Professional Documents
Culture Documents
Građanski Odgoj-Program-2014 08 104 2019 PDF
Građanski Odgoj-Program-2014 08 104 2019 PDF
SPORTA
2019
Na temelju lanka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. ispravak, 90/11., 16/12., 86/12. i
94/13.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi
ODLUKU
O DONOENJU PROGRAMA MEUPREDMETNIH I
INTERDISCIPLINARNIH SADRAJA GRAANSKOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE
I.
Ovom Odlukom donosi se Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj.
II.
Struno usavravanje uitelja, nastavnika i strunih suradnika vezano uz provedbu Programa
iz toke I. ove Odluke provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
III.
Sastavni dio ove Odluke je Program meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 602-01/14-01/00421
Urbroj: 533-26-14-0001
Zagreb, 27. kolovoza 2014.
Ministar
prof. dr. sc.
Vedran Mornar,
v. r.
batini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj
kulturi pozornost se moe usmjeriti na pravedno sportsko ponaanje i raspraviti o koritenju
sporta u prevenciji nasilja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavnim predmetom Vjeronaukom je
viestruka. Obuhvaa pitanja kao to su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u
demokraciji i nedemokratskim reimima, meureligijski i ekumenski dijalog, odnos izmeu
religioznih, agnostika i ateista.
Povezivanje Graanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Priroda, Biologija,
Kemija i Fizika takoer se moe ostvarivati razliitim temama koje su povezane sa zatitom
prava pojedinca i trae aktivni angaman graana u suvremenome svijetu, kao to su odrivi
razvoj, bioloka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraivanja ljudskoga genoma.
Moda nazivi tema u predmetima Prirodi, Biologiji i Kemiji ne upuuju na mogunost
korelacija, ali se u postignuima mogu uoiti mogunosti za korelacije s Graanskim odgojem
i obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, krenje pravila; naela pravednosti, potrebe drugoga
(glad u svijetu), izgradnja zajednike domovinske kulture (ouvanje hrvatske prirodne
batine), tednja (energija); a sadraji VI. razreda u veini se odnose na zatitu okolia i
odrivi razvoj.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave obrazovanja i nastave Matematike
takoer se ostvaruje nizom sadraja. Kvantifikacija je klju za razumijevanje suvremenog
svijeta, ukljuujui naine na koje rjeavamo osobne i profesionalne probleme i
zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od
tema u kojoj se povezuju ova dva podruja.
Povezanost Graanskog odgoja i obrazovanja i nastave Informatike prisutna je u sklopu
obrade tema kao to su informacijsko drutvo i nejednakost, kritika selekcija informacija i
informiranje iz vie izvora, sigurnost na Internetu, itd.
To su samo neki od primjera koji pokazuju da su znanje, vjetine i vrijednosti, potrebni za
aktivno ukljuivanje u drutveni ivot i razvoj demokracije i opeg dobra drutvene zajednice,
Republike Hrvatske, Europe i svijeta, osim u posebnom predmetu zastupljeni u svim
nastavnim predmetima. Takvo je povezivanje vano jer uenicima pomae da kolsko gradivo
vre smjeste u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, ime se cjelovitije pridonosi
razvoju graanske kompetencije uenika.
Struni suradnici u koli
Struni suradnici u koli imaju takoer vanu ulogu u provedbi Graanskog odgoja i
obrazovanja, to je razvidno iz opisa programa rada strunih suradnika.
Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni suradnici u koli. To su: pedagog,
psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjiniar potiu usvajanje vrijednosti, stajalita i
navika koje omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika, profesionalno informiraju i
usmjeravaju uenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na
povezivanju kole s lokalnom i irom zajednicom, zatim:
uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja uitelju mogu
pripomoi u konanom vrednovanju postignua uenika u Graanskom odgoju i obrazovanju.
Razredna mapa za Graanski odgoj i obrazovanje uitelji koji Graanski odgoj i
obrazovanje ostvaruju meupredmetno unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda
Graanskog odgoja i obrazovanja i materijale u mapu o tome kako su ostvarili planirane
aktivnosti s uenicima odreenog razreda.
Uenika mapa osobnog razvoja u Graanskom odgoju i obrazovanju uenik upisuje u
kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to je tijekom godine izradio u sklopu nastave
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio. Unosi
podatke o ostvarenim postignuima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u
natjecanjima, smotrama, volontiranju, o zavrenim teajevima: teaj pruanja prve pomoi,
kola tehnike kulture, kola stranih jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
VII. Plan integriranja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u postojee predmete i izvanuionike aktivnosti u I.,
II., III. i IV. razredu osnovne kole
Osnovna
kola
Obvezna provedba
Meupredmetno u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna
kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i drutvo,
Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi strunih
suradnika
Godinji
broj sati
15
10
10
aktivnosti.
Ukupno
35
opisuje razred i kolu kao zajednicu uenika, kolskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po
odreenim pravilima kojima se titi dobrobit svih
navodi najvanija pravila i objanjava zato su pravila vana za ponaanje uenika u razredu
aktivno sudjeluje u donoenju razrednih pravila i prihvaa odgovornost za njihovo
provoenje
aktivno sudjeluje u izboru za predsjednika razreda i lana Vijea uenika
navodi da je uenik graanin razreda i kole po tome to ima pravo na sudjelovanje u
donoenju razrednih pravila, dijeli odgovornost za njihovo provoenje te ima pravo birati i
biti biran za predsjednika razreda i lana vijea uenika
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Drutvene komunikacijske vjetine
o Dostojanstvo osobe
o Upravljanje emocijama
o Timski rad
Kljuni pojmovi:
komunikacija, emocija, pravila timskog rada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
pokazuje vjetinu pravilnog predstavljanja, pozdravljanja, oslovljavanja
pronalazi naine pomaganja uenicima s posebnim potrebama
razumije da uenici s posebnim potrebama imaju ista prava kao i svi drugi
razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponaanja (tuakanje, vrijeanje)
razvija osnovne tehnike timskog rada
svojim rijeima opisuje znaenje dostojanstva svake osobe
4. Meukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Osobni identitet, kulturni identiteti i meukulturni dijalog
o Osobni identitet
o Hrvatski domovinski identitet
o Manjinski identiteti
Kljuni pojmovi:
osobni identitet, hrvatski domovinski identitet, manjinski identiteti.
Obrazovni ishodi
Uenik:
navodi svoj identitet i opisuje neka od njegovih najvanijih obiljeja
nabraja kulturne razlike koje postoje u razredu
opisuje kulturne razlike koje obogauju razredni odjel
prihvaa druge uenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline
5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zatita potroaa
o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti vanih za uspjeh u uenju
o Prava potroaa
o Novac i reklame
Kljuni pojmovi:
individualne sposobnosti, novac, upravljanje novcem, reklama, otpornost na reklame,
potroa, prava potroaa.
Obrazovni ishodi
Uenik:
ocjenjuje svoje uenje kao rad
prepoznaje svoje sposobnosti, opisuje u emu se sastoje i nabraja primjere iz vlastitog
iskustva u koli i obitelji
objanjava to je za njega novac i kako se stjee, kako se planira potronja i tednja
(deparac)
opisuje to je za njega reklama i kako utjee na njega
U mapi osobnog razvoja uenici crtaju i zapisuju svoje dojmove s nastave Graanskog
odgoja i obrazovanja uz vodstvo uitelja.
XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu osnovne kole[4]
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: 1. Pria; Tema: 2. Pjesma; Tema: 3. Lik. Obrazovna
postignua: Zapaziti osnovne etike osobine: dobar lo; Tema: 4. Lutkarski igrokaz.
Nastavno podruje: Medijska kultura. Tema: 1. Animirani film; Nastavno podruje: Jezino
izraavanje; Tema: 1. Sluanje i govorenje. Obrazovna postignua: Sluati sugovornika;
govoriti; Tema 2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor). Obrazovna postignua:
Potovati pravila pristojnog razgovaranja (komuniciranja).
Likovna kultura
Nastavno podruje: Oblikovanje na plohi slikanje. Tema: 1. Boja; Nastavno podruje:
Primijenjeno oblikovanje dizajn; Tema: 3. Boja ilustracija.
Glazbena kultura
Nastavno podruje: Pjevanje i sviranje. Cjeline i teme: Glazba kao simbol kulturnih
vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture, Tradicijska glazba Hrvatske i manjinskih
naroda u Hrvatskoj
Nastavno podruje: Sluanje i upoznavanje glazbe. Cjeline i teme: Oblikovanje glazbenog
djela, Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture.
Strani jezici
Engleski jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti i pozdravi: pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno
ponaanje, oslovljavanje; 2. Ja i moji prijatelji: predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi,
estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice. 3. Ja i moja obitelj: predstavljanje lanova
ue obitelji. 4. Razredni jezik: razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje
doputenja. 9. Blagdani: Boi i Uskrs estitanje, pjevanje i/ili recitiranje prigodne
pjesmice.
Njemaki jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini,
upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophoenje; 2. Obitelj: predstavljanje sebe i ue obitelji;
3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja; 10. Blagdani, obiaji i tradicija.
Francuski jezik kao prvi strani jezik prva godina uenja
Cjeline i teme: 1. Pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2.
Predstavljanje sebe i drugoga; 3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju; 12. kola, razred
Tema 2. Svi smo vrijedni potovanja. Kljuni pojmovi: pomaganje, drugi. Odgojnoobrazovna postignua: prepoznati vanost zajednikoga rada i aktivnog sudjelovanja u
nastavi; uoiti da nam je ljepe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se; uoiti vanost
meusobnog prihvaanja sviju; otkriti vanost uzajamnog pomaganja.
II. cjelina Otkrivamo znakove Boje dobrote.
I. Tema 1. Divan Boji svijet pjeva slavu Bogu. Kljuni pojmovi: svijet, zemlja.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati potrebu i vanost uvanja prirode i ivih stvorenja
koje nam Bog daruje.
II. Tema 2. Bog je na dobri otac.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati naine kako moemo pokazivati potovanje
prema svakom ovjeku.
III. Tema 3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje.
Kljuni pojmovi: zahvaljivanje, darivanje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati naine kako moemo druge darivati, osobito one u
potrebi.
III. cjelina Isusovo roenje.
IV. Tema 1. Isus oprata.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;
navesti i opisati znakove pomirenja i pratanja.
IV. cjelina Zajedno smo uvijek radosni.
Tema 1. Marija uzor naim majkama.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vanost majke u obitelji.
XII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u II. razredu osnovnih kola
1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti
o Upoznavanje s djejim pravima
o Uenik graanin u sklopu razreda i kole
o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etnike, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike
objanjava vanost pravila za izbore u razredu i Vijee uenika, opisuje poeljna obiljeja
kandidata
objanjava zato je potovanje pravila i pravedno odluivanje vano za uspjeh svih u
razredu i koli
aktivno sudjeluje u predlaganju kriterija i izboru za predsjednika razreda i predstavnika u
Vijee uenika
zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice uenja i pouavanja
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Upravljanje emocijama
o Drutvene komunikacijske vjetine
o Timski rad
o Volontiranje u razredu i koli
Kljuni pojmovi:
komunikacija, nesporazum, emocije, ljutnja, verbalna i neverbalna komunikacija, pravda,
nepravda, volontiranje.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava naine kontrole vlastitih emocija
prepoznaje svoje jake i slabe strane
razlikuje nepoeljne od poeljnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednom
odjelu i koli
navodi primjere najeih oblika neprimjerenih ponaanja koja dovode do nesporazuma
objanjava ulogu pojedinca i grupe u poticanju i sprjeavanju nasilja u razredu i koli
sudjeluje u volonterskim aktivnostima u sklopu razreda i kole
4. Meukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Osobni identitet, kulturni identiteti i meukulturni dijalog
Cjeline i teme: 1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini
2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba, komunikacijski obrasci pri susretu
11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana, estitanje.
Matematika
Tema 10. Jedinice za novac. Obrazovna postignua: osposobiti se za sluenje novcem
Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rjeavanju problemskih zadataka iz neposredne
ivotne stvarnosti koristei skupne oblike rada.
Priroda i drutvo
Tema 1. Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima. Obrazovna postignua: pristojno se
ponaati u koli i izvan nje; mirno rjeavati sukobe, meusobno se pomagati i potovati;
upoznati prava i dunosti uenika;
Tema 9. Zanimanja ljudi; Tema 18. Zatita i uvanje okolia. Obrazovna postignua:
razumjeti utjecaj ovjeka na okoli, navesti postupke kojima uenici mogu pridonijeti zatiti,
ouvanju i unaprjeenju okolia, razlikovati otpad od smea i razvrstavati ga u odgovarajue
spremnike; Tema 21. Dijete; Tema 25. Blagdani i praznici
Obrazovna postignua: obiljeiti blagdane i praznike u Republici Hrvatskoj; upoznati
tradicionalne obiaje obiljeavanja blagdana.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Obrazovna postignua razvijati pozitivnu sliku o sebi, jaati samopouzdanje, ustrajnost i
zadovoljstvo, shvatiti tjelovjebu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje,
potovanje pravila igre, potovanje suigraa, razvijati vjetinu kontrole emocija, suraivati u
timu, prihvatiti razliitosti, prihvaanje pobjede i poraza, timski rad.
Vjeronauk
I. cjelina Ponovno smo zajedno.
Tema 1. Gradimo zajednitvo i prijateljstvo. Kljuni pojmovi: prijatelj, zajednitvo, radost.
Odgojno-obrazovan postignua: razvijati duh prijateljstva, povjerenja i potovanja u razrednoj
zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna prijateljstva; nabrojiti i obrazloiti znaajke
prijateljstva; uoiti da svatko od uenika pridonosi izgradnji zajednitva u razrednoj zajednici
i u koli; otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti kako se moemo u koli i kod kue
pomagati; povezati prijateljstvo s radou.
Tema 2. Isus nam daje snagu i sigurnost.
