www.sajt.com.

hr

EKONOMISTIKA STRUJA
- naglaava utjecaj ekonomskog elementa u konstrukciji drutva
- iako su ekonomistiki pristupi pstojali u radovima socioloki klasika poput Durkheima,
Webera, Pareta, ekonomska sociologija dominantan je pristp kod nekolicine autora kraja 19tog i poetka 20-tog stoljea koje moemo smjetiti u tzv. ekonmistiki pristup
- posljedica je injenice da je krajem 19. st. postalo evidentno kako industrijsko drutvo ne
moe rijeiti proturijeja koja je generiralo
- uviajui nemogunost izgradnje organskog drutva, socilogija se sve vie bavi mehanizmima
koji dre na okupu razliite dijelove drutveng tijela
- sve se vie bavi grupama i individuama koje osiguravaju primjenu i kontinuitet uvjeta
industrijskg drutva
THORSTEIN VEBLEN (1857.-1929.)
- ameriki socijalni kritiar diplomirao na sveuilitu Johns Hopkins, a doktorirao na Yalu, te
predvao na vodeim amerikim sveuilitima, ali je ostao outseider u akademskoj zajednici
- razvio je ekonomsku sociologiju kapitalizma, odnosno drutvenu kritiku elje za
posjedovanjem, natjecateljstvo amerikog drutva i mo korporacija
- kritizira ameriku kulturu kraja 19. st.
- u djelu " Teorija dokoliarske klase (The Theory of the Leisure Class (1899.) tvrdi da
dominantna "klasa dokoliara", provodi ivotni stil "vidljive potronje" i afektirane
besposlenosti
- posebno kritian prema konzumeristikm aspiracijama amerike radnike klase i "vidljivoj
potronji" klase dokoliara
- tvrdi da je kapitalistiko drutvo pojedincima omoguilo stjecanje tolikog bogatstva da vie
ne moraju raditi.
- oni poinju stvarati distinktivnu drutvenu grupu, ija je primarna aktivnost usmjerena upravo
prema tome kako ostatku drutva pokazati da sve svoje vrijeme mogu troiti iskljuivo na
dokolicu
- smatra da postoje dvije grupe faktora koje objanjavaju pojavu dokoliarske klase:
ekonomsko-tehnoloki i bio-psiholoki
- ekonomsko-tehnoloki su uvjet i uzrok diferencijacije drutva na dvije klase
1. one koje se bave materijalnom proizvodnjom i
2. vie klase koje se bave neproduktivnim zanimanjima (vladanjem, vjerskim obredima,
ratovanjem itd.)
- podjela rada na proizvodni i neproizvodni poklapa se s pojavom privatnog vlasnitva
- bio-psiholoki initelji tiu se motiva za stjecanje privatnog vlasnitva
- preko tih motiva tumai drutvenu strukturu, te ivotne stilove
- podjelu na te dvije klase i tenju za sticanjem privatnog vlasnitva pripisuje djelovanju
instikata
- najosnovniji je instinkt radinosti
- on dovodi do kompenzacije i stvaranja razlika meu ljudima to vodi podjeli ljudi na
superiorne i inferiorne
- instinkt radinosti ima razliite implikacije i na stvaranje tenje za privatnim vlasnitvom
- vlasnitvo ima smisao "trofeja"
- osnovni motivi ponaanja su natjecanje, stjecanje ugleda i samopotovanja
- motiv stjecanja je univerzalan i karakterizira sve klase
- klase se razlikuju samo po nainu stjecanja ugleda
- dokoloarska klasa u SAD-u prisvojila je sve trofeje uglednosti, a svoj stil ivota (osnovni
obrazac ponaanja) poistovijetila je s motivom isticanja vlastite superiornosti

