici i polimerstvu
3. Izrada elektronikih sklopova
309
Informatika
INFORMATIKA
UVOD
Predmet Informatika treba omoguiti uenicima
upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Nastavni sadraji iz podruja informacijske i
komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti:
stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i primjenskih
programa (vjetine), upoznavanje s osnovnim naelima i
idejama na kojima su sazdana raunala odnosno
informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna
znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske
i komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim
podrujima (rjeavanje problema).
Umijea, temeljna znanja i rjeavanje problema tri su
sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i
djelomino odvojeno, ali tek njihovo meusobno
proimanje dat e uenicima dobru podlogu za budue
cjeloivotno uenje.
Podrobni opis umijea, temeljnih znanja i rjeavanja
problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijea iz
informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba stei tijekom
cjelokupnoga kolovanja koji je sastavni dio HNOS-a.
pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naine

njihova otklanjanja;
shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske
i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice
njihova naruavanja;
upotrebljavati primjerene programske alate kao
potporu u uenju i istraivanju;
upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju;
odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeavanje
raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota.
NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet
programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
Nastavna cjelina Rjeavanje problema i programiranje
moe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuuju
kornjainu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog
proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporua se
uporaba obaju jezika.
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program
prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola.
Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti
raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde,
program e se morati prilagoditi.
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
rad pojedinog uenika na raunalu.
U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim
mogunostima treba razmotriti ak i mogunost
smanjivanja sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei
broj uenika makar i s optereenjem od samo jednog sata
tjedno.
Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba
poticati uporabu informacijske i komunikacijske
tehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratiti
pozornost na svrhovitu i metodiki opravdanu uporabu
tehnologije. Bez ozbiljne metodike pripreme uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije moe se svesti
samo na prikazivanje arenih sliica.
Nastavni sadraji drugih predmeta mogli bi omoguiti
bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske
i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je
sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna
prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima
neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovnoga
odgoja (grafiko suelja i slikovni prikazi zahtijevaju
sposobnost likovnoga izraavanja) i tehnikoga odgoja
(raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i
sustava).
Nastava informatike mora razviti kod uenika
sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je
kod uenika razviti nazore koji e omoguiti razlikovanje
ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritikoga
IZBORNI PREDMET
CILJ
U okviru nastavnog predmeta uenici moraju nauiti
djelotvorno upotrebljavati raunala i biti sposobni ugraditi
osnovne zamisli algoritamskoga naina razmiljanja u
rjeavanje svakodnevnih problema.
Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike:
E za rjeavanje problema;
E za komuniciranje posredstvom razliitih medija;
E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za
njihovu sintezu u informacije;
E za razumijevanje i kritiku ocjenu prikupljenih
informacija;
E za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih
informacija;
E za timski rad pri rjeavanju problema.
ZADAE
Po zavretku osnovne kole uenici bi trebali biti u
stanju:
E vjeto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave;
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu
pisanih dokumenata i izradu prikaza;
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do
udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje;
E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloka sredstva i
alate za rjeavanje odreene klase problema;
E razumjeti
naine pohranjivanja informacija u
raunalima;
E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se
310
Informatika
prihvaanja sadraja (nije sve istinito, nije sve

dobronamjerno, anonimnost ne znai neodgovornost).
7. Kako pokreemo programe?

Kljuni pojmovi: sklopovlje raunala, operacijski
sustav, primjenski programi.
Obrazovna postignua: objasniti svojim rijeima kako
se raunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem
odgovarajuih primjenskih programa pretvara u
namjenske strojeve.
5. RAZRED
TEME
1. Bit
8. Naini smjetanja i pristup do datoteka u

raunalu
Kljuni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1

(jedan), mogua stanja niza bitova.
Obrazovna postignua: napisati sva mogua stanja za
nizove od 2, 3 i 4 bita.
Kljuni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska

datoteka, podatkovna datoteka.
Obrazovna postignua: objasniti koje operacije nad
datotekama obavlja operacijski sustav i kako
primjenski programi djeluju na sadraj datoteka;
pronai i pokrenuti zadani program ili podatkovnu
datoteku; stvarati, preimenovati i premjetati
podatkovne datoteke.
2. Brojevi zapisani etvorkom bitova

Kljuni pojmovi: teinska vrijednost bitova, binarni
zapis brojeva, binarna znamenka.
Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti kako
se nizom bitova moe zapisati broj nula i ogranieni
broj prirodnih brojeva (pri emu je najvei broj za
jedan manji od broja moguih stanja niza bitova);
krae zapisivati vrijednosti etvorke bitova jednim
simbolom.
9. Osnovni alati programa za crtanje

Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u
jednostavnom programu za crtanje.
3. Bajt
10. Rad s dijelovima crtea
Kljuni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije

etvorke bitova.
Obrazovna postignua: navesti koliko moguih stanja
moe poprimiti jedan bajt; izraunavati teine
binarnih mjesta uzastopnim mnoenjem s dva;
zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima
etvorki.
Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,

zakretanje izreska.
Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.
11. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka

Kljuni pojmovi: pokretanje dvaju crtea,
premjetanje izreska iz crtea u crte.
Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za
prenoenje dijelova crtea.
4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog

bajta
Kljuni pojmovi: kd, kodiranje.
Obrazovna postignua: za zadani kratki tekst iz tablice
proitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru.
12. Pogled na sliku

Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom); mapa piksela.
Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea
(piksel).
5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik

raunala, znakovna datoteka
13. Svojstva crtea
Kljuni pojmovi: znakovna datoteka.

Obrazovna postignua: objasniti kako se u raunalima
pohranjuju tekstovi; napisati vieznamenkaste brojeve
kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj
bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim
vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog
broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta.
Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea,

pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte,
dubina boje.
Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i
dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.
14. (A) O snovne naredbe programskog jezika

Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
dizanje i sputanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignua: upotrebljavati nove naredbe u
programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih
zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i esterokut.
6. Spremnici raunala
Kljuni pojmovi: sredinji spremnik, pomoni
spremnici.
Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati ulogu
pojedinih spremnika.
311
Informatika
15. (A) Ponavljanje niza naredbi
20. Oblikovanje teksta
Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje

jednakostraninog trokuta uporabom petlje, crtanje
esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i
esterokut pomou petlje.
Kljuni pojmovi: oznaivanje nabrajanja u tekstu,

umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica).
Obrazovna postignua: oblikovati tekst umetanjem
simbola, slike, obruba i ostalih efekata.
21. Ispis dokumenta

16. (A) Uporaba petlje za crtanje niza likova
Kljuni pojmovi: prilagodba granica teksta na papiru,

pregled prije ispisa, opseg ispisa.
Obrazovna postignua: pregledati i ispraviti postavke
dokumenta prije ispisa; ispisati dokument.
Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninog trokuta

uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom
petlje.
Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.
22. Dodavanje zaglavlja i podnoja, pisanje u

vie stupaca
17. (A) Ulazne vrijednosti procedura
Kljuni pojmovi: zaglavlja i podnoja, stupci.

Obrazovna postignua: umetanje zaglavlja i podnoja
u dokument i njihovo popunjavanje sadrajima;
preslagivanje teksta u odabrani broj stupaca.
Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom

vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju
kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina
stranice.
23. Osnovne usluge Interneta

Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota.
Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao
skupa usluga.
18. (A) Uporaba vie ulaznih vrijednosti

Kljuni pojmovi: crtanje paralelograma, crtanje
pravilnih likova, crtanje kocke.
Obrazovna postignua: pisati programe koji koriste
dvije ili vie ulaznih vrijednosti (crtanje pravokutnika
kojem su duljina i irina ulazne vrijednosti, crtanje
paralelograma kojem su ulazne vrijednosti duljine
stranica i kut izmeu dviju susjednih stranica).
24. WWW preglednik

Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za
jednostavan pregled stranica.
19. (A) Odluke u programu
25. Moja prva pretraga
Kljuni pojmovi: uvjet za donoenje odluke, naredba

odluke, provjera ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: upotrebljivati naredbu odluke
u jednostavnijim zadacima (usporeivanje dvaju
brojeva, ispitivanje je li ulazna vrijednost vea ili
manja od zadanog broja, provjeravanje nalazi li se
ulazna vrijednost izmeu dva zadana broja).
Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam)

pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na
Internetu.
26. Uporaba Web pote

Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja,
struktura poruke.
Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.
14. (B) Pojam algoritma

Kljuni pojmovi: pojam algoritma, algoritam slijeda,
algoritam grananja.
Obrazovna postignua: napisati algoritam za
izvoenje raunske operacije, napisati algoritam za
odreivanje manjeg od dva zadana broja.
6. RAZRED
TEME
1. Vrste datoteka, dokumenti
15. (B) Dijagram tijeka
Kljuni pojmovi: programske datoteke, znakovne

datoteke, datoteke dokumenata.
Obrazovna postignua: objasniti u kojem se obliku
svi sadraji trajno uvaju u raunalu.
Kljuni pojmovi: pojam dijagrama tijeka, grafiki

prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka.
Obrazovna postignua: nacrtati dijagram tijeka za
zbrajanje (oduzimanje, mnoenje ili dijeljenje) dva
broja, nacrtati dijagram tijeka za usporeivanje dva
broja.
2. Prikaz slika na monitoru i pisau

Kljuni pojmovi: raster, piknja, piksel.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavni crte u
biljenici na rasteru malih dimenzija; na rasteru
manjih dimenzija pokuati to tonije prikazati
pravocrtnu spojnicu dvaju piksela.
16. (B) Naredbe za ulaz i izlaz podataka

Kljuni pojmovi: naredba za ulaz podataka, naredba
pridruivanja, naredba za izlaz podataka.
Obrazovna postignua: napisati program za izvoenje
jedne raunske operacije s dva uitana broja.
312
Informatika
3. (A) Crtanje kocke i kvadra
veliine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebi

mijenjati poloaj; podatke razvrstati abecednim
redom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadane
debljine, vrste i boje linije.
Kljuni pojmovi: naredbe za trodimenzionalno

crtanje, crtanje kocke, rotacija kocke.
Obrazovna postignua: crtati prikaze kocke i kvadra.
9. Crtanje programom za obradbu teksta
4. (A) Viestruke kornjae
Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih

likova, grupiranje objekata.
Obrazovna postignua: nacrtati zadane (osnovne)
objekte, obraditi ih linijama razliitih boja i debljina
te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu.
Kljuni pojmovi: naredbe za rad s vie kornjaa.

Obrazovna postignua: izraditi crte s pomou vie
kornjaa.
5. (A) Tipovi podataka: numeriki, znakovni,

liste
10. Povezivanje raunala
Kljuni pojmovi: numeriki tip, znakovni tip, liste.

Obrazovna postignua: preoblikovati znakovne
nizove programom.
Kljuni pojmovi: lokalna mrea, naini povezivanja.

Obrazovna postignua: objasniti svrhu i potrebu
povezivanja raunala i pristupiti podatcima na
drugome raunalu.
6. (A) Algoritmi koji koriste razliite tipove

podataka
11. Paketni prijenos podataka mreom
Kljuni pojmovi: pisanje algoritma, prevoenje

algoritma u program.
Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje
dijelove i rjeavati ga korak po korak.
3. (B) Uporaba naredbi

bezuvjetni skok
za
grananje
Kljuni pojmovi: poruke, paketi podataka, norme za

prijenos (protokoli).
Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti
paketni prijenos.
12. Sustavno prikupljanje sadraja s Web-a

Kljuni pojmovi: opasnost od virusa, spremanje Web
stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.
Obrazovna postignua: pretvarati Web sadraje u
druge oblike.
Kljuni pojmovi: naredba za grananje, naredba za

bezuvjetni skok.
Obrazovna postignua: napisati program za
usporeivanje dva broja.
13. Snimanje audio zapisa
4. (B) Algoritmi s uporabom petlje
Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje

zvuka, pohranjivanje zvune snimke.
Obrazovna postignua: snimati zvuk i pohraniti
snimku u zvunu datoteku, prepoznati zvunu
datoteku.
Kljuni pojmovi: algoritam petlje.

Obrazovna postignua: sastaviti algoritam za ispis niza
brojeva ili za zbrajanje niza brojeva.
5. (B) Uporaba naredbi

logikog uvjeta
za
petlju
bez
14. Oblikovanje audiozapisa
Kljuni pojmovi: naredba za petlju bez logikog

uvjeta.
Obrazovna postignua: napisati program za ispis niza
brojeva i program za zbroj niza brojeva.
Kljuni pojmovi: WAV, MP3, liste (playlist).

Obrazovna postignua: koristiti neki
multimedijskih sviraa (media player).
15. Montaa videozapisa
7. Izrada i oblikovanje tablica, kretanje u

njima
Kljuni pojmovi: videozahvat (capture), montiranje

kadrova, prijelazi (tranzicije).
Obrazovna postignua: stvoriti manji videozapis Web
kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipova
snimljenih digitalnim fotoaparatom.
Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,

elija), namjetanje visine retka i irine stupca,
spajanje i razdvajanje elija.
zadanog broja redova i stupaca te podesiti njihove
veliine; unijeti podatke u tablicu.
8. Poloaj
i
uokvirivanje
razvrstavanje u tablici
od
16. Obrada videozapisa u vremenu

Kljuni pojmovi: vremenski niz, umetanje zvunih
datoteka.
Obrazovna
postignua:
prilagoditi
trajanje
videouratka.
tablice,
Kljuni pojmovi: poloaj tablice u tekstu, okviri

tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenanja),
razvrstavanje podataka u tablici (rastuim ili
padajuim redoslijedom).
zadanog broja redova i stupaca, prilagoditi njihove
17. Umetanje datoteka u videozapis

Kljuni pojmovi:
ubacivanje slika; ubacivanje
videoisjeaka.
Obrazovna postignua: umetati crtee u
videodatoteku.
313
Informatika
Obrazovna postignua: rjeavati matematike
probleme s pomou raunalnih programa.
18. Zavrna obrada i pohrana videouradka

Kljuni pojmovi: najava i odjava, kakvoa (vrsnoa)
videodatoteke.
Obrazovna postignua: oblikovati i izgraditi
jednostavniji video uradak.
3. (A) Izrada grafikog suelja

Kljuni pojmovi: osnovni prozor, prozor s vidnim
naredbama, odreivanje poloaja prozora.
Obrazovna postignua: opisati nain programiranja
grafikih suelja raunalnih programa.
19. Upoznavanje alata za izradu prezentacije

Kljuni pojmovi: traka sa izbornicima programa za
izradu prezentacija, osnovne alatne trake.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovno
okruenje alata za izradu prezentacija.
1. (B) Uporaba naredbe za petlju s logikim

uvjetom
Kljuni pojmovi: naredba za petlju s logikim uvjetom.
Obrazovna postignua: napisati jednostavan program
s uporabom petlje s logikim uvjetom.
20. Oblikovanje prezentacije

Kljuni pojmovi: kreiranje prezentacije, otvaranje i
spremanje prezentacije.
Obrazovna postignua: kreirati jednostavnu
prezentaciju.
2. (B) Crtanje ravnih linija i pravokutnika

Kljuni pojmovi: grafiki zaslon, naredba za crtanje
ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika.
Obrazovna postignua: nacrtati ravnu liniju sa
zadanom poetnom i zavrnom tokom zadane boje,
nacrtati pravokutnik zadane duljine i irine, sa
zadanom koordinatom jednog vrha.
21. Oblikovanje teksta na slajdovima

Kljuni pojmovi: oblikovanje i sjenanje teksta, naini
pogleda na slajdove.
Obrazovna postignua: ureivati tekst na slajdu.
3. (B) Crtanje krunice

Kljuni pojmovi: naredba za crtanje krunice.
Obrazovna postignua: nacrtati krunicu zadanog
sredita i polumjera.
22. Umetanje ilustracija

Kljuni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije.
Obrazovna postignua: postavljati sliku na slajd i
pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.
4. Stvaranje radne biljenice

Kljuni pojmovi: dijelovi proraunske tablice, aktivna
elija, oblici pokazivaa mia.
Obrazovna postignua: otvoriti radnu biljenicu,
pokazivaem mia oznaavati redove, stupce, elije,
oitati njihove oznake na radnom listu.
23. Ureivanje prezentacije

Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu
obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije.
Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije
i ispisivati prezentacije.
5. Unos podataka
24. Animacijski uinci
Kljuni pojmovi: vrsta podataka (tekstualni podaci,

numeriki podaci), unos formula.
Obrazovna postignua: pisati formule uporabom
znaka jednakosti i navoenjem konstanti ili varijabli
koje su u matematikoj zavisnosti.
Kljuni pojmovi: koritenje gotovih animacijskih

shema, oblikovanje animacije na osnovi ponuenih
efekata, efekti prijelaza slajdova.
Obrazovna postignua: dodavati animacijske efekte
elementima na slajdu i koristiti tu vjetinu pri izradi
vlastite prezentacije.
6. Uporaba radne biljenice

Kljuni pojmovi: kazalo radne biljenice, umetanje i
brisanje (elija, redova i stupaca), kopiranje i
premjetanje formula.
Obrazovna postignua: kopirati i premjetati te brisati
sadraje pojedinih elija, ubaciti red ili stupac u
proraunsku tablicu, koristiti brzi izbornik.
7. RAZRED
TEME
1. (A) Koordinatna grafika

Kljuni pojmovi: naredbe i funkcije koordinatne
grafike, usporedba koordinatne i kornjaine grafike.
Obrazovna postignua: crtati likove zadane
koordinatama vrhova te primijeniti naredbe i funkcije
koordinatne grafike u zadatcima.
7. Ureivanje tablice
Kljuni pojmovi: brisanje sadraja i formata elije,
promjene irina stupaca i visine redaka, obrubljivanje
elije.
Obrazovna postignua: promijeniti dimenzije stupaca
i redaka u proraunskoj tablici; promijeniti sadraj i
obrubiti elije.
2. (A) Zadatci o pravilnim mnogokutima

Kljuni pojmovi: crtanje pravilnog mnogokuta ako
zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane
krunice, crtanje upisane krunice; raunanje opsega
i povrine pravilnog mnogokuta.
8. Formati brojeva u elijama tablica

Kljuni pojmovi: formati brojeva (decimalni broj, valuta,
postotak), formati za nadnevke, korisniki formati.
314
Informatika
Obrazovna postignua: pretvarati jedan format broja

u drugi.
16. Vizualni (grafiki) HTML ureivai

Kljuni pojmovi: upoznavanje suelja, tekst i pozadina,
umetanje grafikih elemenata.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavnu osobnu
Web stranicu.
9. Nizovi podataka
Kljuni pojmovi: kopiranje podataka i nizova,
popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna i
apsolutna adresa.
Obrazovna postignua: nadopunjavati nizove
raznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adrese
elija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne
izraune pomou njih.
17. Poveznice (linkovi)

Kljuni pojmovi: indeksna stranica, tekst kao
poveznica, slika kao poveznica.
Obrazovna postignua: umetnuti slikovni element u
stranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.
10. Grafikoni
18. Elementi stranice
Kljuni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona,

pomagalo za izradu grafikona.
Obrazovna postignua: izraditi grafikon na temelju
zadane tablice i oblikovati njegove elemente.
Kljuni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavne

tablice, oblikovani tekst.
Obrazovna postignua: koristiti tablicu kao element
na Web stranicama.
11. Promjena prikaza i ispis radne biljenice

19. Jezik HTML
Kljuni pojmovi: prikaz vie radnih biljenica, prikaz

vie listova jedne radne biljenice, zamrzavanje dijelova
proraunske tablice, zaglavlje i podnoje stranice,
pregled prije ispisa, ispis radne biljenice.
Obrazovna postignua: postaviti trake za zamrzavanje
na dugakim radnim listovima kako bi znaenje
podataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice;
postaviti zaglavlje i podnoje.
Kljuni pojmovi: struktura HTML dokumenta,

HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis
stranice.
Obrazovna postignua: protumaiti jednostavni
HTML opis stranice.
20. Oznake i parametri HTML jeziku

Kljuni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
Obrazovna postignua: znati dodavati parametre na
osnovne oznake.
12. Osnovne funkcije u programu za izradu

proraunskih tablica
Kljuni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znak
razdvajanja), osnovne funkcije.
Obrazovna postignua: koristiti osnovne funkcije i s
pomou njih napraviti potrebne izraune; pronai
prosjenu veliinu, maksimalnu i minimalnu vrijednost
niza brojeva.
21. Uporaba vizualnog HTML ureivaa za

izradu osobne Web stranice
Kljuni pojmovi: planiranje strukture stranice,
upravljanje strukturom, izrada i objava stranice.
Obrazovna postignua: uobliiti strukturu stranice.
13. Grafiki elementi
22. Struktura Interneta
Kljuni pojmovi: crtanje grafikih oblika s pomou

predloaka, samostalno crtanje grafikih oblika s
pomou osnovnih elemenata (crta, strelica,
pravokutnik), odabir i mijenjanje boje linije i
ispunjenja, trodimenzionalni efekti.
Obrazovna postignua: izraditi sheme i crtee na
slajdu; izraditi vlastiti crte koji e opisati zadanu temu.
Kljuni pojmovi: posluitelj, klijent, naini

komunikacije.
Obrazovna postignua: znati objasniti naine
komunikacije unutar Interneta.
23. Ostale Internet usluge

Kljuni pojmovi: udaljeni prijenos datoteka (FTP).
Obrazovna postignua: opisati opisane usluge
Interneta.
14. Tekstni okviri

Kljuni pojmovi: postavljanje tekstnog okvira na slajd,
ureivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veliina i
boja pisma), ispunjavanje bojom i trodimenzionalni
efekt, ukrasni tekst (dodavanje i ureivanje).
Obrazovna postignua: dodavati tekstne okvire i
ukrasne tekstove na slajdove u vlastitoj prezentaciji.
24. Davatelj usluga na Internetu

Kljuni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: objasniti ulogu posluitelja.
25. Povezivanje na Internet
15. Dodatni elementi u prezentaciji
Kljuni pojmovi: vrste modema, uloga modema.

Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim
Internet vezama u budunosti.
Kljuni pojmovi: tablice, organizacijski dijagram,

tablini prorauni.
Obrazovna postignua: dodavati razliite elemente
(tablice, grafikoni, organizacijski dijagrami) na slajd i
ureivati ih.
315
Informatika
IZBORNA TEMA
1. (A) Osnove rekurzivnog programiranja
8. (A,B) Primjena programiranja u nastavi

matematike
Kljuni pojmovi: crtanje kvadratne funkcije, crtanje
funkcije drugog korijena.
Obrazovna postignua: upotrebljivati raunalo kao
pomagalo pri rjeavanju jednostavnih geometrijskih
zadataka.
8. RAZRED
TEME
9. (A,B) Primjena programiranja u fizici i

kemiji
1. Elektroniki logiki sklopovi i registri

Kljuni pojmovi: logiki sklopovi, registri, sabirnice.
Obrazovna postignua: objasniti kako se odvijaju
osnovne funkcije raunala na strojnoj razini, objasniti
ulogu operacijskog sustava u djelovanju raunala.
Kljuni pojmovi: primjena u kinematici, simulacija

kosog hitca, primjena za osnovna kemijska
izraunavanja.
Obrazovna postignua: upotrebljavati raunalo kao
pomagalo za rjeavanje zadataka iz fizike i kemije.
2. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi

raunala
10. Baza podataka
Kljuni pojmovi: paralelni pristup, serijski pristup,

pretvaranje bitova u elektrike veliine, oitavanje
stanja tipki.
Obrazovna postignua: opisati neke primjere
(primjerice, kuanski ureaji) gdje se ugraena
raunala koriste u upravljakim napravama.
Kljuni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u

bazi, upis u polja tablice.
Obrazovna postignua: stvoriti jednostavnu tablicu u
nekom programu za upravljanje bazama podataka.
11. Upisni obrasci i pretraga

Kljuni pojmovi: izrada upisnog obrasca, vizualno
oblikovanje upisnog obrasca, auriranje podataka s
pomou obrasca.
Obrazovna postignua: upisivati podatke u prireene
baze podataka, pretraivati ih, aurirati i brisati.
3. Svojstva raunala
Kljuni pojmovi: brzina procesora, kapacitet
spremnika, brzina prijenosa podataka.
Obrazovna postignua: nabrojati osnovna svojstva
raunala i mjere za njihovu usporedbu.
12. Ureivanje glavnog slajda
4. Pohranjivanje multimedijskih sadraja,

obrada zvuka
Kljuni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnoje

slajda.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavni glavni
slajd s logotipom i podnojem.
Kljuni pojmovi: spremniki prostor za pohranjivanje

slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obradbe
multimedijskih sadraja, analogno-digitalna i
digitalno-analogna pretvorba.
Obrazovna postignua: ocijeniti veliine datoteka za
pohranjivanje multimedijskih sadraja.
13. Veze izmeu slajdova

Kljuni pojmovi: hiperveze izmeu slajdova,
hiperveze izmeu prezentacije i drugih dokumenata,
akcijski gumbi.
Obrazovna postignua: postaviti hiperveze izmeu
slajdova; postaviti akcijske gumbe na slajd i odrediti
njihova osnovna svojstva; postavljati veze izmeu
slajdova pri izradi kviza i sl.
5. (A) Grafike naredbe u programu

Kljuni pojmovi: naredbeni gumbi, klizne trake,
okviri s tekstom.
Obrazovna postignua: upotrijebiti osnovne grafike
naredbe grafikim kontrolama.
14. Prikazivanje prezentacije
6. (A) Procedure i programske funkcije
Kljuni pojmovi: izvedba prezentacije, postavljanje

trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije.
Obrazovna postignua: pripremiti prezentaciju za
izvoenje i obaviti njezino izvoenje.
Kljuni pojmovi: programska funkcija, ugnijeene

funkcije.
Obrazovna postignua: upotrebljivati u programima
neke unaprijed pripremljene funkcije.
15. Timska izrada Web stranica razreda
7. (B) Potprogrami
Kljuni pojmovi: dogovor i podjela uloga u skupini,

obrada sadraja, provjera uspjenosti i ispravak.
Obrazovna postignua: suraivati u skupini.
Kljuni pojmovi: pojam potprograma.