Odgojno-obrazovna postignua:navesti naine kako se moemo meusobno pomagati.
prepoznaje situacije u kojima se njegova prava i prava drugih mogu kriti u razredu
identificira pravo koje je prekreno
pronalazi rjeenja za situacije u kojima se kre njegova/njezina prava i prava drugih uenika
preuzima odgovornost za svoje postupke
2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Razred, kola i lokalna zajednica demokratske zajednice
o Stvaranje demokratske razredne, kolske i lokalne zajednice
o Graanstvo kao temelj demokratske zajednice
o Demokratsko upravljanje zajednicom
o Unapreenje demokratske kulture
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, graanin, graanstvo, razred, kola i lokalna zajednica kao demokratska
zajednica, demokratska kultura.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje to je aktivno i odgovorno sudjelovanje u odluivanju; objanjava vanost
utvrivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i Vijee uenika te opisuje poeljna
obiljeja kandidata
predlae mjere za prekritelje dogovorenih pravila i za pravednu nadoknadu uinjene
povrede ili tete
aktivno pridonosi izgradnji razreda i kole kao demokratske zajednice
objanjava tko je graanin lokalne zajednice i koja je njegova uloga; imenuje najvanije
institucije lokalne zajednice (upan, upanija)
opisuje ulogu upana kao elnika lokalne zajednice; razumije da o odgovornom ponaanju
graana i upana ovisi dobrobit lokalne zajednice
pokazuje osnovne vjetine komunikacije
predlae i sudjeluje u aktivnostima vezanima uz obiljeavanje vanih datuma
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Strani jezici
Engleski kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 1. Ja, moji prijatelji i obitelj davanje osnovnih podataka o sebi, prijateljima
te uoj i iroj obitelji; 3. Odjea i obua izraavanje ukusa/svianja i nesvianja; 7.
Slobodno vrijeme i sport imenovanje sportova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno
vrijeme; 8. kolski praznici i kako ih provodimo opisivanje aktivnosti tijekom odmora u
razliitim godinjim dobima.
Njemaki kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i ire
obitelji; 4. Odjea i obua; 5. Put do kole: osnovna pravila ponaanja u prometu; 9. Sportske
aktivnosti i igre 11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu roendana i
roendanske proslave 12. Blagdani, obiaji i tradicija.
Francuski kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 2. Dnevne aktivnosti; 7. Slobodno vrijeme igre, sport; 8. Izleti i ekskurzije
ponaanje u prometu; 10. Proslava roendana pisanje pozivnica i estitaka, estitanje,
pokloni, hrana i pie, aktivnosti; 11. Blagdani prema kalendaru estitanje,
pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica, tradicija i obiaji.
Talijanski jezik kao prvi strani jezik trea godina uenja
Cjeline i teme: 3. Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana; 5. Proslava roendana:
pisanje pozivnica, estitanje, darovi, hrana i pie; 7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i
svetkovina, estitanja.
Matematika
Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rjeavanju problemskih zadataka iz neposredne
ivotne stvarnosti koristei skupne oblike rada.
Priroda i drutvo
Tema 5. Izgled zaviaja. Obrazovna postignua: prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; Tema 7. Znaenje vode za ivot ljudi. Obrazovna
postignua uoiti utjecaj ovjeka na oneienje i potronju vode. Tema 11. Gospodarske
djelatnosti zaviajne regije. Obrazovna postignua uoiti i razumjeti vezu djelatnosti ljudi s
izgledom zaviaja i prirodnim uvjetima; Tema 12. Gospodarstvo i kvaliteta okolia.
Obrazovna postignua upoznati i razumjeti vezu izmeu djelatnosti ljudi i oneienja
okolia; predlagati mjere zatite; Tema 13. Moja upanija; Tema 14. Sadanjost, prolost i
budunost; Tema 16. Moj zaviaj u prolosti. Obrazovna postignua upoznati vane
kulturno-povijesne spomenike zaviaja; istraivati i povezivati na temelju povijesnih izvora.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Uenik:
objanjava osnovna djeja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta
imenuje dokumente kojima se odreuju djeja prava
razlikuje prekritelja i rtvu, sudjeluje u odreivanju pravila ponaanja u razredu, u sluaju
krenja pravila predlae mjere za pravednu nadoknadu tete
razlikuje pristrano od nepristranog odluivanja
objanjava postupke pravednog odluivanja, ispravljanja uinjene nepravde ili tete i
pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda)
zakljuuje zato je pridravanje pravila i pravedno odluivanje vano za uspjeh svih u
razredu i koli
pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i
ukljuenosti svih
prepoznati situacije i namjere koje dovode do ugroavanja sigurnosti djeteta (trgovanje
djecom).
2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Razred, kola, lokalna zajednica, drava demokratske zajednice
o Sudjelovanje u donoenju pravila, provoenje pravila
o Sudjelovanje u donoenju mjera u sluaju krenja pravila
o Stvaranje demokratske razredne i kolske zajednice: ueniki izbori
o Istraivanje i rjeavanje problema zajednice
o Odnos izmeu vlasti i graana
o Uloga graana nadgledanje vlasti u svrhu zatite zajednike dobrobiti
o Civilno drutvo sastavnice i uloga
Kljuni pojmovi:
pravila, odluivanje, razred, kola, lokalna zajednica i drava kao demokratska zajednica,
ueniki izbori, Vijee uenika, vlast, graanin, nadgledanje postupaka vlasti, zatita
zajednikog dobra, civilno drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
Kljuni pojmovi:
zdravi okoli, odrivi razvoj, odgovornost graana za odriv razvoj, akcije zatite i ouvanja
okolia, razvrstavanje otpada, zbrinjavanje otpada.
Obrazovni ishodi
Uenik:
razlikuje pojmove zdravi okoli i odrivi razvoj
koristi odgovarajue postupke zatite okolia u koli i zajednici
opisuje postupke kojima se pridonosi odrivome razvoju
sudjeluje u volonterskim aktivnostima koje su usmjerene na ouvanje okolia
iskazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia kole i zaviaja
razumije znaenje i vanost prava na zdrav okoli
aktivno sudjeluje u istraivanju stanja okolia
pokazuje odgovornost za vlastito zdravlje i zagovara zdrave stilove ivota
pokazuje privrenost ouvanju prirodnog bogatstva u svom zaviaju i domovini
XXI. Izvanuionike aktivnosti primjeri u IV. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedinoj
meupredmetnoj tematskoj aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
o Ukljuivanje u akciju ienja okolia Zelena istka
o Susret sa saborskim zastupnikom predstavnikom lokalne zajednice
o Posjet uspjenom poduzetniku ili gospodarskoj tvrtki i razgovor s odgovornim osobama
o Istraivanje i izrada priopenja o inovatorima, pronalazaima ili zaslunim graanima u
svojem zaviaju ili ire. Pleemo plesove naega kraja posjet KUD-u naega mjesta
o Istraivanje i rjeavanje problema u drutvenoj zajednici Projekt graanin, Radionica
budunosti i sl.
XXII. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika u IV. razredu osnovne kole
Obvezna provedba
Meupredmetno u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, strani
jezik, Matematika, Informatika, Tehnika kultura, Priroda,
Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Vjeronauk, Likovna
kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, programi
strunih suradnika.
Godinji
broj sati
20
10
Ukupno
35
zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u V. razredu osnovne kole[8]
Hrvatski jezik
Nastavno podruje: Jezik. Tema: Hrvatski jezik i dvojezinost. Postignua: razumjeti ulogu
hrvatskoga jezika kao slubenog jezika; razumjeti ulogu manjinskog jezika; Nastavno
podruje: Medijska kultura. Tema: Mediji i tisak; Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: Lik
u knjievnome djelu.
Likovna kultura
Meupredmetnom provedbom i izvanuionikim aktivnostima Likovne kulture i Graanskog
odgoja i obrazovanja mogu se u uenika proiriti spoznaje o ureenju i strukturi svijeta u
kojemu ivi. Uenjem likovnoga jezika kao jednoga od oblika komunikacije te odgojem
temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava, uenici e formirati obrasce
ponaanja i miljenja koji e utjecati na njihove budue odluke. Odgojna vrijednost
stvaralatva uenika odrazit e se na formiranje i stjecanje novog znanja, vjetina i stajalita.
Uenici e postupno otkrivati sadrajne pojmove strukturnom korelacijom i uz to razvijati
individualne naine izraavanja. Prevladavanjem konvencionalnih i stereotipnih ponaanja, a
poticanjem i ovladavanjem pozitivnih, otvorenih i suradnikih, uenici e birati, mijenjati
sebe i okolinu na temelju vlastitog iskustva. Uz razvoj likovne kreativnosti jaat e
samopouzdanje u uenika (mogunou izbora, vrednovanjem i samovrednovanjem, izradom
vlastite likovne mape, javnom izlobenom djelatnou, sudjelovanjem u kulturnim
dogaajima u koli i javnim prostorima muzeja i galerija, otkrivanjem povijesno i drutvenoznaajnih ostvarenja likovnih umjetnika, razvijanjem likovnoga govora, vlastitom likovnom
kreacijom i intervencijama u prostoru itd.) s ciljem poticanja i oekivanih postignua uenika
kao ravnopravnih i aktivnih graana svijeta. Nastavno podruje: Prostorno oblikovanje/3D.
TEME: Masa/volumen i prostor Osnovni trodimenzionalni oblici. Kljuni pojmovi: kip,
kiparstvo, kipar, prostor-masa/volumen. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrednovati. Primjeri likovno-umjetnikih djela: hrvatski likovni umjetnik/kipar Ivan
Metrovi u kontekstu hrvatskoga kulturnog identiteta; keramika posuda Vuedolska
golubica kao jedan od prepoznatljivih simbola grada Vukovara u kontekstu izgradnje
zajednike domovinske kulture. Izborne teme: Toka i crta strukturne crte; Kljuni
pojmovi: kulturna batina. Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i
spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovno-umjetnikim
djelima. Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vunena torba iz Segeta kraj Trogira i artefakti iz
Etnografskog muzeja u Zagrebu, kao dio hrvatskoga kulturnog identiteta u dobivanju
informacija o hrvatskoj kulturi u prolosti i tadanjem nainu ivota te doprinosu nae kulture
svjetskoj kulturnoj batini. Ploha Redefinicija plohe. Kljuni pojmovi: plakat (u kontekstu
individualnih sposobnosti/ interkulturna dimenzija), vizualne komunikacije (u kontekstu
otpornosti na reklame). Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti, vrednovati i spoznati
ulogu ritma i dinamike plohe pri rekomponiranju likovno-umjetnikog djela u slubi vizualnih
komunikacija. Primjeri likovno-umjetnikih djela: grafiar i slikar Boris Buan i njegov
plakat ar ptica (taj je Buanov plakat uvrten meu 250 najboljih svjetskih plakata
nastalih u razdoblju od 1870. godine do 1998., preobrazbama motiva autor ulazi u
komunikaciju s promatraem zadajui mu zagonetku, enigmatsku igru sa slikama, igru
proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja Odgojnoobrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Njemaki jezik
Cjeline i teme: 1. Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Dom i oko njega; 4. Kako provodimo
slobodno vrijeme; 6. Moj svijet i oko njega opisivanje svojega mjesta, grada, domovine i
usporedba sa zemljama njemakoga govornog podruja; 8. Blagdani obiaji vezani uz
proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama njemakoga govornog podruja
Odgojno-obrazovna postignua:
primjenjivati dogovorena pravila ponaanja u razredu i koli; uoiti i protumaiti posljedice
krenja pravila
obrazloiti kako krenje pravila teti pojedincu i cijeloj zajednici
usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre odnose i dobar rad u zajednici
pokazati spremnost na suradnju s drugima u zajednikim aktivnostima
otkriti, razumjeti i prihvaati razlike meu ljudima
usvojiti stajalite potovanja prema drugima i razvijati dijalog s onima koji se od nas
razlikuju na bilo koji nain
upotrebljavati multimedijske alate kao potporu vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju
prepoznavati svoje sposobnosti, opisati u emu se sastoje i potkrijepiti ih primjerima iz
vlastitog iskustva u koli, obitelji i drutvenoj zajednici
kulturoloka i interkulturna kompetencija.
Talijanski jezik
1. Tema: Ja, moja obitelj i prijatelji; 2. Tema: Dom i oko njega (vrste stanovanja); 3. Tema:
Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje stola, ponaanje za stolom kulturoloke slinosti i
razlike; 4. Tema: Kako provodimo slobodno vrijeme; raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; 5.
Tema: Blagdani i svetkovine estitke i obiaji vezani za proslave blagdana u nas i u Italiji;
6. Tema: Higijenske navike: svakoga dana. Odgojno-obrazovna postignua: kulturoloka i
interkulturna kompetencija.
Klasini jezici, latinski
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-povijesni i civilizacijski kontekst.
Prevoenjem latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o rimskoj civilizaciji.
Tijekom etiri godine uenja latinskoga jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja:
knjievnosti,
povijesti,
kulture i civilizacije.
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama
i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri
godine uenja latinskoga jezika mora usvojiti:
knjievnost: usvojiti glavne predstavnike rimske knjievnosti te osnovne znaajke hrvatskog
latinizma,
povijest: usvojiti osnovne dogaaje i razdoblja rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom,
kultura i civilizacija: usvojiti glavne znaajke rimske kulture, mitologije i najvanije obiaje
starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-mitoloke sadraje treba povezivati s
vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima uenikog udruivanja. Usvajanje
vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se
uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svoga poslovnog, ali i privatnog ivota. Preporuuju
se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, izrada
plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa, posebice nakon svake tematske
cjeline.
Terenska i projektna nastava.
Matematika
Tema 8. Izvoenje raunskih radnji obrazovno postignue; primjenjivati steeno znanje u
zadacima iz ivotnih situacija; Tema 32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva
obrazovno postignue; koristiti se raunanjem i procjenom u zadacima iz svakidanjice; Tema
35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima obrazovno postignue; koristiti se
pisanim raunanjem, raunanjem depnim raunalom i procjenom za rjeavanje zadataka iz
svakidanjice; Tema 36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima obrazovno
postignue; koristiti se pisanim raunanjem, raunanjem depnim raunalom i procjenom za
rjeavanje zadataka iz svakidanjice. Koritenje metoda timskog rada; organiziranje pomoi
slabijim uenicima.