www.sajt.com.hr

- klasa koja se bavi proizvodnim radom neprestano je ugroena (stalno joj je u pitanju sam
opstanak) svoj stil ivota poistovjeuju s motivom stjecanja sredstava za zadovoljavanje
stvarnih potreba
- s obzirom na pripadnost klasi vrednuje se to je nuno posjedovati (sredstva nuna za
odranje ivota ili luksuzne robe)
- od toga zavise izbori potroakih dobara koje garntiraju "pristojan ivot" koji osigurava
"samopotovanje"
- Veblen nain ivota i kulturu graanskog drutva objanjava tenjom za stjecajem bogatstva,
nadmoi i ugleda to je nuna posljedica prvilegije dokoliarenja
- "dobar glas" poivao na financijskoj moi koja se stjee i zadrava pomou luksuza i
"upadljive potronje"
- bogatstvo i ugled mogu se pokazati na dva naina
1. potronjom novca i dokoliarenjem ili
2. uzdravanjem od proizvodnog rada
- pritom se preferiraju ili "upadljiva potronja" ili "upadljiva doklica" u ovisnosti o tome to u
datom trenutku i okolnostima ima snaniji uinak
- u malim grupama su djelotovorna oba naina
- "potronja" postaje vanija u sloenijim i diferenciranijim drutvima, kada treba utjecati na iri
krug ljudi
- zbog mobilnoti se individue izlau pogledu sve veeg broja ljudi koji o ugledu te osobe mogu
suditi samo po bogatstvu kojim raspolae
- jedini nain na koji se moe pokazati ugled je pomou sposobnosti plaanja
- u industrijskim drutvima sve se ee sudjeluje u veom skupinama unutar kojih ljudi nisu
poznati kao osobe
- npr. u parkovima, kazalitima, uope na javnim mjestima
- da bi se ostavio utisak na prolazne promatrae koje oni mogu lako "itati" koristi se
"upadljiva potronja" koja je najvea u urbanim sredinama, gdje je mobilnost stanovnitva
najvea
- "upadljiva potronja" iskazuje se u monopolizaciji odreenih potronih predmeta i usluga
dokoliarske klase
- taj proces vodi pretvaranju tih predmeta u svojevrsne simbole, odnosno vidljive dokaze
drutvenog ugleda i poloaja
- za vladajue klasa karakteristino je uzdravanje od rada koje se manifestira kroz "upadljivu
dokolicu" i "upadljivu potronju" (conspicuous consumption).
- inzistiranje na dokolici vodi aktivnostima koje nisu korisne (u smislu unapreivanja ivota)
(npr. bavljenje mrtvim jezicima, sintaksom i metrikom, koijama, posjedovanjem luksuznih
ivotinja itd.)
- bogatstvo je trebalo pokazati kroz tzv. vidljivu potronju
- vidljiva potronja postala je dijelom mehanizma drutvene konsolidacije grupe i priznavanja
povlatenog poloaja dokoliarske klase
- "upadljiva potronja" iskazuje se u kupovini skupih roba da bi se impresioniralo druge i
poboljao vlastiti drutveni status
- iskazuje se u monopolizaciji odreenih potronih predmeta i usluga dokoliarske klase
- taj proces vodi ujedno i pretvaranju tih predmeta u simbole (vidljive dokaze drutvenog
poloaja i ugleda)
- potronja je dovedena u funkciju dobivanja asti i dokazivanja privilegiranog drutvenog
poloaja
- teorija "upadljive potronje" sugerira da e drutvene grupe koje ive u obilju upotrijebiti
svoju mo kupovanja da bi zadobile drutveni status kroz vidljivo izlaganje roba koje
oznaavaju visoki drutveni poloaj
- zadovoljstvo nije izazivalo samo stjecanje i posjedovanje skupocjenih predmeta, nego presti
koji se postie u procesu demonstriranja vlastitog posjeda drugima