Obrazovna postignua: napisati jednostavniju
proceduru (sa ili bez parametara) te je pravilno
pozvati u programu.
16. Tehnike objavljivanja

Kljuni pojmovi: prijenos datoteka (FTP), Web
publiciranje, sinkronizacija.
Obrazovna postignua: znati objaviti svoje vlastite
Web stranice.
316
Informatika
17. Objavljivanje Web mjesta
ZADAE
Kljuni pojmovi: Web mjesto, lokalno predstavljanje

Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje).
Obrazovna postignua: objaviti svoj Web uradak.
U dokumentu Obrazovanje iz informacijske i

komunikacijske tehnologije u osnovnoj koli, koji je sastavni dio
HNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadae predmeta
Informatika.
Ustanovljuje se da bi bilo poeljno da uenici po
zavretku 4. razreda budu u stanju:
E upotrebljavati raunalo koritenjem ulazno-izlaznih
naprava;
E upotrebljavati raunalo kao pomagalo pri uenju;
E raspravljiti o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji uporabom ispravnog nazivlja;
E upotrebljavati
uzrastu primjerene multimedijske
izvore za uenje (interaktivne udbenike, obrazovne
programe, multimedijske enciklopedije i sl.);
E suraivati s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima
i ostalima pri uporabi tehnologije;
E pokazivati pozitivno drutveno i etiko ponaanje te
odgovornost pri uporabi tehnologije;
E nainiti
uzrastu
primjerene
multimedijske
rukotvorine (artefakte) uz pomo uitelja, lanova
obitelji i drugih uenika;
E upotrebljivati
prikladne programe za rjeavanje
problema primjerenih uzrastu;
E prikupljati
obavijesti i komunicirati s drugima
uporabom tehnologije uz pomo uitelja, lanova
obitelji i drugih uenika;
E razumjeti kako na koristan nain rasporediti obavijesti
(primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporabe
raunala).
18. Pokretni dijelovi stranica

Kljuni pojmovi: datoteka s animiranim sadrajima,
program za animaciju.
Obrazovna postignua: izraditi animaciju i umetnuti
je na Web stranicu.
19. Kritiki odnos prema Internetu

Kljuni pojmovi: izbor kvalitetnih
popularizacija domaih sadraja.
Obrazovna
postignua:
ocjenjivati
dobavljene Internetom.
sadraja,
sadraje
20. Sudjelovanje u Internet projektima

Kljuni pojmovi: besplatni volonterski projekti,
sponzorirani projekti, komercijalni projekti.
Obrazovna postignua: prijaviti se i sudjelovati
aktivno u Internet projektu.
21. kolski Internet projekti

Kljuni pojmovi: upoznavanje uenika s projektima u
koli, izbor eljenog projekta.
Obrazovna postignua: potaknuti stvaralako
predlaganje i kritiku.
IZBORNE TEME
1. Logike izjave
2. Krae zapisivanje logikih izjava i njihovih
vrijednosti, logike funkcije
3. Osnovne logike funkcije
4. Uporaba logikih funkcija u programiranju
5. Primjeri rekurzivnog programiranja
NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet
programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
izradu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
Od tih devet programskih cjelina u prva etri razreda
obrauju se postupno pet cjelina tako da se postigne
kruno irenje znanja u vertikali kolovanja.
Nastavne teme pojedinih cjelina razvrstane su po
razredima uz uvaavanje naela spiralnog modela po
kojima se isti sadraj tijekom kolovanja ne ui neovisno
vie puta ve se znanje steeno na niim stupnjevima
obrazovanja proiruje u viima.
Izvoenje izvan nastavnih aktivnosti po ovom programu
uvodi uenike na najizravniji nain u podruje
informacijske i komunikacijske tehnologije. Uenici koji
svladaju taj program mnogo e uspjenije savladati program
izbornog predmeta u viim razredima osnovne kole.
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program
prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola.
Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti
raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde program
e se morati prilagoditi.
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
rad pojedinog uenika na raunalu.
U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim
mogunostima treba razmotriti i mogunost smanjivanja
IZVANNASTAVNA
AKTIVNOST
CILJ
Nastavni sadraji iz podruja informacijske i
komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti:
E stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i
primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijea);
E upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na
kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i
komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu:
temeljna znanja);
E razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i
komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim
podrujima (u daljnjem tekstu: rjeavanje problema).
317
Informatika
sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei broj uenika

makar i s optereenjem manjim od jednog sata tjedno.
10. Osnove pisanja teksta

Kljuni pojmovi: tipkovnica, tipke.
Obrazovna postignua: pravilno upotrijebiti tipke za
slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje
i tipke za kretanje po tekstu.
1. RAZRED
11. Uporaba
pisanje
TEME
1. Osobno raunalo
2. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala
za
12. Osnovni koraci kornjae
Kljuni pojmovi: tipka za ukljuivanje, pokaziva

mia, gumbi za iskljuivanje.
Obrazovna postignua: pravilno ukljuiti i iskljuiti
raunalo; pokazati da je uenik svladao jednostruki
klik miem.
Kljuni pojmovi: grafiki pokaziva kornjae, kretanja

kornjae, brisanje slike.
Obrazovna postignua: crtati ravne linije zadane
duljine od 1 do 20, brisati sliku.
13. Olovka kornjae
3. Pokretanje i zaustavljanje programa
Kljuni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke,

sputanje olovke.
Obrazovna postignua: pomicati kornjau s dignutim
ili sputenim perom.
Kljuni pojmovi: pokretanje programa, prozor,

zaustavljanje programa.
Obrazovna postignua: pokrenuti neki jednostavniji
program i zaustaviti ga.
14. Okret kornjae koso lijevo i desno
4. Uporaba CD/DVD naslova
Kljuni pojmovi: postavljanje kornjae za crtanje

kosih crta.
Obrazovna postignua: crtati kose linije.
Kljuni pojmovi: umetanje i izvlaenje CD/DVD

diska, postupanje s CD/DVD diskom.
Obrazovna postignua: umetnuti i izvui CD/DVD
iz pogona optikog diska.
15. Kretanje kroz labirint

Kljuni pojmovi: snalaenje u kornjainom svijetu.
Obrazovna postignua: pronai najjednostavnije
rjeenje postavljenog zadatka.
5. Uporaba obrazovnih programa

Kljuni pojmovi: snalaenje u programu, razlikovanje
slike i teksta kao poveznice.
Obrazovna postignua: pokrenuti neki (po izboru
uitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.
jednostavnog
programa
Kljuni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavni

izbornik, podruje pisanja.
Obrazovna postignua: pravilno pokrenuti program i
napisati neku kratku rije.
Kljuni pojmovi: vanjski dijelovi raunala, namjena

vanjskih dijelova.
Obrazovna postignua: prepoznati, pokazati i
imenovati vanjske dijelove raunala.
6. Uporaba
crtanje
jednostavnog
programa
2. RAZRED
za
Kljuni pojmovi: simbol olovke, podruje crtanja,

spremanje crtea.
Obrazovna postignua: pomicanjem simbola olovke
po podruju crtanja s pomou mia nacrtati neki
jednostavni lik.
TEME
1. Mape i datoteke
Kljuni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa i
datoteka.
Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa.
7. Osnovni alati programa za crtanje
2. Rad s mapama i datotekama
Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica.

Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u
jednostavnom programu za crtanje.
Kljuni pojmovi: stvaranje mape, premjetanje mapa i

datoteka, kopiranje mapa i datoteka.
Obrazovna postignua: nainiti novu mapu,
premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i
datoteku; povlaenjem mia upravljati pomicanjem
znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz
jedne mape u drugu.
8. Podeavanje alata programa za crtanje

Kljuni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta,
otvaranje datoteke spremljenog crtea.
Obrazovna postignua: podesiti osnovne alate po
potrebi crtea.
3. Promjena izgleda radne povrine
9. Crtanje geometrijskih likova
Kljuni pojmovi: prozor opisa svojstava radne

povrine, izbor vrste svojstva, promjena slikovne
podloge.
Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut.

Obrazovna postignua: nacrtati nekoliko osnovnih
likova razliitih veliina i poloaja.
318
Informatika
Obrazovna postignua: promijeniti slikovnu podlogu

radne povrine; ukljuiti zatitu zaslona; svojim
rijeima opisati vanost zatite zaslona.
14. Osnovne usluge interneta

Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota.
Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao
skupa usluga.
4. Multimedijski CD/DVD
Kljuni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD.
Obrazovna postignua: presluavati audiozapise i
pregledavati videozapise raunalom.
15. WWW preglednik

Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za
jednostavan pregled stranica.
5. Rad s dijelovima crtea

Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
zakretanje izreska.
Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.
3. RAZRED
6. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka

TEME
Kljuni pojmovi: otvaranje dvaju crtea, premjetanje

izreska iz crtea u crte.
Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za
prenoenje dijelova crtea.
1. Vrste spremnika (memorije)

Kljuni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnji
spremnici, radni i trajni spremnici.
Obrazovna postignua: objasniti razliku izmeu
trajnog i radnog spremnika, nabrojati unutranje i
vanjske spremnike.
7. Pogled na sliku
Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom), mapa piksela.
Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea
(piksel).
2. Povezivanje raunala
Kljuni pojmovi: lokalna mrea, veza s internetom,
modem.
Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati
potrebu povezivanja raunala i opisati naine kako se
to ostvaruje.
8. Pisanje i spremanje jednostavnog teksta

Kljuni pojmovi: pravila pisanja na raunalu,
otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke.
Obrazovna postignua: napisati velika slova na
poetku reenice i pravilno pisati znakove
interpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke.
3. Snimanje audio zapisa

Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje
zvuka, pohranjivanje zvune snimke.
Obrazovna postignua: prepoznati zvunu datoteku;
snimati zvuk i pohraniti snimku u zvunu datoteku.
9. Ureivanje stranice teksta

Kljuni pojmovi: orijentacija i veliina papira,
porubnice, ispis teksta na papiru.
Obrazovna postignua: urediti i ispisati tekst.
4. Svojstva crtea
Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea,
pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte,
dubina boje.
Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i
dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.
10. Bojanje likova

Kljuni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenje
kvadrata i pravokutnika.
Obrazovna postignua: bojiti prethodno nacrtani lik.
5. Promjena izgleda crtea
11. Naredbe za okretanje lijevo i desno
Kljuni pojmovi: vodena boja, pastelni crte,

zamuenje.
Obrazovna postignua: mijenjati izgled crtea
uporabom razliitih efekata.
Kljuni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba za

okret udesno, crtanje trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut jednakih duljina
stranica.
6. Oznaivanje i kopiranje teksta
12. Crtanje esterokuta
Kljuni
pojmovi:
oznaavanje,
kopiranje,
premjetanje.
Obrazovna postignua: promijeniti vrstu pisma, stil ili
veliinu slova na postojeem tekstu.
Kljuni pojmovi: crtanje esterokuta zadane duljine

stranice, bojenje esterokuta.
Obrazovna postignua: crtati esterokut zadane
duljine stranica.
7. Traenje i zamjena rijei

Kljuni pojmovi: pronalaenje rijei, zamjena rijei.
Obrazovna postignua: traiti i zamjenjivati rijei;
koristiti program za pruanje pomoi i u njegovu
indeksu pronalaziti kljune rijei.
13. Izrada crtea s pomou nauenih naredbi

Kljuni pojmovi: nema novih pojmova (utvrivanje
ranije steenog znanja).
Obrazovna postignua: crtati kvadrate, pravokutnike,
te trokute i esterokute jednakih duljina stranica.
319
Informatika
8. Pisanje prvog programa
4. Postupci skeniranja
Kljuni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi;

otvaranje i zatvaranje ureivaa; spremanje programa
i otvaranje spremljenoga programa.
Obrazovna postignua: upotrebljivati ureiva teksta
pri pisanju programa.
Kljuni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje,

uravnoteenost boja i zasienje.
Obrazovna postignua: skenirati crtee s papira.
5. Osnovne naredbe programskog jezika

Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
dizanje i sputanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignua: upotrebljivati nove naredbe u
programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih
zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i esterokut.
9. Procedure u programu
Kljuni pojmovi: procedura, ralanjivanje zadatka na
procedure.
Obrazovna postignua: rastaviti problem na manje
dijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastoji
postavljeni zadatak.
10. Programi za rjeavanje raunskih zadataka
6. Ponavljanje niza naredbi
Kljuni pojmovi: ispis podataka, osnovne raunske

operacije.
Obrazovna postignua: pisati i koristiti programe za
obavljanje etiriju raunskih operacija te za raunanje
opsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.
Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje

jednakostraninoga trokuta uporabom petlje, crtanje
esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i
esterokut pomou petlje.
11. Moja prva pretraga
7. Uporaba petlje za crtanje niza likova
Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam)

pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na
internetu.
Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninoga trokuta

uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.
12. Uporaba Web pote

8. Ulazne vrijednosti procedura
Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja;

struktura poruke.
Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.
Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom

vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju
kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina
stranica.
13. Prihvatljivo ponaanje pri slanju pote

Kljuni pojmovi: pravila ponaanja.
Obrazovna postignua: komunicirati na internetu na
prihvatljiv nain.
9. Postupak pripreme programa

Kljuni pojmovi: postupak ralanjivanja sloenijeg
zadatka.
Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje
dijelove i rjeavati ih korak po korak.
4. RAZRED
10. Programski alat za elektroniku potu
TEME
Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti,

upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignua: upotrebljivati alat za
elektroniku potu.
1. Snimanje fotozapisa
Kljuni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon
traila.
Obrazovna
postignua:
snimati
digitalnim
fotoaparatom.
11. Rad s porukama

Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
poruke, privitci.
Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama
elektronike pote.
2. Obrada digitalnih fotografija

Kljuni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, viestruko
preimenovanje, viestruka promjena veliine.
Obrazovna postignua: premjetati fotografije s
digitalnog fotoaparata na disk.
3. Snimanje videozapisa
Kljuni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa,
pregled snimke.
Obrazovna postignua: snimati digitalne videozapise.
320
Tjelesna i zdravstvena kultura
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KLUTURA

bavljenja portskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj
dobi.
Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno
znaajan i neizostavan dio opega obrazovanja i kulture
ivljenja.
UVOD
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje
zbog svoga znaenja za skladan razvoj antropolokih
obiljeja uenika jedinstveno je po mogunostima i
posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu
biotiku uvjetovanost kao tjelesno vjebanje, koje u
kolstvu osmiljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene
kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena
razvojnim znaajkama djece i mladei, koje ovaj program
u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadraja
po razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenost
nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju
i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u
pojedinom razvojnom razdoblju bitne za uenike.
Program tjelesne i zdravstvene kulture sadrava temeljne
postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga
podruja kojega odreuju obrazovna, antropoloka i odgojna
sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje
bitnih teorijskih i motorikih znanja zbog ega u
programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi
prevladavaju modificirana biotika i osnovna kinezioloka
motorika znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao
nadgradnja uvrtena napredna kinezioloka motorika
znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz
kineziologije, koja u sprezi s motorikim znanjima izravno
potiu razvoj osobnosti uenika.
CILJ
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti uenike
za primjenu teorijskih i motorikih znanja koja omoguuju
samostalno tjelesno vjebanje radi vee kvalitete ivljenja.
Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uinkovito mijenja
osobine i razvija sposobnosti, ime izravno osigurava
promicanje zdravlja kao nezamjenjljivoga imbenika svih
ljudskih aktivnosti.
OPE ZADAE
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli
trajno su usmjerene na:
E usvajanje
teorijskih i motorikih znanja za
svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvorno
koritenje slobodnog vremena i snalaenje u
urgentnim situacijama;
E zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje
samostalnoga vjebanja;
E ukljuivanje u portske klubove i razvijanje interesa
za osobni napredak u razliitim portskim
aktivnostima;
E usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog
vjebanja;
E upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih
antropolokih obiljeja;
E usvajanje znanja o ouvanju i promicanju zdravlja;
E praenje sastava tijela i prevencija pretilosti;
E razvijanje i njegovanje higijenskih navika;
E promicanje opih ljudskih vrijednosti;
E omoguivanje osobne afirmacije uenika;
E osposobljavanje za timski (skupni) rad:
E aktivan boravak u prirodi.
Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na

utjecaj razliitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju
viestruke promjene morfolokih obiljeja i poboljanja
funkcionalno-motorikih sposobnosti. Upravo se zato
antropoloka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi
na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfolokih,
motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika.
Opi morfoloki uinci podrazumijevaju utjecaj na
sastav tijela unutar kojega se istie povoljan odnos izmeu
koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva, te
prevencija pretilosti. Fizioloki uinci usmjereni su na
poticanje funkcija krvoilnoga i dinoga sustava te
djelovanje na kakvou kotano-miinoga sustava.
Pozitivno djelovanje na imunoloki sustav jednako je
potrebno za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i
kroninih bolesti.
Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oituje se i u
prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava
mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim
aktivnostima. Pritom struno provedeni procesi tjelesnoga
vjebanja razvijaju motorike sposobnosti znatno iznad
razine dostine samo spontanim biotikim rastom i
razvojem.
Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj
stvaranje takvoga sustava vrijednosti uenika prema
tjelesnom vjebanju koji e potaknuti samostalno i
cjeloivotno provoenje tjelovjebe. Takve navike izvor
su ukljuivanja djece i mladei u portske klubove i
Bioloke promjene u rastu i razvoju uenika i uenica,

zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbu
posebnih zadaa po trogodinjim razvojnim razdobljima.
NAPOMENA
Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je u
skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene
strukture linosti, a ovjeka prikazuje kao integralnu
antropoloku cjelinu. Programska irina uvjetovana je
naelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog
ega su motorika znanja sredstvo za postizavanje
odreenih zadaa, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnog
rada. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovog
programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na
objektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim
321
uvjetima osnovnih kola Republike Hrvatske, a drugi na

primjerenost teme dobi i spolu uenika. Slijede kriteriji
sigurnost uenika, korisnost nastavne teme za svakodnevno
ivljenje, portsku rekreaciju, urgentne situacije ili
temeljnost za nadgradnju razliitih kineziolokih
aktivnosti, znaaj teme za razvoj antropolokih obiljeja
uenika i usklaenost s interesima i potrebama uenika.
Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u
veem broju kola ili koje zbog sloenosti veliki broj
uenika ne moe svladati odreenim uspjehom.
TREE RAZVOJNO
RAZDOBLJE*
1., 2. i 3. RAZRED
Tree razvojno razdoblje obiljeava slinost uenika i uenica
u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE:
1. Obrazovne:
Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli

osmiljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno
razdoblja navodi posebne antropoloke, obrazovne i
odgojne zadae, pri emu se unutar obrazovnih opisuju
temeljna teorijska i motorika znanja. Slijedi popis
nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su
masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju
temeljnim motorikim znanjima. Time je odreena
osnova koju svaki uenik (osim uenika s posebnim
potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i
zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj
razini. Zbog olakanog pretraivanja programa nastavne
cjeline po razredima oznaene su rimskim, a nastavne teme
arapskim rednim brojevima.
a) Temeljna teorijska znanja:

Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati
pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena
kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se
odnose na potrebu noenja odgovarajue odjee i obue, o
tjelovjebenom prostoru te higijenskim aktivnostima
nakon tjelesnog vjebanja.
Slijede znanja o znaenju bavljenja tjelesnim
aktivnostima, korisnosti i tetnosti utjecaja sunevih zraka,
djelovanju istoga zraka na ovjeka te vanosti pravilne i
raznovrsne prehrane na rast i razvoj.
Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o
ispravnosti osnovnih poloaja (stav, sijed, uanj, klek,
upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, tranje,
naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi se
sprijeila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o
pravilnom dranju tijela, o odravanju i ispravljanju svoda
stopala, te znaenju praenja tjelesne visine i teine.
Poslije programa svakoga razreda navode se kljuni

pojmovi i obrazovna postignua. Meupredmetne
povezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesne
i zdravstvene kulture kako za uenike redovitog programa
tako i za uenike s s posebnim potrebama navedene su u
Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. To
omoguuje cjelovitije razumijevanje zadaa tjelesne i
zdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugim
predmetima.
b) Temeljna motorika znanja:

Temeljna motorika znanja u ovom razdoblju kao to su
brzo tranje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaenje
po vedskim ljestvama, razliiti poloaji visova, upora i
hvatova, te razliiti naskoci i saskoci s povienja do 60 cm
imaju cilj pripremiti uenike za usvajanje sloenijih
motorikih znanja. Usvajanje temeljnih motorikih
znanja: razliite poloaje visova i upora, stoj na lopaticama,
kolut naprijed i natrag te premet strance omoguuju
uenicima da razviju ravnoteu, koordinaciju tijela u
prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako
poticati razvoj ritma, sadraji kao to su hodanje i tranje
uz glazbenu pratnju, djeji poskoci, te djeji ples po
izboru upravo e to omoguiti.
Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motorikih
znanja: elementarne i tafetne igre, bacanje lopte u zid i
hvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), voenje
lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R),
voenje lopte unutranjom stranom stopala (N), voenje
lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suruno
dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkakom
stavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene
djece i njihovo ukljuivanje u portske klubove.
U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne

ponavlja se u istom obliku, to znai da se ista moe
odabrati i ponavljati u svim viim razredima. Drugim
rijeima, ono to je navedeno kao tema, primjerice u 3.
razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako ta
tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu
se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova
metodikog postupka, kojega tako definirana tema u
provedbi ne iskljuuje. Ovakav pristup istodobno
omoguuje okomitu meupovezanost programskih
sadraja krivuljom progresivnog optereenja i kreativnost
uitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer ne
ograniava zahtjeve s obzirom na razliit sastav uenika
prema sposobnostima i koliini steenih motorikih
znanja.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir
bioloke i popratne psihosocioloke razliitosti izmeu
uenika i uenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture sa stajalita znanstvenih i strunih
spoznaja, mora biti organizirana posebno za uenike a
posebno za uenice.
* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do tree godine ivota, a

drugo razvojno razdoblje na djecu od etvrte do este godine ivota.
322
2. Antropoloke:
III.
U treem razvojnom razdoblju nuno je uporabom

razliitih kineziolokih sadraja djelovati na povoljan
odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog
tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom
utjecaju na ivano-miinu koordinaciju i brzinu
aktivacije motorikih jedinica tijekom jednostavnih
motorikih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj
brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju
predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima.
Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i
dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane
transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee
promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti
pozornost na razvijanje srano-ilnog i dinoga sustava radi
sprjeavanja negativnih utjecaja sjedilakoga naina
ivljenja. S ukupnog antropolokoga stajalita izrazito je
znaajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru s
roditeljima uputiti u primjerene portske klubove.
Bacanja i hvatanja
8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje
10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje
IV.
Kolutanja
11. Bono valjanje u lijevo i u desno

12. Povaljke u leanju
13. Kolut naprijed niz kosinu
V.
Penjanja i puzanja
14. Puzanje i provlaenje na razliite naine

15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama
VI.
Vienja i upiranja
16. Razliiti poloaji visova i hvatova

17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu i kretanju na
tlu/spravama
18. Upor za rukama osloncem nogama na povienju
19. Stoj na lopaticama
3. Odgojne:
Poetkom kolovanja odgojne su zadae prije svega
usmjerene na poznavanje i pridravanje mjera opreza za
ouvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem
higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje
tjelovjebom sastavni je dio osobne odgovornosti za
vlastito zdravlje. Prihvaanje i uvaavanje razliitosti
izmeu uenika kao i razumijevanje djece s posebnim
potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoljivosti.
Razvijanje odlunosti, samopouzdanja, poticanje
ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doivljavanje
osjeaja zadovoljstva, ime se razvija pozitivna slika o sebi.
S odgojnoga stajalita i homogeniziranja razreda uputno
je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i
zdravstvene kulture. Sa stajalita provoenja igara mogue
je utjecati na potovanje protivnika, pridravanje pravila
igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje
pobjede protivniku. Kod uenika je nuno razvijati
suradniko ponaanje radi osposobljavanja za timski rad.
VII. Ritmike strukture

20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju
21. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz
glazbenu pratnju
VIII. Igre
22.
23.
24.
25.
Elementarna igra bez pomagala

tafetna igra bez pomagala
Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u
oznaenom prostoru (3:3,4:4) (N)
Kljuni pojmovi: bacanja, hvatanja, kolutanja, igre.
Obrazovna postignua: usavriti biotika motorika
znanja (hodanja, tranja, skakanja itd.) u ovoj dobi
ima posebno znaenje za slobodno vrijeme uenika,
urgentne situacije, kao i za vrhunsko portsko
stvaralatvo. Usvojiti vienje, upiranje i kolutanje kao
temeljna motorika znanja u ulozi nadgradnje
koordinacijski zahtjevnijih motorikih gibanja.
RAZREDNA NASTAVA
Primijeniti elementarne i tafetne igre kao imbenik

socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri emu
njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijeg
osmiljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga ivota.
1. RAZRED
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
3.
4.
II.
5.
6.
7.
Hodanja i tranja
2. RAZRED
Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja

Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute
Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta
Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
Skakanja
Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim
prostorima
Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu
Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe
Hodanja i tranja
Hodanje zadanom brzinom
3. Brzo tranje do 30 m iz visokog starta

4.
323
Hodanje po uskoj povrini
II.
5.
6.
7.
8.
III.

Usavriti motorike strukture gibanja iz cjelina penjanja
i upiranja vano je za svakodnevne ivotne situacije djece
ime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.
Skakanja
Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s
razliitim zadacima
Skok u daljinu iz zaleta
Preskakivanje kratke vijae u kretanju
Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci
3. RAZRED
CJELINE I TEME
Bacanja, hvatanja i gaanja
I.
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih udaljenosti

10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i
hvatanje
IV.
1.
2.
3.
Kolutanja
4.
11. Kolut natrag niz kosinu

12. Kolut naprijed
V.
II.
5.
Penjanja
13. Penjanje na zapreke do 80 cm

14. Penjanje po vedskim ljestvama, silaenje po kosini i
suprotno
VI.
6.
7.
Upiranja
III.
15. Razliiti poloaji upora i sjedova na spravama

16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu
8.
9.
Hodanja i tranja
Brzo tranje do 40 m iz visokoga starta
Ritmino pretravanje prepreka do 30 cm
visine
Hodanje u usponu po niskoj gredi
Skakanja
Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i
desnom nogom
Preskakivanje duge vijae
Naskok u upor uei na povienje do 60 cm,
saskok prueni
Bacanja
Bacanje loptice udalj iz zaleta
Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama suvanjem
VII. Ritmike strukture

IV.
17. Ritmino povezivanje jednononih i sunonih

skokova
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitog ritma i
tempa
19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih
aktivnosti (improvizacija koreografije)
Kolutanja
10. Kolut natrag

11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte,
medicinke i dr.)
V.
Penjanja i puzanja
12. Povlaenje po kosini

13. Penjanje po kvadratnim ljestvama
VIII. Igre
20. Elementarna igra s pomagalima
21. tafetna igra s pomagalima
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u
mjestu (R)
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u
pravocrtnom kretanju (R)
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom
stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)
VI.
Upiranja
14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak

15. Premet strance
VII. Vuenja i potiskivanja

16. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine
bez pomagala
VIII. Ritmike i plesne strukture

17. Djeji poskoci
18. Kretanje parova uz glazbu u razliitim smjerovima
suelice, postranice, otvoreno, zatvoreno, okretom i
sl.
19. Djeji ples po izboru
Kljuni pojmovi: skakanja, kolutanja, upiranja,

ritmike strukture, igre.
Obrazovna postignua: Usvojiti na vioj razini
biotika motorika znanja iz nastavnih cjelina
bacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene u
svakodnevnom ivotu ime se spontano potie daljnji
razvoj motorikih sposobnosti u izvankolskom
vremenu.
IX.
Igre
20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)

21. Slobodna igra (R)
22. Voenje lopte desnom i lijevom rukom u
mjestu i pravocrtnom kretanju (K)*
23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u
mjestu (K)*
24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju koarkaki dvokorak (K)*
Usvajanja motorikih znanja iz cjelina kolutanja,

ritmike strukture i igre potiu razvoj koordinacije pokreta
koja je od presudnog znaenja i sa stajalita mnogih
nastavnih predmeta.
324

25.
26.
27.
28.
Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N)

Voenje lopte rolanjem potplatom (N)
Dodavanje lopte u kretanju (N)
Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon
odbijanja od podloge (N)

Ovo obrazovno razdoblje obiljeava usvajanje temeljnih
motorikih znanja koja su sloenija po strukturi gibanja,
to potie daljnji razvoj motorikih i funkcionalnih
sposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme:
tranje razliitim tempom do 6 minuta, brzo tranje do 60
m iz niskoga starta, skok uvis prekoranom tehnikom
kare, skok udalj zgrnom tehnikom, bacanje male
medicinke do 2 kg bonom tehnikom te pad naprijed u
dominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavriti sva
temeljna motorika znanja kao pripremu za predmetnu nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture.
Utjecaj pojedinih motorikih znanja na razvijanje
pozitivnih crta linosti i smanjenje anksioznosti postie se
temama: zgrka, raznoka, stoj na rukama uz okomitu
plohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu Igre
uenici usvajaju motorika znanja potrebna za samostalnu
tjelovjebu u funkciji ranog usmjeravanja prema
odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu
sudjelovanju u radu kolskih sportskih klubova: ongliranje
loptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bez
skoka (N), vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava
(O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisa
podlaktino (O), koarkaki stav i pivotiranje (K), ut
jednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanje
lopte razliitim nainima (R), te skok ut (R). Ova
motorika znanja znaajna su u kvalitetnom koritenju
slobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje
sloenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples iz
zaviajnoga podruja upoznavanje i potivanje tradicije
svojega naroda.
* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem

koeva s mogunou podeavanja visine i koarkake lopte veliine
5. Ukoliko ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao
programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.
Kljuni pojmovi: hodanja i tranja, skakanja, upiranja,

igre.
Obrazovna postignua: daljnje usavravanje temeljnih
motorikih znanja kao to su hodanja i tranja,
preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno za
ivano-miinu koordinaciju, kao i pripremu za
odreene
kinezioloke
aktivnosti.
Ovim
jednostavnijim motorikim gibanjima nadalje
poveavati uinkovitost aktivacije motorikih
jedinica.
Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvune i
vidne podraaje te rukovanja predmetima. Programskim
sadrajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanje
slobodnoga vremena djeteta te uinkovito bavljenje
kineziolokim aktivnostima koje u ovom uzrastu
uspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela.
ETVRTO RAZVOJNO
RAZDOBLJE
2. Antropoloke:
U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju
motorikih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu
u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloenijim
gibanjima sa stajalita ivano-miine aktivnosti razvijati
kontrolu pokreta.
Brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost su motorike
sposobnosti koje je potrebno naglaenije aktivirati, jer su
razvojno senzibilnije. U podruju funkcionalnih sposobnosti
ukljuivanjem aerobnih programa treba utjecati na sranoilni i dini sustav te na razvoj maksimalnog relativnog
primitka kisika. Takoer treba zapoeti znaajnije djelovati
na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri
eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.
4., 5. i 6. RAZRED
etvrto razvojno razdoblje obiljeava progresivno
razlikovanje uenika i uenica u morfolokim, motorikim i
funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim
biolokim promjenama u organizmu, potrebno je uenike
upoznati s povezanou tjelesnog vjebanja i
voluminoznosti tijela. Uenicima valja prenijeti saznanja o
utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke
moguih nerazmjera u odnosu visine i teine, uputiti ih u
nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kao
kontrolne mjere sprjeavanja pretilosti.
Jednako je znaajno upoznati uenike s razlozima pojave
umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi
uenike u organizaciju portskih natjecanja s naglaskom na
ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih aktivnosti.
Osim toga, nuno je uenike informirati o opem
znaenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju
tekuine prije, za vrijeme i nakon vjebanja.
3. Odgojne:
Uenici i uenice u etvrtom razdoblju trebaju nauiti
uvaavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu
spolova, ime se pridonosi odreivanju i prihvaanju vlastite
osobnosti. Vano je razvijanje sposobnosti emocionalne
samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji
vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema
drugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha ili
prednosti i sl.).
Potivanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je
stvaranja uljuenih navijakih navika prihvaanjem
pozitivno odabranih portskih i ljudskih uzora. Upuivanje
325
na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha,

uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i
nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje
pogreaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoaranja i
izgreda zbog poraza, odgojni su uinci koji nalaze
primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je
znaajno poticanje suradnikoga ponaanja i usvajanje
nenasilnoga rjeavanja konflikata.
Vano je i praenje osobnoga napretka, razvijanje
osjeaja zadovoljstva, poznavanje i pridravanje mjera
opreza za ouvanje ivota i zdravlja, pripremanje za
samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja
tjelesnom aktivnou pomou uputa i rasprava o
vrijednosti zdravlja. Uoavanje ljepote i funkcionalnosti
pokreta bitno je u razvoju linosti uenika s ciljem
poveanja motivacije za vjebanjem.
VIII. Ritmike i plesne strukture

14.
15.
16.
17.
IX.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
4. RAZRED
(razredna nastava)
1.
2.
II.
3.
4.
III.
5.
6.
IV.
7.
V.
8.
9.
VI.
Igre
Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)
Mini rukomet (R)
Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*
Ubacivanje lopte u ko jednom rukom
odozgora nakon voenja - koarkaki dvokorak
(K)*
Djeja koarka (K)*
Dodavanje i hvatanje lopte iz koarice u
odbojkakom stavu (O)
Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N)
Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)
Djeji nogomet (N)
* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem

koeva s mogunou namjetanja visine i koarkake lopte veliine
5. Ako ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao
programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.
CJELINE I TEME
I.
Trokorak
Galop naprijed i strance
Vaga zanoenjem na tlu
Narodni ples po izboru iz zaviajnoga
podruja
Tranja
Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta
Kljuni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmike

i plesne strukture, igre.
Obrazovna postignua: Automatizirati ona motorika
znanja koja su preduvjet za daljnje uenje sloenijih
nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanje
nastavnih tema iz nogometa, koarke i rukometa
temeljna su pretpostavka provoenja samostalnoga
tjelesnog vjebanja i razvijanju ivano-miine
kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim
predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu
batinu i tradiciju svojega naroda uenjem narodnoga
plesa
iz zaviajnoga podruja te isticanjem
nacionalnog identiteta.
Skakanja
Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i
desnom nogom
Sunoni naskok na odskonu dasku i skok
prueno
Bacanja i gaanja
Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m
Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz
razliitih poloaja
Kolutanja
Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliite
naine
Penjanja
Penjanje po mornarskim ljestvama
Penjanje po konopu ili motki do 2 m
Vienja i upiranja
10. Vis prednji na karikama

11. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji na
doelnim spravama
12. Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskok
VII. Vuenja i potiskivanja

13. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine
uz koritenje pomagala
326
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
(uenice)
5. RAZRED
(uenici)
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
II.
3.
4.
5.
III.
6.
IV.
7.
8.
9.
10.
11.
V.
Tranja
II.
Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta

Brzo tranje do 60 m iz niskog starta
3.
4.
5.
Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare
Skok udalj zgrnom tehnikom
Zgreni skok odrazom s odskone daske
III.
6.
IV.
7.
8.
9.
10.
11.
Vienja, upiranja i penjanja

Penjanje po motki do 5 m
Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki
Stoj na rukama uz okomitu plohu
Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama
Njih u uporu na paralelnim ruama do sjeda
raznono
V.
VI.
Preskakanja
Ritmike i plesne strukture
16. Pad naprijed preko ramena u dominantnu

stranu
VIII. Igre
VIII. Igre
26.
27.
Preskakanja
VII. Borilake strukture
14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu

stranu
22.
23.
24.
25.