Priroda
Tema 7. ovjekove ivotne potrebe prehrambene navike; Obrazovna postignua: navesti
nekoliko prava i obveza ovjeka u zajednici (obitelj, razredni odjel, domovina); Tema 14.
Uzgoj i potronja hrane u nas i u svijetu; Tema 15. Uzgoj i zatita biljaka i ivotinja.
Povijest
Tema 3. Civilizacije prvih pisama. Kljuni pojmovi: civilizacija, zakonik; Tema 5. Atenska
demokracija. Kljuni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci; Tema 7. Poeci Rima.
Kljuni pojmovi: plebejci, puki tribuni; Tema 8. Republika i Carstvo. Kljuni pojmovi:
republika, carstvo, senat, konzul, diktator.
Geografija
Tema 10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile. Obrazovna postignua: predvidjeti mogunosti
zatite u vrijeme potresa; navesti primjere pruanja pomoi stradalima u potresu; Tema 12.
More, Obrazovno postignue: nabrojiti najvee oneiivae mora i predloiti mjere za zatitu
mora; Tema 13. Vode na kopnu. Obrazovna postignua: prosuditi analizom fotografija kako
neravnomjeran raspored voda u prirodi utjee na ivi svijet; Tema 14. Vrijeme i klima.
Obrazovno postignue: na crteu presjeka zranoga omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti
njezino znaenje za ivot ovjeka. Tema 16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i energije za ivot i rad ovjeka;
obrazloiti vanost pravilnoga odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau; Izborne teme
(obrauju se kao projekti). 4. Vode u zaviaju; 6. Zatita okolia potok, rijeka, jezero, more
u zaviaju, pravilno odlaganje otpada.
Tehnika kultura
Tema 1. ivotno okruje ovjeka i zadaa tehnike. Obrazovna postignua: prepoznati
prirodne, drutvene i tehnike elemente osobnoga okruja; Tema 15. Prometni znakovi i
propisi. Obrazovna postignua: prepoznati znaenje i ponaati se u skladu s prometnim
znakovima.
Informatika
Zadae: Shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i
raspraviti posljedice njihova naruavanja. Upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju. Odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za
rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota. Ishodi: Opisuje sigurne
naine upotrebe Interneta i e-pote, vanost zatite osobnih podataka te izbjegavanje davanja
podataka nepoznatim osobama.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Cjeline i teme: VI. Ritmike i plesne strukture; 13., 15. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga
podruja. Ope zadae: Promicanje opih ljudskih vrijednosti; Omoguivanje osobne
afirmacije uenika; Osposobljavanje za timski, skupni rad. Posebne zadae. Odgojna: Vano
je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji
vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje
tueg uspjeha ili prednosti i sl.). Potovanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je stvaranja
uljuenih navijakih navika prihvaanjem pozitivno odabranih sportskih i ljudskih uzora.
Upuivanje na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje
samokontrole u trenucima bijesa i nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje
pogreaka, osuivanja neprimjerenih izljeva razoaranja i izgreda zbog poraza odgojni su
uinci koji nalaze primjenu u svom ljudskim aktivnostima. Jednako je znaajno poticanje
suradnikog ponaanja i usvajanje nenasilnoga rjeavanja konflikata. Nastavni plan i
program za osnovnu kolu.
Vjeronauk
I. cjelina Snaga zajednitva
Tema 1. Ja i drugi zajedno.
Odgojno-obrazovan postignua: otkriti, razumjeti i prihvaati razlike meu ljudima; uvidjeti i
objasniti zato je za ivot ovjeka u vjeri potrebna zajednica
Tema 2. Pravila dobrih odnosa, potovanja i zajednitva.
Odgojno-obrazovna postignua; nabrojiti nekoliko vanijih pravila za ponaanje u razredu i
koli; uoiti i protumaiti posljedice krenja pravila; obrazloiti kako krenje pravila teti
pojedincu i cijeloj zajednici; usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre odnose i dobar
rad u zajednici; prepoznati zajednike interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s
drugima u zajednikim aktivnostima;
II. cjelina Religija u ivotu ovjeka: Boji tragovi
Tema 1. Razliiti, a povezani.
Kljuni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliiti, ali povezani.
Odgojno-obrazovna postignua: Razumjeti znaenje rijei dijalog i diskriminacija; navesti
primjere dijaloga i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i diskriminacije u vlastitom
ivotu; usvojiti stajalite potovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati dijalog s onima
koji se od nas razlikuju na bilo koji nain, osobito u vjeri.
Izborne teme: 1. Vjerski ivot idova, Muslimana i pripadnika drugih religija.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati vanost poznavanja, prihvaanja i potovanja
razliitosti; prepoznati i nabrojiti neke vjerske obiaje pripadnika drugih religija
III. cjelina Isus Krist ostvaritelj novoga svijeta.
Tema 1. Isus prema drugima susreti mogu promijeniti.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i konkretne geste brige prema svima onima
koji trebaju nau pomo.
XII. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u VI. razredu osnovne kole
1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti
o Temeljna naela Konvencije o pravima djeteta: pravo na sudjelovanje, pravo da razvijemo
nae potencijale, pravo na sigurnost i dobar ivot, pravo na zatitu
dravnim
smotrama
zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu
vrijednosti vane i na koje tekoe je nailazio. Unosi podatke o ostvarenim postignuima i
planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o
zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja itd.).
XV. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u VI. razredu osnovne kole
Hrvatski jezik
U nastavku teksta predlau se teme u sklopu svih etiriju podruja Hrvatskoga jezika. No,
vano je napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i u sklopu drugih tema i
izbornih sadraja s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga jezika, npr.
lingvometodiki predloak za bilo koju nastavnu temu (implicitno ili eksplicitno) moe
poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja. O tome moe (i mora) odluiti
svaki uitelj planirajui i programirajui svoju nastavu.
Nastavno podruje: Jezik. Tema: Povezivanje nastavnih tema 6., 7. i 9. Obrazovno
postignue: Izricanje prolosti, sadanjosti i budunosti s ciljem funkcionalne uporabe
glagolskih vremena u razliitim komunikacijskim situacijama tijekom govorenja i pisanja;
Tema: Izricanje zapovijedi i molbe imperativom. Obrazovna postignue: Razumjeti
znaenje imperativa i koristiti ga u komunikacijskim situacijama s obzirom na ishode
Graanskog odgoja i obrazovanja; Tema: Izricanje elje kondicionalom
Obrazovna postignua: Razumjeti znaenje kondicionala i koristiti ga u govorenju i pisanju
za izricanje elje i molbe; Tema: Poeci hrvatske pismenosti. Obrazovna postignua:
Imenovati i prepoznati najvanije spomenike hrvatske pismenosti i kulture u svojemu zaviaju
te kulturni identitet nacionalnih manjina i drugih kultura u svome zaviaju; Nastavno
podruje: Jezino izraavanje. Tema: Stvaralako prepriavanje s promjenom gledita.
Obrazovna postignua: Prepriavati tekst usmeno i pismeno mijenjajui gledite; Tema:
Saeto prepriavanje. Obrazovno postignue: Saimati tekst; saeto prepriavati glavne
dogaaje i bitne pojedinosti, samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano); Tema:
Razgovor. Obrazovno postignue: Razlikovati slubeni od privatnog razgovora, razgovarati
potujui osobitosti slubenog i privatnog.
Nastavno podruje: Knjievnost. Tema: Odnos teme i motiva u knjievnom djelu (i
neknjievnome tekstu). Obrazovna postignua: Primijetiti i izdvojiti motive u tematskom
kontekstu; Nastavno podruje: Medijska kultura Tema: Mrea (Internet). Obrazovna
postignua: Pronai i usporediti mrene stranice o temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti
te nacionalnih manjina i drugih kultura svoga zaviaja.
Likovna kultura
Meupredmetnom provedbom i izvanuionikim aktivnostima Likovne kulture i Graanskog
odgoja i obrazovanja mogu se u uenika proiriti spoznaje o ureenju i strukturi svijeta u
kojemu ivi. Uenjem likovnog jezika kao jednim od oblika komunikacije i odgojem
temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava uenici e formirati obrasce ponaanja
i miljenja koji e utjecati na njihove budue odluke. Odgojna vrijednost stvaralatva uenika
odrazit e se na formiranju i stjecanju novog znanja, vjetina i stajalita. Uenici e sadrajne
Vjeronauk
I. cjelina ivjeti u miru i slobodi;
Tema 1. Suvremene situacije neslobode.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati situacije slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva;
uoiti razlike i slinosti izmeu vanjske i unutarnje neslobode/zarobljenosti; ispravno
vrednovati vlastitu odgovornost u promicanju slobode; imenovati neke vanije osobe koje se
bore (koje su se borile) za slobodu ovjeka.
Tema 2. Sloboda izvire iz prave ljubavi.
Odgojno-obrazovna postignua; uoiti i ispravno protumaiti neraskidivu povezanost
odgovornosti i slobode.
III. cjelina: Isus Krist na osloboditelj i spasitelj.
Tema 1. ovjek izmeu enje za slobodom i izazovom robovanja.
Kljuni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, enja za slobodom.
Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i uoiti razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg
ropstva, prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu slobode i robovanja
VIII. cjelina: Marija u Crkvi.
Tema 2. Glavni Marijini blagdani i molitve.
Kljuni pojmovi: marijanska svetita, Marija u likovnoj umjetnosti.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti marijanska svetita u hrvatskome narodu.
Izborne teme. Crkveno graditeljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati vee i poznatije crkvene graevine u Hrvatskoj
(Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kria u Ninu, pojedine katedrale) ili u Europi (Notre Dame,
katedrala u Milanu, Barceloni, Beu, bazilike u Rimu)
XVI. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u VII. razredu osnovne kole
1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Prava, slobode, dunosti i odgovornosti graana
o Ustav i zakoni ureuju prava, slobode, dunosti i odgovornosti pojedinca kao graanina
Republike Hrvatske
o Ustavna zatita prava graana (pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost i druga
temeljna prava)
o Zatita temeljnih prava, ravnopravnosti i dostojanstva svih pojedinaca u razrednoj, kolskoj,
lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Ravnopravnost spolova, povijest borbe za enska prava te mijenjanje poloaja ena tijekom
povijesti Pravo glasa ena
o Donoenje Deklaracije o pravima ovjeka (povijest)
o Pojava humanitarnih organizacija u zatiti ljudskih prava (povijest)
o Suzbijanje trgovanja ljudima
Kljuni pojmovi:
Ustav, zakoni, prava, slobode, odgovornosti, graanin Republike Hrvatske, ustavna zatita
prava graana, pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost, ravnopravnost, osobno
dostojanstvo, povijest borbe za enska prava, mijenjanje poloaja ena tijekom povijesti,
pravo glasa ena, Deklaracija o pravima ovjeka, humanitarne organizacije, trgovanje
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje kako su prava, slobode, dunosti i odgovornosti pojedinca kao graanina Republike
Hrvatske ureeni Ustavom i zakonima
opisuje kako se graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava tite Ustavom
Republike Hrvatske i zakonima
opisuje povijest borbe za enska prava te mijenjanje poloaja ena tijekom povijesti
navodi imena i zasluge slavnih ena u povijesti u svijetu i u Hrvatskoj
opisuje nastanak i razloge donoenja Ope deklaracije o ljudskim pravima
opisuje pojavu humanitarnih organizacija u zatiti ljudskih prava
prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost, zamke traenja posla preko oglasa
2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Demokratska drava i uloga graana u demokratskoj dravi
o Ustav, narod kao izvor ustavne vlasti
o Demokracija tip vlasti u kojoj graani imaju pravo vladati, daju vlast onima koje biraju da
ih predstavljaju i slue njihovim interesima odnosno zajednikom dobru
o Politike stranke, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobra
o Pravo i odgovornost graana u demokraciji, nadgledanje postupaka vlasti i rada demokratski
izabranih zastupnika na svim razinama, pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo
graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na
prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
o Demokratska drava, podjela i ogranienja vlasti
o Civilno drutvo udruge, zaklade, sindikati i vjerske zajednice
o Zajednika dobrobit i procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja
prava u razredu, koli, lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Zajednika dobrobit i drutvena solidarnost osnova opstanka i razvoja drutvene zajednice
o Pravda (proceduralna, korektivna i distributivna pravednost) temeljna kategorija
demokracije i vladavine prava
o Intelektualni alati za osiguranje pravednosti u razredu, koli i drutvenoj zajednici
Kljuni pojmovi:
Ustav, demokracija, narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti,
zajedniko dobro, politike stranke, programi politikih stranaka, ustavna prava i
odgovornosti graana, nadgledanje vlasti, demokratska drava, podjela i ogranienja vlasti,
pravda i tri kategorije pravednosti, civilno drutvo udruge, zaklade, sindikati i vjerske
zajednice, veza izmeu pravila, zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena
poloaja vlasti.
