Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik SAP2000 PDF
Prirucnik SAP2000 PDF
11
Uvod u SAP
Uvod u SAP
Sadraj:
Uvod u SAP ............................................................................................................................................... 3
Uvodni koraci ............................................................................................................................................ 3
Koordinatni sistemi ................................................................................................................................... 4
Globalni koordinatni sistem .................................................................................................................. 4
Lokalni koordinatni sistem .................................................................................................................... 5
Pozitivni smerovi unutranjih sila za linijski element ............................................................................... 6
PRIMER 1 (Reetkasti most) .................................................................................................................... 7
Definisanje geometrije........................................................................................................................... 7
Definisanje profila ............................................................................................................................... 10
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 12
Proraun modela .................................................................................................................................. 13
Obrada rezultata................................................................................................................................... 14
PRIMER 2 (Ram u ravni) ........................................................................................................................ 15
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 16
Definisanje profila ............................................................................................................................... 18
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 19
Proraun modela .................................................................................................................................. 21
Obrada rezultata................................................................................................................................... 21
PRIMER 3 (Greda sa prepustima) ........................................................................................................... 23
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 23
Definisanje profila ............................................................................................................................... 25
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 25
Proraun modela .................................................................................................................................. 26
Obrada rezultata................................................................................................................................... 26
PRIMER 4 (Ram) .................................................................................................................................... 27
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 27
Definisanje profila ............................................................................................................................... 29
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 31
Proraun modela .................................................................................................................................. 32
Obrada rezultata................................................................................................................................... 33
PRIMER 5 (Reetka) ............................................................................................................................... 34
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 35
Definisanje profila ............................................................................................................................... 37
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 39
Proraun modela .................................................................................................................................. 40
Obrada rezultata................................................................................................................................... 41
PRIMER 6 (Greda dva puta statiki neodreena) ................................................................................... 42
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 42
Definisanje profila ............................................................................................................................... 44
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 44
Proraun modela .................................................................................................................................. 45
Obrada rezultata................................................................................................................................... 45
PRIMER 7 (Kolenasta greda) .................................................................................................................. 47
Definisanje geometrije......................................................................................................................... 47
Definisanje profila ............................................................................................................................... 49
Definisanje optereenja ....................................................................................................................... 50
Proraun modela .................................................................................................................................. 51
Obrada rezultata................................................................................................................................... 51
Uvod u SAP
Uvod u SAP
SAP2000 je program za statiki proraun konstrukcija u graevini. Trenutno (2010. godina) u upotrebi
je SAP2000 v14.2. U ovom uputstvu koristie se SAP v6.11 zbog studenata koji imaju tu verziju, a naknadno e
biti prikazano ta je promenjeno. SAP ima tradiciju od preko 30 godina, sa veoma sofisticiranim i inovativnim
korisnikim interfejsom, veoma razvijenim alatom za analizu i dizajniranje konstrukcija.
Ovaj inovativni interfejs omoguava da se kreiraju statiki modeli brzo kao to su korak po korak
velike analize deformacija, viestruka P-Delta analiza, sopstvena i Ritz-ova analiza, analiza kablovima, samo
pritisak i samo zatezanje analiza (kod reetkastih nosaa), analiza izvijanja, analiza udara, brza nelinearna
analiza za dampere, itd... Podrava plastinost, metode gde je ukljuena energija i segmentalnu analizu
konstrukcija.
Konstruktori mostova mogu da koriste ablone u okviru SAP-a da generiu konstrukciju mosta i
automatizovano pokretno optereenje na mostu, etapno graenje, velike deformacije u kablovima.
SAP2000 je za svakog, za svaki projekat (od proste 2D analize u ravni do velikih i kompleksnih 3D
nelinearnih dinamikih prorauna) i odgovor za svaku konstrukciju.
Uvodni koraci
Kada se pokrene aplikacija svaki put se pojavljuje napomena u obliku Tips of the Day. Ako elite da
vam se vie ne pojavljuje, pritisnite Show Tips at Startup i dugme OK.
Prvo to treba da uradite kada poinjete sa korienjem programa je da promenite jedinice u donjem
desnom uglu. Po default-u u SAP2000 jedinice su Kip-in. Za nau analizu su potrebne KN-m:
Koordinatni sistemi
Novi model (File - New Model...) sa kojim formirate mreu koja vam omoguava
formiranje sistema
Preko Template-a (File-New Model from Template...) koji vam daje mogunost
formiranje estih konstrukcija, kao to su kontinualni nosai, ramovi u ravni, itd.