www.sajt.com.hr

- svrha dokoliarskih aktivnosti bila je pokazivanje pripadnosti drutvenoj klasi

- u tu svrhu novi bogatai u SAD-u pokuavali su kopirati obrasce potronje europske
aristokracije da bi unaprijedili svoj drutveni poloaj
- tako su tijekom 19. st. meu njima bila popularna odreena jela i pia, te stilovi odjevanja,
jahanja i slinih aktivnosti koje su bile prestine u Europi
- posjedovanje predmeta koji svjedoe o bogatstvu osobe, kao i nain ponaanja koji ukazuje
na to da si ona moe dopustiti besposlenost (tj. da ne mora raditi za ivot), ima dvostruku
ulogu:
- s jedne strane, slui kao simboliko sredstvo distinkcije prema drugim grupama, a s druge
kao sredstvo pokazivanja pripadnosti vlastitoj grupi.
- jedan od naina ovakve simbolike diferencijacije bio je, primjerice, noenje svijetle odjee,
to je ukazivalo na to da nema opasnosti da e osoba zaprljati odijelo radom.
- isto vrijedi i za ritualno vrenje tapom pri etnji parkom, to je signaliziralo da ruke nisu
zaposlene radom.
- u elji da pokau svoje bogatstvo i drutveni poloaj najbogatiji ameriki industrijalci
oponaali su europski mondenski nain ivota i pritom koristili iznimno razmetljive i hvalisave
naine ponaanja.
- veliki ameriki gradovi poetkom dvadesetog stoljea postali su poznati po pretjerano
velikim zabavama.
- na njima se, uz pomo bespotrebno brojne posluge, posluivala prekomjerna koliina
egzotinih jela iz skupocjena posua.
- jaanjem procesa industrijalizacije i nie klase postupno su dobivale prostor za dokolicu
- vie ene i djeca
- kritizirajui "pretjerani konzumerizam" i "pretjeranu dokonost", kritizira kapitalistiko
drutvo
- u njemu se natjecateljski duh razvija preko privatne imovine i ekonomskih dobara, te
bogatstvo postaje osobnom kvalitetom
- pribjegava se potronji koja ima funkciju pokazivanja osobnih ekonomskih mogunosti
- demonstrira se osobna superiornost preko ekonomske snage
- u djelu "Visoko kolstvo u Americi" (1918.) tvrdi da sveuilitima dominiraju interesi
profitabilnosti, te da nisu posveeni istinskim akademskim vrijednostima
- u djelima "Instinkt radnitva" (1914.), "Mjesto znanosti u modernoj civilizaciji" (1918.) i
"Inenjeri i sustav cijena" (1921.) sugerira da e inenjeri zamijeniti parazitsku klasu dokoliara
- u "Teoriji poslovnog poduzea" (1904.) i "Vlasnitvu odsutnih i poslovno poduzee" (1923.)
razmatrao je znaajke kapitalizma SAD; odvojenost vlasnitva i kontrole te mo divovskih
korporacija
- opisuje dihotomnu podjelu izmeu proizvodnih aktivnosti i poslovnih (upravljakih) koje se
smatraju parazitskim
- pravi proizvoai su tehniari, ali i krupni industrijalci, dok su paraziti rentijeri i drugi razliiti
financijeri koji iskoritavaju tui rad a da ne pridonose razvoju proizvodnje
- u djelu "Imperijalna Njemaka i industrijska revolucija" (1915.) rat je smatrao prijetnjom
ekonomskih produktivnosti
- produktivnost znai proizvodnju korisnih roba i usluga
- usporeuje autoritarnu politiku Njemake s britanskom demokratskom tradicijom
- tvrdi da u Njemakoj industrijalizacija nije proizvela progresivnu politiku kulturu
- u "Istraivanju o prirodi mira i njegovom perpetuiranju" (1917.) pie o amerikoj
diplomatskoj strategiji
- kritizira SAD to nisu porazile Njemaku u 1. sv. ratu zbog interesa biznisa, odnosno zbog
"kolektivnog narcizma"
- tvrdi da su rat i mir povezani s biznisom
- razdoblje nakon rata naziva "izofrenom" jer amerikoj javnosti nije bilo jasno to je s ratom
dobila, a to izgubila

www.sajt.com.hr

- taj osjeaj ambivalentnosti (podvojenosti i kontradiktornosti) povezan sa narciznom