Penjanje po motki do 5 m
Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki
Stoj na rukama uz okomitu plohu
Galop naprijed po tlu i na gredama razliitih visina
Vaga zanoenjem na tlu i na gredama razliitih
visina
13. Osnovni koraci aerobike niskog i visokog

intenziteta
14. Skok karice
15. Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja
19.
20.
21.
Bacanja
Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem
lijevom i desnom rukom.
12. Raznoka
13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja
15.
16.
17.
18.
Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare
Skok udalj zgrnom tehnikom
Zgreni skok odrazom s odskone daske
Bacanja
Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem
lijevom i desnom rukom
12. Raznoka
VI.
Tranja
Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta
Brzo tranje do 60 m iz niskog starta
17.
18.
19.
20.
Voenje lopte razliitim nainima (R)

Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R)
ut s tla osnovnim nainom (R)
Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i
pivotiranje (K)
ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)
Slobodna igra 1:1 (K)
Vrno odbijanje iz srednjeg
odbojkakog stava (O)
Podlaktino odbijanje (O)
Donji servis i prijem servisa vrno (O)
Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)
Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom
amortizacije (N)
Osnovno oduzimanje lopte suelice (N)
ongliranje loptom (N)
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
327
Voenje lopte razliitim nainima (R)

Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R)
ut s tla osnovnim nainom (R)
Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i
pivotiranje (K)
ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)
Slobodna igra 1:1 (K)
Vrno odbijanje iz srednjega odbojkakoga
stava (O)
Podlaktino odbijanje (O)
Donji servis i prijem servisa vrno (O)
Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)
Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom
amortizacije (N)
Osnovno oduzimanje lopte suelice (N)
ongliranje loptom (N)
Kljuni pojmovi: skakanja, preskakanja, borilake

strukture, ritmike i plesne strukture, igre.
Obrazovna postignua: Povisiti razinu usvojenosti
osnovnih elementa nastavne cjeline Igre s ciljem
primjene momadskih portova u svakodnevnom
ivotu. Nastavne teme iz ove cjeline u funkciji su
ranog usmjerivanja prema odgovarajuim izbornim
aktivnostima kolskih portskih klubova.
IX.
Utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage

nastavnim cjelinama tranja, skakanja i bacanja.
Motorikim znanjima penjanja na motku do 5 m i padom
naprijed osigurati uinkovitu reakciju uenika u
urgentnim situacijama.
Osnovnim koracima aerobike pospjeiti razvoj
koordinacije u ritmu i utjecaj na ritam, jer u enskoj
populaciji ovi sadraji imaju visoku upotrebnu vrijednost u
svakodnevnom ivotu.
6. RAZRED
(uenice)
6. RAZRED
(uenici)
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
II.
3.
4.
III.
5.
IV.
6.
V.
7.
8.
9.
VI.
Igre
15. Skok ut (R)

16. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)
17. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
krunim napadaem (R)
18. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
dodanu loptu (K)
19. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja
(K)
20. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K)
21. Prijem servisa podlaktino (O)
22. Mini odbojka 3:3 (O)
23. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine
kretanja (N)
24. Driblinzi i fintiranja (N)
25. Udarac glavom iz kretanja bez skoka (N)
Tranja
Tranje razliitim tempom do 6 minuta
Preponsko tranje
II.
3.
4.
Skakanja
Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom
Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni,
zgreni, raznoni
III.
5.
Bacanja
Bacanje male medicinke do 2 kg bonom
tehnikom
IV.
Kolutanja
V.
6.
Tranja
Tranje razliitim tempom do 6 minuta
Preponsko tranje
Skakanja
Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom
Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni,
zgreni, raznoni
Bacanja
Bacanje male medicinke do 2 kg bonom
tehnikom
Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa
Vienja i penjanja
7.
8.
Penjanje po konopu do 5 m
Ljuljanje na karikama malom amplitudom,
saskok u zaljuljaju
9. Klimom premah zgrno i raznono na dvovisinskim
ruama
10. Naskok u upor uei na gredu, saskok prueno
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

Penjanje po konopu do 5 m
Ljuljanje na karikama malom amplitudom,
saskok u zaljuljaju
Njih u uporu na niskim paralelnim ruama, saskok
zanono
VI.
Preskakanja
11. Zgrka
Preskakanja
VII. Ritmike i plesne strukture
10. Zgrka
12. Spajanje osnovnih koraka aerobike niskog i

visokog
intenziteta
u
jednostavnije
koreografije
14. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne
snage.
15. Maji skok
16. Daleko-visoki skok
VII. Ritmike i plesne strukture

12. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne snage
VIII. Borilake strukture

13. Pad natrag i u stranu
14. Osnovni zahvati dranja u parteru
328
VIII. Borilake strukture
PETO RAZVOJNO
RAZDOBLJE
17. Pad natrag i u stranu
IX.
Igre
18. Skok ut (R)

19. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)
20. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
krunim napadaem (R)
21. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
dodanu loptu (K)
22. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja
(K)
23. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K)
24. Prijem servisa podlaktino (O)
25. Mini odbojka 3:3 (O)
26. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine
kretanja (N)
27. Driblinzi i fintiranja (N)
7. i 8. RAZRED
uenici
Peto razvojno razdoblje zapoinje 7. razredom osnovne kole,
a zavrava 1. razredom gimnazije ili strukovne kole. Obiljeava
ga izrazito razlikovanje uenika i uenica u morfolokim,
motorikim i funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
Informiranje uenika o tetnosti nikotina, alkohola,
dopinga i drugih sredstava ovisnosti za zdravlje uope,
jedna je od najznaajnijih poruka u ovom razdoblju.
Razdoblje burnih fiziolokih promjena uvjetuje
pribliavanje saznanja o promjenama koje se javljaju u
vrijeme puberteta. Znaajna su i teorijska znanja o utjecaju
tjelesnoga vjebanja na ovjekov metabolizam, na funkciju
krvoilnog, dinog te kotano-zglobnog sustava.
Obrazloiti potrebu posebnoga dnevnoga rasporeda
uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih
napora. Upoznati uenice o korisnim i tetnim
tjelovjebenim sadrajima za vrijeme mjesenoga ciklusa.
Educiranje uenika o pravilnoj izmjeni etapa rada,
odmora i razonode tijekom dana, upozoravanje na
posljedice nedovoljnoga sna i odmora, isticanje znaenja
igre i boravka u prirodi primjerene su poruke za ovo
razdoblje. Obrazlaganje higijenskih zahtjeva pri izletima i
ekskurzijama svrsishodna su teorijska znanja. Upuivanje
uenika na kulturu i pravilno odijevanje radi zatite tijela
i zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliitim
uvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vjebanju, od
svakodnevnog je znaenja. Vrijedna su i teorijska znanja o
utjecaju tjelesnoga vjebanja na metabolizam ene, na
funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sustava.
Kljuni pojmovi: tranja, skakanja, bacanja,

preskakanja, ritmike i plesne strukture, igre.
Obrazovna postignua: Upoznati uenike s
povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti
tijela. Nastavne teme: ljuljanje na karikama, saskok u
zaljuljaju, njih u uporu na niskim paralelnim ruama,
saskok zanono kao i penjanje po konopu do 5 m
znaajne su za razvoj relativne repetitivne snage.
Zbog toga su posebno pogodne za zorno prenoenje
saznanja o reguliranju nerazmjera u odnosu visine i
teine tijela, to u irem smislu, valja povezati sa
znaenjem pravilne prehrane za njihovo zdravlje.
Poticati kreativnost uenica objedinjavanjem osnovnih
struktura koraka u jednostavne koreografije aerobike.
Time se pospjeuje razvoj obiljeja vanog za mnoge
ljudske djelatnosti. Usvojenost nastavnih tema iz nastavne
cjeline Ritmike i plesne strukture omoguit e djevojicama
iskazivanje estetske komponente za vrijeme tjelesnoga
vjebanja.
Motorika znanja iz mnogih nastavnih cjelina iskustveno
pruaju saznanja o pojavi umora i nainima njegova
otklanjanja u koli.

Sloenija motorika znanja u ovom razdoblju kao to su
tehnika ramenskog bacanja kroz klek, njih na prei/pritki,
polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo
odraznoga pomagala; poveavaju mogunosti brze reakcije
u urgentnim situacijama.
Mogunosti daljnjeg razvoja osjeaja za ljepotu pokreta
postie se temama iz nastavne cjeline Sastavi, a poticaj
kulturi ivljenja pridonose nastavne teme; disco fox,
engleski valcer i beki valcer.
Vrijedne tjelesne aktivnosti razvoja enske osobnosti
omoguuju teme: latinoameriki ples po izboru, okreti za
1800 na gredi i dr. Uenici u ovom razdoblju i nadalje
usvajaju elemente odreenih motorikih struktura koje im
u svojoj ukupnosti sada ve cjelovito omoguuju
samostalnu tjelovjebu. Navedeno se odnosi na teme:
ubacivanje lopte iz neposredne blizine (K), skok ut nakon
329
voenja ili dodane lopte (K), sme visoko dodane lopte iz

zaleta (O), utiranje iz pozicije krila i krunoga napadaa
(R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), te
dribling fintiranjem (N).
7. RAZRED
(uenici)
CJELINE I TEME
I.
2. Antropoloke:
1.
2.
U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjebama

snage pozitivno utjecati na razvoj miinoga i gustou
kotanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito je
znaajno poboljati posturu, tj. pravilni uspravni poloaj
tijela te razliitim vjebama istezanja utjecati na
fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.
Motorike sposobnosti brzina i snaga (repetitivna i
eksplozivna) posebno su osjetljive na podraaje. Iako
navedeno u neto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju i
gibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostima
valja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnosti
unaprjeivati aerobnim sadrajima koji e utjecati na
poboljanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivno
utjecati na krvoilni sustav poboljanjem aktivnosti sustava
za prijenos kisika i odstranjivanje ugljinoga dioksida.
II.
3.
III.
4.
5.
IV.
6.
V.
Tranja
tafetna tranja s primopredajom palice odozdo
Letee tranje na 20 m
Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz
polukrunoga zaleta
Bacanja
Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja
Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom
Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz
pomo odraznog pomagala
Vienja i upiranja
7.
Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s

pree/pritke
8. Njih na prei/pritki
9. Razliite varijante premeta strance
10. Salto natrag odrazom iz visa stojeega na doelnim
karikama
3. Odgojne:
Uenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu
slobode i odgovornosti te biti sposobni izraavati
samopotovanje i potovanje prema drugima. Posebno bi
trebalo isticati i uvjeravati uenice o znaenju tjelesnih
aktivnosti u svrhu razvoja enske osobnosti. U ovom
razdoblju ubrzanog rasta i razvoja uenice poseu za
razliitim nainima reguliranja tjelesne teine, pa je
usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova
ivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladoga
organizma.
VI.
Plesne strukture
11. Engleski valcer

12. Disco fox

13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek
U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost na

dolino ponaanje na satu i u koli, poticati na pomaganje
drugim uenicima unutar razreda i kole te utjecati na
kontrolu agresivnosti.
Treba i nadalje poticati lijepo ponaanje i upuivati na
njegovu vanost u ivotu, promicati uljuene navijake navike
te potivati rasne i nacionalne razlike. Poistovjeenje s
nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti
domovini takoer je vrlo vano u ovom razvojnom
razdoblju. Uenike treba osposobiti da portskim
sadrajima samostalno organiziraju provoenja slobodnoga
vremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnosti
u svrhu razvoja linosti.
VIII. Igre
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
330
ut s pozicija krila i krunog napadaa (R)

Pojedinani i skupni protunapad (R)
Obrambeni stav i kretanje u obrani (K).
odozgora nakon dodane lopte - koarkaki
dvokorak (K)
Kontranapad - zavrna akcija (K)
Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O)
Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
rukom - kuhanje (O)
Mini odbojka 4:4 (O)
Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N)
Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom
amortizacije (N)
Oduzimanje lopte presijecanjem (N)
Forhend servis (B)
Forhend lob iznad glave (B)

Kljuni pojmovi: bacanja, vienja i upiranja, ritmike
i plesne strukture, sastavi, igre.
Obrazovna postignua: promicati sve inaice
suradnikoga ponaanja, kako u razredu, tako u
obitelji i u drutvu.
7. RAZRED
(uenice)
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
II.
3.
III.
4.
5.
IV.
6.
V.
7.
8.
9.
VI.
Tranja
tafetna tranja s primopredajom palice odozdo
Letee tranje na 20 m
Usvajanjem motorikih znanja njihanja na prei i

bacanje male medicinke do 3kg bonom tehnikom
poticati pozitivne promjene u poveanju snage, posebice
ruku i ramenog pojasa, te trupa, kao i stvaranje predloka
za razvijanje objektivnosti i osobne procjene uspjenosti.
Kod uenica e sve navedeno omoguiti motorika znanja
podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s pree/pritke,
premasi odnono i saskok s premahom odnonim s
okretom za 90, naskok na gredu visine 80 - 120 cm s
premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz
uanj.
Drutveni plesovi engleski valcer i disco fox motorika su
znanja koja se svrstavaju u opu kulturu te samim tim
nalaze primjenu u svakodnevnom ivotu. Osim toga, ove
su nastavne teme jednako znaajne za pojanjavanje i
uvaavanje nacionalnih razlika, to je izravni prilog
tolerantnom ponaanju.
Nastavne teme iz cjeline Igre omoguit e njihovu
primjenu u razliitim aspektima ljudskoga ivljenja. Tako
se, osim poveanja kvalitete bavljenja pojedinim
portovima, istie njihov uinak na promicanje potenja,
iskrenosti, samokontrole te poticanja uljuenoga navijakoga
ponaanja. Strukturna sloenost gibanja ovih nastavnih
tema omoguuje uenje na vlastitim pogrekama, to je
neizbjena sastavnica svih ljudskih djelatnosti.
Nastavna cjelina Sastavi omoguit e uenicama
podizanje razine usvojenosti motorikih znanja iz aerobike
na viu razinu, to e sigurno izazvati pozitivan utjecaj na
razvoj koordinacije, gibljivosti, eksplozivne te repetitivne
snage.
Skakanja
Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz
polukrunoga zaleta
Bacanja
Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja
Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom
Kolutanja
Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz
pomo odraznog pomagala
Vienja i upiranja
Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s
pree/pritke
Premasi odnono na dvovisinskim ruama, saskok s
premahom odnonim i okretom za 90
Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom
odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj
10. Engleski valcer

11. Disco fox
12. Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog
intenziteta
13. Okreti
14. Valovita gibanja rukama i tijelom
15. Skokovi sa spravom po izboru
16. Maji skok na niskoj gredi
8. RAZRED
(uenici)
VII. Sastavi
17. Koreografija aerobike
CJELINE I TEME
VIII. Igre
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
I.
ut s pozicija krila i krunog napadaa (R)

Pojedinani i skupni protunapad (R)
Obrambeni stav i kretanje u obrani (K)
odozgora nakon dodane lopte - koarkaki
dvokorak (K)
Kontranapad - zavrna akcija (K)
Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O)
Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
rukom - kuhanje (O)
Mini odbojka 4:4 (O)
Forhend servis (B)
Forhend lob iznad glave (B)
1.
2.
II.
3.
4.
III.
5.
IV.
6.
331
Hodanja i tranja
Osnove brzog hodanja
Kinematike razlike u tehnikama tranja na
kratke i duge pruge
Skakanja
Skok uvis lenom tehnikom flop
Polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz
pomo odraznog pomagla
Bacanja
Bacanje loptice tehnikom OBrien
Vienja i upiranja
Ljuljanje na karikama s okretima za 180
V.
7.
8.
VI.
9.

17. Gornji servis bez rotacije (O)
18. Kratka loptica na mrei (B)
19. Forhend drop iznad glave (B)

Beki valcer
Latinoameriki ples po izboru
Kljuni pojmovi: skakanja, ritmike i plesne strukture,

sastavi, igre.
Obrazovna postignua: Usvojiti kinematike razlike
tehnika tranja na duge i kratke pruge. Njihova
obrazovna primjena oituje se u upoznavanju s
pravilnim izmjenama etapa vjebanja i oporavka,
ime se postavljaju temelji doziranja optereenja u
neselekcionirane populacije. Nastavnom temom
osnove brzog hodanja upoznati uenike s
terapeutskom ulogom porta.
Borilake strukture
Tehnika bonoga bacanja hvatom glave i ruke kroz
klek
VII. Sastavi
10. Vjeba na tlu
VIII. Igre
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Finte (R)
Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R)
Skok ut nakon voenja ili dodane lopte (K)
Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K)
Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O)
Gornji servis bez rotacije (O)
Udarci lopte vanjskom stranom stopala (N)
Volej i/ili poluvolej (N)
Udarac glavom iz kretanja sa skokom (N)
Kratka loptica na mrei (B)
Forhend drop iznad glave (B)
Nastavnom temom vjeba na tlu poticati kreativnost

uenika i razvoj estetske komponente gibanja. Osim toga
ovom temom treba uenicima omoguiti stjecanje
spoznaja o osobnim mogunostima, ime se razvija
objektivna slika o sebi.
Poznavanje bekoga valcera na razini samostalnoga plesa s
partnerom osigurava usvajanje drutveno prihvatljivih
naina komuniciranja.
Naprednije tehnike nogometa, koarke, odbojke i
rukometa nalaze svrhu u mnogim oblicima rada kolskoga
sportskoga kluba kao to su meurazredna i meukolska
natjecanja. Na taj se nain uenici osposobljavaju za
aktivno organiziranje slobodnoga vremena te samostalno
postaju kreatori naina ivljenja.
Nastavne teme iz cjelina Ritmike i plesne strukture i
Sastavi omoguuju uenicama razvijanje estetske sastavnice
u okviru tjelesnoga vjebanja to moe biti od iznimna
znaenja u daljnjem ivotu.
8. RAZRED
(uenice)
CJELINE I TEME
I.
1.
2.
II.
3.
III.
4.
Hodanja i tranja
Osnove brzog hodanja
Kinematike razlike u tehnikama tranja na
kratke i duge pruge
Skakanja
POSEBNE PROGRAMSKE ZADAE
Skok uvis lenom tehnikom flop
1. Posebne programske zadae tjelesne i zdravstvene

kulture omoguuju niz daljnjih aktivnosti koje su u
funkciji razvoja uenika. Tomu pridonose natjecanja u
razrednom odjelu, meurazredna natjecanja i priredbe
tjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svim
razredima osnovne kole provodi kolski portski klub, dok
se opinska, meuopinska, upanijska i dravna natjecanja
provode na drugim razinama.
kolski sportski klub odgovoran je za provedbu
izvannastavnih aktivnost koje omoguuju uenicima, bez
obzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuivanje u skladu s
njihovim interesima u pojedine kinezioloke aktivnosti.
Sadraj programa, kao i njegov opseg odreuje se prema
potrebama i interesima uenika, drutvene sredine,
materijalnim i kadrovskim mogunostima, klimatskim
uvjetima i sl.
Tijekom kolovanja treba voditi brigu o zimovanjima,
ljetovanjima i aktivnom boravku uenika u prirodi.
Uenicima treba omoguiti da naue voziti koturaljke i
bicikl, skijati, klizati, igrati stolni tenis, tenis i dr.
Bacanja
Bacanje loptice tehnikom OBrien
IV.
5.
6.
7.
8.
9.
Beki valcer
Latinoameriki ples po izboru
Okreti za 180 na tlu/gredi
Kozaki skok
Pirueta u desnu i lijevu stranu
V.
Sastavi
10. Vjeba na tlu

11. Vjeba na gredi, preporuka visine 80 cm
12. Koreografija bez ili sa spravom po izboru
VI.
13.
14.
15.
16.
Igre
Finte (R)
Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R)
Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K)
Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O)
2. U sklopu zakonske obveze uenicima treba osigurati sve

potrebne uvjete da tijekom osnovne kole naue plivati,
332
zbog ega se u godinji program djelatnosti kole mora

uvrstiti program plivanja za odgovarajui razred. Kako je
proces uenja plivanja u negativnoj korelaciji s
kronolokom dobi, preporuuje se zapoeti uenje
tijekom drugog ili treega razreda. Ta zadaa nije vezana
za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se
organizira i provodi kao izvankolska aktivnost u trajanju
od 20 do 30 sati. Ako kola ima mogunosti, plivanje je
mogue nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili
izbornu nastavu.
Ako u mjestu boravka uenika nedostaju prikladni
objekti, preporuuje se kolama da se poduka neplivaa
provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno
organiziranim prijevozom uenika u mjesta gdje za to
postoje uvjeti. Za veinu kola najprikladnije je vrijeme
poduke plivanja kraj i poetak kolske godine.
Uenici s posebnim potrebama takoer mogu nauiti
plivati. Za uenike oteena sluha nema ogranienja, ali
sluno pomagalo moraju odloiti prije ulaska u bazen.
Uenici s motorikim poremeajima trebaju najee
pomo druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu
nauiti plivati. Uenici oteena vida trebaju pomo druge
osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauiti
plivati.
Zbog izvanrednoga znaenja plivanja sa zdravstvenoga,
pedagokoga i socijalnoga gledita plivanje se smatra
svakodnevnom potrebom suvremenoga ovjeka.
zdravstveni status nego i razinu motorikih sposobnosti i

postignua, stupanj usvojenosti motorikih znanja, kao i
razvijenost kinestetikih osjeta i sposobnost snalaenja u
prostoru.
Kod veega broja uenika potreban je oprez, jer uenici
osim slabovidnosti (sljepoe) mogu imati i druge bolesti
zbog kojih neke nastavne teme mogu biti
kontraindicirane.
U radu treba upoznati uenike s pravilnim izvoenjem
opih pripremnih vjebi (poloaj tijela, ruku i nogu u
prostoru) kako bi to samostalnije sudjelovali u nastavi;
obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; u
kretanju je potreban vodi; potrebno je olakati uvjete
izvoenja nekih aktivnosti - npr. nia greda, nie prepreke
i pojaana asistencija od strane uitelja ili uenikapomagaa i sl.
Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre
treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva
i pomagala (npr. zvune lopte) te koristiti glazbu kao
poticaj.
Suradnja s roditeljima i lijenikom treba biti stalna kako
bi se na vrijeme saznalo o moguim promjenama
zdravstvenoga stanja uenika te uskladio program rada s
promjenama u zdravstvenom statusu.
II.
DODATAK ZA UENIKE S
POSEBNIM POTREBAMA
Program tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s
posebnim potrebama izrauje se pojedinano sukladno s
antropolokim obiljejima uenika i uvjetima u kojima se
izvodi aktivnost. Kod izradbe programa uitelj tjelesne i
zdravstvene kulture treba dobiti strunu pomo ovlatenoga
lijenika kolske medicine i strunoga suradnika
defektologa - strunjaka za tu vrstu tekoa u razvoju te
njegovoga terapeuta ako je uenik ukljuen u
rehabilitacijski program.
POSEBNOSTI ZA UENIKE
OTEENJEM VIDA
Uenici s oteenjem sluha ukljuuju se u redoviti

program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajue
postupke kao to su:
E
Prije nastave ili portske aktivnosti potrebno je
upozoriti uenika o skidanju slunoga pomagala.
E
Biti licem okrenut ueniku za vrijeme davanja
novih uputa ili rukom pokazivati odreene
znakove.
E
Novu i sloeniju vjebu zorno pokazati i polako
objasniti.
Uenici s oteenjem sluha nemaju motorikih
ogranienja pa se predlae dodatno motiviranje za
bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo
samopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjetine.
3. Planiran je rad za uenike s posebnim potrebama.