Ovim uputstvom emo kombinovati ova dva naina. Takoe baviemo se iskljuivo linijskim
elementima.
Formiranje modela i u jednom i u drugom sluaju zasniva se na mrei koja se postavlja pre crtanja.
Kada je u pitanju novi model sami kreirate mreu, dok kod template-a mrea se automatski generie zavisno od
modela.
Dimenzionisanje, crtanje modela
koordinatnim sistemima.
Koordinatni sistemi
Svaka struktura moe da koristi vie koordinatnih sistema da bi opisala lokaciju taaka i pravac
optereenja, pomeranja unutranjih sila i napona. Razumevanje ovih razliitih koordinatnih sistema je krucijalno
da biste mogli pravilno da definiete model i da interpretirate rezultate.
Koordinatni sistemi se koriste da lociraju razliite delove modela i da definiu pravac optereenja,
pomeranja unutranjih sila i napona.
Svi koordinatni sistemi u modelu se definiu u odnosu na jedini globalni X-Y-Z koordinatni sistem.
Svaki deo modela (vor, element ili oslonac) imaju svoj sopstveni lokalni 1-2-3 koordinatni sistem. U dodatku
moete da kreirate alternativni koordinatni sistem da biste definisali lokaciju i pravac, ali se ne preporuuje. Svi
koordinatni sistemi su u tri dimenzije, pravougaoni i za svaki vai pravilo desne ruke.
Koordinatni sistemi
SAP2000 uvek smatra da je Z osa vertikalna osa, sa +Z u pravcu na gore. Lokalni koordinatni sistemi
vorova, elemenata i optereenja izazvana ubrzanjem tla su definisani u odnosu na ovaj pravac na gore.
Optereenje u odnosu na sopstvenu teinu uvek je u pravcu na dole, tj. u pravcu Z.
X Y ravan je horizontalna. Primarni horizontalni pravac je +X. Uglovi u horizontalnoj ravni se mere
od pozitivne polovine X ose, sa pozitivnim uglovima u suprotnom pravcu u odnosu na kazaljku na satu, kada se
gleda odozgo na X i Y ravan.
Definisanje geometrije:
Pritisnite na File / New Model from Template...
U novom prozoru izaberite reetku sa kosim
dijagonalama (Sloped Truss) u levom donjem uglu.
Promenite broj polja (Number of Bays) sa 3 na 5.
Visina reetke (Height of Truss) ostae 3 m i duina
polja (Truss Bay Length) ostae 3 m. Pritisnite dugme
OK.
Nakon toga, pojavie se model mosta sa 5 polja. Program automatski postavlja na levom prozoru 3-D
prikaz, a na desnom prozoru prikaz u ravni X-Z na koti Y = 0.
Poto postoji samo jedna bona strana mosta, naredni korak je formiranje druge strane mosta.
Na novom panelu pritisnite na all (druga ikona sa leve strane) ili Ctrl+A
da bi selektovali sve tapove i vorove. Sada su svi elementi isprekidani, to znai
da su selektovani. Preko komande Edit / Replicate... ili Ctrl+R kreiramo drugu
stranu mosta.
Replicate komanda je analogna komandi Copy, razlika je u tome to
objekti koji se kopiraju imaju iste karakteristike, ali razliita imena.
Kada postoje obe strane mosta, treba formirati gornji i donji deo mosta. Da bi to mogli da uradimo,
moramo da namestimo pogled tamo gde elimo da konstruiemo elemente. U naem sluaju to e biti na visini
mosta, tj. na koti Z = 3. Promeniemo 3-D pogled sa pogledom na koti Z = 3. Pritisnite na View / Set 2D
View... U novom prozoru izaberite odgovarajuu ravan i kotu.
Moramo i da ubacimo mrenu liniju gde bi mogli da crtamo elemente. Izaberite Draw / Edit Grid... i u
novom dijalogu za Direction izaberite Y, ukucajte 4 na mestu Y Location i pritisnite na Add Grid Line i zatim
na OK.
Formirali smo mreu i sada moemo da dodamo elemente na visini mosta i u podnoju mosta. Formiraemo je
korienjem komande Draw / Quick Draw Frame Element ili pritiskom na
Kada je aktivna komanda da bi ste formirali element pritisnite izmeu vorova u Y pravcu tako da dobijete isto
kao na sledeoj slici:
Isto emo ponoviti za podnoje mosta samo treba da pogled bude u podnoju, tj. ka koti Z = 0. Trenutno
je na levom prozoru na koti Z = 3, to pie u levom gornjem uglu prozora.