- ta je podvojenost karakteristika je kontradiktorne amerike kulture
- razlikuje barbarske i ne-barbarske kulturne imbenike narcizma
- barbarski tip narcizma je kompetitivan i vie orijentiran na osobna postignua nego na
zajednicu
- ne-barbarski dio povezan je drutvenim tipom koji je orijentiran na zajednicu , a karakterizira
ga instinkt miroljubljivosti, kooperativnosti i radinosti.
- Veblen ne kritizira samo konzumiranje, nego i proizvodnju
- pie o podjeli u industrijskom drutvu izmeu proizvodnih aktivnosti i poslovnih aktivnosti
- s jedne su strane pravi proizvoai (tehniari, veliki industrijalci) a s druge rentijeri, financijeri
i paraziti
- paraziti su zainteresirani za iskoritavanje tueg rada, a ne i za razvitak produkcije
- smatra da se kreemo prema tehnolokom i industrijskom drutvu u kojem pljakaki instikt
moe biti nadmaen
- u modernim drutvima su industrijske snage motor povijesti koji e ponititi te kontradikcije
- kultura koju je kreirala klasa dokoliara, temelji se na maginim ritualima i animizmu
nadvladat e se tehnolokim razvitkom
- ekonomski element utjecat e i na strukturu drutva
- Veblenovu teoriju su mnogi kritizirali:
1) ona nosi trag evolucionizma i religije industrijalizma
2) aspekte konzumirizma smatra ostatkom prolosti i ne vidi da je njihov razvitak projektiran u
budunost
3) na apstraktan je nekritian nain razmatra pitanje efikasnije racionalnosti i ne uvia da je ona
poticaj na instrumentaliziranje individua koje od njih trai mehanino ponaanje i otuivanje
- mjetanje ekonomskih i socio-biolokih interesa, ekonomske i drutvene povijesti susree se i
kod drugih ekonomista
- utjecao je na ameriku kritiku sociologiju (Wright Miles-a)
- WERNER SOMBRAT (1863.-1941.)
- bio je ekonomist, sociolog i povjesniar kulture
- kao i Veblen, Sombart nije bio komformist ("crveni profesor")
- istrauje ekonomsku povijest zapadne civilizacije i proces prijelaza iz kapitalizma u
socijalizam
- autor je knjiga: "Moderni kapitalizam" (1902.), "Zato u SAD nema socijalizma" (1906.) i
"Buruj" (1913.) u kojima analizira razvoj kapitalizma
- bavi se problemima kapitalizma, ali i socijalizma
- od poetne simpatije za socijalizam postaje kritiar u "Proleterski socijalizma" (1924)
- kritinost prema socijalizmu preokree ga u zagovornika njemakog nacional-socijalizma u
"Njemaki socijalizam" (1934)
- teorija mu se utemeljuje u stavu prema prirodi i metodologiji ekonomskih istraivanja
- ne zanima ga razvijanje ope analitike teorije o drutvu
- teoriju treba razvijati samo onoliko koliko je korisna za prouavanje posebnih ekonomskih
sustava
- smatra da postoje osnovne metode po kojima se ekonomska istraivanja bave injenicom da
ovjek radom dolazi do sredstava za opstanak:
- 1. vrednujui i metafiziki
- 2. prirodno-znanstveni
- 2. duhovno-znanstveni
- te metode proizlaze iz njegovog shvaanja razlike izmeu prirodnih i duhovnih znanosti
- poloaj duhovnih znanosti je nesiguran jer se nalaze izmeu prirodnih znanosti i metafizike
- za razliku od prirodnih, duhovne znanosti koriste tzv. "shvaanje znaenja" to trai
koritenje subjektivnih kategorija

www.sajt.com.hr

- temeljna mu je hipoteza da u korijenima svakog socijalnog procesa stoji odgovarajui

ekonomski sustav
- u pouavanju kapitalizma oslanja se na MAXA WEBERA
- intuira evoluciju kapitalistike forme ekonomije prema birokratizaciji i konzumerizmu
- prouavanje kapitalizma za Sombarta je traenje relacija izmeu proizvodnih odnosa
kapitalistikog tipa i modernog drutva
- moderno drutvo zamilja kao globalnu realnost osoba, vrijednosti i kulture
- vaan mu je kapitalistiki "poduzetniki" duh, odnosno, u Weberovom smislu, vrijednosti i
orijentacije koje su u osnovi kapitalizma
- Sombart naglaava upravo vrijednosne elemente djelovanja
- kaptalistiki duh proima odreene grupe i mona je snaga u razvoju kapitalizma
- kapitalistiki, poduzetniki'i duh je stvorio kapitalizam
- on je dinamian, nemiran, faustovski duh
- stvorio je i suvremenu dravu, modernu znanost i tehnologiju
- s njim je isprepleten kalkulirajui, racionalan, buroaski duh
- dakle, pretpostavka pojave kapitalizma su moderna drava, tehnoloko usavravanje i otkrie
veih zaliha plemenitih metala
- to je omoguilo akumulaciju bogatsva u gradovima
- s vremenom se javlja i duh poduzetnitva usmjeren na ostvarivanje profita
- faza razvijenog kapitalizma zapoinje s primjenom novog procesa proizvodnje koksa 1760-te,
a zavrava izbijanjem 2. sv. rata 1939. kada je kapitalizam dominantan privredni sustav
- objektiviziranje sticanja kroz depersonalizaciju poduzea dalo je sustavu njegov mehaniki
prinudni karakter
- razvoj kredita oslobodio je energiju poduzetnika, a racionalnost koja je ve prevladala u
tehnologiji, spregom sa zanou, dobila je dodatni poticaj
- isti racionalni duh proimao je cijeli sustav
- na taj su nain dokinuti uvjeti koji su sputavali kapitalistiki duh koji je poeo uobliavati
privredni ivot prema svom uzoru
- u kapitalistikom duhu vidi prisutnost nove, inovativne tendencije poduzetnika, koji eli
"zaraditi i osvojiti", sa "buroaskim" tenjama, okrenutim konzerviranju (Veblenova klasa
dokoliara)
- konsolidaciju kapitalizma konstruira graanski duh
- i on kritizira industrijsko drutvo