Obrazovni ishodi
Uenik:
objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti
objanjava to je demokracija i odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da
sudjeluje u vlasti
navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
razlikuje demokratski od nedemokratskih reima
opisuje prava i odgovornosti graana u demokraciji i u nedemokratskim reimima
navodi politike stranke u Hrvatskoj, opisuje njihove programe i uloge u razvoju
zajednikog dobra
navodi da je novac mjerilo rada, da je rad temeljna ljudska vrijednost i da se prema novcu
treba odnositi kao rezultatu ljudskog rada
objanjava kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i
koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na ivote potroaa u Hrvatskoj
6. Ekoloka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Zatita okolia i odrivi razvoj
o Odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske
o Pravo na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice
o Utjecaji gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli
o Uloga pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja
Kljuni pojmovi:
odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj, utjecaj gospodarstva, znanosti, kulture i
politike na okoli, pravo na zdrav okoli, zatita okolia, prirodna i kulturna dobra, civilno
drutvo.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske
objanjava vanost prava na zdravi okoli i odrivi razvoj zajednice
odreuje neke pozitivne i negativne utjecaje domaega i meunarodnoga gospodarstva,
znanosti, kulture i politike na okoli
opisuje i potkrepljuje podatcima ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog
razvoja i zatiti ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia
pokazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike
Hrvatske
prati zbivanja u okoliu i pokree aktivnosti za njegovo ouvanje i ureenje
XVII. Izvanuionike aktivnosti primjeri u VII. razredu osnovne kole
Ovisno o ishodu, izvanuionika aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine tematske
aktivnosti, a moe se povezati i sa satom razrednika.
Primjeri:
Tema 4. Klima i biljni pokrov. Obrazovno postignue: navesti i opisati primjere ouvanja
bioloke raznolikosti; Tema 5. Stanovnitvo. Obrazovna postignua: razlikovati smjerove
migracija u prolosti i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti razliitost etnikoga i
jezinoga sastava stanovnitva (indoeuropski jezici); Tema 10. Ostale drave Sjeverne
Europe. Obrazovno postignue: opisati vanost geotermalne energije i energije vjetra; Tema
14. Europsko Sredozemlje. Obrazovno postignue: obrazloiti znaenje Sredozemlja tijekom
povijesti i utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu; Tema 17. Drave Jugoistone
Europe. Obrazovno postignue: obrazloiti etniki i vjerski mozaik naroda; Tema 19. Ostale
drave Istone Europe. Obrazovno postignue: opisati zakonom zatiene prirodne posebnosti
i ekoloke probleme (Beloveka prauma, ernobil); Tema 20. Ujedinjavanje Europe. Kljuni
pojmovi; ujedinjavanje Europe, Europska unija. Obrazovna postignua: obrazloiti razloge,
vanost i oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja EU-a, navesti glavna tijela i
ustanove EU-a; analizirati vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu; Tema 21. Hrvatska u
Europi. Obrazovna postignua: navesti primjere suradnje Republike Hrvatske s EU-om i
drugim gospodarskim zajednicama; pronai podatke o veleposlanstvima i konzularnim
predstavnitvima u naoj dravi; Tema 23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe. Kljuni
pojmovi: ivotni standard, jezgra, periferija. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam
razvijenosti i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske razvijenosti po BDP-u i
ivotnom standardu; odrediti mjesto razvijenosti Republike Hrvatske u odnosu na ostale
drave.
Tehnika kultura
Uvod: 1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikog nazivlja, poticanje i vjebanje
priopajnih sposobnosti pri ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te uvoenje
natjecateljskog komunikativnog ponaanja; 2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini,
poticanje snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradi rada, razvijanje pojedinanih
sposobnosti i odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u meusobnom razgovoru
uenika pri zajednikom radu na zadatku; 3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj
strategije za rjeenje problema, primjena i provjera prirodno-znanstvenih spoznaja u
rjeavanju neposredne zadae, primjena suvremenog tehnolokog znanja; 4. Stvaralatvo i
istraivanje: poticanje stvaralatva i sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem
osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje problema, razvoj mogunosti predoivanja pri
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata. 5. Zdravlje i
kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri uporabi alata i obradi materijala te razvoj
fine motorike; 6. Odrivi razvoj; 7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu ostvariti
samo tehniki obrazovani i osposobljeni graani; 8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih
vjebi uenici spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe postii zadovoljavajui
ishod. Navedena postignua nastavnog predmeta u skladu su s usvojenim ciljevima razvoja
obrazovanja EU-a u 21. stoljeu, izraenima u sintagmama obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue drutvo. Zadae: prepoznati
mogua zanimanja u tehniko-tehnolokoj djelatnosti razliitih podruja; omoguiti
uenicima s posebnim obrazovnim potrebama sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje
uspjeha u odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima obrazovanja i rada. Napomena:
Izvannastavne tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno okupljanje uenika u tehnikim
sekcijama i klubovima mladih tehniara. U pravilu se odravaju u prostorima kole po
provjerenim programima i u suradnji s udrugama tehnike kulture; Tema 14. Pretraivanje
obavijesti na Internetu; Tema 15. Rad s porukama.
Informatika
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da svaki ovjek ima pravo ivjeti po svojoj savjesti,
uoiti naine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila ispravno formirana.
Tema 2. Boje zapovijedi put u slobodu.
Kljuni pojmovi: sloboda, ljudska prava. Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se sve
zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i blinjemu; usporediti Dekalog i temeljna ljudska
prava i uoiti njihovu povezanost.
Tema 3. Potovanje tue imovine. Kljuni pojmovi: privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i
duhovna djela milosra, pohlepa, zavist.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i protumaiti razliite oblike krae i povrede tueg
vlasnitva, imenovati djela milosra, prepoznati situacije u kojima je ovjek pozvan initi
djela milosra, uoiti i kritiki obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti, zauzimati
se za jednostavnost i siromatvo srca.
Tema 4. Poziv na istinoljubivost. Kljuni pojmovi: istina, la, krivo svjedoenje, ogovaranje,
kleveta.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i protumaiti vanost istine i istinoljubivosti u
svakodnevnome ivotu, osvijestiti da svaki ovjek ima pravo na priopavanje istine,
imenovati i protumaiti najuestalije oblike povrede istine (la, krivo svjedoenje,
krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje), prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za
istinu, nastojati uvijek govoriti istinu.
III. cjelina idovski narod i vjera.
Tema 1. Dijalog idova i krana.
Kljuni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i opisati tragine posljedice antisemitizma, mrnje
i progona idova.
IV. cjelina: Da svi budu jedno.
Tema 1. Krani na drugi naina.
Odgojno-obrazovna postignua: uvidjeti vanost odnosa potovanja i tolerancije prema
drugim kranskim vjeroispovijestima.
Tema 2. Ekumenski pokret.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog
angamana.
V. cjelina: Tajna smrti i kranska vjera u vjeni ivot.
Tema 1. Pred tajnom smrti.
na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv
savjest. Obiljeja demokratskih i nedemokratskih reima
o Obrambeni Domovinski rat, iskaz tenje hrvatskog naroda za neovisnou, demokracijom,
pravnom dravom i vladavinom prava. Dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje
o Europska unija struktura i funkcioniranje Europske unije, ovlasti Vijea ministara,
Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije. Prava i obveze koje za
hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji . Izbori hrvatskih
zastupnika i njihova ulogu u Europskom parlamentu. Prava i odgovornosti europskoga
graanina
o Procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja prava i zajedniku
dobrobit u razredu, koli, lokalnoj i nacionalnoj zajednici
o Civilno drutvo tko ga ini udruga, zaklada, vjerska zajednica, sindikat, na kojim
naelima djeluje i koja je njegova uloga u zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije
i osiguranju pravednog drutva
Kljuni pojmovi:
ishodita demokracije prema Johnu Lockeu, drutveni ugovor, ustav, formiranje demokratske
vlasti, demokracija, narod izvor ustavne vlasti, pravo naroda na sudjelovanje u vlasti, trodioba
vlasti, podjela i ogranienja vlasti, uloga vlasti, zajedniko dobro, socijalna drava, socijalna
solidarnost poreznim sustavom, efekt socijalne mrnje, korupcija i utaja poreza, politika
normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije, politike stranke, programi
politikih stranaka, ustavna prava i odgovornosti graana, nadgledanje vlasti, tipovi politikih
stranaka, patriotizam, ovinizam, nacionalizam, tri kategorije pravde, veza izmeu pravila,
zakona i vladavine prava, suzbijanje korupcije, procjena poloaja vlasti, Europska unija,
Europsko vijee, Europski parlament, europski graanin, obrambeni Domovinski rat,
dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje, civilno drutvo, udruga, zaklada, vjerska
zajednica, sindikat, naela djelovanja i uloga civilnog drutva.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje ishodita demokracije prema Johnu Locku, objanjava to je drutveni ugovor; kako
se formira demokratska vlast; zato je svrha demokratske vlasti pridonositi razvoju
zajednikog (javnog) dobra
objanjava odakle pravo i obveza svakoga graanina u demokraciji da sudjeluje u vlasti
odreuje hrvatskoga graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti
objanjava to je ustavna vlast i argumentira zato je potrebna trodioba vlasti
navodi razloge za ogranienje svakog oblika vlasti u demokraciji
odreuje socijalnu dravu i socijalnu solidarnost kao ustavnu kategoriju i ustavnu obvezu
svih graana da sukladno svojim mogunostima pridonose razvoju drutva
opisuje socijalno pravo kao granu prava koje se bavi pitanjem socijalne solidarnosti
objanjava odakle socijalna drava pokriva trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog,
obrazovanog sustava i odakle pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav
objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima
objanjava zato je suprotnost socijalne i pravne drave efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti
i pravne nejednakosti
objanjava na koje naine graani u demokraciji nadgledaju postupke vlasti i rad
demokratski izabranih zastupnika na svim razinama odnosno moe li se dovesti u pitanje
opstanak demokracije kada su graani pasivni
objanjava to je politika, normativni i provedbeni procesi, javne politike, institucije,
politike stranke
opisuje tipove politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne,
konzervativne
navodi politike stranke u Hrvatskoj
istrauje i objanjava razliku u njihovim programima djelovanja i ulogu u razvoju
zajednikog dobra
objanjava to je i po emu se razlikuje patriotizam, ovinizam i nacionalizam
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat te u lokalnoj
zajednici i Republici Hrvatskoj
razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
odreuje Europsku uniju i nain na koji ona funkcionira; navodi ovlasti Vijea ministara,
Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije
opisuje prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u
Europskoj uniji te to znai biti europski graanin
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu
objanjava zato je obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za
neovisnou, demokracijom, pravnom dravom i vladavinom prava te je kao takav uvrten u
Izvorine osnove Ustava Republike Hrvatske
prikuplja podatke, istrauje i objanjava sastavnice civilnog drutva i njegovu ulogu u zatiti
prava i sloboda graana, razvoju demokracije i osiguranju pravednog drutva
Uenik:
koristi komunikacijske vjetine aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje,
preoblikovanje, kodiranje i dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke
odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog i pregovaranje u upravljanju sukobima
navodi pravila grupnog rada i oblike grupnog rada
objanjava vanost argumentiranja i dokazivanja temeljenog na injenicama
vodi i moderira rad grupe, usklauje i oblikuje zakljuke, izvjeuje o njima
opisuje pojam i vrste medija (tiskovine, radio, TV, Internet), pozitivne i negativne utjecaje
medija, prednosti i opasnosti Interneta, sigurnost na Internetu
opisuje i dokumentira primjere drutvene iskljuenosti, predrasuda, diskriminacije,
koruptivnog ponaanja, ukljuujui prepisivanje u koli
koristi se intelektualnim alatima za suzbijanje drutvene iskljuenosti, neljudskog,
poniavajueg i nepotenog (koruptivnog) ponaanja
obrazlae to je dobrovoljni drutveni rad u zajednici i zato pridonosi razvoju osobnih
sposobnosti, zajednikog dobra i drutvenog napretka u cjelini
sudjeluje u akcijama solidarnosti i volontira
iskazuje solidarnost i prua pomo uenicima s invaliditetom
opisuje utjecaj hrabrih pojedinaca tijekom povijesti i danas koji su svojim djelovanjem
utjecali na pravednije i humanije odnose u drutvenoj zajednici
objanjava zato je obitelj temeljna drutvena zajednica zatiena Ustavom Republike
Hrvatske i odredbom UN-a
4. Meukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Kulturni identiteti i meukulturni dijalog
o Osobni identitet i globalizacijski kulturni trendovi
o Obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u
Hrvatskoj
o Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Ustavni zakon o nacionalnim manjinama
o Stereotipi i predrasude
o Meukulturni dijalog alat razvoja demokratskih odnosa izmeu veinske i manjinskih i
religijskih kultura i alat drutvenog i gospodarskog razvoja
predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga) Kultura i civilizacija (ustanove i simboli EUa, interkulturalnost) Strategije uenja i sluenja znanjem.
Cjeline i teme za 8. razred (francuski kao 2. strani jezik): 2. Slavni ljudi, povijesne
linosti; 5. Europa juer i danas, Europska unija, Vijee Europe, Deklaracija o pravima
ovjeka i djeteta, Deklaracija o principima snoljivosti, multikulturalnost, viejezinost,
europska himna; 7. Stop nasilju solidarnost na djelu, rasna i vjerska snoljivost, ksenofobija;
8. Problemi ovjeanstva, glad, siromatvo; 9. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,
profesionalna orijentacija, izbor srednje kole; 10. Blagdani, dravni praznici
Odgojno-obrazovna postignua:
Jezine funkcije (izricanje namjere, potrebe, zabrane i pogodbe, izraavanje slaganja i
neslaganja, suosjeanja, kritike, samokritike, izraavanje stajalita) Kultura i civilizacija
(slinosti i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonog podruja,
prepoznavanje stereotipa i predrasuda) Strategije uenja i sluenja znanjem.