1. Izaberite View / Set 2D View...
2. Promenite sa kote 3 na kotu 0.
3. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element
4. Izmeu svakog vora u Y pravcu napravite
elemente kao na slici sa desne strane
Sada smo zavrili sa konstrukcijom mosta i moemo da pogledamo kako most izgleda u 3-D.
1. Izaberite View / Set 3D View...
2. U novom dijalogu pritisnite u odeljku za Fast View
na dugme 3-d
Definisanje profila
Kako smo formirali geometriju mosta treba da izaberemo kakvi e biti popreni preseci svih elemenata
koje smo formirali. Staviemo da dijagonale i gornji pojas budu jednog profila, a donji pojas bude drugog
profila.
Prvo treba da uitamo profile koje emo da koristimo. Koristiemo bazu podataka profila koja ve
postoji u okviru SAP-a. Postoji mogunost i sami da napravimo profile koji su nam potrebni.
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U delu za Click to izaberite Import Double Angle
3. U novom prozoru izaberite Section.pro i pritisnite na Open
4. Naite 2L5X5X3/4-3/8 i pritisnite na OK
U zadnjem prozoru vidite da su spojena dva profila. Plave ose predstavljaju lokalne koordinatne ose
koje se formiraju za svaki element i uglavnom su teitu poprenog preseka.
5. Pritisnite na OK.
Ponovite postupak od take 2. do take 5. za profil 2L4X4X1/2-3/8, tako da je izgled prozora kao na
sledeoj slici. Ako ste pogreno izabrali profil, izaberite pogrean profil i pritisnite na Delete Section pa
izaberite pravi. Ako je sve dobro pritisnite na OK.
10
Kako smo uitali profile u program, sada treba odgovarajuim elementima dodeliti odgovarajue
profile.
1. Pritisnite na desni prozor koji vam prikazuje X-Z @ Y=0 tako da postane aktivan
Primetiete da je na desnom prozoru koji prikazuje 3-D prikaz isprekidanom plavom linijom obeleena
ravan koja je aktivna u levom prozoru.
2. Pritisnite na ikonu sa naoarama
3. Pritisnite na
da bi videli perspektivu
11
Sada svi elementi imaju definisane poprene preseke i materijal i svaki element treba da ima oznaku
pored sebe kao na slici.
Snimite model i zatvorite ga. Otvorite ga ponovo. Iako ne vidite oznake profila, one su definisane.
Definisanje optereenja:
U naem primeru postoje dva sluaja optereenja: stalno (dead load) i promenljivo optereenje u
vremenu (live load).
Prvo se daje ime:
1. Pritisnite na Define / Static Load Cases
2. Promenite ime na LOAD2
3. Na Type promenite na LIVE
4. Self Weight Multiplier stavite na 0
5. Pritisnite na Add new Load pa zatim na OK
Sada emo dodeljivati koncentrisana optereenja na vorove donjeg pojasa:
1. Pritisnite na Select / Select/ Pointer/Window ili na
2. Selektujte sve elemente donjeg pojasa (selektovani su ako su isprekidani)
3. Pritisnite na Assign / Joint Static Loads... / Forces...
4. Na mestu Force Global Y stavite -10. i pritisnite na OK
Napomena: Skoro za sva optereenja stavljamo predznak jer je
koordinata Z usmerena na gore, dok su optereenja u pravcu
zemljine tee, tj. na dole.
12
Proraun modela
Geometrija je definisana, profili su definisani, optereenje je definisano, tako da je sledei korak
proraun modela.
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
U ovom dijalogu podeavate tip prorauna: dinamiki proraun
ili P-Delta postupak (i on je u okviru dinamike) i kako se generie izlazna
datoteka. Moete da podesite da se proraunava prostorni ram, ram u
ravni, rotilj ili prostorna reetka. Iako je prostorna reetka u pitanju, mi
emo ipak da koristimo prostorni ram, jer je prostorna reetka samo
podskup prostornog rama.
2. Pritisnite na Space Frame tako da prozor izgleda kao na slici
desno, zatim pritisnite na OK.