JOSEPH ALOIS SCHUMPETER (1883.-1950.)

- zadrava tu liniju u djelima: "Teorija ekonomskog razvoja" (1911), "Sociologija
imperijalizma" (1919), "Drutvena klasa u etniki homogenom okruenju" (1919),
"Kapitalizam, socijalizam, demokracija" (1942.), "Deset velikih ekonomista: od Marxa do
Keynesa" (posthumno, 1951.) i "Povijest ekonomske analize" (posthumno, 1954.)
- predavao je na sveuilitima u ernovcu (Ukrajina) i Gracu (1911-1919)
- bio ak austrijski ministar financija (1919-1920), pa direktor banke
- od 1925. predaje u Bonu
- 1932. zbog jaanja antisemitizma odlazi u SAD, gdje do smrti predaju na Harvard-u .
- prvi je precizno opisao ulogu poduzetnika u ekonomiji
- njegov najvei doprinos sociologiji su eseji koje je napisao o porezima, imperijalizmu i
drutvenoj klasi, te poduzetnitvu i kapitalizmu
- smatra da se ekonomska znanost sastoji od ekonomske teorije, ekonomske povijesti i
ekonomske sociologije (Wirtschaftssoliologie) i ekonomske statistike

www.sajt.com.hr

- svi ti pristupi su potrebni da bi se u cjelini analizirali ekonomski fenomeni, jer samo,