Talijanski jezik
(Peta godina uenja)
Tema: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi mladih, razgovaranje o
neprihvatljivom ponaanju mladih, opis osobe, ponaanje i izgled, Tema: Odabir zanimanja i
traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika, Tema: Tisak za mlade: Pisma urednitvu,
odnosi s roditeljima i vrnjacima, problemi mladih, izgled, simpatije. Pravila drutvenoga
ponaanja, Tema: Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi stanovnici, razliite zemlje,
nacionalnosti, jezici, zastave, zajedniki problemi, Tema: Ekologija i zdrav ivot; ouvanje
Zemlje od oneienja, ekoloko osvjeivanje i svjesno djelovanje na ouvanju okolia u
gradu i u prirodi. Tema: Svakodnevni ivot tipine talijanske obitelji: ponaanje lanova
obitelji, odnosi meu lanovima obitelji, Tema: Prometna sredstava, pravila ponaanja u
prometu, Tema: Sudjelovanje u natjecanju: iznoenje vlastitoga stajalita i miljenja; odnos
meu vrnjacima, Tema: Uloga televizije u svakodnevnom ivotu: kritika, prednosti i
nedostaci odnos prema pojedinih emisija, Tema: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu
Tema: Moda i odijevanje: kupovanje odjee i obue; vanjski izgled, razliitosti u imovinskom
statusu mladoga narataja, statusni simboli, Tema: Blagdani, obiaji, tradicija.
(Osma godina uenja)
Tema: Pisanje ivotopisa, Tema: Raunalo i Internet: prednosti i nedostaci, Tema: Ekoloki
aspekti ivota zatita ivotinja, borba za opstanak rijetkih vrsta, Poznate povijesne linosti:
njihove znaajke i zanimanja, Usporedba kolskog sustava u Italiji i Hrvatskoj. Odgojnoobrazovna postignua: kulturoloka i interkulturna kompetencija
Klasini jezici, latinski
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-povijesni i civilizacijski kontekst.
Prevoenjem latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o rimskoj civilizaciji.
Tijekom etiri godine uenja latinskoga jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja:
knjievnosti,
povijesti,
kulture i civilizacije.
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama
i temama, nego oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom etiri
godine uenja latinskoga jezika mora usvojiti:
knjievnost: usvojiti znanje o glavnim predstavnicima rimske knjievnosti te o osnovnim
znaajkama hrvatskog latinizma,
povijest: usvojiti znanje o osnovnim dogaajima i razdobljima rimske povijesti; povezati ih
s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom,
kultura i civilizacija: usvojiti znanje o glavnim znaajkama rimske kulture, mitologije i o
najvanijim obiajima starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-mitoloke sadraje
treba povezivati s vanijim sadrajima iz grke kulture i civilizacije.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima uenikog udruivanja. Usvajanje
vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se
uenici svakako susresti u kasnijoj fazi svoga poslovnog, ali i privatnog ivota. Preporuuju
se razliiti oblici usmenog ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice, izrada
plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih mapa, posebice nakon svake tematske
cjeline. Terenska i projektna nastava
Klasini jezici, grki
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-povijesni i civilizacijski kontekst.
Prevoenjem grkog teksta uenici usvajaju razliite spoznaje o grkoj civilizaciji. U dvije
godine uenja grkog jezika uenici moraju upamtiti sljedee sadraje iz podruja:
knjievnosti,
povijesti,
kulture i civilizacije.
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama
i temama, nego ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik tijekom dvije
godine uenja grkog jezika mora usvojiti:
knjievnost: uenici usvajaju znanje o glavnim predstavnicima grke knjievnosti,
povijest: uenici usvajaju znanje o osnovnim dogaajima i razdobljima grke povijesti.
Povezivati ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom batinom.
uenja), usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima. Napomena:
Metoda uenikih miniprojekata. Ueniki miniprojekti omoguuju razvoj nekih pozitivnih
navika kao to su priopivanje, suradnja, prihvaanje sugovornika, kultura dijaloga i drugo.
Izborne teme; Tema 2. Kemija hrane; Tema 5. Gospodarenje otpadom; Tema 6. Proizvodnja
hrane (interdisciplinarno s biologijom).
Fizika
Zadae: uenike treba motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima uvoditi
u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj
okolini, ... osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za konstruktivnu suradnju pri
timskome radu, uenik e razvijati kritika stajalita prema odgovornoj uporabi
informacijsko-komunikacijske tehnologije i podii razinu svijesti za pitanja zatite podataka,
privatnosti i autorskih prava.
Povijest
Tema 1. Versajski poredak: kljuni pojmovi; mirovni ugovori, Liga naroda. Obrazovna
postignua: analizirati izvore (mirovni ugovori s poraenim dravama i posebno Wilsonovih
14 toaka), uoiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose
meu velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemaka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im
godinama; uoiti i obrazloiti uzrono-posljedinu vezu izmeu versajskog poretka i novoga
svjetskog sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda. Tema 2.
Demokratski procesi izmeu dvaju ratova. Kljuni pojmovi: izolacionizam, sufraetkinje,
burza, inflacija, Velika gospodarska kriza. Obrazovna postignua: navesti primjere europske
demokracije, uoiti i obrazloiti uzroke i posljedice velike gospodarske krize; opisati
drutvene promjene izmeu dvaju ratova; ope pravo glasa za mukarce, promjena u poloaju
ena i zahtjevi za pravo glasa, poboljanje poloaja radnika...), Tema 3. Totalitarni reimi
izmeu dvaju ratova. Kljuni pojmovi: boljevizam, komunizam, faizam, militarizam,
rasizam, nacizam, antisemitizam, totalitarizam. Obrazovna postignua: opisati uspon faista,
nacista i komunista do vlasti te na temelju povijesnih izvora obrazloiti kako totalitarni reimi
utjeu na ivot graana (stradanja po politikoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj ili
vjerskoj osnovi); usporediti glavne znaajke pojedinih totalitarnih reima (naglasiti stradanje
ljudi u svim trima totalitarnim reimima); usporediti i vrednovati kulturu, umjetnost i sport u
slubi totalitarnih reima sa ivotom u demokraciji. Tema 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji.
Kljuni pojmovi: unitarizam, estosijeanjska diktatura, komunistiki pokret, ustaki pokret.
Obrazovna postignua: usporediti obiljeja razdoblja parlamentarizma i razdoblja diktature i
strahovlade; osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti vanost
ouvanja nacionalnog identiteta; obrazloiti nastanak komunistikog i ustakog pokreta Tema
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu i u Hrvatskoj. Obrazovna
postignua: opisati najvanije drutvene i kulturne promjene u meuratnom razdoblju;
imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad. Tema 6. Drugi
svjetski rat. Kljuni pojmovi: holokaust, genocid, koncentracijski sabirni logori, antifaistika
koalicija, totalni rat, rtve i masovna pogubljenja na podruju Hrvatske. Obrazovna
postignua: procijeniti saveznike konferencije i politike dogovore te utjecaj totalnog rata na
civilno stanovnitvo: posebice stradanje ljudi iz ideolokih, politikih, vjerskih, rasnih i
nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu; obrazloiti i navesti primjere holokausta;
procijeniti ustaki reim i osuditi politiku terora nad graanima (posebno Srbima, idovima i
Romima), rasne zakone i koncentracijske logore Jasenovac; procijeniti ulogu ZAVNOH-a i
njegove odluke; obrazloiti i osuditi masovna pogubljenja civilnog stanovnitva na kraju
Drugoga svjetskog rata. Tema 7. Svijet u doba Hladnog rata. Kljuni pojmovi: ratni zloini,
potroako drutvo, perestrojka, glasnost. Obrazovna postignua: opisati nastanak i ulogu
UN-a nakon rata i u dananjem svijetu (usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrednovati
Opu deklaraciju o pravima ovjeka i ostalih dokumenata te tako isticati vanost
demokratskih vrednota kao temelj potovanja ljudskih prava, klasne (staleke), spolne, vjerske
i nacionalne ravnopravnosti; promjene u obitelji, poloaju ena i mladih. Tema 9. Hrvatska u
drugoj Jugoslaviji. Kljuni pojmovi: nacionalizacija, kolektivizacija, jednopartijski sustav.
Obrazovna postignua: opisati obiljeja komunistikog reima u Jugoslaviji; razlikovati
proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistikog ustrojstva;
opisati promjene u gospodarstvu i drutvu u Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na
svakodnevni ivot. Tema 10. Postanak i razvoj samostalne Hrvatske. Kljuni pojmovi:
Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), velikosrpska politika,
viestranaki izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, meunarodno priznanje,
mirna re/integracija. Obrazovna postignua: opisati viestranaje i prve poslijeratne
viestranake izvore u Hrvatskoj, opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara,
Dubrovnika i drugih gradova; opisati meunarodno priznanje Republike Hrvatske; opisati
posljedice rata na prostoru Hrvatske. Ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloin,
etniko ienje i raseljavanje stanovnitva. Tema 11. Hrvatska i svijet na pragu treeg
tisuljea. Kljuni pojmovi: ljudska prava, genetika, kloniranje, raunala, kibernetika,
proirenje EU-a. Obrazovna postignua: opisati promjene u gospodarstvu i drutvu na
primjerima globalizacije, demografske eksplozije u 20. stoljeu, socijalnih razlika, poloaja
ena i mlade generacije; na primjerima obrazloiti probleme suvremenoga svijeta (ratovi,
glad, bolesti, kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za ouvanjem ovjekova
okolia i pronalaenjem novih izvora energije; obrazloiti znaaj potovanja ljudskih prava u
dananjem svijetu (posebno prava djece), kao i poloaj nacionalnih manjina. Opisati politike
odnose u suvremenom svijetu. Izborne teme: Tema 1. Hrvatski kulturni identitet.
Geografija
Tema 3. Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna zemlja. Kljuni pojam: dravnost
Obrazovna postignua: obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je Hrvatska
srednjoeuropska i sredozemna drava te utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati
pojmove dravnost, suverenitet, meunarodno priznanje; Tema 7. Klima, biljni pokrov i
ekoloki problemi Hrvatske. Obrazovna postignua: opisati utjecaj klime na ivot ovjeka;
navesti primjere utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo; obrazloiti problem kiselih
kia i navesti primjer. Tema 8. Rijeke i jezera Hrvatske. Obrazovna postignua: oitati i
usporediti grafikone vodostaja rijeka i navesti primjere zatite od poplava; opisati vanost
voda za gospodarstvo i vodoopskrbu zaviaja. Tema 9. Stanovnitvo broj i razmjetaj.
Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i grafikonima povijesni pregled
naseljenosti te uzroke i posljedice kretanja broja stanovnika, obrazloiti razlog promjena
kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske; Tema 10. Strukture stanovnitva i
gospodarstva. Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i gospodarska struktura
stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona, bioloku, nacionalnu,
vjersku i jezinu strukturu stanovnitva Hrvatske; obrazloiti analizom dobno-spolne piramide
uzroke i posljedice poveanja udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne skupine u
vremenu i prostoru; navesti da je Hrvatska drava Hrvata i nacionalnih manjina; opisati uz
pomo grafikona promjene udjela u zaposlenosti po sektorima djelatnosti; Tema 11. Prirodno
i prostorno kretanje stanovnitva. Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke i posljedice
prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest; usporediti i opisati migracije u
Obvezna provedba
Godinji
broj sati
20
10
Ukupno
VIII.
Tematska
podruja
i
interdisciplinarnih
sadraja
i obrazovanja u I. razredu srednje kole
35
Programa
meupredmetnih
Graanskog
odgoja
opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu utjecati
individualno (tako da podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i
Ustavnom sudu RH) ili da se organiziraju u zatiti nekog njihovog specifinog interesa, a koji
je u funkciji zatite opeg dobra
opisuje i potkrepljuje primjerima kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost;
ravnopravnost u odnosu na dob, rasu, spol, etniku, vjersku, klasnu pripadnost i druge osobine
istrauje osnove za zatitu prava na privatnost i priprema priopenje
istrauje jesu li ene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodeim i upravljakim
poloajima i slabije plaene od mukaraca
objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost,
odredbe Ustava kojima se ureuju ta prava, naine na koje se ona tite u Hrvatskoj i
ogranienja koja se javljaju u uivanju tih prava
obrazlae zato je ravnopravnost izmeu mukarca i ene klju kvalitetnih obiteljskih i
drutvenih odnosa
navodi to je diskriminacija i opisuje koji se oblici diskriminacije mogu susresti u odnosu na
rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno
podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni poloaj ili druge osobine te koji su uzroci i
posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini
istrauje ustrojstvo i ulogu Vijea Europe i priprema prezentaciju (ustrojstvo, zemlje
lanice, cilj djelovanja)
opisuje sustav zatite ljudskih prava u okviru Vijea Europe
opisuje sustav zatite temeljnih ljudskih prava u okviru Europske unije
istrauje nadlenost i djelovanje Suda Europske unije te izbor sudaca
istrauje i opisuje probleme u suvremenom svijetu
opisuje ulogu enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na
kopnu i na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u
vrijeme rata te koja je uloga Crvenoga kria
prikuplja podatke o trgovanju ljudima, objanjava opasnosti i naine zatite
objanjava ulogu meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i
rjeavanju globalnih i europskih problema; navodi neke od najvanijih meunarodnih i
europskih civilnih organizacija i opisuje podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty
International, Lijenici bez granica, Greenpeace, Caritas, ICRC, Freedom House,
Transparency International)
2. Politika dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Uenik:
objanjava ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj; zakonodavni, izvrni i
sudbeni dio; objanjava to je ustavna vlast, zato je potrebna trodioba vlasti i ogranienje
svakog oblika vlasti u demokraciji;
nadgleda nain funkcioniranja, prikuplja podatke i objanjava na temelju injenica,
podataka iz slubenih izvora i primjera iz prakse kako funkcioniraju pojedini ogranci vlasti u
Republici Hrvatskoj;
opisuje ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor,
prava peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti;
odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti;
odreuje socijalnu dravu i socijalnu solidarnost kao ustavnu kategoriju i ustavnu obvezu
svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva;
objanjava zato je socijalna solidarnost ustavna kategorija i odakle socijalna drava pokriva
trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog sustava, odakle pravo na besplatno
obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav;
objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima;
objanjava to je i kada se javlja efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti;
odreuje korupciju svojim rijeima i na temelju primjera opisuje njezine mogue pojave;
opisuje ustrojstvo Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi neke ovlasti Vijea
ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi
prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji;
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu;
navodi neke prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim osvrtom na
interese Republike Hrvatske i njezinih graana;
navodi polazita stvaranja europskog graanstva te neka od osnovnih prava, sloboda i
odgovornosti graana Europske unije; objanjava odnos izmeu statusa graanina Europske
unije i statusa graanina Hrvatske drave-lanice;
opisuje mogunosti utjecanja graana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih
politika na temelju Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijea kojeg je donio
Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.;
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; te u lokalnoj
zajednici i Republici Hrvatskoj;
istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice;
pokazuje privrenost naelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i zatiti
zajednike dobrobiti;
objanjava zato je potovanje naela pravne drave jedna od osnova suzbijanja korupcije;
objanjava zato je obrambeni Domovinski rat iskaz tenje hrvatskog naroda za
neovisnou, demokracijom i pravnom dravom i vladavinom prava, te je kao takav uvrten u
Izvorine osnove Ustava Republike Hrvatske;
opisuje to je patriotizam, ovinizam i nacionalizam;
formulira, usklauje i donosi pravila razreda kojima se tite temeljna prava u razredu i koli:
pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti
(talenata) i druga;
dri se dogovorenih pravila razreda;
kreira pravedne mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za
nadoknadu tete ili povrede u sluaju krenja pravila;
navodi sastavnice civilnog drutva i njihovu ulogu u zatiti i razvoju opeg dobra.