3. Pritisnite na Analyze / Run ili F5
Treba da dobijete da je proraun kompletan (ANALYSIS COMPLETE):
4. Pritisnite na OK.
5. Pritisnite na Display / Show Deformed Shape...
6. Proverite novi dijalog, a zatim pritisnite na OK
13
Obrada rezultata
Pomeranje svakog vora moe da se vidi desnim klikom.
Desnim klikom na element dobiemo detaljan prikaz sa skrolerom koji nam omoguava da vidimo
uticaje na bilo kom mestu elementa. U naem sluaju je reetka, tako da je normalna sila uvek ista po duini
elementa.
14
Za statiki sistem sa slike sraunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su
zadate sledee geometrijske karakteristike:
Stubovi prve etae W1000x488 od elika
Ostali stubovi W1000x444 od elika
Rigle W1000x399 od elika
15
Ram u ravni, kao jedan deo statikog prorauna najee se pojavljuje u visokogradnji. Ram u ravni nije
nita drugo nego proraun konstrukcije u jednoj ravni, kao u statici konstrukcija. Mogue je da se rezultati ne
slau sa raunom na papiru, ali razlike ne bi trebalo da budu veih razmera. Te razlike se javljaju zbog razliitih
teorijskih postavki koje su preciznije na raunaru.
U ovom primeru emo pokazati kako da napravimo ram u ravni korienjem Template-a.
Definisanje geometrije:
Proverite da li su jedinice postavljene na KN - m.
Prvo emo da napravimo ram u ravni koliko nam dozvoljava ablon, pa emo nakon toga menjati
geometriju.
1. Promenite broj spratova (Number of Stories) na 7
2. Broj polja (Number of Bays) treba da bude 2
3. Visina sprata (Story Height) bie 3
4. irina polja (Bay Width) bie 6
5. Izabrati Restraints (oslonci) i Gridlines (mrea)
Poto elimo da nam prvi sprat bude visine 4 m i umesto pokretnih oslonaca da stavimo ukljetenja,
onda moramo da promenimo model koji je generisan preko Template-a.
16
17
Definisanje profila
Sada emo definisati profile za stubove i rigle.
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U odeljku Click to izaberite Import/Wide Flange
3. Pritisnite na Sections.pro pa zatim na OK
4. Izaberite W1000x488
5. Drite Ctrl i izaberite i W1000x444 i W1000x399 tako da
izgleda kao na slici desno i pritisnite na OK
6. U novom prozoru za Material izaberite STEEL i pritisnite OK.
7. I u narednom prozoru pritisnite na OK.
Uvezli smo profile u SAP i sada treba samo da definiemo koji profili kojim elementima treba da budu
dodeljeni. Profili W1000x488 bie dodeljeni stubovima prve etae, profili W1000x444 svim ostalim stubovima,
a profili W1000x399 bie dodeljeni svim riglama.
1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line
2. Selektujte prvo rigle sa jedne strane
3. Opet izaberite Select / Select / Intersecting Line
4. Selektujte rigle sa druge strane kao na slici desno. Proverite da
li su sve grede isprekidane, ako nisu ponovite postupak za one
koje nisu.
5. Pritisnite Assign / Frame / Sections..
6. Izaberite W1000x399
18
Definisanje optereenja:
Sada emo definisati sluajeve optereenja. U naem primeru bie dva sluaja optereenja: stalno (dead
load) i optereenje od zemljotresa (quake load).
Prvo emo im dati ime:
1. Pritisnite na Define / Static Load Cases
2. Promenite ime na SEIZMIKA
3. Na Type promenite na QUAKE
4. Self Weight Multiplier postavite na 0
5. Pritisnite na Add new Load pa zatim na OK
Definisali smo imena i sada treba da dodelimo optereenja elementima. Jednako podeljeno optereenje
e biti na gredama 20 kN/m, dok emo za zemljotres uneti optereenje u vorovima zadnje 3 etae.
Najpre definiemo jednako podeljeno optereenje na gredama.
1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line
2. Selektujte sve grede kao za definisanje profila
3. Kada su sve grede isprekidane pritisnite na Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform... i
otvorie vam se novi prozor.
4. U odeljku Load Case Name izaberite iz padajueg menija LOAD1
5. U odeljku Load Type and Direction stavite na Forces (sile), a za Direction (pravac) stavite
Global Z
6. U odeljku Uniform Load stavite -15.
19
Ovim postupkom smo formirali jednako podeljeno optereenje na celoj duini elemenata u vrednosti od
15 kN/m suprotno od globalne Z ose (globalna Z osa je usmerena na gore).