primjerice oslanjanje na ekonomsku statistiku ije dovoljna jer rezultira pojednostavnjenim izraz
sloene stvarnosti koju sainjavaju brojni dinamiki elementi
- isto tako. dok se ekonomska teorija bavi nainima na koji se odvijaju fenomeni u ekonomiji,
ekonomska sociologija bavi se nainima na koji su ekonomski fenomeni postalo to to jesu
- ekonomska sociologija, pak, se bavi ne samo ekonomskim institucijama, nego i svim drugim
drutvenim pretpostavkama funkcioniranja ekonomije (npr. vlada, vlasnitvo, ugovori i sl.)
- bavi se analizom kako se ljudi ponaaju, koje ekonomske efekte proizvode kada se ponaaju
na taj nain
- naglaava korelaciju izmeu drutvene organizacije i ideologije s ekonomskim odnosima u
drutvu
- meutim, organizacija i ideologija drutva produkt su prethodnih ekonomskih odnosa
- ima opservacije na raun dinamike psihikih struktura unutar socijalnih formi
- u "Sociologiji imperijalizma" tvrdi da nisu suvremene ekonomske forme proizvele
imperijalizam
- imperijalizam nastaje u drutvenoj situacija u kojoj neke drutvene grupe - tipini ratnici ele proiriti svoj teritorij
- kapitalizam je, pak, miroljubljiv i sastoji se od trgovaca, industrijalaca i radnika, a ne od
ratnika
- temelj kapitalizma su racionalne tendencije, po prirodi je antiimperijalistian i nije
kompatibilan s iracionalnim imperijalizmom
- u temelju imperijalizma su psihiki ostaci feudalne ekonomske strukture
- kapitalizam uspijeva usmjeriti te psihike predispozicije i oblike naivnog idealizma
- "rast racionalizacije ivota i kolektivne psihe" tei da ih izbaci iz drutvenog ivota,
ostavljajui im samo prostor ogranien imperijalistikim snom
- ali i kapitalistiki sustav je osuen na propast
- zbog velike produktivnosti minirat e drutvene strukture koje ga odravaju i umnoit e broj
svojih politikih neprijatelja
- prelaz na socijalizam postat e neizbjean
- ne vidi kontradikciju izmeu socijalizma i demokracije
- ne identificira demokraciju s "globalnom voljom", nego ju vidi kao situaciju u kojoj se
konkurentne snage bore za osvajanje glasova naroda
- demokracija nije cilj, nego metoda
- nije optimistian i udi se intelektualnoj pasivnosti.
- u eseju "Kriza drave poreza" (1918) tvrdi da se znatno realistikiji uvid u dravu ako se
analizira njezin bugdet, nego ono to politiari govore
- nain na koji se drava odnosila prema resursima tijekom stoljea, odredio je drutvenu i
ekonomsku strukturu zemlje
- u poreznoj politici zapisana je i ljudski duh, i kulturalna razina ljudi i njihova drutvena
struktura
- moderna drava nastaje kao rezultat elje da kontrolira poreze
- njezina kriza posljedica je pogrene porezne politike: ili prevelikih ili premalih optereenja
poduzetnika
- ako ljudi misle da drave treba osigurati vie servisa nego to oni ele plaati javit e se kriza
"drave poreza"
- u eseju "Drutvena klasa u etniki homogenom okruenju" (1919) pokuava spojiti
ekonomiju sa sociologijom
- poduzetnici po definiciji trebaju prearanirati postojee resurse na nain da se pojave nove
kombinacije koje osiguravaju razvoj
- poduzetnicima najveu potekou predstavja suprotstavljanje ljudi u njihovoj okolini prema
svemu to je radikalno novo
- u jednoj od svojih studija ak navodi sluaj poduzetnika koji se ubio zbog pritiska okoline

www.sajt.com.hr

- navodi takoer da jaanje i propadanje graanske obitelji povezanosa postojanjem

poduzetnikog profita
- budui da se poduzetniki talent ne moe nasljeivati, svaka uspijenja graanska obitelj
nuno propada
- u eseju "Kapitalizam, socijalizam i demokracija" (1942) se pita moe li kapitalizam preivjeti i
odgovara da ne moe
- taj odgovor je posljedica njegovog straha od mogunosti da intelektualci odbace kapitalizam,
te da ga na taj nain dovedu u opasnost
- isto je tako izraavao strah da preiroka dravna intervencija ugrozi fine mehanizme
preduzetnitva i inovacija
- nadao se da e ekonomski uspjeh kapitalizma uspjeti prevladati te potencijalne prijetnje
kalptalizmu
- koliko se njegove analize tziu drutva, a ne samo ekonomije posebno pokazujej njegova
ideja natjecanja
- smatra da ekonomisiti nerealitino raspravljaju o konkurentskim ponaanjima
- puno bi sadrajni bio pristup koji bi se bavio tzv. "kreativnom destrukcijom", odnosno
bitkama koja se svakodnevno odvijaju u kapitalizmu izmeu starih i novih formi poduzetnitva
- pojam kreativne destrukcije opisuje paradoksalnu situaciju gdje je tempo inovacija u nekoj
ekonomiji proporcionalan tempu kojim poslovni subjekti u istoj ekonomiji propadaju.
- razlikovao je inovaciju u opem smislu od poduzetnike inovacije
- naime, poduzetnik prodonosi inovacijama ne samo tako da koristi inovacije drugih, nego i
uvoenjem novih naina proizvodnje, novih proizvoda i novih oblika organizacije
- te inovacije zahtijevaju jednako znanja i hrabrosti kao sam proces inovacije uope
- nove poduzetnike inovacije istiskuju stare, te izazivaju valove "kreativne destrukcije"
- kreativna destrukcija koja ukljuuje destrukciju i starih tehnologija i poduzea, uzrok je
napretku i poveanju ivotnog standarda
- poduzetniko nastojanje da ostvare monopol smatrao je pozitivnom
- suvremena ekonomska sociologija ne poklanja previe panje njegovom djelu