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Drutvene komunikacijske vjetine
o Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, iznoenje
zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje
o Upravljanje sukobima i suradnja u meunarodnom kontekstu
o Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio,
tv, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na
internetu (u suradnji s Informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja,
pravo graana na pravodobnu i tonu informaciju, pravo na zatitu privatnosti
o Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici: volonterstvo, etiki kodeks
volontiranja, iskustvo volontiranja
o Solidarnost i drutveno koristan rad u koli, lokalnoj zajednici i na meunarodnoj razini:
pomo djeci u nerazvijenim zemljama
o Drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom
o Uloga pojedinca u zajednici
o Obitelj temeljna drutvena zajednica, prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska
solidarnost
Kljuni pojmovi:
Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog
usmjeravanja, itd.).
X. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
Vrednovanje postignua, ukljuujui ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Graanskog odgoja
i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom
utvrde kriteriji vrednovanja.
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje to je tijekom godine radio u sklopu nastave
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao,
izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja. Dokumentira svoje organizacijske
sposobnosti, sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite
interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili
podruje profesionalne karijere. Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja, potvrde o sudjelovanju u kolskim,
upanijskim i dravnim smotrama, o sudjelovanju u znanstvenim i tehnikim inovacijskim
projektima i sl.
XI. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu srednje kole[12]
Hrvatski jezik
Opa napomena: U planiranju i programiranju nastave Hrvatskoga jezika, polazei od
integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikula Graanskog odgoja i obrazovanja, valja
uzeti u obzir svrhu i zadae predmeta Hrvatski jezik. Na temelju toga u nastavku teksta
predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No, vano je
napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i unutar drugih cjelina obvezatnoga
programa i sadraja izbornoga programa s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga
jezika, npr. lingvometodiki predloak / cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu
(implicitno ili eksplicitno) moe poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i
obrazovanja. O tome moe (i mora) odluiti svaki nastavnik planirajui i programirajui svoju
nastavu.
Gimnazije
Hrvatski jezik
Gimnazije
Svrha i zadae; Prijedlog nastavnih cjelina; Prvi razred: Jezik, Jezik i priopavanje
(komunikacija)., Govorni i pisani jezik., Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika.,
Pojam idioma., Organski i neorganski idiomi., Standardni jezik., Norma i kodifikacija.,
Standardni jezik s povijesnoga stajalita., Knjievnost, pristup knjievnosti, diskurzivni
oblici., Temeljna civilizacijska knjievna djela., Jezino izraavanje., Pisano i govorno
izraavanje., Tekst., Tumaenje., Ralamba.
spoznaje drugih nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i
meuzavisnosti. To se odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na
Latinski i openito na strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, Geografiju pa
sve do Tjelesne kulture.
etverogodinji program: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske
spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju), razvijati razumijevanje i
djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Gimnazije i strukovne kole
Etika
Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje osnovnih etikih znanja,
potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog argumentiranja te
orijentiranja u ivotu. Program nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama. Cilj nastave
Etike u prvom razredu srednjih kola je njegovanje i razvijanje kreativnog miljenja,
razloitog govorenja i razboritog djelovanja, utemeljenog na opim vrednotama i ljudskim
pravima. Nastavne cjeline u prvom goditu:
Tematska cjelina: 1. U POTRAZI ZA IDENTITETOM DIMENZIONIRANJE SLIKE O
SEBI
Nastavne jedinice:
a) Vlastita umanjena i uveana slika. Razliite perspektive samospoznaje
b) Moj lik u odnosu na druge. Uloge, uzori, idoli
c) Moj (ne) pravi lik. Osjeanje, htijenje, miljenje
Tematska cjelina: 2. PREPREKE U POTRAZI IZAZOVI ODRASTANJA I
SAZRIJEVANJA
Nastavne jedinice:
a) Angaman za sebe i druge. Zagonetka ivota i smrti, granine situacije
b) Borba sa zlom ili s moi. Vjera, sumnja, snaga duha i tijela
c) udnja za znanjem ili izazov elje za moi. Pohlepa, mo, strah, neumjerenost
Tematska cjelina: 3. ORIJENTIRI I ZAMKE NA PUTU POMAGALA I POMAGAI
Nastavne jedinice:
a) Neprivlanost vrlina ivotni izbor, smisao ivota
b) Zavodljivost poroka mo, vlast, vladar, vladanje, pravednost
mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu, takoer i
kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti (u
ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
svoju svakidanjicu, meu blinje, na sadanjost i u budunost, na svoje privatno i javno
djelovanje, od drutvenoga i politikog nadalje. Tako e i povijest, odnosno predmet nastave
povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, potom i cijeloga
svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave povijesti. Nastavni program za
Povijest u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskog odgoja i
obrazovanja kroz sve etiri godine. No, u prva dva razreda nastavni sadraji zavravaju sa 17.
stoljeem. Prvi razred gimnazije. Temeljni pojmovi: migracije, kultura stanovanja, nove
vjetine i izumi, najstarija naselja i gradovi, ratarske kulture, primjeri tehnolokog,
gospodarskog i kulturnog razvoja, gospodarstvo, nastanak drave, drutvo, zanimanja,
vjerovanja, uprava, kultura pismo, razvoj obrta, temelji znanosti: medicina, matematika,
astronomija, knjievnost, teokratska drava, organizacija drave, filozofija, umjetnost,
razvitak polisa, dravni ustav, aristokracija, atenski ustav, tiranin, reforme, ostrakizam,
mitologija, politiki dualizam, pobjeda demokracije, svjetsko carstvo, drave dijadoha,
tradicija, doba kraljeva, konzul, diktatura, senat, narodna skuptina, staleke borbe, plebejski
tribuni, prvi vaniji zakoni, privatno i javno pravo, nove magistrature, izjednaenje stalea,
organizacija drave, struktura drave, uprava provincija, proleteri i robovi, urbanizacija,
graanski rat, diktatura, trijumvirat, principat, pacifizam, kozmopolitizam, drutvene
suprotnosti, vojna anarhija, dravno gospodarstvo, koloni.
Strukovne kole
Povijest. Nastavni program Povijesti strukovnih kola. Program za trei razred nije razraen,
predlae se da taj program naprave sami nastavnici. Nastavni program Povijesti za
industrijske kole jedna godina uenja; Samo hrvatska povijest
Povijest programi za strukovne kole temeljni pojmovi
Nastavni program za strukovne kole omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim
odgojem i obrazovanjem u prva dva razreda budui da je obuhvaen itav povijesni razvoj.
Valja napomenuti da se u trogodinji strukovnim kolama pouava samo hrvatska povijest.
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola i trogodinja strukovna srednja
kola rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), migracije, horda, rod,
etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drava,
animizam i totemizam, religija, kultura i civilizacija.
Temeljni pojmovi etverogodinja strukovna srednja kola. Rad i podjela rada
(zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), horda, rod, etnika zajednica, narod, selo i grad,
privatno vlasnitvo, teritorijalna zajednica, drutveni slojevi, socijalna nejednakost, kultura,
migracije, drava, religija, civilizacija, Stari istok, teokratska drava, despotska monarhija,
kaste, plemstvo, sveenstvo.
Temeljni pojmovi: etnogeneza, drava, provincija.
Temeljni pojmovi: dravno ureenje, teokratska monarhija, aristokratska monarhija,
despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora,
2.1. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostornoga ustroja, 2.2. Naselja i oblici naseljenosti
te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija pouava se Svjetski razvoj i
regionalne posebnosti, dok se u etvrtom razredu pouava Geografija Hrvatske.
Strukovne kole
Geografija
Zadae:
Osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuzavisnost ekonomskih
sustava u prostoru (od lokalnih preko regionalnih do svjetskih razmjera) i njihovu ovisnost o
prirodnogeografskim obiljejima i ljudskim imbenicima s posebnim osvrtom na primjere iz
Hrvatske.
Osposobiti uenike da uoavaju gospodarske zakonitosti razmjetaja gospodarskih
djelatnosti unutar pojedinih mjesta i regija (struktura).
Osposobiti uenike da s razumijevanjem prate dinamine promjene u regionalnoj strukturi
kao posljedice djelovanja internih, lokalnih i regionalnih faktora (proces).
Omoguiti uenicima razumijevanje osnovnih teorija i prostorno empirijskih istraivanja
lokacija, regionalnog rasta, razvoja i prostorne pokretljivosti te politike planskog
usmjeravanja i planskih dokumenata.
Nastavni program za geografiju za zvanje ekonomist omoguuje meupredmetnu povezanost
s Graanskim odgojem i obrazovanjem u sve etiri godine naroito kroz drutvenu,
gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu
ekonomsku geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.)
Geografija za etverogodinje strukovne kole
Cilj nastave geografije je da uenici upoznaju i zavole svoju domovinu, da steknu znanje o
Zemlji, da upoznaju gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenoga svijeta i uoe
nunost meusobne suradnje i ljudske solidarnosti u svijetu.
Zadaci nastave: osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj
stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike analize konkretnih situacija kao osnove
miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu
ivotne zajednice, promatranjem prirodne osnove i pojave drutvenog razvoja u zaviaju i
zemlji upoznati uenike sa znaajkama razvoja i razvijati svijest o potrebi za ukljuivanjem u
rad i drutvenu aktivnost za napredak svog zaviaja i nae zajednice, uputiti uenike u
prostorne odnose suvremenih gospodarskih i politikih grupacija u svijetu i u prostornu
stvarnost suvremenog svijeta, upoznati uenike s intenzivnim procesom naruavanja kvalitete
ovjekova okolia i neophodnom potrebom uvanja okolia od daljnje degradacije, odnosno
poboljanja kvalitete ugroenih elemenata i lokaliteta.
Prvi razred nastavne cjeline: 7. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostorne
organizacije; 8. Naselja i oblici naseljenosti; 9. Ljudske djelatnosti i njihova obiljeja.
razviti
sposobnost
tumaenja
prirodno-geografskih
-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini,
drutveno-
objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski razvoj
ovjeka i drutva,
razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim
identitetima Europe i ostatka svijeta,
usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i
drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku
pripadnost,
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga drutva u kontekstu
europskih integracija i globalizacijskih procesa,
razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode, razmjenjuju i kako se
koriste dobrima,
razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara,
razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na ouvanje
okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za djelovanje na ouvanju okolia,
razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai odgovor,
planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih zakljuaka te iznoenja
ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku,
razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu
djelovanju,
razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za
cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Gimnazija
Strani jezici
Svrha i cilj. Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o kulturi i
civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita svojstvenih
zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui sluati i
razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno izlagati
osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U kulturolokom
obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s elementima pratee
kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije promatranje tih
injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja iz jezika u
primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa, Povijesti
umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima,
da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja,
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji
pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae su sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao
i sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
Sadraj: 1. razred (5. ili 6. godina uenja); 2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija. kola i
uenje. Slobodno vrijeme. Stanovanje. Posao (zapoljavanje). Reklama i njezin utjecaj na
ivljenje. Tradicionalni blagdani.
Francuski jezik
1. razred srednje kole (francuski kao 1. strani jezik).
Teme: 1. Mediji; 2. Gradovi i regije Francuske.
Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: izraavanje osobnog miljenja, predlaganje,
prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje; Kultura i civilizacija: francuski gradovi, regije,
strip, ansona i blagdani. Strategije uenja i sluenja znanjem
1. razred srednje kole (francuski kao 2. strani jezik).
Teme: 1. ivot u obitelji; 2. Kupovanje; 3. Film.
Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: reakcija na upute, izricanje podataka o sebi,
obitelji i drugima, pisanje estitki, izraavanje zapovijedi. Kultura i civilizacija: putovanje u
Francusku, znamenitosti Pariza, francuska prehrana, francuska moda
U pogledu na obrazovne zadae, posebna naela svjesnog uenja uenike treba posebno
osposobljavati kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne
veze, te uzroke i posljedice odreenih pojava:
za kritiko promatranje i vjerodostojnost,
za logiko i kritiko razmiljanje, logiko zakljuivanje, misaono postavljanje pitanja kao i
razumno donoenje sveopih i apstraktnih sudova,
za usmeno i pismeno izraavanje, razne oblike opisivanja, koji se trae prilikom
utemeljivanja kako konkretnih tako i apstraktivnih stvarnih misaonih pojavnosti,
za ispravno koritenje obavijesnih izvora, za vrenje odabira iz raznih izvora, za tvrenje s
istinitom namjerom i za mogunost prepoznavanja manipulacije,
za uporabu radnih tehnika i tehnika uenja kako s obzirom na mogunost daljnjeg
samostalnog rada i tako na stvaranje temeljnih znanstvenih postupaka i misaonih predodbi,
za sustavni i planski rad kao samostalan tako i za skupinu.