Kada smo definisali stalno optereenje sada treba da definiemo statiko optereenje koje zamenjuje
seizmiku. Po pravilu bi trebalo na svakoj etai dodeliti sile, ali zbog jednostavnosti zadatka mi emo dodeliti
sile samo u zadnje 3 etae. Postupak dodeljivanja optereenja vorovima je sledei:
1. Izaberite Select / Select / Pointer/Window
2. Selektujte levi gornji vor, tako da vam se pojavi
isprekidani krst na tom voru (tako znate da ste ga
selektovali)
3. Izaberite Assign / Joint Static Loads / Forces...
4. U odeljku
SEIZMIKA
za
Load
Case
Name
izaberite
5. U odeljku za Loads promenite Force Global X na 40, svi ostali treba da budu 0.
6. Pritisnite na OK.
7. Izaberite Select / Select / Pointer/Window
8. Selektujte jedan vor ispod kao na slici
9. Ponovite take 3-6 samo umesto 40 stavite 30
20
Proraun modela
Kao i u prethodnom primeru, prvo emo postaviti
karakteristike modela, pa emo onda stupiti u proraun.
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Pritisnite OK
4. Izaberite Analyze Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
Obrada rezultata
Da bi videli deformisan oblik, pritisnite F6 dugme na tastaturi,
izaberete za koje optereenje hoete da vidite deformisan oblik (u ovom
sluaju izabraemo SEIZMIKA). Pritisnite na OK.
Sada je prikazan deformisan oblik. Ako elite da vidite
animaciju, pritisnite na dugme Start Animation u donjem desnom uglu
ekrana, pored jedinica:
Ako elite da menjate brzinu pored dugmeta za stopiranje animacije postoji skroler koji je indikator
brzine animacije.
21
Kao i u primeru 1, svako pomeranje moete videti desnim klikom na vor, ali pre toga treba da stopirate
animaciju (dugme je bilo na istom mestu kao i za poetak animacije).
NORMALNE
SILE
MOMENAT SAVIJANJA
TRANSVERZALNE
SILE
22
Primeri za kolokvijum
Definisanje geometrije:
Pre poetka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN i m.
Formiraemo model na osnovu mree, tj. neemo koristiti Template-e:
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N
Poto emo da definiemo koordinatne ose posle, u sledeem koraku
postaviemo samo koordinatni sistem:
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mree) stavite 0
za X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno, pritisnite na OK.
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...
4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X
5. Na mestu X Location ukucajte 2
6. Pritisnite na Add Grid Line
7. Taku 5 i 6 ponovite za 12 i 14.
8. Pritisnite na OK.
23
9. Pritisnite na
Sada smo formirali mreu tako da moemo da formiramo model. Greda koja je data zadatkom je iscela,
tako da ima moment i iznad oslonaca. Poto moramo da definiemo i oslonce, koji se vezuju za vor, moraemo
da crtamo gredu iz tri dela, pri tom neemo da ih oslobaamo momenta na krajevima.
Crtanje greda:
1. Izaberite Draw / Quick Draw Frame Element
2. I kao na sledeim slikama izaberite sredine izmeu mrea u Z parvcu kako bi formirali elemente.
Formiranje oslonaca:
1. Pritisnite na Select / Select Pointer/Window
2. Izaberite drugi vor sa leva kao na slici desno
24
Definisanje profila
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
3. U sledeem prozoru za Section Name stavite 40x50
4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)
5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3) (visina) na
0.5 a Width (t2) (irina) promenite na 0.4 i pritisnite na OK.
Primetiete da smo umesto 40 cm stavili 0.4 a za 50 cm stavili 0.5.
To je zbog toga to se sve veliine raunaju u metrima. Postoji mogunost
da pre definisanja promenite jedinice pa da piete u centimetrima, ali se ne
preporuuje zbog estih greaka.
Uvezli smo profile u SAP i sada treba samo da ih dodelimo elementima. Poto su svi elementi istog
poprenog preseka, moemo ih sve selektovati i dodeliti im popreni presek. Postupak je sledei:
1. Izaberite Select / Select / All... ili Ctrl + A
2. Pritisnite Assign / Frame / Sections...
3. Izaberite 40x50 i pritisnite na OK.
Model izgleda ovako:
Definisanje optereenja:
U naem primeru neemo imati sluajeve optereenja, jer je jedan jedini, tako da neemo da formiramo,
nego emo uzeti ve postojei, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo optereenje elementima:
1. Izaberite Select / Select / All... ili Ctrl + A
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and
Uniform...