Sadraji ovoga dijela programa odreuju se pojedinano za
svakog uenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti
oteenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i
zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja kola sa
svim imbenicima koji mogu pridonijeti poboljanju stanja
takvih uenika.
I.
POSEBNOSTI ZA UENIKE
OTEENJEM SLUHA
III. POSEBNOSTI ZA UENIKE S

POREMEAJIMA
GLASOVNOGOVORNE KOMUNIKACIJE I
SPECIFINIM TEKOAMA U
UENJU
Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na
skladan razvoj antropolokih obiljeja uenika te ga je
nuno to vie prilagoditi mogunostima pojedinog
uenika. Najee potekoe ove djece su smanjena razina
nekih motorikih sposobnosti (koordinacija, ravnotea),
oteano snalaenje u prostoru te smanjena mogunost due
koncentracije na odreene sadraje.
Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti
pozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motorikih
zadaa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaavanje
tekoa kod uenika. Taj proces trebao bi obuhvaati sve
Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uenika treba imati

pojedinani pristup. ukljuuju se u program tjelesne i
zdravstvene kulture sukladno svojim mogunostima uz
osiguranje dodatnih specifinih materijalnih, po potrebi i
kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i
prilagoenom programu.
Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo
333
dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata

koritenjem razliitih motorikih zadataka utjecati na
razvoj motorikih sposobnosti te djelovati na poboljanje
koncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenih
zadaa. U glavnom B dijelu sata omoguiti i poticati
suradnju kroz portske, momadske i tafetne igre
U sluaju veih tekoa, nastavu treba maksimalno
individualizirati ne naputajui elju za to veim
ukljuivanjem uenika u zajednike aktivnosti.
prilagoditi njegovim mogunostima. Posebno je vano

nai podruje u kojem takav uenik moe postii
zapaeniji uspjeh, jer mu time omoguavamo usvajanje
pozitivne slike o sebi.
Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s
tjelesnom invalidnou orijentacijski, na temelju kojega e
svaki uitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom
i lijenikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi
pojedinani program temeljen na djetetovim motorikim
sposobnostima. Motoriki testovi i liste praenja koje vode
strunjaci omoguavaju stalno usklaivanje i prilagoivanje
programa sukladno djetetovu razvoju.
Uenicima je potrebno omoguiti vonju biciklom (s
pomonim kotaima ili bez njih), obuku plivanja,
sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuu dodatnu opremu
i strunu pomo kada je to nuno.
IV. POSEBNOSTI ZA UENIKE S

TJELESNOM INVALIDNOU I
KRONINIM BOLESTIMA
A. Uenici s kroninim bolestima
Uenici s kroninim bolestima imaju bolesti trajnije
naravi, promjenljive teine (razdoblja poboljanja i
pogoranja zdravstvenog stanja), to moe uvjetovati
potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te
sprava i pomagala. Ponekad e biti nuno uvoenje,
odnosno primjena specifinih odgojno-obrazovanih
sadraja.
Populacija uenika s kroninim bolestima raznovrsna je s
obzirom na vrstu i stupanj ogranienja te u odnosu na
sadraje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene
kulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja
uenika tijekom kolske godine (poboljanja ili pogoranja
zdravlja) i potrebe lijeenja u bolnici i/ili kui, zahtijeva se
stalno prilagoivanje sadraja, metoda i sredstava rada.
Potrebno je stupiti u vezu s lijenicima u bolnici u kojoj je
uenik lijeen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s
uenikom nakon povratka u kolu.
Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog
uenika nuno je prikupiti informacije od uenikovoga
lijenika o ogranienjima koje je ta bolest izazvala, kako bi
se mogla pravilno dozirati razina optereenja prilikom
vjebanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i
upoznati ih s potrebom ukljuivanja uenika u primjereni
program tjelesne i zdravstvene kulture te portskih
aktivnosti koje nee ugroziti uenikovo zdravlje. Sigurno
e primjereno tjelesno vjebanje pomoi u podizanju
njegovoga samopouzdanja i omoguiti bolju integraciju u
razredni kolektiv.
V.
POSEBNOSTI ZA UENIKE S
MENTALNOM RETARDACIJOM
Za planiranje i programiranje rada s uenicima znaajna

je inicijalna procjena posebnih uenikovih potreba zbog
osobitosti na podruju percepcije, vremensko-prostorne
orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuna
maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih
motorikih zadaa koje trebaju biti primjerene
motorikim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima
uenika s tekoama. Ostvarivanjem sadraja treba pruiti
ueniku mogunost oputanja, poveanja interesa za
tjelesne/portske aktivnosti i praenje vanijih dogaanja
radi zadovoljavanja portsko-zabavnih potreba u
svakodnevnom ivotu.
Uz usvajanje pojedinih motorikih zadaa te poticanje
motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na
odgojne zadae (zdravstveno-higijenske navike) te
omoguiti uenicima doivljaj zadovoljstva, to je posebno
znaajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.
Uenike je potrebno uvoditi u sva podruja i sadraje
tjelesnog vjebanja. Za ovu skupinu uenika osobito je
vana primjerena demonstracija i metodiki postupak
onom brzinom koja je primjerena potrebama uenika
kako bi pravilno izveo motoriki zadatak.
Poeljno je pruati podrku ueniku tijekom rada kako
od strane uitelja tako i od strane vrnjaka. Njih je
potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i
zdravstvena kultura je predmet posebno pogodan za
stvaranje boljeg odnosa meu uenicima, to je sa stajalita
emocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaajno za djecu
usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoer
poticati kako bi se ukljuivali u njima primjerene
izvannastavne i izvankolske organizacijske oblike rada.
B. Uenici s tjelesnom invalidnou

Uenici s tjelesnom invalidnou imaju razliite oblike i
teinu poremeaja pokreta i poloaja tijela.
Smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela
(najee ruku, nogu i kraljenice), nepostojanje dijelova
tijela (najee uroena nerazvijenost pojedinih dijelova
ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta
zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela).
Uenici s tjelesnom invalidnou ukljuuju se u nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture najee prema
individualnim programima primjerenim njihovim
specifinim potrebama i mogunostima. Program se
izrauje sukladno individualnim mogunostima uenika,
uz konzultaciju s lijenikom specijalistom kod kojega se
uenik lijei te terapeutom ako je uenik ukljuen u
rehabilitacijski program. Uenik treba biti ukljuen
zajedno s ostalim uenicima u sve sadraje koji se mogu
334
VI. POSEBNOSTI RADA S UENICIMA S POREMEAJIMA U PONAANJU UVJETOVANIM ORGANSKIM ILI PROGREDIRAJUIM
PSIHOPATOLOKIM STANJEM
Uenicima s poremeajima u ponaanju uvjetovanim
organskim ili progredirajuim psihopatolokim stanjem
najee nije potrebno sadrajno prilagoivati nastavu ako
nemaju neke dodatne tekoe. U sluaju dodatnih tekoa
treba se rukovoditi preporukama za sadrajnu prilagodbu u
odnosu na njihove specifinosti koje proizlaze iz
definiranja dodatne razvojne tekoe. Nuno je provjeriti,
u razgovoru s roditeljima i strunom slubom, mogua
ogranienja za pojedine sadraje iz programa uzrokovanih
zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje
dijete uzima i sl.).
Prilagodba u nastavi odnosi se na metodiku stranu
nastave, uz napomenu da se sve tekoe ne javljaju kod
svih uenika, a razliita je i etiologija i teina simptoma.
Zbog toga je za svakog uenika potreban individualni
pristup od ponuenih postupaka odabirati one koji
uenicima mogu pomoi da se ne osjeaju manje
vrijednima te im omoguiti usvajanje potrebnih znanja i
umijea sukladno s njihovim mogunostima.
Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja
i jasne granice izrazito je znaajno za ove uenike, jer ih
sami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na nain
koji omoguava djetetu uspjeni zavretak zadatka
(stavljanje naglaska na ono to dijete moe raditi bolje je za
dijete nego stavljanje naglaska na ono to ne moe
napraviti), jer zbog poremeaja panje i hiperaktivnosti,
mogu imati tekoa u praenju uputa i pravila te u
snalaenju u prostoru i vremenu.
Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu,
kako bi mu zadrali panju. Ako uenik ima slabo
razvijene motorike sposobnosti i znanja, treba ga
ohrabrivati za izvoenje aktivnosti koje su mu teke. Ne
propustiti pohvaliti dijete za praenje uputa, o emu god
se radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno,
usmjerivati djetetovu pozornost. Upoljavanjem malim
zadacima, izmjenjivanje i variranje zadaa zadrat e
njegovu panju.
Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jest
i pomoi mu u prilagodbi, jer o naem nainu prihvaanja
ovisi i nain prihvaanja djeteta od strane njegovih
vrnjaka u razredu!
335
Katoliki vjeronauk
KATOLIKI VJERONAUK
Jednako tako vjeronauk u koli eli uenike upoznati s
kranskim korijenima hrvatske i europske kulturne
batine koja u prolosti i sadanjosti ostvaruje svoje plodove
na religiozno-duhovnom, etikom, kulturnom,
umjetnikom, filozofskom, znanstvenom, pravnom,
politikom, i drugim podrujima. Ta katolika batina
hrvatskoga naroda, koja se prouava i u drugim
predmetima, nije neka sporedna injenica, nego ona daje
snaan peat ivotu naroda, a kranski simboli i vrjednote,
koji su duboko utkani u narodno bie, obiljeavaju njegov
ukupan identitet.
UVOD
Katoliki kolski vjeronauk uklopljen je u ope odgojnoobrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske kole.
On je po svojim ciljevima i sadrajima ucijepljen u cjelinu
hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, u
komplementarnom suodnosu s drugim kolskim
predmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj ovjeka na
naelima korelacijsko-integrativnoga uenja. Budui da je
religioznost integralna injenica ovjekove osobnosti i
kulture, autentian i cjelovit odgoj u koli zahtijeva da se
religiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliita
obrazovna podruja i nastavne predmete kojima po svojoj
naravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonoman
kolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguuje
svim uenicima, koji to ele, autentino i sustavno
upoznavanje, uvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskoga
i kulturnoga identiteta, promiui istodobno duh dijaloga i
ekumenizma u odnosu na razliite ljude, svjetonazore,
religije, konfesionalne i kulturne izriaje. Posebnost
kolskoga vjeronauka oituje se u njegovoj zadai da
uenicima omogui susret s osobom i porukom Isusa Krista
i tako im pomogne, sa stajalita kranske Objave i Tradicije
Crkve, istinito i sigurno upoznati vjeru i religijskokulturnu batinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliki
vjeronauk u koli slijedi teoloke i antropoloko-pedagoke
temelje odgoja i obrazovanja, sustavno i to cjelovitije,
dijaloki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katolike
vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno u
njezinu uenju, slavljenju i ivljenju. Rije je o takvu
upoznavanju koje ukljuuje sve bitne tjelesno-duevnoduhovne sposobnosti uenika: kognitivnu (spoznajnu),
afektivnu (doivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu
(djelatnu). Po tim odrednicama katoliki vjeronauk u koli
ostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost,
podupirui pritom sveobuhvatne procese kolskoga
pouavanja i uenja.
SVRHA
Svrha ili globalni cilj nastave katolikog vjeronauka u
osnovnoj koli jest sustavno i skladno teolokoeklezioloko i antropoloko-pedagoko povezivanja Boje
objave i tradicije Crkve sa ivotnim iskustvom uenika
kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i
dijaloki otvoreno, upoznavanje katolike vjere na
informativno-spoznajnoj, doivljajnoj i djelatnoj razini
radi zrelosti u kranskoj vjeri i postignua cjelovita
opeljudskoga i vjerskog odgoja uenika koji ive u
svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i drutvenom
prostoru.
OPI CILJEVI
Opi su ciljevi katolikoga vjeronauka u osnovnoj
koli:
E Otkriti tragove najdubljega smisla ovjekova ivota i
izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj
krhkosti i veliini, vremenitosti i vjenosti.
E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniku
osobnost, na individualnoj i drutvenoj razini, u svim
dimenzijama ovjekova ivota: tjelesnoj, duevnoj i
duhovnoj.
E Pomoi uenicima da ostvare ljudski i kranski odgoj
savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu
prema sebi, prema drugima, prema drutvu i svijetu
openito, a na temelju Boje objave, kranske
Tradicije i crkvenog Uiteljstva.
E Osposobiti za dublje shvaanje i povezivanje biblijske
poruke sa svakodnevnim osobnim i drutvenim
ivotom.
E Osnaiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na
meusobnu ljubav i zajednitvo i da ive u skladu s
tim pozivom.
E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i ivotom svjedoiti
otajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga,
Boga koji se ovjeku objavio, otkupio ga i ponudio
mu vjeno spasenje.
E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kao
navjestitelja Radosne vijesti ovjeku, jedinog i
konanog osloboditelja i spasitelja svih ljudi.
E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boje
ljubavi, blizine i djelovanja u osobnom ivotu
Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronauka

koji se ne moe i ne smije svesti na puko posredovanje
informacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaa
uenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaa sve
bitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguuju
stvaralako i integrirano uenje, kritiko promiljanje,
izgraivanje sposobnosti i stavova, ivotno slavljenje i
svjedoenje vjere u osobnom i drutvenom ivotu
uenika. Uenicima se ponajprije eli omoguiti da u
duhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiki prosuuju
svoj ivot, da upoznaju razliite faze svojega odrastanja i
izgradnje osobnosti, da usvajaju ope etike i moralne
norme, osobito naela i vrjednote kranske vjere te da se
odgovorno suoe sa svim problemima, nadama i
tjeskobama drutva u kojem ive. U tom se duhu
uenicima eli ponuditi jasnoa nauka o Bogu, ovjeku i
svijetu, na naelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti,
kako bi oni mogli kritiki i osobno, zrelo i svjesno ostvariti
svoj vlastiti kranski ivot u obitelji i drutvu.
336
Katoliki vjeronauk
preglednost vjeronaunih sadraja i ciljeva, kao i cijeloga
Programa.
vjernika, u ivotu kranske zajednice i u cijeloj

povijesti ljudskog roda.
Otkriti, upoznati i doivjeti kako Duh Sveti ispunja
ljude duhovnom snagom da mogu svjedoiti vjeru i
nesebinu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.
Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajednitva i
sluenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenja
meu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetno
ivljenje svojeg poslanja i sluenja u Crkvi.
Upoznati znaenje povijesti spasenja i povijesti
Katolike crkve koja izvrava Kristov nalog
evangelizacije i sluenja na razliitim podrujima
crkvenoga i drutvenoga ivota kako u cijeloj Crkvi
tako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom,
znanstvenom, prosvjetnom i dr.
Razviti sposobnost nutarnjeg osjeaja i osobnog stava
zahvalnosti za Boju beskrajnu ljubav i dobrotu, za
uzajamno bratsko sluenje, dobrotu, socijalnu pravdu,
solidarnost i pomo te za osjeaj zahvalnosti jednih
prema drugima.
Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti ivot ucijepiti
cjelovit kranski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i
sluenja kao istinski nain kranskoga ivota.
Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku
vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata,
pobonosti i vjernikoga ivota koji je protkan
svjedoanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga.
Otkrivati, upoznavati i prihvaati druge i razliite od
sebe te izgraditi osjeaj potovanja prema drugim
(razliitim) kulturama, konfesijama i religijama
(ekumenska i dijaloka dimenzija).
Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu
roditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima i
narodima i stei sposobnosti prevladavanja sukoba i
nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i
drutveni ivot.
Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i
drutvenom ivotu i razviti stav o vlastitoj
odgovornosti i ulozi u obitelji te u iroj drutvenoj
zajednici (obitelji).
U kranskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i nain
kako se oduprijeti negativnim ivotnim iskuenjima i
problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti
kako bismo postigli punu ljudsku i vjerniku zrelost.
Razvijati duhovne i druge komunikacijske i
stvaralake sposobnosti istinskim govorom vjere i
sveobuhvatnim pristupom u zajednikom radu poradi
ostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja
(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i
molitveno izraavanje).
NAPOMENA
U definiranju Plana i programa katolikoga vjeronauka prema
HNOS-u slijedili smo Program katolikoga vjeronauka u
osnovnoj koli to ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska
konferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta RH. Program je zapravo sastavljen i
oblikovan kao cjelovit vjeronauni kurikulum ili uputnik
na temelju suvremenih standarda programiranja pojedinih
nastavnih predmeta i ukupna uputnika na naelima
otvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovali
i donijeli sve glavne didaktike varijable, od odreivanja
naela vjeronauka u suvremenoj koli i polazine situacije
uenika u pojedinim goditima, pa sve do odreivanja
ciljeva, tema, sadraja, proirenih sadraja, didaktikih
uputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije u
svakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak,
donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismo
pojedinane ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smo
donijeli kljune pojmove uza te teme. Sada to inimo u
Programu nainjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauna
didaktika i metodika razlikuje ope, posebne i pojedinane
ciljeve u svakom goditu, sada se prema HNOS-ovu
standardu, uza svaku temu, definiraju kljuni pojmovi i
odgojno-obrazovna postignua koja u naoj terminologiji
nisu nita drugo do li pojedinani ciljevi kao ishodi
(postignua) uenja ostvarena na spoznajnom,
doivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouitelji trebaju
uzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak za
izravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronaune
nastave.
Dosadanji Program katolikoga vjeronauka (2003.) nudi
izmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavne
cjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu koju
je trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedine
teme mogle biti obraene, ve prema potrebi uenika, od
jednoga do tri nastavna sata. To isto omoguuje HNOS.
Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralo
dosadanji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a,
smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za nie razrede i 27
tema za vie razrede osnovne kole. To je uinjeno tako da
se nisu mijenjale dosadanje nastavne cjeline po goditima,
nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjem
dviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih.
Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinim
goditima prebacivanjem nekih tema iz jednog godita u
drugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opoj crkvenoj
povijesti iz sedmoga razreda prenesena u esti razred, a u
sedmom se vie prostora ostavlja pitanjima i temama koje
zanimaju pubescente.
Svrha i opi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj koli

dalje se ostvaruju po sadrajima (temama), posebnim i
pojedinanim ciljevima ili odgojno-obrazovnim
postignuima po naelima sustavnosti, postupnosti i
cjelovitosti. Stoga je vjeronauna graa u svim goditima
oblikovana u tematske cjeline koje ine dvije i vie tema.
Time se eli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna
HNOS kao posebnu vrijednost preporuuje

korelacijsko-integracijsku nastavu. Na je dosadanji
vjeronauni Program tu odrednicu, i naelno i praktino,
promicao, provodei unutranju povezanost razliitih
vjeronaunih podruja, ciljeva i sadraja te
337
Katoliki vjeronauk
meupredmetnu povezanost razliitih nastavnih predmeta,

osobito hrvatskoga jezika i knjievnosti, kao i likovnoga,
glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podruja
odgoja i obrazovanja. Upravo vjeronauk svoju posebnost
prema drugim kolskim predmetima pokazuje time to on
religiozne i religijske injenice, koje su dio ukupne
kulture, ita svojim autentinim religioznim i duhovnim
oima i jezikom. Stoga vjeronauk u koli, uza prvotnu
vjersko-odgojnu zadau, ima zadau da tumai, u duhu
evanelja, kranske poruke i tradicije, temeljne
vrijednosti nae kulture i civilizacije kao to su ljudska
prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe
koje su zajednike dananjim europskim narodima i
zemljama. Rije je o temeljnim vrjednotama ovjeka,
drutva i ljudske kulture o kojima Crkva, odnosno religija
mora govoriti o svojim nazorima i izloiti ih. kolski
vjeronauk svemu tomu ne pristupa povrno, na razini
informacije kao izvanjskom povijesnom i sociolokom
fenomenu, nego iznutra, u skladu s porukom koju
navijeta.
Na kraju, Program katolikoga vjeronauka posve slijedi
HNOS-ove zahtjeve i promie suvremene didaktikometodike pristupe i metode kolskog uenja i pouavanja
traei dubinsko uenje te stvaralaku, suradniku i
integriranu nastavu na naelima metodikoga pluralizma
radi prevladavanja kognitivnog uenja usmjerena na
stjecanje enciklopedijskoga znanja. Rije je o potrebi
stvaralakoga i integriranoga multimedijalnog i
multimetodikog uenja koje u prvi plan stavlja procese
pouavanja i uenja koji promiu samu sposobnost uenja,
potom kritiko miljenje, ueniko stvaralatvo i suradnju,
stjecanje sposobnosti, izgradnju stavova i vrijednosti,
stjecanje vjetina, umijea itd. Vjeronauna nastava,
promie sve navedeno, prednost daje metodikim
pristupima, sustavima, metodama i postupcima koji
uenicima omoguuju istinsko i stvaralako, ljudsko i
vjerniko, osobno i zajedniko komuniciranje sa
sadrajima evaneoske poruke i tako pomae ljudskoj
osobi da se ostvari u svojem cjelovitom tjelesnom i
duhovnom, ljudskom i vjernikom, osobnom i
drutvenom, vjerskom i kulturnom identitetu.
2. Svi smo vrijedni potovanja

Kljuni pojmovi: vjeronauk, vjerouitelj, pomaganje,
drugi.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove
vjeronauk i vjerouitelj; prepoznati da se na
vjeronauku obrauju vana ivotna pitanja; doivjeti
vjeronauk kao radosni susret u kojem uimo ljubiti
Boga i ljude; prepoznati vanost zajednikog rada i
aktivnog sudjelovanja u nastavi; uoiti da nam je
ljepe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se;
uoiti vanost meusobnoga prihvaanja sviju; otkriti
vanost uzajamnoga pomaganja.
II. CJELINA:
OTKRIVAMO ZNAKOVE BOJE DOBROTE
TEME
1.
Divan Boji svijet pjeva slavu Bogu

Kljuni pojmovi: Bog, stvaranje, svijet, zemlja.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i spoznati da
je sve to postoji stvorio Bog; prepoznati veliinu i
ljepotu prirode oko sebe; uoiti ljepotu ivih Bojih
stvorenja; zahvaliti Bogu na darovima koje nam daje;
prepoznati potrebu i vanost uvanja prirode i ivih
stvorenja koje nam Bog daruje.
2.
Boe, udesno si stvorio ljude

Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, prvi ljudi, Adam,
Eva, aneo uvar.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, uz pomo
ilustracije, biblijsko izvjee o stvaranju svijeta i
ovjeka; navesti imena prvih ljudi; doivjeti i izraziti
osjeaj zahvalnosti Bogu za dar ivota; uoiti vanost
uvanja dara ivota; nauiti molitvu Anelu uvaru.
3.
Bog je na dobri Otac

Kljuni pojmovi: Bog Otac, Boja dobrota.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i doivjeti
Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude; prepoznati
naine kako moemo pokazivati potovanje prema
svakome ovjeku; navesti znakove Boje dobrote iz
vlastitoga iskustva.
4.
1. RAZRED
Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove

zemlje
Kljuni pojmovi: plodovi zemlje, zahvaljivanje,
darivanje.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da je Bog
darovao ovjeku zemlju da je obrauje i da ivi od
njezinih plodova; nabrojiti neke plodove zemlje;
prepoznati i objasniti vanost kruha u ivotu ljudi;
otkriti i prepoznati naine kako moemo pokazati
zahvalnost prema Bogu zbog njegove dobrote;
prepoznati naine kako moemo druge darivati,
osobito one u potrebi.
I. CJELINA:
NAI VJERONAUNI SUSRETI
TEME
1. Imam svoje ime i svoje mjesto

Kljuni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica,
prijatelj/prijateljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i doivjeti
kolu kao mjesto susreta, zajednitva, radosti i uenja;
imenovati lanove svoje obitelji; prepoznati i
imenovati lanove razredne zajednice; odrediti
osnovne razlike/slinosti izmeu kole i obitelji;
otkriti da u razredu svi moemo biti prijatelji; pronai
vlastito mjesto u uionici i skupini.
338
Katoliki vjeronauk
roenju i osobama koje su ga izbliza pratile (gdje se
Isus rodio i zato, tko je i kako prvi saznao vijest o
Isusovu roenju); opisati kako Boi slavimo u Crkvi
i obitelji; izraditi boine crtee i estitke; nauiti
pjevati neke poznatije hrvatske boine pjesme.
III. CJELINA:
LJUDI I POSLIJE SMRTI IVE S BOGOM
TEME
1.
Novi ivot s Bogom

Kljuni pojmovi: smrt, novi ivot, Duni dan, svijea.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da oko nas
biljke i ivotinje nestaju, a ljudi umiru; shvatiti da
smrt nije kraj, ve prijelaz u novi ivot; rado se sjeati
pokojnika i moliti za njih; opisati to se obiljeava na
Duni dan; opisati na koji nain naa obitelj i drugi
ljudi iskazuju potovanje svojim pokojnima (molitva,
svijee, cvijee...).
2.
V. CJELINA:
ISUS SUSREE LJUDE
TEME
1. Isus poziva ljude u svoju slubu

Kljuni pojmovi: poziv, apostol, zajednica Isusovih
uenika, Isusov prijatelj.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati nain ivota
ljudi u Isusovo vrijeme; navesti imena nekoliko
Isusovih uenika; objasniti tko su apostoli; opisati
zadatak koji Isus daje svojim prijateljima apostolima;
razumjeti i doivjeti da Isus poziva sve ljude sebi za
uenike i prijatelje.
Svetci su prijatelji Boji

Kljuni pojmovi: svetac, Svi sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti imena
nekoliko svetaca; imenovati svetca zatitnika svoje
upe; otkriti da se svetci nalaze kod Boga i rado se
svetcima moliti; opisati to se slavi svetkovinom Svi
sveti; razlikovati blagdan Svih svetih i Duni dan;
shvatiti da su sveti ne samo oni zapisani u kalendaru,
nego i nai djedovi i bake, roaci, braa i sestre.
2. Isus svima ini dobro i posebno voli
djecu
Kljuni pojmovi: Isus i drugi, Isus i djeca, initi
dobro.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je Isus s
ljubavlju susretao ljude; nabrojiti nekoliko naina na
koje Isus pomae ljudima; prepriati jednu biblijsku
zgodu koja govori o Isusovoj brizi za druge, osobito
siromane i bolesne; uoiti kako Isus voli sve ljude, a
osobito djecu; znati zahvaliti Isusu za njegovu brigu
za djecu i ljude.
IV. CJELINA:
ISUSOVO ROENJE
TEME
1. Doae
Kljuni pojmovi: doae, iekivanje, blagdani, misa
zornica, adventski vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove
doae i blagdani; prepoznati doae kao vrijeme
iekivanja Isusova roenja; imenovati naine kako se
moemo pripremiti za Isusovo roenje (npr.: izradba
estitki, pripremanje darova za blinje, mise zornice,
pjesme i molitve, adventski vjeni...); nauiti pjevati
jednu adventsku pjesmu; opisati adventski vjeni.
3. Isus nas ui moliti

Kljuni pojmovi: kraljevstvo Boje, molitva,
blagoslov, Oena.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i odrediti to
je molitva; prepoznati da svoju zahvalnost i svoje
povjerenje u Boga izraavamo molitvom; nauiti
molitvu Oena; prepoznati da nas je Oena nauio
moliti sam Isus; doivjeti radosno iskustvo osobne
molitve i molitve u zajednici; uoiti ljepotu Boje
blizine i kraljevstva Bojeg kao najvee dragocjenosti;
izrei svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskomu i Isusu.
2. Radujemo se svetomu Nikoli

Kljuni pojmovi: darivanje, biskup, sv. Nikola.
Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti ivot sv.
Nikole; prepoznati i doivjeti sv. Nikolu kao onoga
koji dariva; navesti naine uzajamnoga darivanja.
4. Isus oprata
3.
Kljuni pojmovi: radost, alost, oprotenje,

pomirenje, korizma.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da u
ivotu ima radosnih i alosnih trenutaka; prepoznati
kako radost moemo dijeliti s drugima; prepoznati
iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;
navesti i opisati znakove pomirenja i pratanja;
spoznati da Bog nama oprata i da smo i mi duni
opratati; prepoznati korizmu kao vrijeme pratanja,
pomirenja, dobrih djela i priprave za Uskrs.
Marija - Isusova majka

Kljuni pojmovi: Marija, aneo Gabrijel, radosna
vijest, Isus, Sin Boji.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je
Marija; prepriati susret anela Gabrijela i Marije;
uoiti i shvatiti da je Isus Sin Boji; nauiti molitvu
Zdravo, Marijo; prepoznati Marijinu spremnost za
sluenje Bogu.
4. Boi - blagdan Isusova roenja

Kljuni pojmovi: Boi, Betlehem, Isusovo roenje,
pastiri.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti kada i to
slavimo na Boi; navesti osnovne podatke o Isusovu
339
Katoliki vjeronauk
vjernika; prepoznati da krtenjem postajemo lanovi
Crkve - zajednice Isusovih uenika; nabrojiti neke
obredne znakove krtenja (voda, bijela haljina,
svijea); prepoznati nedjelju kao dan okupljanja
Isusovih uenika u crkvi; imenovati svoju upu.
VI. CJELINA:
ISUSOVO USKRSNUE
TEME
1. Ususret Uskrsu
Kljuni pojmovi: priprema za Uskrs, Cvjetnica, Veliki
tjedan, Veliki etvrtak.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati
naine kako se krani pripremaju za Uskrs; opisati to
se dogodilo na Cvjetnicu; prepoznati Isusa kao kralja
mira; odrediti koji je tjedan Veliki tjedan i navesti
njegove velike dane; opisati to se dogodilo na Veliki
etvrtak; opisati s kim i kako Isus blaguje Posljednju
veeru.
2. Marija - uzor naim majkama

Kljuni pojmovi: Marija, majka, svibanj, Majin dan.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti komu je
posveen mjesec svibanj; prepoznati da je Marija
Isusova i naa majka; izrei vlastitoj majci zahvalnost
u povodu Majina dana; izraditi estitke majkama;
obrazloiti vanost majke u obitelji; nauiti jednu
marijansku pjesmu (npr. Cvijee za Mariju).
2. Isusova muka i smrt
IZBORNE TEME
Kljuni pojmovi: Veliki petak, Isusova muka, smrt na

kriu, znak kria.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; naslutiti
znaenje Isusove muke, smrti i uskrsnua za spasenje
svih ljudi na svijetu; prepoznati kri kao znak Isusove
ljubavi i kao sveti znak za sve krane; uoiti vanost
dostojnog i redovitog injenja znaka kria.
1. Mali misionari
Kljuni pojmovi: misionar, poruka, Radosna vijest,
misionar, pomaganje.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati misionare
kao glasnike Isusove Radosne vijesti; prepoznati
velikodunost i dobrotu misionara; razvijati osjeaj
brige za misionare i biti mali misionar.
2. Radujemo se kolskim
ostajemo povezani
3. Isus je uskrsnuo i ivi

Kljuni pojmovi: Uskrs, nedjelja, prazan grob.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski
tekst o Isusovu uskrsnuu; razliitim oblicima
stvaralakog izraavanja izraziti radost zbog Kristova
uskrsnua; nauiti pjevati uskrsnu pjesmu; opisati
neke uskrsne obiaje i simbole; prepoznati poklik
aleluja kao uskrsni poklik radosti; upoznati Uskrs
kao najvaniji kranski blagdan; nauiti da Isusovo
uskrsnue slavimo u nedjeljnoj svetoj misi; imenovati
nekoliko naina na koje se radujemo Uskrsu u
obitelji, koli, upi.
praznicima
Kljuni pojmovi: radost, zahvalnost, molitva,

povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razloge
nae radosti i zahvalnosti; navesti naine kako
moemo drugima pokazivati nau radost i zahvalnost;
nauiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati
se zasluenomu odmoru; uoiti da krani i za vrijeme
kolskih praznika sudjeluju na nedjeljnoj svetoj misi,
gdje god bili; nabrojiti naine kako i tijekom praznika
moemo ostati meusobno povezani (u mislima,
molitvi, razglednicom).
4. Uskrsli Isus ostaje s nama

Kljuni pojmovi: Uzaae, slanje apostola, Duh Sveti,
ognjeni jezici.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijsko
izvjee o Kristovu uzaau i odlasku Ocu
nebeskom; otkriti kako Isus i dalje ostaje meu
svojim uenicima i vjernicima; pripovjediti to se
dogodilo na Duhove; prepoznati biblijski govor
simbola vatre (ognja) i vjetra; prepoznati Duha
Svetoga kao Boju snagu koja nas jaa, brani i vodi
kroz ivot; navesti to slavimo na blagdan Duha
Svetoga (Duhove).
2. RAZRED
I. CJELINA:
PONOVNO SMO ZAJEDNO
TEME
1. Gradimo zajednitvo i prijateljstvo

Kljuni pojmovi: prijatelj, zajednitvo, radost.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati duh
prijateljstva, povjerenja i potovanja u razrednoj
zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna
prijateljstva; nabrojiti i obrazloiti znaajke
prijateljstva; uoiti da svatko od uenika pridonosi
izgradnji zajednitva u razrednoj zajednici i u koli;
otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti
kako se moemo u koli i kod kue pomagati;
povezati prijateljstvo s radou.
VII. CJELINA:
ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI
TEME
1. U zajednici Isusovih uenika

Kljuni pojmovi: Crkva, krtenje, upa zajednica
vjernika.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to je
Crkva; prepoznati Crkvu kao zajednicu Isusovih
340
Katoliki vjeronauk
2. Isus nam daje snagu i sigurnost
5. Ljudi velike vjere na Bojemu putu
Kljuni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost.

Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, s pomou
biblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolima
kad je utiao oluju na moru; uoiti na temelju
biblijskih tekstova vanost povjerenja u Isusa; otkriti i
shvatiti da Isus daje sigurnost i zatitu; otkriti kako se
po Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge u
koli i kod kue; navesti naine kako se moemo
meusobno pomagati.
Kljuni pojmovi: potop, Noa, Abraham, Josip

Egipatski.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
imenovati neke velike starozavjetne likove (Noa,
Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskih
tekstova, kratko prepriati osnovno o njima;
prepoznati u njihovim ivotima vanost vjere i
pouzdanja u Boga; uoiti vanost vjere u Boga u
vlastitome ivotu, osobito u tekim trenucima.
II. CJELINA:
III. CJELINA:
BOG JE UDESNO STVORIO SVIJET I LJUDE

TEME
ISUS - DAR BOJI ZEMLJI I LJUDIMA

TEME
1. Biblija je najljepa knjiga
1. Ljudi ive u nadi i iekivanju

Kljuni pojmovi: izraelski narod, iekivanje, Mesija,
Spasitelj, doae.
Odgojno-obrazovna postignua: povezati izraelski
narod i Spasitelja (Mesiju); prepoznati i kratko opisati
dugotrajno iekivanje Spasitelja (Mesije) u
izraelskome narodu; kratko upoznati Izaijin tekst o
Mesiji; prepoznati i doivjeti doae kao vrijeme
radosna iekivanja Spasiteljeva roenja; nabrojiti
znakove i adventske obiaje koji nas pripravljaju za
proslavu Isusova roenja; nabrojiti naine kako se
pripremamo za Boi (molitva, dobra djela,
pomaganje potrebnima, darovi, estitke, ukrasi).
Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet.

Odgojno-obrazovna postignua: imenovati svetu
knjigu krana; razumjeti da je Biblija sveta knjiga
koja govori o Bogu i o ljudima; prepoznati Bibliju
kao knjigu koja pripovijeda o velikim Bojim
djelima; prepoznati i razlikovati dva osnova dijela
Biblije: Stari i Novi zavjet; dobiti prvi uvid u
rairenost Biblije diljem svijeta.
2. Svijet je udesan i tajnovit

Kljuni pojmovi: Bog Stvoritelj, ljepote stvorenoga,
briga za prirodu i okoli, pouzdanje.
imenovati neke ljepote stvorenoga svijeta (u nama i
oko nas); diviti se tomu svijetu; uoiti vanost
pouzdanja u Boga Stvoritelja; povezati vjeru u Boga
Stvoritelja i potrebu ouvanja svega stvorenoga (briga
za prirodu i okoli).
2. Isus je oekivani Spasitelj

Kljuni pojmovi: Boi, Sveta obitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da je
Isusovo roenje ispunjenje starozavjetnih iekivanja;
jednostavnim rijeima opisati dogaaj Isusova roenja
kako ga opisuje sv. Luka; imenovati lanove Svete
obitelji; shvatiti da se Isus rodio da nam pokae kolika
je Boja ljubav prema ljudima; nauiti neku hrvatsku
boinu pjesmu; prepoznati povezanost naega
meusobnog darivanja i velikoga Bojeg dara nama;
razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti
boinu radost.
3. ovjek je divno Boje stvorenje

Kljuni pojmovi: Boje stvorenje, razliitost,
jednakost, povezanost, zahvala Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati ivot kao
dar; prepoznati i obrazloiti kako ovjek svojim radom
izgrauje svijet; prepoznati i imenovati razlike i slinosti
meu ljudima; uoiti da su svi ljudi, unato razlikama,
jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovati
situacije u kojima se vidi kako su ljudi upueni jedni na
druge; otkrivati radost zbog naih blinjih.
3. Mudraci trae Isusa

Kljuni pojmovi: mudraci, zvijezda, darovi.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski
tekst o poklonu mudraca (Mt 2,1-12); navesti broj
mudraca i njihove darove; povezati boinu zvijezdu
s mudracima; uoiti ustrajnost mudraca da pronau
novoroenog Isusa.
4. Ljudi nisu posluali Boga

Kljuni pojmovi: neposluh (grijeh), prijateljstvo
izmeu Boga i ljudi, obeanje Spasitelja.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati biblijski
tekst o prvome neposluhu (grijehu); opisati
prijateljstvo izmeu Boga i prvih ljudi; kratko
upoznati i pripovjediti kako su prvi ljudi sretno
ivjeli, sagrijeili u raju zemaljskom i kako su izgubili
prijateljstvo s Bogom; prepoznati da ljudi mogu
sagrijeiti; otkriti kako nas Bog ljubi i prata nam.
IV. CJELINA:
ISUSOVI PRIJATELJI
TEME
1. Mnogi su povjerovali Isusovoj ljubavi i
dobroti
Kljuni pojmovi: Isusova ljubav, Isusove rijei i djela.
Odgojno-obrazovna postignua: u Isusovim rijeima i
djelima, na temelju biblijskih tekstova, prepoznati
Boju ljubav; navesti neko Isusovo djelo ili rijei u
341
Katoliki vjeronauk
je Isus ljubio ljude i itav svijet te da je radi nas ljudi
prihvatio put kria i trpljenja; nauiti pjevati neku
korizmenu pjesmu; prepoznati naine kako mi
moemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji
pate.
kojima se oituje njegova ljubav; prepoznati da je

Boja ljubav o kojoj nam govori Isus upuena svim
ljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva koji
su povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusova
ljubav neto veliko i neuobiajeno.
2. Isus treba ljude za svoja djela
3. Uskrsli Isus daruje mir i radost
Kljuni pojmovi: poziv, Isusovi uenici, apostoli,

poslanje.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su
Isusovi uenici i apostoli; prepriati biblijski dogaaj
o Isusovu pozivu prvih uenika i apostola; prepoznati
da Isus u svoju slubu poziva obine ljude; opisati
poslanje Isusovih uenika; razumjeti da svi ljudi, bez
obzira na dob, uenost, posao i slubu mogu initi
dobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus i
danas poziva ljude i alje ih da ine dobro.
Kljuni pojmovi: Isusovo uskrsnue, prazan grob,

uskrsna radost, Uskrs.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da Isusova
smrt na kriu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratko
pripovjediti dogaaj uskrsnua (prazan grob; susret
uskrsnuloga Isusa sa enama i apostolima); uoiti kako
su se strah i alost Isusovih uenika nakon njegova
uskrsnua pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrs
i uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo Isusovo
uskrsnue; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja
izraziti uskrsnu radost.
3. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu
ivotu
VI. CJELINA:
Kljuni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov ivot,

Djela apostolska.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati Evanelja
kao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste;
navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusu
i opisuju njegov lik; navesti to vie podataka o
Isusovu ivotu koje smo dosada nauili na
vjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa
(pjesma, film, knjiga, slika); prepoznati Djela
apostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori o
ivotu prvih krana.
LIJEPO JE KAD BRAA IVE ZAJEDNO

TEME
1. Isus nas ui opratati, ljubiti i moliti

Kljuni pojmovi: pratanje, zlatno pravilo, molitva.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti
zlatno pravilo; uoiti vanost pratanja u
svakodnevnom ivotu; navesti primjere pratanja;
prepoznati pogrjeke koje inimo jedni drugima;
razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odrediti
najprikladnije vrijeme za rad i za molitvu;
izrei/napisati vlastitu molitvu.
V. CJELINA:
2. Majin dan
IVOT JE LIJEP I TEAK

TEME
Kljuni pojmovi: Majin dan, majka, ljubav,

pomaganje, zahvalnost.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to se
obiljeava Majinim danom; prepoznati vanost
pokazivanja zahvalnosti onima koji skrbe o nama;
prepoznati i odrediti u emu nam je primjer majina
ljubav; uoiti da su Isusovi prijatelji pozvani svima
initi dobro; odreenom gestom izrei zahvalnost
vlastitoj majci.
1. Upueni smo jedni na druge

Kljuni pojmovi: radost, alost, pomo u nevolji,
blinji.
razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne)
strane ivota; kratko prepriati prispodobu o
milosrdnome Samarijancu; uvidjeti da ljepe i bolje
ivimo kada se uzajamno pomaemo; shvatiti da
tekoe lake moemo prihvatiti, podnositi ili
okrenuti na dobro s Bojom pomou; navesti neke
ljude koji ne mogu ivjeti bez pomoi drugih; navesti
neke ljude koji pomau drugima; prepoznati naine
kako mi moemo pomoi drugima.
3. U obitelji ivimo jedni za druge

Kljuni pojmovi: roditelji, djeca, nedjelja u obitelji,
obiteljsko zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da svatko ivi
u zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred,
upa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba
znati uti druge, vidjeti druge, ivjeti za druge;
prepoznati vanost obiteljskoga zajednitva; spoznati
da se u obitelji svatko treba zauzimati za ono to treba
uiniti.
2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i
umrijeti
Kljuni pojmovi: Isusova muka i smrt, trpljenje
(patnja).
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; navesti imena
nekih ljudi koje povezujemo uz Isusovu muku i smrt
(Juda, Pilat); prepoznati da su Isusova muka i smrt
oslikane na slikama krinoga puta (u crkvi); uoiti da
4. Pripadam upnoj zajednici

Kljuni pojmovi: krtenje, ime, Crkva, zajednica,
druenje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati krtenje
342
Katoliki vjeronauk
kao nain primanja u Kristovu Crkvu i znak

pripadnosti Crkvi; otkriti i spoznati da kranska
obitelj s drugim obiteljima ini Crkvu; naslutiti da su
nam za ivot u vjeri potrebni drugi: kranska
zajednica, upa, Crkva; navesti neke podatke o
vlastitoj upnoj zajednici.
3. RAZRED
I. CJELINA:
BOG - TAJNA NAEGA IVOTA
TEME
1. U zajednitvu otkrivamo tajne Boje

dobrote
5. Krani se u svijetu potuju i pomau
Kljuni pojmovi: tajna stvaranja, vjernost, potenje,

zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i prepoznati
Boga Stvoritelja u svemu stvorenom; razvijati
povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota
temeljni poziv ovjekova ivota; shvatiti vanost
zajednitva; nabrojiti nekoliko elemenata zajednitva
u obitelji, koli i ljudskoj zajednici koji omoguuju
bolji napredak, bolji ivot i radost svih ljudi; otkrivati
i prepoznati znakove Boje dobrote prema ovjeku u
njegovu svakodnevnom ivotu.
Kljuni pojmovi: krani, papa, biskupi, sveenici,

pomaganje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da se svi
krani, koji vjeruju u Krista, trebaju meusobno
potovati i pomagati; imenovati osnovne
slube/osobe u Crkvi; uoiti da se krani u cijelome
svijetu meusobno pomau (npr. misijski krajevi).
IZBORNE TEME
1. Naa zahvalnost Bogu i ljudima

Kljuni pojmovi: otac, dijete, dar ivota, Tobija,
Rafael.
Odgojno-obrazovna postignua: izraziti radost i
zahvalnost prema Bogu za dar ivota; uoiti i doivjeti
da je Bog dobar i da smo mi meusobno braa i sestre;
graditi odnos zahvalnosti i povjerenja prema Bogu i
ljudima; izrei/napisati vlastitu molitvu zahvale.
II. CJELINA:
ISUS JE S NAMA
TEME
1. Ne moemo sve kupiti

Kljuni pojmovi: vjera, bogatstvo (materijalno i
duhovno), slijepi Bartimej, prijateljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: na temelju ivotnih
iskustava otkrivati i poznavati neke ivotne
vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doivjeti te
vrijednosti kao neto to nije mogue kupiti i otkriti
njihovo znaenje u svakodnevnom ivotu; opisati
susret Isusa i Bartimeja; otkriti i razumjeti snagu Boje
ljubavi i dobrote prema ovjeku; razvijati potrebu
meusobnoga pomaganja i povjerenja.
2. Naa zahvalnost svecima i pokojnicima

Kljuni pojmovi: svetac, pokojnik, sjeanje, vjeni
ivot.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti vrline ljudi
koji su ivjeli za druge i tako postali sveti kao i naih
predaka koji su nas zaduili i od kojih smo mnogo
toga naslijedili; imenovati svetce - osobito zatitnike
svoje upe i one ija imena nosimo; izraziti zahvalnost
prema drugim ljudima koji su ivjeli prije nas; uoiti
vanost molitve za sve pokojne, posebno za one koji
su nam bliski; nauiti neke molitve za pokojne.
2. Isus ree: Ja sam kruh ivota.

Kljuni pojmovi: put i ivot kao simboli, kruh ivota,
ivot vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti znaenje
kruha u ivotu ovjeka; uoiti da ne postoji samo glad
za kruhom; shvatiti simboliku Isusovih rijei o putu i
kruhu ivota; izgraivati nazor o pomaganju onima
koji na razliite naine gladuju; probuditi enju za
ivotom koji se daruje u Isusu Kristu.
3. Zahvalni idemo u radost ivota

Kljuni pojmovi: praznici, zahvalnost, radost,
povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: izrei zahvalnost za
primljene darove tijekom kolske godine: dar ivota,
uenja, prijateljstva, zajednitva; prepoznati znakove
povezanosti i zajednitva; razliitim oblicima
stvaralakog izraavanja iskazati radost ivota; stvoriti
odluke i plan za kolske praznike.
3. Dani kruha i zahvalnosti

Kljuni pojmovi: kruh, zahvaljivanje, darivanje, djela
milosra.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i in
zahvalnosti prema Bogu i ljudima; prepoznati sve
darovano kao znak Boje brige za ovjeka i njegove
povezanosti s ovjekom; uoiti pravednost podjele
darovanoga svim ljudima; njegovati osjeaj brige za
siromane i potrebite; prepoznati darivanje kao
temeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti neka
djela milosra.
343
Katoliki vjeronauk
ali i sve ljude; otkriti Boje obeanje ovjeku koji
uva i obdrava zapovijedi; prepoznati zapovijedi
koje se odnose na Boga, a koje se odnose na ovjeka;
buditi elju za revnim obdravanjem zapovijedi.
III. CJELINA:
BOG JE NA SPASITELJ
TEME
1. Vidio sam vau nevolju

Kljuni pojmovi: Egipat, idovi (Izraelci), Pasha,
Izrael, Jakov i njegovi sinovi.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati nastanak
izraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga s
dvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati nain
ivota Izraelaca u Egiptu; uoiti Boju brigu za njegov
narod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznati
Boju prisutnost u svakodnevnom ivotu; buditi osjeaj
zahvalnosti za Boje djelovanje u ivotu ovjeka.
IV. CJELINA:
BOG JE DOAO MEU LJUDE
TEME
1. Znakovi Boje dobrote

Kljuni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, sveti
Nikola.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti ivote
svetaca kao znakove udesne Boje ljubavi prema
ovjeku; osvjeiti znanja o adventu, odnosno doau;
upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijati
osjeaj ljubavi i dobrote prema blinjemu; motivirati
osobni angaman uenika za djelotvornu ljubav
prema blinjemu u vremenu adventa.
2. Bog se objavljuje Mojsiju

Kljuni pojmovi: Mojsije, gorui grm, ropstvo, Jahve,
faraon.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se Bog
objavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje;
spoznati da gorui grm predstavlja simbol Boje
prisutnosti; upoznati i znati objasniti znaenje imena
Jahve; otkriti da Bog u povijesti i sadanjosti
ovjeanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boju
prisutnost u svakodnevnom ivotu.
2. Raduj se, Marijo!

Kljuni pojmovi: navjetenje, susret, Marija i
Elizabeta, hvalospjev.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati osnovnu
poruku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti i
opisati susret Marije i Elizabete; uoiti da Bog uvijek
ispunjava svoja obeanja; shvatiti Boju elju za
stalnim obnavljanjem zajednitva s ovjekom;
prepoznati u susretima ljudi Boje djelovanje.
3. Izlazak spasa
Kljuni pojmovi: pashalna no, izlazak iz ropstva,
spasenje, Crveno more.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i znati
opisati znaenje pashalne noi za Izraelce, kao i za
suvremene idove; shvatiti da prijelaz preko
Crvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoga
naroda; otkriti da Bog spaava iz bezizlaznih situacija;
uoiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovu
djelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kao
nedostatak povjerenja u Boju mo; prepoznati Boje
djelovanje po ljudima oko nas.
3. Bog postaje ovjekom

Kljuni pojmovi: Emanuel, Boi, roenje Isusa
Krista, Tri kralja, spasenje.
Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti izvjee
sv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovo
roenje ispunjenje Bojeg obeanja dano po
prorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog po
roenju Isusa Krista eli spasiti svakoga ovjeka;
pobuditi elju za djelotvornom proslavom boinih
blagdana; poznavati boine narodne obiaje i
doivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnosti
Bogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.
4. Bog hrani svoj narod u pustinji

Kljuni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, mna,
prepelice.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati tijek hoda u
Obeanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda i
prepoznati ju kao znak sumnje u Boje obeanje;
razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinju
shvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boje
blizine ovjeku; navesti naine na koje se Bog brinuo
za narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren za
otkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva.
V. CJELINA:
ISUSOV POZIV NA POMIRENJE
TEME
1. Ljudi i njihova krivica

Kljuni pojmovi: savjest, grijeh, opratanje, dug,
dunik.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i
razlikovati znaenje pojmova dug i dunik; uoiti
poruku Isusove pripovijesti o opratanju; upoznati i
razumjeti znaenje pojma savjesti; savjest shvatiti kao
Boji glas u ovjeku koji mu govori to je dobro a to
je zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja
i kao znak Bojih uputa; nauiti to je grijeh;
izbjegavati pogrjeke i grijeh; izgraivati stav prema
pravednosti; usvojiti naelo ljubavi kao temeljno
ivotno iskustvo krana.
5. Bog daje Deset zapovijedi

Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj
(Horeb), Savez.
Odgojno-obrazovna postignua: poznavati biblijsko
izvjee sklapanja Saveza i nauiti Boje zapovijedi
dane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjeti
znaenje rije Savez i znati gdje je on sklopljen;
shvatiti znaenje Bojih zapovijedi za izraelski narod
344
Katoliki vjeronauk
VI. CJELINA:
2. Susret Isusa i grjenika

Kljuni pojmovi: Zakej, priznanje krivice, kajanje,
Boje milosre.
Odgojno-obrazovna postignua: znati opisati Zakejev
susret s Isusom i njegovu elju za obraenjem; shvatiti
Isusov pristup grjeniku kao poziv na sluenje dobru;
znati priznati krivnju i traiti oprotenje; razumjeti
pojam kajanje; otkriti savjest kao Boji glas u nama
koji nas potie na kajanje i pomirenje; razvijati
osobnu elju za pomirenjem; razumjeti milost
sakramenta pomirenja.
U EUHARISTIJI - ISUS JE MEU NAMA

TEME
1. Kako je daleko Emaus?

Kljuni pojmovi: Emaus, susret, lomljenje kruha,
prepoznavanje.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i prepriati
biblijski opis dogaaja na putu u Emaus; uivjeti se u
lik dvojice uenika i osjetiti njihovo beznae na putu;
razumjeti zato uenici prepoznaju Krista u lomljenju
kruha; shvatiti i slaviti Euharistiju kao uvijek novi in
spasenja ovjeka; u euharistiji prepoznati Krista koji
lomi kruh; u euharistiji pronalaziti novu snagu za
ivot.
3. Isus daje priliku za novi poetak

Kljuni pojmovi: obraenje, pomirenje, osuivanje,
Boje milosre, opratanje.
Odgojno-obrazovna
postignua:
pripovjediti
prispodobu o dobrom ocu, shvatiti znaenje pojma
obraenje; otkriti Boji poziv na obraenje kao znak
pomirenja i saveza s Bogom; doivjeti potrebu
zahvalnosti na pruenoj prilici za novi poetak;
doivjeti stav odbojnosti prema grijehu; otkriti
potrebu trajnoga pomirenja s Bogom i ljudima; uoiti
beskrajnu veliinu Bojeg milosra; opisati kako Isus
postupa prema eni grjenici (Iv 8,2b-11); otkriti i
naznaiti putove i naine pomirenja s ljudima i s
Bogom.
2. Kruh i vino tijelo je i krv Kristova

Kljuni pojmovi: kruh, vino, trs i loza, darivanje,
zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: produbiti osjeaj i
razumijevanje Isusova dara u kruhu i vinu na
Posljednjoj veeri; razumjeti da u euharistiji kruh i
vino postaju tijelo i krv Kristova; poznavati da uvijek
treba dostojno primati tijelo i krv Kristovu; shvatiti
euharistiju kao izvor i vrhunac istinskoga ivota
vjernika; upoznati biblijsko znaenje vina kao pia;
otkriti da dijeliti kruh meu sobom znai imati udjela
u zajednikoj radosti; otkriti znaenje objedovanja u
ovjekovu ivotu; ophoditi se prema zajednikom
blagovanju lijepim i kulturnim ponaanjem.
4. Isusova smrt i uskrsnue (temelj oprotenja)

Kljuni pojmovi: novi Savez, smrt, uskrsnue, ivot s
Kristom, sakramenti.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaj
Kristove smrti i uskrsnua (Mt 28,1-10); uoiti
znakove Boje ljubavi, opratanja grijeha i spasenja
ovjeka; razumjeti i prihvatiti Kristovu smrt kao rtvu
po kojoj je pomirio ovjeka s Bogom; otkriti u
Kristovoj muci i smrti njegovu beskrajnu ljubav po
kojoj je pobijedio grijeh, donio oprotenje i spasenje
ovjeku; postati svjestan da se grijesima udaljavamo
od ivota s Kristom; upoznati da je Isus ustanovio
sakramente po kojima se susreemo s uskrsnulim
Kristom; nabrojiti sedam svetih sakramenata.
3. Euharistija - izvor ivota

Kljuni pojmovi: euharistija, sluba rijei, spomen,
Kristova prisutnost.
Odgojno-obrazovna postignua: susresti se i upoznati
s obredom slavlja svete mise u prvim kranskim
vremenima; poznavati obred slavlja svete mise danas
(glavni dijelovi); razumjeti da se pod prilikama kruha
i vina nalazi pravi i ivi Krist; uoiti i prepoznati
pojedine molitvene stavove za vrijeme svete mise;
usvojiti molitvu kao znak zahvale Bogu i kao znak
zajednitva za stolom; izgraivati osobni odnos prema
svetoj misi u vlastitom kranskom ivotu; spoznati
znaenje primanja tijela Kristova u svetoj priesti i
otvoriti se radosti esta primanja svete priesti.
5. Sakrament obraenje i pomirenja

Kljuni pojmovi: Pedesetnica, ovlast opratanja
grijeha, kajanje, zadovoljtina, sakrament pomirenja.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati dogaaj
silaska Duha Svetoga nad apostole; otkriti djelovanje
Duha Svetoga u primanju sakramenata; uoiti i
razumjeti ovlast opratanja grijeha to ga je Isus dao
svojim uenicima; poznavati vanost kajanja,
ispovijedi i izvrenja zadovoljtine (pokore) za
grijehe; nauiti formulu kajanja u sv. ispovijedi;
poznavati znaenje slavlja sakramenta pomirenja;
razumjeti ulogu sveenika u sakramentu pomirenja;
spremnost opratanja i izgraivanja meusobnoga
pomirenja.
4. Podijeli svoj kruh s gladnima

Kljuni pojmovi: caritas, initi dobro, milostinja,
dijeliti.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjetljivost i
otvorenost za potrebe drugih; odgajati za
nasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi; razumjeti
pomaganje drugima kao nastavak Kristova djelovanja
na zemlji; shvatiti uinjeno dobro djelo kao
svjedoanstvo nasljedovanja Isusa Krista; razumjeti da
se ne daruje ovjeka samo materijalnim darom nego i
rijeju, lijepim ponaanjem.
345
Katoliki vjeronauk
5. Isus je uvijek meu nama
4. RAZRED
Kljuni pojmovi: svetohranite, Presveti oltarski

sakrament, blagdan Tijelova, pokaznica, susret.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti da je
euharistijski Isus prisutan meu nama i izvan svete
mise; otkriti i doivjeti Isusovu prisutnost u njegovim
rijeima i djelima; upoznati znaenje sakramenata kao
posebna naina trajne Kristove prisutnosti meu
vjernicima; upoznati kako nam Krist preko
primljenih sakramenata daruje sebe sama i svoju
milost, daje slobodu, prata grijehe, daje snagu i mir;
otkriti svetohranite u Crkvi kao mjesto trajne
Kristove prisutnosti meu vjernicima u Presvetom
oltarskom sakramentu; poznavati i navesti nekoliko
pobonosti kojima se u Crkvi tuje i slavi Kristova
prisutnost meu nama.
I. CJELINA:
ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA
TEME
1. Zajedno stvarati i uvati svijet

Kljuni pojmovi: Boja mudrost, Boja dobrota,
ovjek-sustvaratelj, ekologija.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti udesnost i
ljepotu naega planeta Zemlja i cijeloga svemira;
upoznati biblijsko izvjee o stvaranju svijeta; otkriti i
shvatiti svemo Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro
i dobro; znati prepriati biblijski izvjetaj Stvaranja;
razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; shvatiti da
Bog ovjeku povjerava da bude gospodar i uvar
prirode; poznavanje znaenja pojma ekologije;
razvijati osjeaj odgovornosti za zatitu naega planeta
Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila
uvanja okolia.
IZBORNE TEME
1. Isusov zakon ljubavi

Kljuni pojmovi: ljubav, blinji, Samarijanac,
Jeruzalem i Jerihon, sveenik i levit.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti
Isusov zakon ljubavi; prepriati dogaaj o
milosrdnom Samarijancu; shvatiti da je ljubav temelj
ivota i ljudske sree; razumjeti da je Kristu vano da
ovjek na isti nain voli i Boga i svojega blinjega;
razumjeti i opisati pojam blinji.
2. Sklad prirode i svijeta - susret s dobrim

Bogom
Kljuni pojmovi: Bog je nevidljiv i svemogu, red u
prirodi, Boji tragovi i objava u prirodi, zahvalnost
Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti u prirodnim
ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi;
razumjeti da je ovjek posebno stvorenje u odnosu na
sva druga stvorenja po svojem razmiljanju,
osjeajima, slobodnom odluivanju o tome to e
initi; razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima,
redu i skladu cijele prirode prepozna Boje tragove;
uvidjeti da ovjek Boga ne moe vidjeti svojim
ljudskim oima; nauiti i navesti neka Boja svojstva
(nevidljiv, svemogu, mudar, dobar).
2. Slavlje prve priesti u upi

Kljuni pojmovi: radost, sveanost, hostija,
zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti znaenje
primanja Tijela Kristova; slavlje u obiteljskoj i upnoj
zajednici prihvatiti kao izvorno mjesto slavlja prve
priesti; njegovati posebnost trenutka prve priesti.
3. Na praznicima
dobrotu
svjedoimo
Isusovu
3. ovjek u Bojem zrcalu i njegova zahvala

Bogu
Kljuni pojmovi: odmor, svjedoenje, praznici, susret,

dobra djela.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da vrijeme
odmora ivimo kao vrijeme u kojemu nam se
darivaju susreti s ljudima; truditi se u konkretnom
ivotu svjedoiti Isusa Krista; razumjeti i prihvatiti da
u vrijeme odmora nema odmora od dobrih djela.
Kljuni pojmovi: ovjek - udesno bie, ovjek slika

Boja, vjera u Boga, zahvala Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati ovjeka kao
posebno i udesno bie; opisati po emu je ovjek
slian Bogu; shvatiti da sve oko nas govori, osobito
ovjek, da Bog postoji; nauiti Apostolsko vjerovanje
kojim krani ispovijedaju glavne istine svoje vjere;
upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom
ispovijedaju svoju vjeru u Boga; prepoznati da su
ovjek i sav stvoreni svijet dar Boji i razvijati osjeaj
zahvalnosti Bogu; pokazati kako se moe molitvom i
pjesmom, po uzoru na psalme iz Staroga zavjeta,
zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.
II. CJELINA:
S BOGOM NA PUTU IVOTA
TEME
1. Boje zapovijedi - pravila ivota

Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Boji zakon,
pravila ivota, Zapovijed ljubavi.
346
Katoliki vjeronauk
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati

znaenje dviju ploa Zakona kojega Bog daje
Mojsiju; razumijevanje Bojih zapovijedi kao pravila
ivota; uoiti posljedice krenja pravila u
svakodnevnom ivotu; razumjeti vanost potivanja
Bojega zakona u ivotu svakoga ovjeka; nauiti
Deset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoiti da su
Boje zapovijedi pravila za pravedan i sretan ivot
svih ljudi na zemlji.
Doista, gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce (Mt

6,19-21).
5. Budi istinit u rijei i djelu!