U nastavnim planovima i programima za srednje strukovne kole za strane jezike
integriranje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja mogue je kroz sljedee teme:
Engleski jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja): 1 razred.
Teme: Opi sadraji i sadraji kulture i civilizacije; Teme iz kulture i civilizacije zemalja
stranoga govornoga podruja; Kulturno blago Hrvatske; kola i uenje; Slobodno vrijeme i
naini provoenja slobodnog vremena; Ekologija; Kua i obitelj; Posao zapoljavanje;
Reklama i njezin utjecaj na ivljenje; Tradicionalni blagdani. Struni sadraji: Teme iz
poduzetnitva; Teme iz raunovodstva (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje; Usmeno
poslovno komuniciranje: traenje i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis.
Engleski jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja): Teme
strukovno orijentiranje; u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje zaposlenja, molba za
posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi. Strukovno orijentirane teme:
kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija,
sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu.
Jezine funkcije su u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama koje
proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih tema. Ne moe ih se otro svrstati u
odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz
uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik (prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja). Teme:
1. razred. Opi sadraji i sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja: teme iz
kulture i civilizacije zemalja stranog govornog podruja; teme iz hrvatske kulture i obiaja;
kola i uenje; slobodno vrijeme naini provoenja; ekologija; kua i obitelj; posao
zapoljavanje; elementarne potrebe ovjeka; tradicionalni blagdani.
Struni sadraji. Teme iz poduzetnitva: okvirno usmeno i poslovno dopisivanje.
Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja). Teme
strukovno orijentirane. Opi sadraji: u banci; na kolodvoru; kod lijenika; traenje
zaposlenja; molba za posao; slobodno vrijeme; obitelj; moja kola.
Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole; osnovni vokabular struke; povijest
struke; mladi i svijet; tehnologija; sajmovi; izlobe; zanimanje i praksa; svakodnevnica na
poslu; tehnike u radu; radni procesi i faze u proizvodnom radu. Jezine su funkcije u
nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u
odreeni stupanj uenja.
Latinski jezik
Obrazovni ishodi nastave Latinskog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj.
civilizacijskom komponentom.
1. Teme Graanskog odgoja i obrazovanja koje se nalaze u Nastavnom programu
Latinskoga jezika za: gimnazije, klasine gimnazije, strukovne kole.
Gimnazije
Prvi razred. Cilj nastave: osposobiti uenika da uoi, spozna, razumije i prepozna jezinu
grau latinskoga jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem ta graa postoji kao
prenositelj odreenih obavijesti, i napokon, da razumije konkretne tekstove na latinskom
jeziku te da ih moe prevesti na hrvatski jezik.
Teme iz civilizacijskog podruja:
Nastanak i irenje latinskog jezika; Rimljani u naem zaviaju; Rim antiko sredite
razvoj grada, graevine i institucije; ivot u velegradu ulice i trgovi; U krugu obitelji
rimska obitelj, ivot robova, odgoj, brak, rimska kua; Robovi i umjetnici; Ratovi i osvajanja
kratki pregled rimske povijesti; Trgovci putuju svijetom trgovina, gospodarstvo rimske
drave, kopneni i pomorski putovi.
Klasine gimnazije, cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine
grae teksta na latinskom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i
civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih znaajki te za prevoenje
teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede uporabe, pribavljanja i
odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju dijakronijski razvoj jezika,
temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost antikoga i
suvremenog knjievnog stvaralatva, posebice u hrvatskoj knjievnosti posredovanjem
hrvatskih latinista, sve do dananjih dana. Teme (nastavljai): povijesni sklop zbivanja s
kraja Republike; Ciceronov ivot i politiko djelovanje; zbivanja do poetka principata;
August kao sredinja osoba toga razdoblja; antika retorika i slaganje govora;
epistololografija kao knjievna vrsta; razvoj elegije; knjievni krugovi u Rimu. Teme
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena, enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, Europska konvencija o
ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, Protokol za sprjeavanje, suzbijanje i
kanjavanje trgovanja ljudima, posebice enama i djecom, Europska povelja o regionalnim i
manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Konvencija o zatiti
ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i dodatni
protokol uz Konvenciju o zabrani kloniranja ljudskih bia i drugi ugovori.)
o Pravna drava naela pravne drave, ogranienje vlasti i pravna drava, uloga pravosua u
pravnoj dravi, osiguranje prava jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
o Pravna drava i njezina uloga u zatiti zakonitih prava graana
o Naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke
sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava
optuenika
o Pravna drava osigurava da mo u rukama dravnih dunosnika i onih koji djeluju u njihovo
ime, poput vojske i policije, bude ograniena zakonima koji nisu izmiljeni za one koji su na
vlasti ve su opepoznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne mogu
se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava.
o Pojava diskriminacije u drutvu u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili
drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni
poloaj ili druge osobine te uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i drutvo u
cjelini
o Europski sustav zatite ljudskih prava Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli, Europski sud za ljudska prava odluke suda
pravno obvezujue, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava Europske unije Povelja Europske unije o temeljnim pravima
pravno obvezujui dokument, Europsko vijee, Europski parlament/sabor, Europski
ombudsman, Europski nadzor zatite podataka, europske civilne organizacije za zatitu
ljudskih prava
o Problemi u svijetu: glad, siromatvo, terorizam, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste,
kloniranje
o Humanitarno pravo u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru,
u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima pravodobno prepoznavanje postupaka da se ne postane rtva
o Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanja globalnih
i europskih problema; neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i
podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace,
Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)
Kljuni pojmovi:
sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, meunarodni ugovori u podruju
ljudskih prava, pravna drava, Europski sustav zatite ljudskih prava, Vijee Europe,
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska
prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite ljudskih prava
Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee, Europski
parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite
podataka, problemi u svijetu, enevske konvencije, humanitarno pravo, suzbijanje trgovanja
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki
pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni te njihovu ulogu u zatiti temeljnih
ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije
navodi neke meunarodne ugovore u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni
u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike
Hrvatske
opisuje znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
navodi naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti
odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje,
prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, zato se temelji na jednakosti i
jednakopravnosti, to znai da pred zakonima imamo ista prava bez obzira na nae vrijednosti,
stavove, fizike i duevne osobine
objanjava zato je pravna drava iznad svake ideologije, odnosno, zato ideologije same po
sebi znae iskljuivost prema onima koji drugaije misle. to bi znailo kad bi ideologija bila
u sri demokracije svako bi diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo
demokratsko ponaanje
objanjava pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave; opisuje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih
oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom
sudu RH
opisuje kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj tite temeljna
ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost; ravnopravnost u odnosu na dob,
spol, etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike
o Izvrni dio vlasti ima ovlast provoditi i predlagati donoenje novih zakona (Vlada
Republike Hrvatske, predsjednik Republike Hrvatske)
o Sudbeni dio vlasti ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i
djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi). Pojmovi pravde,
vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav.
o Djelotvornost vlasti ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti trebaju promicati
djelotvornost tako to e strunim ljudima dodjeljivati odgovornost za odreene poslove, to
e promicati pravednost i sigurnost
o Graani imaju pravo i obvezu biti informirani i nadzirati kako vlast ispunjava svoje obveze
o Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj i mo. Kad ljudima damo vlast,
moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e oni ispravno obavljati povjerene
dunosti
o Ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava
peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
o Pravna drava naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi, osiguranje prava
jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
o Naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke
sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava
optuenika
o Politika javne politike, institucije, politike stranke, normativni i provedbeni procesi
o Tipovi politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne
o Politike stranke u Hrvatskoj, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobra
o Patriotizam, ovinizam, nacionalizam
o Zajednika dobrobit i procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja
prava u razredu, koli, lokalnoj, nacionalnoj zajednici, Europi i svijetu
o Pravda, temeljna kategorija demokracije i vladavine prava tri kategorije pravde:
proceduralna, korektivna i distributivna
o Socijalna drava ukljuuje socijalnu solidarnost izraenu kroz ustavnu kategoriju i znai
ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima pridonose razvoju drutva
o Socijalna drava na naelu solidarnosti pokriva trokove razvoja zdravstvenog,
mirovinskog, obrazovnog sustava iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
graani ostvaruju pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav. Pitanje
socijalne solidarnosti razvija se u grani prava pod nazivom socijalno pravo ili pravo socijalne
sigurnosti
navodi sastavnice civilnog drutva i njegovu ulogu u zatiti i razvoju opeg dobra.
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Drutvene komunikacijske vjetine;
o Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, iznoenje
zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje;
o Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio,
tv, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na
internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja;
o Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici: volonterstvo, etiki kodeks
volontiranja, iskustvo volontiranja;
o Obitelj temeljna drutvena zajednica; prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska
solidarnost.
Kljuni pojmovi:
aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, preoblikovanje, kodiranje i
dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke, primjereno iskazivanje emocija,
empatija, otpor vrnjakom pritisku, vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje
zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko
razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, obitelj, drutvena zajednica
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na
injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima
navodi pravila grupnog rada i oblike grupnog rada
vodi i moderira rad grupe, oblikuje zakljuke i izvjeuje o njima
navodi medije po vrsti (tiskovine, radio, tv, internet) i statusu (privatni, javni)
obrazlae znaenje neovisnosti medija, prava graana na tonu informaciju i prava na
zatitu privatnosti
objanjava i primjerima potkrepljuje neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i
opasnosti interneta, sigurnost na internetu, otpornost i kritiko razumijevanje medijskih
sadraja
http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&id=1365http://mod.carnet.hr/index.php?q=watch&i
d=1364. Simulacija sjednice Hrvatskoga sabora za srednjokolske uenike priprema
uenika za donoenje odluka u Saboru u kojoj uenici odabiru njima vanu temu i raspravljaju
o njoj, npr. o problemu nezaposlenosti mladih, a potom donose odluke o konkretnim mjerama
koje treba poduzeti dajui preporuke za poboljanja odreene politike.
Sudjelovanje u dravnoj smotri Simulirano zasjedanje Sabora za uenike srednjih kola.
Dostupno na internetskoj adresi: http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6. Koritenje
radionice budunosti za uoavanje i analiziranje drutvenih problema, inovativno razmiljanje
o moguim rjeenjima problema i izrada plana aktivnosti za ostvarenje rjeenja problema
(postupak Radionice budunosti opisan u Zbirci metoda prikladnih za uenje i pouavanje
Graanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr). Sudjelovanje u kolskoj, upanijskoj i
dravnoj smotri Projekt graanin. Povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska,
socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan
Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Europski dan
sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan
volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog
Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog
usmjeravanja itd.).
XIV. Vrednovanje i samovrednovanje postignua uenika
Vrednovanje postignua, ukljuujui ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Graanskog odgoja
i obrazovanja. Ostvaruje se na nain da se s uenicima najprije rasprave ishodi, a potom
utvrde kriteriji vrednovanja.
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje to je tijekom godine radio u sklopu nastave
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrte na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao,
izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja; dokumentira svoje organizacijske
sposobnosti, sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite
interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili
podruje profesionalne karijere; unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
o zavrenim teajevima: teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja; potvrde o sudjelovanju u kolskim,
upanijskim i dravnim smotrama, o sudjelovanju u znanstvenim i tehnikim inovacijskim
projektima i sl.
XV. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u II. razredu srednje kole
Hrvatski jezik
Opa napomena: U planiranju i programiranju nastave Hrvatskoga jezika, polazei od
integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikula Graanskog odgoja i obrazovanja, valja
uzeti u obzir svrhu i zadae predmeta Hrvatski jezik. Na temelju toga u nastavku teksta
predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No, vano je
napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i unutar drugih cjelina obvezatnoga
programa i sadraja izbornoga programa s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga
jezika, npr. lingvometodiki predloak / cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu
vazali, vitezovi, feud, feudalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta,
novana renta, beneficij, cehovi, gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir,
sultan, monarhija, grofovije, marke, kapitulari. Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine,
ceh, dinastija, diplomacija, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija,
franjevci, herceg, hereza, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, monarhija, musliman,
papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, puani, republika,
sklavinije, stale, statuti, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela, Zlatna bula,
upanije; komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija,
nacionalna drava, barok, manufaktura, kapitalistiko gospodarstvo, podjela rada, najamni
radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjetsko trite, merkantilizam,
revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi; manufaktura, industrijska revolucija, tvornica,
nacija, nacionalni pokret, revolucija, ropstvo, nacionalizam, kapitalizam, socijalizam,
komunizam, liberalizam, demokracija, kolonijalizam, politika stranka, politika prava,
socijalna prava, aneksija, secesija, centralizacija; ideologija, politiki program, politika
stranka, totalitarizam, faizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija,
junoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski
logor, hladni rat, samoupravljanje, dravno i drutveno vlasnitvo.
Geografija
Gimnazije. Zadae (zajednike za sva etiri razreda) osposobiti uenike za promatranje i
upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike
ralambe konkretnih situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za
ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice, upoznati uenike s pojaanim
procesom naruavanja kakvoe ovjekove okoline i prijekom potrebom uvanja okoline od
daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta, stalnom
aktualizacijom geografskih nastavnih sadraja razvijati u uenicima zanimanje za stalno
praenje geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i
stalnom geografskom izobrazbom.
Nastavni program za geografiju u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine, no vee mogunosti povezivanja
postoje od drugog razreda kada se pouava o drutvenim imbenicima poput nastavnih cjelina
2.1. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostornoga ustroja, 2.2. Naselja i oblici naseljenosti
te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija pouava se Svjetski razvoj i
regionalne posebnosti, dok se u etvrtom razredu pouava Geografija Hrvatske.