3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces,
a za Direction stavite Global Z
4. U odeljku Uniform Load napiite -35.
25
Proraun modela
1. Pritisnite na Analyze Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Ako je kao na slici desno pritisnite OK
4. Izaberite Analyze Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
Obrada rezultata
U prethodnom primeru objasnili smo detaljno kako se obrauju rezultati. Sada emo samo postaviti
vrednosti za M, T i N dijagram.
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste nauili iz Mehanike 1, zato to se razlikuju
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obrauju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiu na
krajnji izgled uticaja). U sutini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.
26
PRIMER 4 (Ram)
PRIMER 4 (Ram)
Za statiki sistem sa slike sraunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su
zadate sledee geometrijske karakteristike:
Stubovi kvadratni, stranice a = 30 cm,
Rigle pravougaon popreni presek, bxh = 30 cm x 40 cm
Definisanje geometrije:
Pre poetka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.
1. Pritisnite na File New Model... (ili skraeno Ctrl + N)
Poto emo kasnije definisati koordinatne ose, u sledeem koraku
postaviemo samo koordinatni sistem:
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mree) stavite 0 za X,
Y i Z pravac, i ako vam je kao na slici desno, pritisnite na OK.
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...
4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X
27
PRIMER 4 (Ram)
28
PRIMER 4 (Ram)
Formiranje oslonaca:
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
2. Izaberite sva tri vora gde treba da budu oslonci
3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...
4. Izaberite ukljetenje i pritisnite na OK.
Definisanje profila
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
3. U sledeem prozoru u za Section Name stavite 30x30
4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)
5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)
(visina) na 0.3 a Width (t2) (irina) promenite na 0.3 i
pritisnite na OK.
Definisanje rigle:
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
29
PRIMER 4 (Ram)
6. Pritisnite na OK.
Uvezli smo profile u SAP sada treba samo da ih dodelimo elementima. Ovde je najlake za selekciju
koristiti Intersecting Line
1. Izaberite Select / Select / Intersecting Line
2. Izaberite donje stubove
3. Ponovite taku 1.
4. Izaberite gornje stubove
5. Pritisnite Assign / Frame / Sections...
6. Izaberite 30x30 i pritisnite na OK.
7. Ponovite taku 1.
8. Izaberite sve grede na levoj strani
9. Ponovite taku 1.
10. Izaberite sve grede na desnoj strani
11. Pritisnite Assign / Frame / Sections...
12. Izaberite 30x40 i pritisnite na OK.
30
PRIMER 4 (Ram)
Definisanje optereenja:
U naem primeru neemo imati sluajeve optereenja, jer je jedan jedini, tako da neemo da formiramo,
nego emo uzeti ve postojei, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo optereenje elementima:
1. Izaberite grede prvog sprata
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and
Uniform...
3. U odeljku Load Type and Direction izaberite
Forces, a za Direction stavite Global Z
4. U odeljku Uniform Load napiite -10.
5. Izaberite sve grede zadnjeg sprata
6. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and Uniform...
7. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za Direction stavite Global Z
8. U odeljku Uniform Load napiite -9.
Formirali smo sva jednakopodeljena optereenja, sada treba da
definiemo optereenje u levom voru na prvom spratu. Optereenje deluje
sa leva na desno, u X pravcu, tako da e optereenje biti pozitivno.
1. Selektujte levi vor na prvom spratu pritisnite Assign / Joint
Static Loads / Forces....
31
PRIMER 4 (Ram)
Proraun modela
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Pritisnite OK
4. Izaberite Analyze / Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
32
PRIMER 4 (Ram)
Obrada rezultata
U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada emo samo
postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste nauili iz Mehanike 1, zato to se razlikuju
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obrauju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiu na
krajnji izgled uticaja). U sutini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.
33
PRIMER 5 (Reetka)
PRIMER 5 (Reetka)
Za statiki sistem sa slike sraunati i nacrtati M, T, N dijagrame u programskom paketu SAP ako su
zadate sledee geometrijske karakteristike:
gronji pojas od betona b x h = 50 x 50 cm
tapovi ispune elika I profila kao na slici (dimenzuje su u mm)
donji pojas od betona b x h = 50 x 70 cm
34
PRIMER 5 (Reetka)
Definisanje geometrije:
Pre poetka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.