Kljuni pojmovi: istina, iskrenost, la, krivo
prisegnuti, prijevara.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti poruku
zapovijedi ne reci lana svjedoanstva; otkriti i
shvatiti da je vano i dobro uvijek govoriti istinu;
uoiti i na ivotnim zgodama razumjeti kako la
dovodi do raznih nevolja (la roditeljima zbog loe
ocjene u koli, la zbog igre s prijateljima, zatajiti
izostanak sa svete mise, krivo priati o drugima,
izmisliti neto o nekome, prevariti drugoga);
razumjeti znaenje poruke: Mrske su Gospodinu
usne laljive, a mili su mu oni koji zbore istinu (Izr
12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijei i
neto slae: rei istinu, priznati pogrjeku, ispriati se,
iskreno se ispovjediti za la i prijevaru.
2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj

dan Gospodnji!
Kljuni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka,
dan Gospodnji.
poruku prvih triju Bojih zapovijedi; uoiti kako se
ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naine
klanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijee kada
psovkom, kletvama i runim rijeima vrijeaju Boga
i ovjeka; otkriti poveznicu izmeu potovanja
Bojeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega;
upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaanje
vanosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vanost
kranskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.
III. CJELINA:
BOJI NAS GLASNICI ZOVU
TEME
1. Glas vie u pustinji: Pripravite put

Gospodinu!
3. Potuj roditelje i uvaj dar ivota!
Kljuni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja,

obraenje, pripraviti put Gospodinu.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti Palestine
pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na
rijeci Jordanu i protumaiti glavne poruke o kojima
govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok ovjek koji
govori u Boje ime; u Ivanovoj poruci uoiti put i
nain vlastite priprave u doau za Isusov dolazak:
rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, iriti mir,
kajati se za grijehe i propuste, traiti oprotenje;
pripremati se za boinu ispovijed i ispuniti Ivanov
poziv na obraenje i dobra djela.
Kljuni pojmovi: roditelji i stariji, potovanje, dar

ivota, ne ubij.
poruku etvrte i pete Boje zapovijedi; otkriti
znaenje rijei potovati roditelje; razumjeti
potrebu zahvalnosti roditeljima za dar ivota;
poznavati znakove i pravila potovanja roditelja u
svakodnevnom ivotu i nauiti im zahvaliti; upoznati
neke naine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski
poslovi); uiti i vjebati kako se s potovanjem
ophoditi prema starijim osobama; prepoznati vanost
brige za tjelesni ivot i znaenje Boje zapovijedi ne
ubij!; upoznati kako se u djejoj dobi moe rijeima
i djelima grijeiti protiv pete Boje zapovijedi
(tunjava, nanoenje ozljeda, udariti slabije,
vrijeanje, osveta); nauiti pravila izbjegavanja nasilja
i sukoba meu svojim vrnjacima (strpljivost,
razgovor, oprotenje).
2. Neka mi bude po rijei tvojoj

Kljuni pojmovi: aneo Gabrijel, navjetaj Isusova
roenja Mariji, Isusovo zaee, Sin Boji, Duh Sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti da Bog ima
plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju je
izabrao da bude Boja majka; poznavati biblijski
izvjetaj o anelovu navjetenju Mariji; razumjeti da
je Marija imala snanu vjeru u Boga po kojoj je
pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha
Svetoga kao udesnu Boju silu po kojoj je Marija
zaela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.
4. Pravedno ivi - ne ukradi niti eli tue

stvari!
Kljuni pojmovi: kraa, krtost, zavist, pravednost,
dareljivost.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i poznavati
poruku sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti
vanost potivanja sedme zapovijedi ne ukradi u
obitelji, koli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti
pojmove zavist, krtost i kraa u poveznici s
konkretnim ivotnim priama i iskustvima uenika;
razumjeti znaenje poslovice: Boje oko uvijek
gleda, nita mu se sakrit ne da; otkriti dobrotu i
dareljivost kao blago koje donosi pravu sreu;
razumjeti na primjerima iz ivota Isusovu poruku:
3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlo

naroda
Kljuni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel,
mir ljudima.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti Svete zemlje
pokazati Betlehem; pripovjediti glavne injenice
Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14);
otkriti znaenje rijei Emanuel; u poruci pastirima
347
Katoliki vjeronauk
otkriti vanost Isusova roenja za sve ljude; otkriti da

je Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji im
samo Bog moe dati; pobuditi osjeaj radosti zbog
Boje blizine i sudjelovati u slavlju Boia; povezati
boinu poruku s narodnim obiajima slavljenja
Badnjaka i Boia u svome zaviaju.
4. Isusu je vaan ovjek

Kljuni pojmovi: subota - sveti dan, krenje udesno
ozdravljenje, krenje propisa, djeja prava.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti
znaenje subote u ivotu idova, osobito odredbe
ne radi; pripovjediti Isusov susret s uzetim
ovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoiti i
razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih
rijei: uzmi svoju postelju i hodi; doivjeti radost
bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zato Isus kri
idovske propise i ozdravlja bolesnika; uoiti da u
svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde
i da im krani trebaju pomagati; nabrojiti neka
temeljna djeja prava koja posebno treba potovati.
IV. CJELINA:
ISUS JE SIN BOJI - NJEGA SLUAJTE!
TEME
1. Djeak Isus u kui Oca nebeskoga

Kljuni pojmovi: Isusova domovina, hodoae,
Jeruzalemski hram, Otac nebeski.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti pokazati
Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu,
i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviaj
i nain ivota idovskoga djeaka u to doba;
prepriati dogaaj Isusova prikazanja u hramu;
razumjeti rijei starca imuna: oi moje vidjee
spasenje tvoje; pripovjediti zgodu o dvanaestogodinjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51);
razumjeti i objasniti Isusove rijei u Jeruzalemskome
hramu: Niste li znali da mi je biti u onome to je
Oca mojega?; u Isusovoj poslunosti prema svojim
roditeljima otkriti to znai sluati roditelje i tako se
prema njima ponaati.
5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga ivoga

Kljuni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Boga
ivoga.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako Isus trai
od svojih uenika da kau tko je on; poznavati
dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista;
razumjeti i opisati rijei o Isusu da je Sin Boga
ivoga; upoznati kako Isus prihvaa Petrovu vjeru i
to mu obeava; otkriti i naznaiti koliko je vana
naa vjera u Isusa Bojega Sina; nauiti Apostolsko
vjerovanje.
V. CJELINA:
2. Ovo je moj ljubljeni Sin

Kljuni pojmovi: Isusovo krtenje, Sin Boji, golub,
jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: znati pripovjediti
dogaaj Isusova krtenja na rijeci Jordanu; uoiti da se
kod Isusova krtenja objavilo Presveto Trojstvo:
Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauiti glavnu istinu
kranske vjere koju ovjek nikada ne moe posve
razumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boanske osobe:
Otac, Sin i Duh Sveti; s povjerenjem prihvatiti tajnu
trojedinoga Boga i otkrivati njegovo djelovanje u
dogaajima povijesti spasenja; nauiti da smo kod
krtenja krteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga;
poznavati vanost molitve kojom se obraamo
trojedinomu Bogu - Ocu, Sinu i Duhu Svetomu.
NA ISUSOVU PUTU SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO!

TEME
1. Slijedimo Isusove rijei i djela

Kljuni pojmovi: korizma, post, djela milosra, snaga
vjere.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i objasniti
znaenje rijei korizma; prepoznati i navesti neka
djeja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i oko
nas; razumjeti i doivjeti korizmu kao posebno
vrijeme u kojem treba initi djela ljubavi i milosra;
upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji i
kunjama; razumjeti pojmove post i djela milosra;
upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti i
iskusiti snagu vjere u Isusa Krista koji pomae u
raznim ivotnim patnjama, po primjeru ene tuinke
(Mt 15,21-28).
3. Isus u Nazaretu - Glasnik radosne vijesti

Kljuni pojmovi: sinagoga, svitak knjige, pomazanje,
Boji siromasi.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati idovsku
sinagogu kao mjesto itanja i tumaenja svetih knjiga;
poznavati i prepriati dogaaj s Isusom u nazaretskoj
sinagogi; otkriti emu se ude Isusovi mjetani;
protumaiti Isusovu poruku: Duh Gospodnji na
meni i on me posla blagovjesnikom biti
siromasima; upoznati znakove posebne Boje brige
za siromane, bolesne, grjene i sve potrebne ljude;
pokazati kako su krani danas pozvani slijediti
Isusovu brigu za siromane i ugroene.
2. Ii putem Kristova kria

Kljuni pojmovi: Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinska
gora, trpljenje, krini put.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti
dogaaje Cvjetnice i Velikoga etvrtka i petka;
upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjee o Isusovoj
muci i smrti na kriu; upoznati i razumjeti Isusovu
muku i krini put kao znak njegove boanske ljubavi
i pratanja prema ovjeku; razumjeti i prihvatiti
potekoe i kunje trpljenja u vlastitom ivotu kao
put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti
znaenje Isusove poruke: to god uiniste jednom od
moje najmanje brae, meni uiniste (Mt 25, 40).
348
Katoliki vjeronauk
IZBORNE TEME
3. Svjedoiti pobjedu uskrsnuloga Krista
1. Bog poziva ljude na put dobrote
Kljuni pojmovi: smrt, ivot, uskrsnue, alom - mir.

Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti smrt kao dio
ljudskoga ivota; pripovjediti biblijsko izvjee o
Kristovu uskrsnuu (Mt 28,1-10); otkriti, objasniti i
doivjeti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad
smru; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog
uskrsnua; razumjeti i protumaiti dio Apostolskog
vjerovanja o Isusu Kristu koji je trei dan uskrsnuo
od mrtvih; znati protumaiti rije alom, prepoznati
mir kao skladan ivot s Bogom i ljudima, osjetiti
dananju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite
mogunosti doprinosa miru.
Kljuni pojmovi: doae, put dobrote, svetac - svet

ovjek, sv. Lucija.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je
ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno ivjeli;
razumjeti dobrotu kao Boji dar i put svetosti; na
primjeru sv. Nikole, koji vraa nesretnim roditeljima
njihova zarobljena sina, otkriti Boju brigu i dobrotu
prema ljudima, osobito ugroenima, razumjeti to za
krane znai pomagati ljudima, osobito siromanima
i potrebnima; odluiti u doau pomoi potrebnomu
i odabrati neko dobro djelo.
VI. CJELINA:
2. Boji Zakon u ivotu idovskoga djeaka

Kljuni pojmovi: odgoj djece, obrezanje, bar micva,
slavljenje abata, Pesah.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost
obitelji u odgoju i ivotu idovske djece; poznavati
vanije idovske vjerske obrede koji se odvijaju i
sveano slave u obitelji; znati to znai obrezanje za
idovskoga djeaka; upoznati vjerski obred po kojem
idovski djeak postaje vjerski punoljetan i prvi put
itata tekst iz Svetoga pisma; otkriti to idovima
znai sveta knjiga Tora.
GRADIMO KRISTOVU CRKVU

TEME
1. Kristov Duh okuplja Crkvu

Kljuni pojmovi: Duh Sveti, plameni jezici, Crkva,
jedno srce i jedna dua.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i
pripovjediti biblijski izvjetaj o silasku Duha Svetoga
nad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola i
prvih krana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu
ivotu; uoiti da Duh Sveti okuplja Kristove uenike
u zajednicu brae i sestara i pomae im da budu
jedno srce i jedna dua; shvatiti da Duh Sveti i danas
Kristovu Crkvu vodi, posveuje i isti, da vjernicima
daje svoje darove i snagu da mogu ivjeti i svjedoiti
svoju vjeru.
3. Boja rije i krtenje - hrvatski kranski

korijeni
Kljuni pojmovi: Hrvati, pokrtavanje, narodna
batina.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti simboliku
rijei korijen; otkriti i doivjeti kako je lijepo imati
miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao
narod primili krtenje i odluili svoju domovinu
graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi;
prepoznati Vieslavovu krstionicu i zavjetni kri kao
hrvatske simbole primanja krtenja i vjernosti Kristu i
Crkvi; upoznati i odluiti moliti Zavjetnu molitvu
Hrvata katolika.
2. Crkva u arenim bojama i licima

Kljuni pojmovi: Katolika crkva, papa, biskup,
sveenik, vjernik laik.
Odgojno-obrazovna postignua: doivjeti Crkvu kao
zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svih
naroda, plemena i jezika na svijetu; uoiti i upoznati
da su u Katolikoj crkvi svi vjernici pred Bogom
jednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto i
svoju slubu: papa, biskup, sveenik i vjernik laik;
poznavati razliku izmeu biskupa i sveenika;
njegovati osjeaj brige za sve lanove Crkve u svijetu
i s njima biti povezan u molitvi i dobrim djelima.
5. RAZRED
I. CJELINA:
3. Moja upna zajednica i upna crkva
SNAGA ZAJEDNITVA
TEME
Kljuni pojmovi: zajednica vjernika, upa, upnik,

upna crkva, zatitnik upe.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti ime svoje
biskupije, upe i upnika; otkriti svoju upu kao
zajednicu brae i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu
sv. misu, primaju sakramente i slave upnoga
zatitnika; shvatiti kako se u upi svaki njezin lan
treba osjeati kao kod svoje kue i uzajamno se
potovati i pomagati; znati opisati svoju upnu crkvu
i navesti to treba imati da se u njoj moe slaviti sveta
misa i okupljati vjernici; osjeati se aktivnim lanom
svoje upe; odluiti redovito ii na nedjeljnu misu i
vjeronauk; biti lan ministrantske ili neke druge
skupine i rado pomagati potrebnima.
1. Ja i drugi - zajedno
Kljuni pojmovi: zajednica, vjeronauna zajednica,
razlike i slinosti meu ljudima, meusobna
povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko
zajednica; odrediti to je zajedniko lanovima
vjeronaune
zajednice;
nabrojiti
nekoliko
osobina/ponaanja koji povezuju lanove zajednice;
nabrojiti nekoliko osobina/ponaanja koji razdvajaju
lanove zajednice; otkriti, razumjeti i prihvaati
razlike meu ljudima; uvidjeti i objasniti zato je
ovjeku za ivot i vjeru potrebna zajednica.
349
2. Pravila dobrih
zajednitva
odnosa,
Katoliki vjeronauk
potovanja
rijei dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijaloga

i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i
diskriminacije u vlastitome ivotu; protumaiti stav
Crkve prema nekranskim religijama; usvojiti stav
potovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati
dijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo koji
nain, osobito u vjeri.
Kljuni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudski

odnosi.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko
vanijih pravila za ponaanje u razredu i koli; uoiti
i protumaiti posljedice krenja pravila; obrazloiti
kako krenje pravila teti pojedincu i cijeloj zajednici;
usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre
odnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajednike
interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s
drugima u zajednikim aktivnostima; uvidjeti i
objasniti vanost vjere i povjerenja u meuljudskim
odnosima i odnosima prema Bogu.
III. CJELINA:
BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA
TEME
1. Biblija: posebna knjiga rijei i ivota

Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet,
autor Svetoga pisma.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje
rijei Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvor
kranske vjere, ali i dokument idovske religije;
opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasniti
posebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovati
osnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadraje
Staroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoiti razliku
izmeu Staroga i Novoga zavjeta.
II. CJELINA:
RELIGIJA U IVOTU OVJEKA:
BOJI TRAGOVI
TEME
1. to je religija? Poetak religije.

Kljuni pojmovi: religija, religiozno pitanje,
primitivne religije, religije antikih naroda,
politeizam.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da su pitanja
sastavni dio naeg ivota, ali da ne moemo na sva
pronai odgovore; objasniti kako nam vjera moe dati
odgovore na mnoga pitanja; prepoznati vanost i
ukorijenjenost religije u ovjekovu ivotu; spoznati
da je religija stara koliko i ovjek; nabrojiti antike
religije; usvojiti i razumjeti nove pojmove.
2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti Bibliju

Kljuni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija,
knjievne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjige
zakona, pisma, proroke knjige, pjesme), Biblija Rije Boja, biblijske kratice, poglavlja i retci.
Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na
zemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojiti
knjievne vrste u Bibliji i navesti neke primjere;
prepoznati da je Biblija miniknjinica koja sadri
mnoge knjige; objasniti po em je Biblija drugaija od
svih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i s
pomou njih pronai odreena mjesta u Novome
zavjetu.
2. Velike monoteistike religije: idovstvo i

islam
Kljuni pojmovi: suvremene nekranske religije,
monoteizam, ateizam, idovstvo, islam.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti rairenost
religije danas; usvojiti odnos potovanja prema svim
religijama; kratko opisati najvanije o velikim
monoteistikim religijama (ime, simbol, osniva,
sveta knjiga, Bog, rairenost); uoiti i imenovati
zajednike korijene tih religija; usvojiti i razumjeti
kljune pojmove.
IV. CJELINA:
POETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE
TEME
1. ivot i vjera
polumjesecu
ljudi
plodnom
Kljuni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi,

plodni polumjesec.
Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na karti
prostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznake
nomadskoga ivota te prepoznati povezanost takva
naina ivota sa shvaanjem ivota i poimanjem Boga;
definirati kljune pojmove; uoiti i objasniti
povezanost prolosti i sadanjosti, tj. razumjeti vanost
biblijske povijesti za na ivot.
3. Kranstvo
Kljuni pojmovi: Isus Krist, krani, temeljna poruka
kranstva.
Odgojno-obrazovna postignua: spoznati i objasniti da
je Isus Krist utemeljitelj kranstva i kranske vjere;
navesti stoerne injenice kranstva i kranske vjere;
objasniti vanost i udesnost Radosne vijesti;
prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krana
danas; navesti naine na koje moemo prepoznati
krane danas.
2. Abraham, Izak i Jakov

Kljuni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak,
Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj
Bojega obeanja Abrahamu; prepoznati usku
povezanost izmeu Bojeg obeanja i ljudskog
4. Razliiti a povezani
Kljuni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliiti, ali
povezani.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje
350
Katoliki vjeronauk
povjerenja; navesti vanije dogaaje iz Izakova ivota;

nabrojiti najvanije dogaanje iz Jakovljeve povijesti
(san, potomci); uvidjeti i obrazloiti vanost Jakova
i njegovih sinova za povijest izabranog naroda;
definirati kljune pojmove; povezivanjem biblijskoga
i suvremenoga iskustva otkriti i vrjednovati znaenje
poziva u svakidanjem ivotu; samostalno
pronalaenje biblijskih tekstova u Bibliji; opisati
prisutnost Abrahama u idovskoj, islamskoj i
kranskoj religiji.
VI. CJELINA:
ISUS KRIST OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA
TEME
1. Isus - neobini kralj - propovijeda

Radosnu vijest o novome kraljevstvu
Kljuni pojmovi: Isus - sredinja osoba cjelokupne
povijesti, Isusovi suvremenici, Boje kraljevstvo,
ljubav - temeljni zakon, Isus - kralj.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti vanost
Isusove osobe za cjelokupnu povijest ovjeanstva;
uoiti povezanost Isusa Krista i starozavjetnog
obeanja; nabrojiti i kratko opisati vjerske i druge
skupine u Isusovo vrijeme; uoiti i ispravno
vrjednovati vanost vrjednota Bojega kraljevstva,
osobito za ostvarenje mira i ljubavi u ivotu;
usporediti i razlikovati ljudske zakone od Isusova
zakona; nabrojiti neke evaneoske tekstove koji
govore o Bojem kraljevstvu; samostalno
pronalaenje evaneoskih tekstova u Bibliji.
V. CJELINA:
BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA:
IZRAELSKI KRALJEVI
TEME
1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi

Kljuni pojmovi: sudci, Samuel, aul.
rijei sudac i kralj; opisati ulogu sudaca nakon ulaska
u Obeanu zemlju; prepoznati u em je veliina
sudca Samuela; objasniti potrebu za izborom kraljeva;
imenovati i kratko opisati prvoga izraelskog kralja.
2. Isus prema drugima - susreti mogu

promijeniti
2. Davidov ivotni put - mo i odgovornost
Kljuni pojmovi: Isusov odnos prema grjenicima,

bolesnima i odbaenima, ozdravljenje, obraenje,
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i opisati
nekoliko vanijih susreta Isusa i njegovih
suvremenika koji su rezultirali ozdravljenjem/
obraenjem; spoznati vanost vjere za ozdravljenje;
samostalno pronalaenje evaneoskih tekstova u
Bibliji; upoznati i obrazloiti originalnost i
revolucionarnost Isusove poruke i njegova odnosa
prema ovjeku; razvijati osjeaj i konkretne geste
brige prema svima onima koji su potrebiti nae
pomoi.
Kljuni pojmovi: David, pomazanje, Golijat, Jonatan,

Jeruzalem.
Odgojno-obrazovna postignua: izdvojiti najvanije
trenutke Davidova ivotnoga puta; usvojiti i
razumjeti nove pojmove; uoiti razliku izmeu
Bojeg i ljudskog biranja; usporediti Golijata i Davida
te obrazloiti odakle dolazi Davidova snaga; odrediti
tko je Jonatan i njegova uloga u Davidovu ivotu;
razumjeti biblijsku logiku da slabiji pobjeuje;
prepoznati i vrjednovati vanost istinskoga
prijateljstva; prepoznati i vrjednovati ljudske i
vjernike kvalitete koje su jasno uoljive u Davida,
osobito pouzdanje u Boga; s pomou Davidova
rodoslovnoga stabla uvidjeti povezanost Davida i
Isusa; objasniti vanost Jeruzalema za idove, krane
i muslimane.
3. Isusovi uenici - svjedoci istine i ljubavi

Kljuni pojmovi: Isusovi uenici, apostoli, svjedoci.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti
znaenje rijei uenik, apostol i svjedok; imenovati
neke istaknutije Isusove uenike/apostole; uvidjeti i
protumaiti vanost razvijanja angairanog kranskog
svjetonazornoga djelovanja; imenovati i opisati
osobine Kristovih uenika (nekada i danas); uvidjeti
da Isusov ivot svakoga stavlja pred odluku;
prepoznati i protumaiti posljedice Isusova ivota i
nauka kroz povijest, a i danas.
3. Mudrost kralja Salomona

Kljuni pojmovi: Salomon, Hram u Jeruzalemu,
Salomonova mudrost, Zid plaa.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je
Salomon i po em je poznat; prepoznati vrijednost
jeruzalemskog Hrama u ivotu Izraelaca; obrazloiti
pojam mudrosti; odrediti ljestvicu vrijednosti u
vlastitome ivotu; uvidjeti i obrazloiti vanost i
ljepotu mudrosti u ivotu.
VII. CJELINA:
IVOT PRVIH KRANA. ULOGA SV. PETRA
I SV. PAVLA U IRENJU ISUSOVE PORUKE
TEME
1. ivot prvih krana

Kljuni pojmovi: duhovski dogaaj, prva kranska
zajednica, Djela apostolska, sv. Stjepan, progoni
krana.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
vanost duhovskoga dogaaja (Dj 2,1-40); opisati
351
Katoliki vjeronauk
blaenicima; ispravno vrjednovati vanost njihova
ivotnog primjera za nas danas.
ivot u prvoj kranskoj zajednici; imenovati dijelove

Novoga zavjeta koji govore o prvoj kranskoj
zajednici; uoiti pojavu irenja kranstva; upoznati
vanije injenice iz ivota prve Crkve; prepoznati i
protumaiti tekoe s kojima je ivjela prva Crkva;
prepoznati vanost progona i muenike krvi za
razvoj Crkve.
IX. CJELINA:
OVJEK SE OBRAA BOGU MOLITVOM I
PJESMOM
TEME
1. Kada i gdje se pojavljuje molitva
2. ivot i djelo apostola Petra
Kljuni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvene

geste, naini ovjekova obraanja Bogu, kranske
molitve.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je
molitva; uoiti da je molitva temeljni ljudski stav pred
Bogom; obrazloiti vanost osobne molitve tijekom
dana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste;
izrei vlastitu molitvu; objasniti to je praznovjerje.
Kljuni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolski

prvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati vanije
trenutke Petrova ivota; objasniti povezanost Petra i
papinske slube; navesti nekoliko vanijih biblijskih
mjesta u kojima se spominje Petar; uoiti dubinu
Petrove vjere; usvojiti i razumjeti znaenje rijei
apostolski prvak i rimski biskup; objasniti vanost
vjere u vlastitome ivotu.
2. Kranska molitva - oblici, naini i vrijeme

molitve
3. ivot apostola Pavla
Kljuni pojmovi: Oena, vrijeme i prostori molitve,

molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijska
godina.
Odgojno-obrazovna postignua: dublje razumjeti
molitvu Oena i prepoznati ju kao najpoznatiju
kransku molitvu; imenovati situacije kada je Isus
molio; nabrojiti neke vanije kranske molitve;
memorirati tekst jedne nove molitve po izboru;
prepoznati i usporediti razliite oblike i naine
molitve; imenovati prostore gdje je mogue moliti;
objasniti vanost molitve u odreenim vremenima
(dana, tjedna, liturgijske godine).
Kljuni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja,

kranske zajednice koje osniva Pavao, pogani,
poslanice.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati mjesto
nastanka prve kranske zajednice; opisati vanije
trenutke Pavlova ivota; nabrojiti nekoliko kranskih
zajednica koje je osnovao Pavao; uz pomo
zemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavao
boravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekoliko
Pavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovo
vrijeme; uoiti i vrjednovati novinu poruke koju
propovijeda Pavao; razvijati osjeaj odgovornosti za
irenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasniti
vanost svjedoenja istinoljubivosti i dosljednosti u
ivotu.
IZBORNE TEME
1. Vjerski ivot idova,

pripadnika drugih religija
muslimana
Kljuni pojmovi: subota u ivotu idova, petak u

ivotu muslimana, sinagoga, damija, glavni dogaaji
u vjerskom ivotu idova, muslimana, budista.
subote i petka u ivotu idova i muslimana; razumjeti
znaenje sinagoge i damije u ivotu idova i
muslimana; uoiti slinosti i razlike u nainima
slavljenja Boga u drugim monoteistikim religijama;
prepoznati vanost poznavanja, prihvaanja i
potivanja razliitosti; prepoznati i nabrojiti neke
vjerske obiaje pripadnika drugih religija.
VIII. CJELINA:
KRANI MEU NAMA: UZORI VJERE U
HRVATSKOME NARODU
TEME
1. Biti Kristov uenik - poziv i poslanje