1. Pritisnite na File/New Model... ili Ctrl + N
Poto emo kasnije definisati koordinatne ose, u sledeem
koraku postaviemo samo koordinatni sistem:
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mree)
stavite 0 za X, Y i Z pravac, i ako je kao na slici desno,
pritisnite na OK.
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...
4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X
5. Na mestu X Location ukucajte 8
6. Pritisnite na Add Grid Line
7. Taku 5 i 6 ponovite za 17, 25, 33, 42, 51.
8. Proverite sa slikom desno
9. U odeljku za Direction (pravac) odaberite Z
10. Na mestu Z Location ukucajte 10
11. Pritisnite na Add Grid Line
12. Pritisnite na
koordinati.
Kreirana je mrea koja e nam pomoi da nacrtamo model. Najbitnije je da se mrea formira ispravno,
jer je ona preduslov za dalje crtanje.
35
PRIMER 5 (Reetka)
Formiranje oslonaca:
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
2. Izaberite vor na kome treba da bude levi oslonac
3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...
4. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.
5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
6. Izaberite vor na kome treba da bude desni oslonac
7. Izaberite pokretan oslonac i pritisnite na OK.
36
PRIMER 5 (Reetka)
Definisanje profila
Zadatkom su zadati razliiti popreni preseci, za donji pojas je zadat pravougaoni popreni presek od
betona, za dijagonalne tapove zadati su I profili od elika i gornji pojas kvadratnog poprenog preseka od
betona. Kao i u prethodnim zadacima prvo treba definisati svaki profil.
tapovi ispune (dijagonalni tapovi):
1. Izaberite Define / Frame Sections..
2. U odeljku Click to izaberite Add I/Wide Flange
Gornji pojas:
1. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
2. U delu za Section Name promenite na 50x50
3. U odeljku za Material promenite na CONC
4. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)
(visina) na 0.5 a Width (t2) (irina) promenite na
0.5.
37
PRIMER 5 (Reetka)
5. Pritisnete OK.
Donji pojas
1. U odeljku Click to izaberite Add
Rectangular
2. U delu za Section Name promenite na 50x70
3. U odeljku za Material promenite na CONC
4. U odeljku za Dimensions promenite Depth
(t3) (visina) na 0.7 a Width (t2) (irina)
promenite na 0.5 i pritisnite OK.
5. Pritisnite OK.
Nakon uvoza profila u SAP, treba ih dodeliti elementima. Za dijagonale koristiemo naredbu
Intersecting Line (presecajuu liniju), a za pojasne tapove koristiemo Window (prozor).
1. Pritisnite Select / Select / Intersecting Line
2. Izaberite sve dijagonale
3. Pritisnite Assign / Frame / Sections...
Graevinsko-arhitektonski fakultet u Niu
38
PRIMER 5 (Reetka)
Definisanje optereenja:
Optereenje se nanosi na vorove i optereenja su uvek koncentrisane sile. Ako i bude kontinualnog
optereenja, to kontinualno optereenje treba svesti (raspodeliti) na vorove preko pripadajueg dela.
U naem primeru neemo imati sluajeve optereenja, jer je jedan jedini. Uzimamo postojei, tj.
LOAD1.
Dodela optereenje po vorovima:
1.
39
PRIMER 5 (Reetka)
Proraun modela
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Ako je prozor kao na slici desno, pritisnite OK
4. Izaberite Analyze / Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
40
PRIMER 5 (Reetka)
Obrada rezultata
Kako reetka ima samo normalne sile prikazaemo jedino njih:
1. Pritisnite na Display / Show Element Forces/Stresses /
Frames
2. U odeljku Component izaberite Axial Force (normalne sile)
3. U odeljku za Scaling stavite Auto
4. U dnu prozora deselektujte Fill Diagram
5. Selektujte Show Values on Diagram i pritisnite na OK.
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste nauili iz Mehanike 1 zato to se razlikuju
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obrauju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiu na
krajnji izgled uticaja). U sutini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.
41
Definisanje geometrije:
Pre poetka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja
mree) stavite 0 za X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.
9. Pritisnite na
koordinati.
42
Formiranje oslonaca:
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
2. Izaberite vor na kome treba da bude levi oslonac
3. Pritisnite na Assign / Joint / Restraints...
4. Izaberite ukljetenje i pritisnite na OK.
43
Definisanje profila
1. Izaberite Define / Frame Sections
2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
3. U sledeem prozoru za Section Name stavite
40x50
4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)
5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3)
(visina) na 0.5 a Width (t2) (irina) promenite na
0.4 i pritisnite na OK.
Definisanje optereenja:
U naem primeru neemo imati sluajeve optereenja, jer je jedan jedini, tako da neemo da formiramo,
nego emo uzeti ve postojei, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo optereenje elementima:
1. Selektujte sredinji element, tj. element na kome je
optereenje.
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and
Uniform...
3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za
Direction stavite Global Z
4. U odeljku Uniform Load napiite -35 (obratite panju na znak minus). Pritisnite na OK.
44
Proraun modela
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Pritisnite OK
4. Izaberite Analyze / Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete, kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
Obrada rezultata
U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada emo samo
postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.
45
Napomena: Rezultati se ne poklapaju sa rezultatima koje ste nauili iz Mehanike 1 zato to se razlikuju
teorijske pretpostavke, (u mehanici se obrauju kruta tela, dok u stvarnosti postoje deformacije koje utiu na
krajnji izgled uticaja). U sutini dijagram treba da bude istog oblika sa neznatnim razlikama.
46
Definisanje geometrije:
Pre poetka rada prvo proveriti u donjem desnom uglu da li su jedinice u KN-m.
1. Pritisnite na File / New Model... ili Ctrl + N
Poto emo kasnije definisati koordinatne ose, u sledeem
koraku postaviemo samo koordinatni sistem:
2. U odeljku Number of Grid Spaces (broj rastojanja mree)
stavite 0 za X, Y i Z pravac i pritisnite na OK.
3. Pritisnite na Draw / Edit Grid...
4. U odeljku Direction (pravac) izaberite X
5. Na mestu X Location ukucajte 4
6. Pritisnite na Add Grid Line
7. Taku 5 i 6 ponovite za 18, 22.
47
11. Pritisnite na
koordinati.
Napravili smo mreu koja e nam pomoi da nacrtamo model. Najbitnije je da se mrea formira
ispravno, jer je ona preduslov za dalje crtanje.
Crtanje elemenata grede:
1. Izaberite Draw / Draw Frame Element
2. I od vora do vora crtajte elemente kako su vam dati zadatkom.
vorovi jesu tu, ali ne oslobaaju nikakvih uticaja gredu, oni su tu samo da moemo lake da
definiemo optereenje. Nemojte meati vorove sa zglobovima.
48
Formiranje oslonaca:
1. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
2. Izaberite vor na kome treba da bude levi oslonac
3. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...
4. Izaberite nepokretan oslonac i pritisnite na OK.
5. Pritisnite na Select / Select / Pointer/Window
6. Izaberite vor na kome treba da bude desni oslonac
7. Pritisnite na Assing / Joint / Restraints...
8. Izaberite pokretan oslonac i na OK.
Formirana je geometrija kao na slici:
Definisanje profila
1. Izaberite Define / Frame Sections
2. U odeljku Click to izaberite Add Rectangular
3. U sledeem prozoru za Section Name stavite 40x50
4. U odeljku za Material izaberite CONC (beton)
5. U odeljku za Dimensions promenite Depth (t3) (visina)
na 0.5 a Width (t2) (irina) promenite na 0.4 i pritisnite
na OK.
49
Definisanje optereenja:
U naem primeru neemo imati sluajeve optereenja, jer je jedan jedini, tako da neemo da formiramo,
nego emo uzeti ve postojei, tj. LOAD1. Sada samo treba da dodelimo optereenje elementima:
1. Selektujte elemente na kojima je optereenje
2. Pritisnite Assign / Frame Static Loads / Point and
Uniform...
3. U odeljku Load Type and Direction izaberite Forces, a za
Direction stavite Global Z
4. U odeljku Uniform Load napiite -5 (obratite panju na
znak minus). Pritisnite na OK.
50
Proraun modela
1. Pritisnite na Analyze / Set Options...
2. U odeljku za Fast DOFs izaberite Plane Frame
3. Pritisnite OK
4. Izaberite Analyze / Run
Kada se izvri proraun na kraju treba da pie Analysis Complete kao na donjoj slici. Zatim pritisnite
na OK.
Obrada rezultata
U prva dva primera pokazana je detaljna obrada rezultata zajedno sa pomeranjima. Sada emo samo
postaviti vrednosti za M, T i N dijagram.
51