Kljuni pojmovi: Kristov uenik, poziv, poslanje.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti ljepotu i
zahtjevnost kranskoga puta; prepoznati i usporediti
razliite ivotne pozive; uoiti i ispravno vrjednovati
vlastiti ivotni poziv; prepoznati vanost
istinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti u
vlastitome ivotu.
2. Biblija u filmu, knjievnosti ili likovnoj

umjetnosti
2. Uzori vjere u hrvatskom narodu
Kljuni pojmovi: poznata umjetnika djela nadahnuta

Biblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjievna
djela, kao to su npr.: Piet, Sikstinska kapela,
Posljednja veera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sina
razmetnoga, Judita, Mojsije).
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i prepoznati
neka umjetnika djela nadahnuta Biblijom;
prepoznati biblijske motive koje esto susreemo;
imenovati neke vanije autore umjetnikih djela
Kljuni pojmovi: svetost, svetac, blaenik, hrvatski

svetci i blaenici.
znaenje rijei svet, svetac i blaenik; nabrojiti
hrvatske svetce i blaenike; nabrojiti osnovne podatke
o ivotima nekih hrvatskih svetaca i blaenika;
prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstva
Bojega u njihovim ivotima; imenovati vanije
crkve/svetita posveene hrvatskih svetcima/
352
Katoliki vjeronauk
nadahnutih Biblijom; uoiti obilje umjetnikoga

bogatstva nadahnutoga Biblijom.
3. Dijelovi svijeta u kojima

kranstvo intenzivno iri
se
slobode; ispravno protumaiti povezanost slobode i

ljubavi; otkriti i protumaiti Isusov poziv na izgradnju
pravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudi
oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravno
vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji
pravednijega svijeta.
danas
Kljuni pojmovi: rairenost kranstva, misije,

evangelizacija.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove misije i evangelizacija; na zemljovidu
pokazati podruja na kojima je kranstvo raireno;
uoiti i objasniti novost koju donosi kranska vjera;
uoiti probleme i potekoe na koje nailaze
propovjednici Radosne vijesti; imenovati neke
vanije kranske misionare dananjice.
II. CJELINA:
IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ
NAROD U SLOBODU
TEME
1. Boji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u

slobodu
Kljuni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz preko
Crvenog mora, Knjiga Izlaska.
pojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalno
pronai tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditi
situaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakon
osloboenja; poznavati najvanije dogaaje/injenice
iz Mojsijeva ivota; opisati prijelaz preko Crvenog
mora; uoiti da je tijekom povijesti Bog izveo
udesne zahvate spasenja u Mojsijevu ivotu i u
ivotu Izraelaca; kratko protumaiti biblijske tekstove
koji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva;
prepoznati i imenovati situacije u kojima moemo
zarobiti sebe i druge oko sebe.
4. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme

kroz godinu, boini ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili
liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih
blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih
krana.

kroz godinu, uskrsni ciklus
protumaiti znaenje pojedinog blagdana ili
krana.
2. Boja ljubav i pomo - u pustinji hrani

svoj narod
Kljuni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice,
voda, pustinja.
Odgojno-obrazovna postignua: na zemljovidu
pronai Sinajski poluotok; nabrojiti potekoe na
koje su naili Izraelci u pustinji; opisati i objasniti
reakcije Izraelaca u pustinji; uoiti da se Bog brine za
svoj narod; protumaiti vanost i smisao pustinje u
vlastitome ivotu; u osobnome ivotu prepoznati
Boju prisutnost i vodstvo.
6. RAZRED
I. CJELINA:
3. Krivnja i oprost - Savez na Sinaju
IVJETI U MIRU I SLOBODI

TEME
Kljuni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta

(zapovijedi), zlatno tele, Koveg Saveza, Obeana
zemlja.
pojmove Sinajski savez, zlatno tele, Koveg Saveza i
Obeana zemlja; protumaiti vanost Deset savjeta
(zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije;
ispravno tumaiti i prihvaati vrjednote koje su
sadrane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacije
u kojima je vidljivo da ovjek sebi i danas stvara idole;
analizirajui biblijske tekstove otkriti kako je Bog
uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s
ovjekom; samostalno traenje i pronalaenje
biblijskih tekstova.
1. Suvremene situacije neslobode

Kljuni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeiti),
zarobljenost.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati situacije
slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoiti razlike
i slinosti izmeu vanjske i unutranje
neslobode/zarobljenosti; uoiti povezanost grijeha i
neslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost
u promicanju slobode; imenovati neke vanije osobe
koje se bore (koje su se borile) za slobodu ovjeka.
2. Sloboda izvire iz prave ljubavi

Kljuni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudska
odgovornost.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i ispravno
protumaiti neraskidivu povezanost odgovornosti i
353
Katoliki vjeronauk
odreuje datum slavljenja Uskrsa; uoiti i protumaiti
vanost zadae koju je uskrsnuli Isus dao uenicima.
III. CJELINA:
ISUS KRIST NA OSLOBODITELJ I SPASITELJ
TEME
IV. CJELINA:
1. ovjek izmeu enje za slobodom i

izazovom robovanja
CRKVA - NOVI BOJI NAROD

TEME
Kljuni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, enja

za slobodom.
Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i uoiti
razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg ropstva;
prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu
slobode i robovanja; uoiti i objasniti kranski nain
izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode; navesti
i ispravno protumaiti neke biblijske tekstove koji
govore o osloboenju srca.
1. Crkva - zajednica Isusovih uenika

Kljuni pojmovi: Crkva, Crkva - zajednica Isusovih
uenika, boansko i ljudsko lice Crkve, razliiti
darovi i slube.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je Crkva;
navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se
Crkva opisuje; objasniti razliku izmeu boanskog i
ljudskog lica Crkve; objasniti vanost uloge svakoga
kranina u Crkvi; prepoznati postojanje razliitih
darova i slubi u Crkvi; prepoznati vlastite darove
koje smo pozvani ugraditi u Crkvu; otkrivati nain na
koji moemo vlastite darove ugraivati u zajednicu.
2. Isusove rijei i djela (zakon novoga ivota,

Isusova udesa, Isusove prispodobe)
Kljuni pojmovi: Isus - osloboditelj i spasitelj, novi
Savez, Govor na gori, Isusova uda, prispodobe,
Kraljevstvo Boje.
pojmove Isus osloboditelj i spasitelj, novi Savez;
kraljevstvo Boje; usporediti Isusa i Mojsija; objasniti
slinosti i razlike izmeu staroga i novoga Zakona;
uoiti od ega nas Isus oslobaa; protumaiti poruku
i vanost Isusovih blaenstava; usporediti Isusova i
dananja blaenstva; uoiti i protumaiti radikalnost
Isusovih rijei i djela; nabrojiti nekoliko Isusovih uda
i te tekstove pronai u Bibliji; uoiti vanost vjere i
njezinu ulogu u prihvaanju uda; odrediti to su
prispodobe i nabrojiti neke; s pomou prispodoba
odrediti to je kraljevstvo Boje.
2. Pastiri Kristove Crkve

Kljuni pojmovi: sveti red, pastiri Crkve, upe,
(nad)biskupije.
pojmove sveti red, pastiri Crkve, (nad)biskupija;
nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge
(zadae); nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH);
smjestiti
vlastitu
upu
unutar
odreene
(nad)biskupije; objasniti tko je papa i koja je njegova
vanost za Katoliku crkvu.
3. Redovnici i redovnice u Crkvi

Kljuni pojmovi: poziv, redovnici, redovnice,
redovniki zavjeti, redovi.
pojmove poziv, redovi, redovnici i redovnice,
redovniki zavjeti; nabrojiti nekoliko osnovnih
redovnikih redova; opisati nain ivota i rada
redovnika; nabrojiti redovnike zavjete; uoiti
vanost redovnitva u ivotu Crkve; odrediti
povijesna razdoblja kada se javlja redovnitvo;
imenovati nekoliko utemeljitelja redovnikih redova.
3. Tajna Bojeg sluenja - Posljednja veera

Kljuni pojmovi: sluenje, zapovijed ljubavi,
posljednja veera, djela milosra.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati u emu se
sastoji Isusov primjer sluenja; uoiti radikalnost toga
sluenja; uoiti i protumaiti dalekosenost posljedica
Isusova primjera sluenja za cijelu povijest; navesti
Isusovu zapovijed ljubavi; nabrojiti nekoliko
duhovnih i tjelesnih djela milosra; otkriti da je
Isusov primjer temelj kranskoga ponaanja i ivota;
u vlastitome ivotu otkriti znakove Boje ljubavi i
blizine; pokazati spremnost za kransko djelovanje i
sluenje u vlastitome ivotnom okruju.
4. Vjernici laici u Crkvi

Kljuni pojmovi: vjernici laici, podruja djelovanja
laika, Ivan Merz, II. vatikanski sabor i vjernici laici.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su
vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga;
prepoznati mogunosti za djelovanje vjernika laika u
Crkvi; spoznati i imenovati vlastite talente; uoiti i
objasniti vanost II. vatikanskog sabora s obzirom na
angaman vjernika laika; ispravno vrjednovati primjer
laika Ivana Merza.
4. Ljubav koja oslobaa - muka, smrt i

uskrsnue
Kljuni pojmovi: muka, smrt, uskrsnue, kri.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti
dogaaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak;
otkriti i protumaiti jedinstvenost Isusova uskrsnua u
povijesti i njegovo znaenje za krane; objasniti zato
je Kristovo uskrsnue temelj kranske nade i
slobode; ispravno vrjednovati Kristov kri kao
sredite povijesti ovjeanstva; objasniti kako se
354
Katoliki vjeronauk
prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i
znakove susreta s Bogom i jednih s drugima; nabrojiti
i kratko opisati 7 sakramenata.
V. CJELINA:
CRKVA KROZ POVIJEST
TEME
1. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem

vijeku
2. Sakramenti kranske inicijacije

Kljuni pojmovi: kranska inicijacija, krtenje (krst),
potvrda, euharistija, pretvorba.
pojmove kranska inicijacija, krtenje, potvrda,
euharistija i pretvorba; nabrojiti i protumaiti
sakramente kranske inicijacije; opisati ukratko
kransku inicijaciju u prvim stoljeima; prepoznati
krst kao sakrament roenja za novi ivot i ulaska u
novi Boji narod; prepoznati potvrdu kao sakrament
u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga;
prepoznati euharistiju kao sredite i vrhunac
kranskoga ivota; nabrojiti drugo nazivlje za
euharistiju; razumjeti pojam pretvorbe; protumaiti
novost i snagu kranskoga ivota koji se dogaa u
sakramentima; objasniti vanost izgradnje svjesnijega i
odgovornijega odnosa prema sakramentima.
Kljuni pojmovi: Istoni raskol, obnova redovnitva i

prosjaki redovi, kriarski ratovi, inkvizicija.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati uzroke i
posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeu; uoiti
i obrazloiti dananje ekumenske pokuaje u
zbliavanju podijeljenih Crkava; prepoznati i objasniti
vanije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova
redovnitva, nastanak prosjakih redova, osnivanje
sveuilita, promicanje kulture i umjetnosti);
prepoznati i objasniti negativno djelovanje Crkve u
srednjem vijeku (kriarski ratovi, inkvizicija,
preveliko bogatstvo); kritiki i objektivno
protumaiti pozitivne i negativne uloge Crkve u
srednjem vijeku; prepoznati i shvatiti da je Crkva
zajednica ljudi koji takoer mogu grijeiti; uoiti
kako obnova Crkve poinje od osobnog obraenja
svakoga kranina ponaosob.
VII. CJELINA:
CRKVENI JEZICI I KULTURA
TEME
2. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve

Kljuni pojmovi: Martin Luther i reformacija,
protestantizam, Tridentski koncil, isusovci, misijski
pokret.
obrazloiti uzroke i posljedice reformacije i katolike
obnove; navesti glavne odrednice novoga
protestantskog nauka; otkriti i opisati znaenje
Tridentskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve;
uoiti i obrazloiti znaajnu ulogu isusovaca u
sveopoj obnovi Crkve; opisati misijski pokret; uoiti
potrebu stalnog obraenja i obnove Crkve i svih
njezinih lanova.
1. Crkvene zgrade
Kljuni pojmovi: crkve, kapele, crkveno graditeljstvo,
graditeljski stilovi kroz povijest, unutranjost crkve.
pojmove crkva, kapela, crkveno graditeljstvo; opisati
mjesta okupljanja prvih krana; prepoznati i
usporediti osnovne znaajke najvanijih stilova
crkvenog graditeljstva; navesti neke primjere
najpoznatijih crkava - predstavnica pojedinih stilova;
nabrojiti najvanije dijelove koje uoavamo u
crkvama (oltar, svetohranite, ambon, krstionica,
ispovjedaonica, slike...); prepoznati vanost i nain
uvanja sakralnih dobara.
3. Novo lice Crkve u XX. stoljeu

Kljuni pojmovi: socijalni nauk Crkve, Ivan XXIII.,
Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve, Ivan Pavao II.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
kako se Crkva sve vie otvara svijetu; uoiti i objasniti
vanost socijalnog nauka Crkve; prepoznati i
protumaiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva
ovjeka; uoiti i odrediti znaenje II. vatikanskog
sabora u novoj slici Crkve u svijetu; usvojiti i
razumjeti pojmove socijalni nauk Crkve, Drugi
vatikanski sabor, obnova Crkve; nabrojiti imena
nekoliko papa iz XX. stoljea.
2. Liturgijski predmeti, jezik i glazba

Kljuni pojmovi: misno ruho, Liturgijski predmeti;
liturgijske knjige, liturgijski jezik, liturgijska glazba.
imenovati dijelove misnog ruha; objasniti emu slue
odreeni liturgijski predmeti i knjige, imenovati ih;
navesti neke vrste liturgijskih pjevanja i sviranja;
imenovati liturgijske jezike; imenovati najstarije
hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe; uoiti i
protumaiti posebnosti liturgijske glazbe; otkriti
ljepotu duhovne glazbe.
VI. CJELINA:
3. Kranski simboli i kratice
SAKRAMENTI I KRANSKA INICIJACIJA

TEME
Kljuni pojmovi: kranski simboli i kratice, sveti

znakovi.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti, opisati i
objasniti znaenje vanijih kranskih simbola i
kratica; imenovati svete znakove i objasniti to se
njima izraava.
1. Sedam sakramenata - Kristovi darovi

Kljuni pojmovi: sakrament, 7 sakramenata.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati znaenje
znakova i simbola u ivotu; otkriti da su sakramenti
znakovi spasenja i milosnoga ivota s Bogom;
355
Katoliki vjeronauk
VIII. CJELINA:

MARIJA U CRKVI
TEME

krana.
1. Upoznajmo Mariju iz Evanelja

Kljuni pojmovi: Marija, Aneo Gospodnji, Marija u
Evanelju.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i interpretirati
biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk
1,26-38; Lk 2,1-19; Iv 19,25-27; Dj 1,12-14); izrei
naizust molitvu Aneo Gospodnji; uoiti Marijinu
slobodu i veliinu u prihvaanju Boje rijei.

krana.
2. Glavni Marijini blagdani i molitve

Kljuni pojmovi: Marijini blagdani i molitve, krunica,
marijanska svetita, Marija u likovnoj umjetnosti.
Odgojno-obrazovna
postignua:
nabrojiti
i
protumaiti glavne Marijine blagdane (Navjetenje,
Uznesenje, Roenje BDM, Bezgrjeno zaee);
nabrojiti marijanska svetita u hrvatskome narodu;
njegovati stav potovanja i povjerenja prema Mariji;
navesti neke marijanske pjesme i molitve; opisati i
protumaiti molitvu krunice.
7. RAZRED
IZBORNE TEME
I. CJELINA:
1. Rimski biskup
UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU

OSOBNOST
TEME
Kljuni pojmovi: papa, bazilika sv. Petra, Vatikan,

konklava.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti tko je papa
(koje uloge i zadae ima) i uvidjeti njegovu vanost za
djelovanje Katolike crkve; nabrojiti osnovne
podatke o bazilici sv. Petra i Vatikanu; usvojiti i
razumjeti pojam konklava; nabrojiti nekoliko vanijih
papa kroz povijest; imenovati sadanjega papu.
1. Svatko je od nas jedinstven i potreban

drugoga
Kljuni pojmovi: ovjek kao vrhunac stvaranja,
ovjek kao jedinstvena osoba, ovjek kao drutveno
bie.
obrazloiti da je svaki ovjek jedinstveno i
neponovljivo bie; prihvatiti sebe sa svim svojim
prednostima i nedostatcima; uoiti da je svaki ovjek
drutveno bie i nuno upuen na druge ljude;
prepoznati sebe i druge kao vrhunac Bojega
stvarateljskoga djela; doivjeti i ivjeti svoju slinost s
Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.
2. ivot redovnika/redovnica
Kljuni pojmovi: samostan, molitva, rad, redovi,
zavjeti.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti posebnosti
redovnikoga poziva i ivota redovnica/redovnica;
uoiti vanost molitve i rada u redovnikome ivotu;
uvidjeti osnovne razlike u nainu ivota i djelovanja
pojedinih redova; upoznati detaljnije ivot redovnika
koji djeluju na odreenome podruju.
2. Izazovi puberteta
Kljuni pojmovi: pubertet, tjelesni razvoj, duevni
razvoj, sukobi u pubertetu.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i odrediti
pubertet kao jednu od prijelaznih faza u ovjekovu
razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i
nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u
pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice
duevnog razvoja u pubertetu; uoiti i navesti neke
probleme s kojima se mladi najee susreu u
pubertetu; uoiti razloge zbog kojih dolazi do sukoba
i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim
autoritetima te navesti naine rjeavanja nastalih
sukoba.
3. Crkveno graditeljstvo
Kljuni pojmovi: stilovi gradnje, razlike izmeu
pojedinih stilova, katedrale i crkve pojedinog stila.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti stilove
gradnje crkva kroz povijest; objasniti osnovne razlike
izmeu pojedinih stilova; izdvojiti osnove znaajke
stila gradnje katedrale odreene biskupije ili upne
crkve; prepoznati vee i poznatije crkvene graevine
u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kria u
Ninu, pojedine katedrale) ili u Europi (Notre
Dame, katedrala u Milanu, Barceloni, Beu, bazilike
u Rimu); upoznati stil gradnje upne crkve/
katedrale u vlastitoj upi/biskupiji.
356
Katoliki vjeronauk
triju zapovijedi Dekaloga; obrazloiti na to nas
pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti
bogoslovne krjeposti i obrazloiti njihovu vanost za
ivot; otkriti i protumaiti smisao tovanja Bojeg
imena kroz razliite molitvene oblike; otkriti svetost
dana Gospodnjega i obrazloiti vanost redovitog
sudjelovanja krana na nedjeljnim euharistijskim
slavljima; nabrojiti i kritiki protumaiti najuestalije
naine krenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.
3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti

Kljuni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, ovjek je
slika Boja.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku
izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaku
potrebu za poistovjeivanjem; otkriti i kritiki
obrazloiti privid suvremenih idola koji se najee
nameu mladima danas; otkriti i imenovati prave i
istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti;
otkriti i prihvatiti Boga kao na najvei ideal.
4. Potovanje roditelja i starijih

Kljuni pojmovi: etvrta Boja zapovijed, obiteljsko
zajednitvo, roditeljski odgoj, dunosti djece, odnos
prema drugim autoritetima.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg etvrte Boje zapovijedi; navesti i obrazloiti
najee naine krenja etvrte Boje zapovijedi;
navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja;
prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu drutvenu
zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih
odgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloiti
vanost ispravnog odnosa prema roditeljima i
starijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosa
potovanja prema nastavnicima, nadreenima i
dravnim poglavarima.
4. Zamke suvremenih ovisnosti

Kljuni pojmovi: ovisnost, droga, puenje, alkohol.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i imenovati
opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najee upada
suvremena mlade; prepoznati i protumaiti razloge
zbog kojih mladi najee postaju ovisnici o drogi,
puenju i alkoholu; prepoznati loa druenja i
negativne drutvene utjecaje; shvatiti posljedice
ovisnikoga ponaanja; prihvatiti svoju slobodu kao
dar Boji da inimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo;
izgraivati osobni stav i vrsti znaaj prema napastima
suvremenih ovisnosti kod mladih.
II. CJELINA:
DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI
TEME
5. Svetost ljudskoga ivota

Kljuni pojmovi: peta Boja zapovijed, svetost ivota,
ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo.
opseg pete Boje zapovijedi; uoiti da je Bog jedini
gospodar svakoga ljudskoga ivota; otkriti i spoznati
svetost svakog ljudskog ivota od zaea do prirodne
smrti; kritiki protumaiti najuestalije povrede
ljudskog ivota (ubojstvo, pobaaj, eutanazija,
samoubojstvo, ugroavanje zdravlja, rat i naoruanje);
navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti
ljudskoga ivota; imenovati naine kako se moemo
zauzeti za svaki ljudski ivot, a osobito za
najugroenije.
1. Savjest - Boji glas u ovjeku

Kljuni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud
savjesti, odgoj savjesti.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti savjest kao
Boji glas u ovjeku koji nas potie da inimo dobro
i izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki ovjek ima pravo
ivjeti po svojoj savjesti; uoiti naine i potrebu
trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila
ispravno formirana; prepoznati i obrazloiti vanost
vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po
savjesti.
2. Boje zapovijedi - put u slobodu

Kljuni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska
prava.
Odgojno-obrazovna
postignua:
nabrojiti
i
protumaiti deset Bojih zapovijedi; otkriti zato nam
je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti
spoznaju da nas Boje zapovijedi oslobaaju i da ne
ugroavaju nau slobodu; uoiti da se sve zapovijedi
svode na ljubav prema Bogu i blinjemu; nastojati
ivjeti prema Bojim zapovijedima; usporediti
Dekalog i temeljna ljudska prava i uoiti njihovu
povezanost.
6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i brana

istoa
Kljuni pojmovi: spolnost, bludnost, brana ljubav,
predbrani spolni odnosi.
opseg este i devete Boje zapovijedi; odrediti
ovjeka kao jedinstvo due i tijela; obrazloiti u em
se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoiti da je
nae tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiki
protumaiti najuestalije zloporabe na podruju
ljudske spolnosti; uoiti i spoznati svetost braka i
obitelji koja se oituje u meusobnoj ljubavi i
vjernosti; kritiki protumaiti opasnosti brane
nevjere i rastave braka; uoiti vanost i vrijednost
predbrane i brane istoe.
3. Ljubav prema Bogu

Kljuni pojmovi: prva ploa Dekaloga, bogoslovne
krjeposti, naini krenja prvih triju zapovijedi, Dan
Gospodnji i zapovijedani blagdani.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati sadraj prvih
357
Katoliki vjeronauk
IV. CJELINA:
7. Potovanje tue imovine

Kljuni pojmovi: privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i
duhovna djela milosra, pohlepa, zavist.
opseg sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti i
obrazloiti pravo svakog ovjeka na privatno
vlasnitvo; imenovati i protumaiti razliite oblike
krae i povrede tuega vlasnitva; imenovati djela
milosra; prepoznati situacije u kojima je ovjek
pozvan initi djela milosra; uoiti i kritiki
obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti;
zauzimati se za jednostavnost i siromatvo srca.
PROROCI - BOJI GLASNICI

TEME
1. Proroci govore u Boje ime

Kljuni pojmovi: prorok, poslanje, Mojsije, proroci pisci, veliki i mali proroci.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti tko su
bili proroci u Starome zavjetu i kada se oni osobito
pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje
starozavjetnih proroka; uoiti i objasniti razliku
izmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti
zato je Mojsije najvei starozavjetni prorok;
imenovati nekoliko vanijih starozavjetnih proroka;
navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke
tekstove; posvijestiti da smo i mi danas svi pozvani
vriti proroku slubu; razlikovati prorotva od
proricanja.
8. Poziv na istinoljubivost
Kljuni pojmovi: istina, la, krivo svjedoenje,
ogovaranje, klevetanje.
opseg osme Boje zapovijedi; uoiti i protumaiti
vanost istine i istinoljubivosti u svakodnevnome
ivotu; posvijestiti da svaki ovjek ima pravo na
priopivanje istine; imenovati i protumaiti
najuestalije oblike povrede istine (la, krivo
svjedoenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje);
prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za
istinu; nastojati uvijek govoriti istinu.
2. Proroci - uvari Saveza

Kljuni pojmovi: Savez, proroci u Izraelu, proroci u
Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti osobito
poslanje proroka u uvanju Saveza s Bogom; objasniti
zbog ega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno
(Izrael) i Juno (Juda); imenovati proroke koji su
djelovali u Izraelu, i one u Judi; uoiti kako se proroci
bore za istou vjere, za vjernost Savezu, protiv
drutvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu
i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog
izgnanstva; navesti i kratko protumaiti neke izabrane
proroke tekstove; imenovati suvremene oblike
zarobljenosti i posvijestiti nae osobno proroko
poslanje danas.
III. CJELINA:
IDOVSKI NAROD I VJERA
TEME
1. Judaizam
Kljuni pojmovi: judaizam, ema Jisrael, abat,
obrezanje, idovski blagdani.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove
pojmove, razumjeti ih i koristiti ih; imenovati i
objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u
jednoga Boga; usporediti kranstvo i judaizam te
prepoznati najosnovnije poveznice meu njima;
imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog
naroda, osobito Petoknjije; opisati vjerniki ivot
idova; imenovati i kratko objasniti najvanije
idovske blagdane i uoiti njihovu povezanost s
kranskim blagdanima.
3. Glasnici nade i izbavljenja

Kljuni pojmovi: Perzijsko Carstvo, povratak u
domovinu, obnova Hrama, idovska dijaspora, Ivan
Krstitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati povijesno
stanje izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog
carstva i uspostave Perzijskoga carstva; odrediti ulogu
proroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u
domovinu; protumaiti vanost obnove i ponovne
izgradnje Hrama; objasniti to je to idovska dijaspora
nekada i danas; navesti glavne sadraje prorokog
navijetanja, osobito navjetaj dolaska Mesije; navesti
i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove;
definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjega
starozavjetnog proroka i Mesijina preteu; navesti
glavni sadraj Ivanova propovijedanja, tj. navjetaj
Mesije i poziv na obraenje; posvijestiti da smo svi
potrebni obraenja i da nas Bog nikada ne naputa.
2. Dijalog idova i krana

Kljuni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam,
deklaracija Nostra aetate.
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; navesti i objasniti
vanije odrednice koje ine zajedniku batinu
idova i krana; protumaiti vanost religijskoga
dijaloga sa idovima; imenovati i opisati tragine
posljedice antisemitizma, mrnje i progona idova;
kratko obrazloiti to II. vatikanski koncil govori o
odnosu i dijalogu krana sa idovima; posvijestiti
kako su idovi naa povlatena braa u vjeri.
4. Isus Krist - ispunjenje proroanstava

Kljuni pojmovi: protoevanelje, Mesija, Davidov
potomak, novi Savez.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati prvi
navjetaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijeha
prvih ljudi; obrazloiti tvrdnju da su se u Isusu Kristu
358
Katoliki vjeronauk
ispunila sva starozavjetna prorotva; otkriti i prihvatiti

Isusa Krista kao najveeg od svih proroka, Mesiju,
Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeni Savez s
Bogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoiti vanost
vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i
otkupiteljsko djelo.
protumaiti to je to iskonski ili istoni grijeh;

usporediti teke i lake grijehe i odrediti razliku meu
njima; imenovati i obrazloiti sedam glavnih grijeha;
prepoznati i obrazloiti povezanost grijeha i nae
slobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijeh
stvara osjeaj krivnje koje se moramo osloboditi;
uoiti da se grijehom ovjek udaljava od Boga;
navesti i obrazloiti posljedice grijeha u osobnom i
drutvenome ivotu.
V. CJELINA:
DA SVI BUDU JEDNO
TEME
2. Pomirenje s Bogom i s ljudima
1. Isusova elja i molitva za jedinstvom
Kljuni pojmovi: savreno i nesavreno kajanje,

odgovornost za vlastite ine, obraenje, sakrament
ispovijedi ili pomirenja, pokora.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost
priznanja grijeha i obraenja; razlikovati grijeh od
grjenika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjenika; spoznati
kako obraenje zapoinje vlastitim kajanjem za
grijehe; razlikovati savreno i nesavreno kajanje;
razvijati svijest odgovornosti za svoje loe postupke i
grijehe; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o ovjekovu pokajanju i
obraenju i Bojemu pratanju i milosru; otkriti
veliinu Bojeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi;
uoiti vanost pokore za vlastite grijehe; biti spreman
drugima opratati.
Kljuni pojmovi: jedna, sveta, katolika i apostolska

Crkva.
Odgojno-obrazovna
postignua:
primjereno
protumaiti tekst Isusove velikosveenike molitve za
jedinstvo svojih uenika; uoiti da je Isus elio jednu
Crkvu; obrazloiti znaenje etiriju oznaka Kristove
Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske
kriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos potovanja i
tolerancije prema drugim kranskim vjeroispovijestima; uvidjeti vanost molitve za jedinstvo svih
krana.
2. Krani na drugi nain

Kljuni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici,
protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaiti
posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i
navesti ono to nam je zajedniko; objasniti nastanak
grkokatolika i prepoznati mogunost jedinstva Crkve
u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne
postavke protestantskog nauka; imenovati vanije
protestantske Crkve; uvidjeti vanost odnosa
potovanja i tolerancije prema drugim kranskim
vjeroispovijestima.
VII. CJELINA:
TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U
VJENI IVOT
TEME
1. Pred tajnom smrti

Kljuni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja,
bolesniko pomazanje, besmrtnost due, vjera u
uskrsnue.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti zbog ega
ljudi vole ivot i zato se boje smrti; shvatiti da je smrt
prijelaz iz zemaljskoga ivota u vjeni ivot;
posvijestiti da je naa dua besmrtna; prepoznati i
obrazloiti kako ovjekova patnja ima smisla; opisati,
na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema
bolesnicima; probuditi nau brigu za bolesne;
obrazloiti smisao i znaenja sakramenta bolesnikoga
pomazanja; produbiti vjeru u vjeni ivot s Bogom.
3. Ekumenski pokret
Kljuni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret,
jedinstvo krana.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti poetak i
razvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati u
ekumenizmu jednu od najvanijih zadaa Crkve;
otkriti i prepoznati naine ekumenskoga zbliavanja
podijeljenih Crkava; navesti najvanije ekumenske
dogaaje; uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i
osobnog angamana; imenovati naine kako moemo
promicati jedinstvo krana u osobnome ivotu; moliti
se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.
2. O ivotu nakon smrti

Kljuni pojmovi: raj, pakao, istilite, posljednji sud,
uskrsnue tijela, ivot vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i kratko
protumaiti neke izabrane biblijske tekstove o ivotu
nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih
protumaiti; uoiti mogunost vjene propasti ako se
svjesno i slobodno odluimo protiv Boga; dublje
razumjeti mogunost ovjekova ienja pred Bogom
nakon smrti; prepoznati vanost i potrebu molitve za
sve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakon
smrti eka konani susret s Bogom i vjeni raj;
ispravno protumaiti povezanost naega ivljenja na
zemlji i vjenog ivota; naslutiti vanost kranske
vjere u Boje milosre i uskrsnue na vjeni ivot.
VI. CJELINA:
POTREBA POMIRENJA I OPROTENJA
TEME
1. Iskustvo krivnje i grijeha

Kljuni pojmovi: grijeh, istoni grijeh, glavni grijesi,
osobni grijeh, laki i teki grijesi.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to
grijeh; prepoznati da je svaki ovjek grjenik;
359
Katoliki vjeronauk
zahvalnost na daru prijateljstva; prepoznati i
obrazloiti kako je ovjek pozvan shvaati i ivjeti
svoju spolnost i seksualnost u slubi istinske ljubavi i
ivota; prepoznati i protumaiti vanost ljubavi kao
norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima;
uoiti vanost odgoja vlastite spolnosti; prepoznati i
navesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi;
zauzimati se za razvoj zajednitva, prijateljstva i
ljubavi.
3. ivimo u vjeri, nadi i ljubavi

Kljuni pojmovi: krjepost, bogoslovne krjeposti,
stoerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti.
kljune pojmove; obrazloiti to je krjepost i
krjepostan ivot; usporediti i uoiti razliku izmeu
stoernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti to je to
vjera i na to nas vjera poziva; odrediti u emu se
sastoji kranska nada; prepoznati ljubav kao temelj i
vrhunsko mjerilo kranskoga ivota; imenovati i
objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i
ljubavi; uoiti vanost i ljepotu krjeposnoga ivota.
3. Brak i celibat - oblici kranskoga ivota

Kljuni pojmovi: sakrament enidbe, brak, obitelj,
celibat, duhovno zvanje.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i protumaiti
vrjednote braka i brane ljubavi; navesti i objasniti
osnovna obiljeja kranskoga braka; odrediti bitne
dimenzije braka koje se oituju u meusobnoj ljubavi
i raanju djece; imenovati i kritiki protumaiti
potekoe suvremenoga braka; imenovati i protumaiti
vrijednost sveenikoga poziva i ivota u celibatu i
istoi; potovati osobni izbor svakoga ovjeka.
IZBORNE TEME

Kljuni pojmovi: blagdani, liturgijska vremena,
vrijeme kroz godinu.
protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih
vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.
II. CJELINA:
OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM
TEME

1. Svaki ovjek trai Boga
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i

Kljuni pojmovi: religioznost, religija, vjera,

praznovjerje, magija.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti da je
ovjek po svojoj naravi religiozno bie; navesti
razliku izmeu religioznosti, religije i vjere;
usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od
krivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaiti
najea kriva shvaanja Boga danas; izdvojiti i
objasniti opasnosti praznovjerje i magije; biti spreman
sueliti se s religioznim pitanjima u osobnom i
javnom ivotu.
8. RAZRED
I. CJELINA:
UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT
TEME
2. Ateizam i vjerska ravnodunost
1. Radost odrastanja
Kljuni pojmovi: ateizam, vjerska ravnodunost,

praktini ateizam.
Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati teorijski i
praktini ateizam; prepoznati i protumaiti
suvremene oblike ateizma koji pokuavaju istisnuti
Boga iz ivota; jasno iznositi svoje argumente o
ateizmu; uoiti i objasniti vanost kranskoga
svjedoenja nasuprot suvremenim oblicima ateizma;
usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju.
Kljuni pojmovi: adolescencija, mladenake krize,

zrelost.
Odgojno-obrazovna postignua: definirati vrijeme
adolescencije kao vano prijelazno razdoblje u
cjelovitome sazrijevanju ovjeka; obrazloiti vanost
skladnoga dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom,
intelektualnom, drutvenom i duhovnom pogledu;
imenovati i dublje shvatiti mladenake krize kao
normalni put razvoja i odrastanja; prihvatiti sebe i
druge ljude; spoznati vanost usklaivanja vlastitih
osjeaja s razumom; spoznati koliko je vaan utjecaj
Boje milosti u vlastitome dozrijevanju.
3. Traenje Boga u novim religioznim

pokretima
Kljuni pojmovi: sekta/sljedba, religiozni pokret,
reinkarnacija, yoga, New Age.
kljune pojmove; usporediti i navesti razliku izmeu
sekti i religioznih pokreta; navesti i opisati neke
kranske i nekranske sekte i religiozne pokrete;
imenovati razliite oblike religioznog ponaanja;
opisati neka vanija uenje u suvremenim religioznim
2. Prijateljstvo i ljubav
Kljuni pojmovi: prijateljstvo, ljudska spolnost,
ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vrijednost
prijateljstva; obrazloiti obiljeja pravoga prijateljstva;
razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti
360
Katoliki vjeronauk
je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati i
otkrivati Boju dobrotu koja nas poziva na miran,
ispunjen i sretan ivot na zemlji; postupno otkrivati da
su nam ivot i svijet darovani i da smo te darove
pozvani dalje svjedoiti u susretu s ljudima.
pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija,

okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne
odrednice New Agea; obrazloiti vanost izgradnje
osobnoga vjerskog svjetonazora i kranskoga
vjerskog nazora.
III. CJELINA:
IV. CJELINA:
TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU

BIBLIJE
TEME
KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U

HRVATA
TEME
1. Biblijska i dananja slika svijeta
1. Korijeni
prostoru
Kljuni pojmovi: Objava, postanak svijeta, Bog

Stvoritelj, evolucija.
Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati naravnu i
nadnaravnu objavu; kratko protumaiti znaenje
biblijskoga govora o stvaranju svijeta; navesti i kratko
protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju
svijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slike
svijeta; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja
izrei osjeaj divljenja i zahvalnosti za stvoreni svijet;
uoiti i obrazloiti ovjekovu odgovornost za
stvoreni svijet i njegovu izgradnju.
kranstva
na
hrvatskome
Kljuni pojmovi: kranstvo u Iliriku, kranski

muenici, Salona, Sirmij.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati poetke
kranstva na hrvatskim prostorima; imenovati i
objasniti veliinu i vrijednost kulturno-povijesnih
spomenika iz ranokranskog vremena; imenovati i
kratko opisati neke vanije kranske muenike na
naim prostorima; imenovati i ispravno vrjednovati
vrline svetih kranskih muenika.
2. Pokrtenje Hrvata i ulazak u zajednicu

kranskih naroda
2. ovjek je slika Boja

Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, ovjek slika Boja,
dostojanstvo ovjeka, jednakost mukarca i ene.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti
izabrane biblijske tekstove o stvaranju ovjeka;
objasniti znaenje i poruku biblijskoga govora o
stvaranju ovjeka; uoiti zato je ovjek kruna
Bojega stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvo
ovjeka kao slike Boje; obrazloiti razliitost i
jednakost dostojanstva mukarca i ene; razliitim
oblicima stvaralakog izraavanja izraziti zahvalnost i
radost na darovanome ivotu.
Kljuni pojmovi: Vieslavova krstionica, knez

Branimir, papa Ivan VIII., sv. iril i Metod,
glagoljica, glagoljski spomenici.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti postupnost
pokrtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljea; opisati ulogu
kneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrtavanju
Hrvata; jasno izraziti stav potovanja prema
najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog
naroda; ispravno vrjednovati ulogu kranske vjere
koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju
samostalnosti hrvatske drave; povezati poetke
pismenosti u Hrvata s Crkvom; opisati vanost
glagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluju;
obrazloiti vanost i znaaj narodnog jezika u liturgiji;
imenovati naine kako trebamo uvati i promicati
hrvatsku kulturnu batinu.
3. Grijeh kao zloporaba slobode

Kljuni pojmovi: sloboda kao dar, istoni grijeh,
oholost, zavist, bratoubojstvo.
izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i
prvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaiti
povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode;
prepoznati i objasniti oholost i zavist kao glavne
izvore ovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protiv
ovjeka ujedno i grijeh protiv Boga; uoiti i
obrazloiti vanost krjeposti poniznosti; konkretnim
gestama pokazivati ljubav prema blinjemu.
3. Drutveni i vjerski ivot Hrvata u srednjem

vijeku
Kljuni
pojmovi:
Zvonimirova
zavjernica,
bratovtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve,
predzie kranstva.
kljune pojmove; kratko opisati glavne odrednice
drutvenoga i vjerskoga ivota Hrvata u srednjem
vijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve;
imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne
hrvatske biskupije kao sredita crkvenoga,
drutvenoga i kulturnoga ivota; prepoznati i objasniti
ulogu Crkve u obrani kranstva na hrvatskim
prostorima; objasniti zato se hrvatski narod smatra
predziem kranstva.
4. Boja dobrota i ljubav prema grjenicima

Kljuni pojmovi: potop, Savez s Noom, kula
Babilonska.
izabrane biblijske tekstove o opem potopu i
Babilonskoj kuli; objasniti znaenje i poruku
biblijskoga govora o opem potopu; protumaiti
znaenje Bojeg saveza s Noom; protumaiti znaenje
i poruku o gradnji Babilonske kule; na temelju
biblijskih tekstova uoiti i ispravno protumaiti kako
361
Katoliki vjeronauk
V. CJELINA:
4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog

kolstva, kulture i znanosti
U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA

BOGA
TEME
Kljuni pojmovi: benediktinske kole, doprinos

biskupa i sveenika, doprinos redovnika, hrvatski
narodni preporod.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati ulogu
benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju
hrvatskoga kolstva; imenovati te kratko opisati neke
zaslune pojedince u Crkvi u izgradnji naeg naroda na
duhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i
politikom podruju ivota (A. Kaoti, R. Bokovi,
A. Kai-Mioi, B. Kai, J. J. Strossmayer); navesti i
kratko opisati nekoliko znaajnijih redovnikih
zajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznati
ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme
hrvatskoga narodnog preporoda; ispravno vrjednovati
doprinos Crkve u razvoju kolstva, kulture i znanosti;
navesti naine kako mi moemo aktivno sudjelovati u
razvoju i napretku naeg drutva danas.
1. Proao je zemljom inei dobro

Kljuni pojmovi: Isusovo propovijedanje, Isusov
odnos prema ljudima, Isusov odnos prema
grjenicima i najpotrebnijima, Isusov odnos prema
Zakonu.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati temeljne
sadraje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasniti
Isusov stav bezuvjetnog prihvaanja svih ljudi,
osobito djece, ena, grjenika i najpotrebnijih; kratko
protumaiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji
govore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaiti
Isusov odnos prema Zakonu; uoiti i protumaiti
vanost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u
odnosu prema Isusu i njegovoj poruci; ispravno
vrjednovati vanost osobnog stava vjere; iznijeti
argumente o potrebi prihvaanja, potovanja i
uvaavanja svakog ovjeka po uzoru na Isusa Krista.
5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova

i pora
2. Ljubio nas je do kraja
Kljuni pojmovi: Hrvatski katoliki pokret, Ivan

Merz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati
drutveno-politike prilike XIX. i XX. stoljea i
ulogu Hrvatskog katolikog pokreta (I. Merz); navesti
i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme
bezbonih totalitaristikih sustava (nacizam i
komunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. Alojzija
Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II.
svjetskog rata; uoiti potrebu te navesti naine kako
se valja boriti protiv svakog oblika jednoumlja; uoiti
vanost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i
meusobnog potovanja; jasno izrei to moemo
nauiti i primijeniti u vlastitome ivotu od velikih
hrvatskih svetaca i muenika.
Kljuni pojmovi: Posljednja veera, Isusova muka,

smrt i uskrsnue.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti otajstvo
Isusove muke, smrti i uskrsnua; postupno otkrivati
smisao Isusova potpunog predanja radi ovjeka i
njegova spasenja; prepoznati povezanost rtve i
ljubavi; obrazloiti Isusovo uskrsnue kao pobjedu
ivota nad smru; posvijestiti da je Uskrsnuli Krist
prisutan i danas meu nama; uoiti i protumaiti
potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnue i
vjeni ivot.
3. Tko je Isus Krist?

Kljuni pojmovi: Pravi Bog, pravi ovjek, Uitelj,
Spasitelj, Otkupitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati u Isusu
Kristu pravoga Boga i pravoga ovjeka; uoiti i
protumaiti potrebu stalnog produbljivanja i
proiivanja vlastite slike o Isusu; uoiti potrebu
izgradnje dosljednoga ivota u skladu s vjerom u Isusa
Krista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu prema
Isusu Kristu.
6. Katolika crkva u Hrvata danas

Kljuni pojmovi: Domovinski rat i samostalnost
Hrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II. i
Hrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati
stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske
agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati
ulogu Crkve u brizi za svoje lanove u domovini i
inozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizaciju
u Hrvatskoj i BiH danas; protumaiti ulogu pape
Ivana Pavla II. u odnosu prema hrvatskomu narodu i
Crkvi u Hrvata; jasno iznijeti tvrdnje o potrebi i
vanosti djelatne uloge i poslanja u drutvu i u Crkvi;
navesti razliite oblike zajednitva izmeu iseljene i
domovinske Hrvatske.
VI. CJELINA:
POTVRDA - SNAGA KRANSKOGA
POSLANJA
TEME
1. U potvrdi primamo Duha Svetoga

Kljuni pojmovi: potvrda krtenja, sedam darova
Duha Svetoga, kranska zrelost, sakrament potvrde.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti da po
sakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru koju
smo primili na krtenju; protumaiti sakrament
potvrde kao dar Duha Svetoga; prepoznati tko je Duh
Sveti u naem ivotu; nabrojiti darove Duha Svetoga;
362
Katoliki vjeronauk
protumaiti njihovo znaenje za zrelo i odgovorno

ivljenje kranske vjere; objasniti vanost dobre
priprave za primanje sakramenta potvrde; opisati
obred i uinke sakramenta potvrde; navesti i objasniti
prava i obveze koje ima svaki punopravni lan Crkve.
3. Sudjelovanje u ivotu upne zajednice

Kljuni pojmovi: zajednica, upna zajednica, vjerski
ivot u upi, moje mjesto u upnoj zajednici.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to
upa i koje su bitne odrednice koje ine jednu upnu
zajednicu; prepoznati i imenovati vanije oblike
vjerskog ivota u jednoj upi; navesti mogunosti
djelovanja krana u upnim zajednicama; otkrivati i
imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaman
u ivotu i radu upne zajednice; navesti naine kako
moemo aktivno sudjelovati u ivotu svoje upne
zajednice.
2. Duh Boji u Svetom pismu

Kljuni pojmovi: Duh Boji, boanska snaga, pomazanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i kratko
opisati djelovanje Duha Bojega u Starome zavjetu;
prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u
Isusovu ivotu; kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i
Novom zavjetu; navesti simbole i nazive za Duha
Svetoga i njihovo znaenje; otvoriti se djelovanju i
poticajima Duha Svetoga.
4. Suodgovornost
drutvu
za
pravedan
ivot
Kljuni pojmovi: ljudska prava, drutvena pravda,

oblici drutvene nepravde, kranska pravda i ljubav.
Odgojno-obrazovna postignua: ispravno povezati
ravnopravnost i dostojanstvo ovjeka s temeljnim
ljudskim pravima; navesti razliite oblike
suodgovornog angamana za pravedan i miran suivot
u uoj i iroj ivotnoj sredini; prepoznati i opisati
razliite oblike drutvene nepravde i uoiti njezine
korijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za
sudjelovanje u razliitim oblicima angamana za
pravedan i miran suivot u drutvu.
3. Duh Sveti u Crkvi

Kljuni pojmovi: Duh Sveti kao dua Crkve, Duh
Sveti vodi Crkvu, Duh Sveti u ivotu kranskih
svjedoka, plodovi Duha Svetoga.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti Duha
Svetoga kao duu Crkve; kratko protumaiti izabrane
novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u
prvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetoga
u Crkvi, u ivotu svetaca i meu ljudima u svijetu;
prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u
ivotu Crkve; pronai i navesti tragove Duha Svetoga
u vlastitome ivotu; imenovati naine kako moemo
ivjeti i svjedoiti kransku vjeru te s Bogom
sustvarati bolji svijet.
IZBORNE TEME

Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i
VII. CJELINA:
BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU
TEME
1. Izbor ivotnoga poziva

Kljuni pojmovi: ivotno zvanje ili zanimanje, ivotni
poziv, vanost osobnog izbora, sluanje savjeta.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je
ivotno zvanje ili zanimanje, a to ivotni poziv; jasno
iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao
kriterije pri izboru ivotnog poziva; uoiti vanost
traenja i uvaavanja savjeta pri izboru ivotnoga
zvanja; uoiti i obrazloiti odgovornost u izboru
ivotnoga zvanja.

Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i
2. Rad i slobodno vrijeme

Kljuni pojmovi: ovjek je bie rada, potreba za radom,
pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje i
vrijednost rada za ljudski ivot; navesti posljedice koje
proizlaze iz razliitih odnosa prema radu; obrazloiti
potrebu za radom i pravo svakog ovjeka na rad;
kratko objasniti i ispravno vrjednovati kransko
shvaanje rada; obrazloiti znaenje i vrijednost
slobodnog vremena u ljudskom ivotu; uoiti i
protumaiti potrebu kvalitetnoga i kreativnoga
koritenja slobodnog vremena.
363
SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I

PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU
STRANI I KLASINI JEZICI

akademik Mislav Jei, koordinator
GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc.

Nevio eti, Mario Roga, prof., Nenad Markovi, prof.,
Vinko Filipovi, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.
Vini Raki, Boka Milanovi Litre, u. raz. nast., Zdenka
ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uiteljica, Ljerka
Slaviek
ENGLESKI JEZIK
Marija Andraka, prof., Ninoka Truck Biljan, prof.,
Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., Milica
Bili tefan, prof.
UVODNI DIO:
TEKST PRIPREMILI
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
Ruica Ambru Ki, prof., mr. sc. Dijana Garai, Darko
Tot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. u., Maja Zrni,
prof., Dubravka ubi, prof. def., mr. sc. Majda Fajdeti,
Jadranka Otarevi, prof., Nevenka Lonari Jelai, prof.
NJEMAKI JEZIK
doc. dr. sc. Ana Petravi, Gordana Matolek Veseli, prof.,
Dinka tiglmayer, prof., Ankica Crkveni, prof.,
Ninoka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,
Ruica Herdelja, prof.
FRANCUSKI JEZIK
prof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,
Dubravka Skenderovi-Kele, prof., Jadranka Strabi,
prof.
DEFEKTOLOGIJA
mr. sc. Vini Raki, dr. sc. Ljiljana Igri, dr. sc. Zrinjka
Stani, mr. sc. Snjeana Sekuak-Galeev, mr. sc. Majda
Fajdeti, Robert Cimperman, prof., eljka Butorac, prof.,
Zora Jovi, prof., Tatjana Landsman, prof., ana Paradik
TALJANSKI JEZIK
prof. dr. sc. Nives Sironi Bonefai, Mirjana Markovi
Marinkovi, prof., Maja Simonovi, prof.
KOLSKE KNJINICE
prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, mr. sc. Dinka Kovaevi,
Biserka unji, prof., Sonja Toi-Grla, prof., Zdenka
Bili, prof., Ingrid Poljani, prof.
LATINSKI I GRKI JEZIK

Anelka Dukat, prof., Dubravka Matkovi, prof., Zdravka
Martini-Jeri, prof., Kornelija Pavi, prof.
TEKST OBLIKOVALI I UREDILI

doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
POVIJEST
akademik Tomislav Raukar, Ivan Duki, prof., Lidija
Vranar, prof., Franjo iak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,
Vedrana Doku, prof., Renate Ob den Camp, prof., Karlo
Lisica, prof., Mirjana ura, prof., Zvonko Ivankovi,
prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,
prof.
RAZREDNA NASTAVA:
akademik Sibe Mardei, akademik Mislav Jei, Vesna
Bobinski, u. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, ura
Kului, dipl. uiteljica, Petar Mladini, prof., Ljiljana
Klinger, dipl. uiteljica, Mirjana Suevi, u. raz. nast.,
Ladislava Bunjaki, prof., Vesna Budinski, dipl. uiteljica,
Biljana Petljak, dipl. uiteljica, mr. sc. Snjeana Dobrota,
mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof.,
Silvana Galinovi, dipl. def., Sanja upa, dipl. uiteljica,
Gordana Cura Depolo, dipl. uiteljica, Anelka Salopek,
dipl. uiteljica, Marina Dikovi, dipl. uiteljica
GEOGRAFIJA
mr. sc. Dragica Husanovi-Pejnovi, prof. dr. sc. Miljenko
Lapaine, Vesna Mili, dipl. geograf, Zdenka ukelj, prof.,
Anica Fumi, prof., Jela Mogu, prof., Zoran Ljubi, prof.,
Ana Vodvarka, prof., Ana imundi, prof., Jadranka
Vukani, prof.
PREDMETNA NASTAVA:
MATEMATIKA
akademik Sibe Mardei, Petar Mladini, prof., Miroslav
Klai, prof., Ladislava Bunjaki, prof., Marija Rako, prof.,
Davorka kare, prof., Danijela Rui-Mrak, prof., Branko
Gole, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuli, prof.
HRVATSKI JEZIK
doc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.
sc. Lucija Puljak, Nada Babi, prof., Boica Jelakovi,
prof., Marina Sabolovi, prof., Marijana ei, prof.,
Dubravka Rovinanac, prof., Anelka Rihtari, prof.,
Marija Balievi, prof., Jele Sren, prof., Vesna Novak,
prof., Marica Ledi, prof.
365

FIZIKA
akademik Stanko Popovi, mr. sc. Branka Miloti,
Anelka Jalui, prof., Sonja Prelovek Pero, prof., Franjo
Marec, prof., eljko Jakopovi, prof., Mladen Klai,
prof., Ivan o, prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja Kodri,
prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof.
GLAZBENA KULTURA
dr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeana Dobrota, Pepa
kori, prof., Ruica Ambru-Ki, prof., Iata Kocman,
prof., Danica Gospodari, prof., Jasna ulenti Begi,
prof., Josip Burjan, prof., Tomislav Seletkovi, prof.,
Snjeana urinski, prof.
KEMIJA
prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Juda,
Marina Leuti, prof., Petar Vrkljan, prof., Mihaela
Vrbnjak, prof., ura Kocijan, prof., Slavica Iljki, prof.,
Branka Vukovi, prof., Vedrana Bebi, prof., Ivka ai,
prof., Mirjana Mati, prof.
LIKOVNA KULTURA
Emil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof.,
Dubravko Lepej, prof., Mirjana Tomaevi-Danevi,
prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hirl, prof., Mira Boro,
prof., Katja Peri, prof., Dragana Pali, prof.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
doc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kreimir Plea, mr. sc.
Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar,
prof., Josip Arefijev, prof., Mario Kea, prof., Ivana
Putarek, prof., Darinka imuni, prof., Dubravka Skaej,
prof., Karmela Nikoli Prkain, prof., Stipe BoinoviMaor, prof.
BIOLOGIJA I PRIRODA
doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija Rosandi, doc.
dr. sc. Ines Radanovi, dr. sc. Edita Bori, mr. sc. Diana
Garai, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Nit, prof.,
Zdravko Furlan, prof., Stanislav Leniek, prof., Danica
Sinoi, prof., Jasna Toneti, prof., Boko Dumani,
prof., Zvonimir Mali, prof., Tanja Dunaj, prof., Rua
Bule, prof.
VJERONAUK
dr. sc. Ante Pavlovi, prof. dr. sc. Ruica Razum, dr. sc.
Josip Jaki, mr. sc. Josip Peri, mr. sc. Anton Perani, doc.
dr. sc. Ivica Pain, Dalibor Adi, prof., Zvonka Matoic,
prof. def., Marica Matei, prof. def., Sandra Zavrki,
prof., Vladimir otari, prof., Martina Filipovi, prof.,
Martina Rapoli, prof., Tanja Kneevi, prof., Ruica
Male, prof., Davor amadan, prof., Marija Jovanovi,
prof., Marina Vuki, prof., Anelka ajkovac, prof.
INFORMATIKA
akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fredi
Glavan, prof., Magdalena Babi, dipl. ing.,Vladimir Bank,
prof., Zlatko Bagari, prof., Ivan Neki, prof., Sanja
Prodanovi Trlin, prof., Marija Vrdoljak Ivkovi prof.,
Nikolina Bubica, prof.
TEHNIKA KULTURA
mr. sc. Luka Majeti, prof. dr. sc. Igor ati, mr. sc. Mile
Krekovi, arko Bonjak, prof., Milan Utkovi, prof.,
Sanja Kovaevi, prof., Ankica Gudelj, prof., imo
Vukasovi, prof., Anita Jakac, prof., Sonja Prevolek
Pero, prof., Nada Tica, prof., Vladimira Milakovi, prof.,
Ksenija Perii, prof.
366

Nastavni Plan I Program Za OS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastavni Plan I Program Za OS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nastavni

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

CIP - Katalogizacija u publikaciji

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25

prof. dr. sc. Dragan Primorac

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU

2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I

Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su:

Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na

Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavlja

Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje

Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i ne

Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice su

Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanje

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,

Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju i

4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNOOBRAZOVNOGA I NASTAVNOG

upuivanje na samostalno uenje kod kue,

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izbor

Izvannastavne aktivnosti obino su povezane s

Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni

Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti

Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira za

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje se

kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira

8. RAD S DAROVITIM UENICIMA

Izvanuionika nastava je oblik nastave koji

Mogunosti obogaivanja programa za darovitoga

kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki

Akceleracija je oblik nastave kojim se ueniku

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenost

Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenja

Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika

9. RAD S UENICIMA S POSEBNIM

Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih

Prema novim terminologijskim odreenjima uenici s

U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama u

Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenja

Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih

10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE

U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitom

Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba za

Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna

Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojnoobrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj

Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi s

Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenje

Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole

Nastavni plan i program za osnovnu kolu

uspostavljaju i razvijaju sustav informatike i