Strukovne kole
Zadae:
Osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuzavisnost ekonomskih
sustava u prostoru (od lokalnih preko regionalnih do svjetskih razmjera) i njihovu ovisnost o
prirodnogeografskim obiljejima i ljudskim imbenicima s posebnim osvrtom na primjere iz
Hrvatske.
Osposobiti uenike da uoavaju gospodarske zakonitosti razmjetaja gospodarskih
djelatnosti unutar pojedinih mjesta i regija (struktura).
razviti
sposobnost
tumaenja
prirodno-geografskih
-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini,
drutveno-
objasniti odnose ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski razvoj
ovjeka i drutva,
razumjeti i poznavati prostorni, nacionalni i kulturni identitet u odnosu prema kulturnim
identitetima Europe i ostatka svijeta,
usvojiti meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i
drukijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku
pripadnost,
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja poloaja hrvatskoga drutva u kontekstu
europskih integracija i globalizacijskih procesa,
razumjeti demografske i ekonomske procese, tj. kako ljudi proizvode, razmjenjuju i kako se
koriste dobrima,
razumjeti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara,
razumjeti ekoloka pitanja i prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na ouvanje
okolia, ivota i drutva te razviti spremnost za djelovanje na ouvanju okolia,
razviti sposobnost prepoznavanja problema i pitanja na koja treba pronai odgovor,
planiranja i provoenja istraivanja, oblikovanja argumentiranih zakljuaka te iznoenja
ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku,
razviti pozitivan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu
djelovanju,
razviti pozitivni stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za
cjeloivotno uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Nastavni program za geografiju za zvanje medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege
omoguuje meupredmetnu povezanost s Graanskim odgojem i obrazovanjem u obje godine
naroito kroz drutvenu, gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da je sadraj programa
1. razreda povezan s prirodoslovnim podrujem, a 2. razreda s drutveno-humanistikim
podrujem.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Uenik treba promiljati poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstvenotehnolokoga razvoja. B-inaica: Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja,
otkrivanja, stvaranja, konstruiranja i primjene, uenik mora stei odreene sposobnosti i
vjetine koje je u stanju primijeniti na nove situacije.
Srednje strukovne kole: Naela slina programu gimnazije.
Kemija
Gimnazije. Svrha: Ostvarivanje programa Kemije daje uenicima osnovna znanja o pojavama
i procesima u prirodi. U tumaenju pojava, gdje god je to mogue valja poi od pokusa,
opaanja i mjerenja. Svrha je takvog pristupa razvijati sposobnosti uoavanja i ralanjivanja
promjena te donoenja zakljuaka na osnovi rezultata objektivnoga mjerenja i pokusnoga
provjeravanja. Na taj nain mnoge informacije, koje su se uenicima dosad predoavale kao
gotove injenice, zamijenit e metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi
ili izazvanih procesa u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup nastavi uvjetovat e bolje
razumijevanje biti kemijskih pretvorbi.
Strukovne kole. Dvogodinji program. Cilj i zadae programa: Cilj programa je omoguiti
uenicima stjecanje osnovnih znanja o pojavama i procesima u prirodi, upozoriti ih na stalnost
kemijskih promjena i postojanje stalnih recipronih odnosa meu njima. Nadalje, uenici
trebaju prihvatiti vanost znanja i znanstvenog istraivanja za napredak gospodarstva.
Gospodarstvo, prehrana, odijevanje, zatita zdravlja za stanovnike Zemlje moe se osigurati
samo mudrom primjenom kemije. Tijekom pouavanja Kemije valja razvijati ekoloku svijest
i odgovornost svakoga pojedinca, upozoriti uenike na brojne koristi suvremenih tehnologija,
ali jednako tako i na sve posljedice njihovih tetnih utjecaja te naine njihova otkrivanja i
uklanjanja. Slina naela vrijede i za program Kemije koji se pouava jednu godinu.
Biologija
Gimnazije. Svrha je nastave biologije potaknuti zanimanje uenika za ivi svijet i ovjeka u
njemu, objasniti osnovna ivotna naela, koja su zajednika svim ivim biima, ali isto tako
prikazati raznolikost i bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na Zemlji. Nastava
biologije treba njegovati i razvijati spoznaju o tome da bioloka znanost tumai samo dio
pojavnosti ovoga svijeta i u svojim dosadanji naporima i postignuima otkriva jo mnogo
nepoznatih pojava koje danas nije u mogunosti objasniti postojeim metodama.
Strukovne kole. Svrha i cilj: Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo
obrazovnih ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja
zdravstvene i ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom
steenih biolokih znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja
zdravlja, o potrebi zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika.
Didaktike upute. Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade
sadraja potrebno je usvojiti temeljne bioloke spoznaje o odnosima ivih bia i okolia,
odnosima unutar ivotnih zajednica te o naruavanju ravnotee tih odnosa djelovanjem
ovjeka. Prema struci djelatnosti kojoj struka pripada, u ovim se sadrajima moe naglasiti i
proiriti upravo ono to je u odnosu na tu djelatnost posebno interesantno ili specifino u
smislu naruavanja, odnosno zatite okolia.
Strani jezici
Gimnazije. Svrha i cilj: Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o
kulturi i civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita
svojstvenih zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui
sluati i razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno
izlagati osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U
kulturolokom obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s
elementima pratee kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije
promatranje tih injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja
iz jezika u primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa,
Povijesti umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima,
da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja,
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd.. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji
pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae: sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora, u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja
kao i sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom
stvarnou.
Sadraj: 2. razred (6. ili 7. godina uenja); 2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija kola i
uenje; Slobodno vrijeme; Stanovanje; Posao (zapoljavanje); Reklama i njezin utjecaj na
ivljenje; Tradicionalni blagdani.
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik, teme: 1. kolski sustav Francuske; 2. Francuske pokrajine;
3. Zdrav ivot i nain ishrane. Odgojno-obrazovna postignua. Jezine funkcije:
prihvaanje, odbijanje, argumentiranje, davanje osobnog miljenja, izraavanje molbe,
zadovoljstva, aljenja, zapovijedi, zabrane. Kultura i civilizacija: francuski kolski sustav,
pokrajine, blagdani, francuska prehrana. Strategije uenja i sluenja znanjem
Francuski kao 2.strani jezik, teme: 1. Mediji. Odgojno-obrazovna postignua. Jezine
funkcije: razumjeti upute, napisati estitku, traenje i davanje informacija, izraavanje
miljenja; Kultura i civilizacija: raznolikost Francuske, proslave, blagdani. Strategije uenja i
sluenja znanjem.
Njemaki jezik
2. razred (6. ili 7. godina uenja), 2.2. Jezini sadraji: kola i uenje (kolski sustavi); izbor
zanimanja; Slobodno vrijeme; Putovanja promet; ivot mladih; Svakodnevni ivot i obiaji;
U pogledu na obrazovne zadae, posebna naela svjesnog uenja uenike treba posebno
osposobljavati kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne
veze, te uzroke i posljedice odreenih pojava:
za kritiko promatranje i vjerodostojnost,
za logiko i kritiko razmiljanje, logiko zakljuivanje, misaono postavljanje pitanja kao i
razumno donoenje sveopih i apstraktnih sudova,
za usmeno i pismeno izraavanje, razne oblike opisivanja, koji se trae prilikom
utemeljivanja kako konkretnih tako i apstraktivnih stvarnih misaonih pojavnosti,
za ispravno koritenje obavijesnih izvora, za vrenje odabira iz raznih izvora, za tvrenje s
istinitom namjerom i za mogunost prepoznavanja manipulacije,
za uporabu radnih tehnika i tehnika uenja kako s obzirom na mogunost daljeg
samostalnog rada i tako na stvaranje temeljnih znanstvenih postupaka i misaonih predodbi,
za sustavni i planski rad kao samostalan tako i za skupinu.
U nastavnim planovima i programima za srednje strukovne kole za strane jezike
integriranje ishoda Graanskog odgoja i obrazovanja mogue je kroz sljedee teme:
Engleski jezik
Prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja, teme: Opi sadraji i sadraji
kulture i civilizacije; Teme iz kulture i civilizacije zemalja stranoga govornoga podruja
Kulturno blago Hrvatske; kola i uenje: kolski sustavi usporedba kolskih sustava i
prezentiranje prednosti i nedostataka; Slobodno vrijeme i naini provoenja slobodnog
vremena; Ekologija; Posao zapoljavanje; Reklama i njezin utjecaj na ivljenje
Tradicionalni blagdani; Struni sadraji: Teme iz poduzetnitva; Teme iz bankarstva i
trgovina (ekonomske kole); Poslovno dopisivanje; Usmeno poslovno komuniciranje: traenje
i dobivanje podataka, poruka i obavijesti, opis
Engleski jezik prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja, teme: strukovno
orijentiranje openitim sadrajem u banci, na kolodvoru, uvoz izvoz, trenje zaposlenja,
molba za posao, obitelj, moja kola, izrada postera i reklamni oglasi.
Strukovno orijentirane teme: kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke,
mladi i svijet, tehnologija, sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu,
tehnike u radu. Jezine funkcije: Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim
komunikacijskim situacijama koje proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih
tema. Ne moe ih se otro svrstati u odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u
veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik prema programu za ekonomske kole etiri godine uenja, teme: Opi
sadraji i sadraji iz kulture i civilizacije stranoga govornog podruja; Teme iz kulture i
civilizacije zemalja stranog govornog podruja; Teme iz hrvatske kulture i obiaja; kola i
Kurikulum za stjecanje kvalifikacije medicinska sestra ope njege- medicinski tehniar ope
njege). Teme: mitoloke prie i tekstovi iz raznih izvora; pisci od poetaka razvoja antikih
kultura sve do srednje- i novovjekovnih spisa naih i europskih latinista.
Grki jezik
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom, tj.
civilizacijskom komponentom.
Klasine gimnazije. Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i razumijevanje jezine
strukture teksta na grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog konteksta (povijesnoga i
civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih znaajki te za prevoenje
teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede uporabe, pribavljanja i
odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju dijakronijski razvoj jezika,
temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te odnose i povezanost dugoga
povijesnog hoda i sadanjosti, antikIh temelja i sadanje europske i planetarne civilizacije.
Teme, (nastavljai): Homer i homersko pitanje; razvoj lirike; helenizam; bukolska poezija;
poeci Civilizacije u Grkoj; kretsko-mikenska kultura; provala Dorana i mrana stoljea
grke povijesti; formiranje plemena; ustroj polisa. Teme (poetnici): periodizacija grke
knjievnosti; grka kolonizacija s osvrtom na odraz u hrvatskim krajevima; primjeri iz ivota
grad, svetita, svetkovine, igre.
XVI. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u III. razredu srednje kole
1. Ljudskopravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Pravna drava te hrvatski, europski i meunarodni sustav zatite ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, zakoni
o Meunarodni ugovori u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u skladu s
Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike Hrvatske
(Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o gospodarskim,
socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Meunarodna konvencija o
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena, enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, Europska konvencija o
ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, Protokol za sprjeavanje, suzbijanje i
kanjavanje trgovanja ljudima, posebice enama i djecom, Europska povelja o regionalnim i
manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Konvencija o zatiti
ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i dodatni
protokol uz Konvenciju o zabrani kloniranja ljudskih bia i drugi ugovori.)
o Pravna drava naela pravne drave, uloga pravosua u pravnoj dravi, osiguranje prava
jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
o Naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se trebaju temeljiti odluke
sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito postupanje, prava
optuenika
o Pravna drava osigurava da mo u rukama dravnih dunosnika i onih koji djeluju u njihovo
ime, poput vojske i policije, bude ograniena zakonima koji nisu izmiljeni za one koji su na
vlasti ve su ope poznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne
mogu se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava
o Pojava diskriminacije u drutvu u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili
drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni
poloaj ili druge osobine te uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i drutvo u
cjelini
o Europski sustav zatite ljudskih prava Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli, Europski sud za ljudska prava odluke suda
pravno obvezujue, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava Europske unije Povelja Europske unije o temeljnim pravima
pravno obvezujui dokument, Europsko vijee, Europski parlament/sabor, Europski
ombudsman, Europski nadzor zatite podataka, europske civilne organizacije za zatitu
ljudskih prava)
o Problemi u svijetu: glad, siromatvo, terorizam, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste,
kloniranje
o Humanitarno pravo u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i na moru,
u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima pravodobno prepoznavanje postupaka koji vode u trgovanje i
ropstvo
o Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih
i europskih problema; neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i
podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace,
Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)
Kljuni pojmovi:
sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, meunarodni ugovori u podruju
ljudskih prava, pravna drava, naela pravne drave, Europski sustav zatite ljudskih prava,
Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski
sud za ljudska prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava, sustav zatite
ljudskih prava Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Europsko vijee,
Europski parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki pravobranitelj, europski nadzor zatite
podataka, problemi u svijetu, enevske konvencije, humanitarno pravo, suzbijanje trgovanja
ljudima.
Obrazovni ishodi
Uenik:
opisuje sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki
pravobranitelj, pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni te njihovu ulogu u zatiti temeljnih
ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije
navodi meunarodne ugovore u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u
skladu s Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike
Hrvatske
obrazlae znaenje pravne drave i njezinu ulogu u zatiti zakonitih prava graana
definira i objanjava naela koja osiguravaju pravinost pravnog sustava i na kojima se
trebaju temeljiti odluke sudaca: pravna drava, pretpostavka nevinosti, teret dokaza, zakonito
postupanje, prava optuenika
objanjava zato je pravna drava temelj svake demokracije, da se bazira na jednakosti i
jednakopravnosti, to znai da pred zakonima imamo ista prava bez obzira na nae vrijednosti,
stavove, fizike i duevne osobine
objanjava da je pravna drava iznad svake ideologije jer ideologije same po sebi znae
iskljuivost prema onima koji drugaije misle jer kad bi ideologija bila u sri demokracije
onda bi svako diskriminatorno tretiranje pojedinaca ili skupine graana bilo demokratsko
ponaanje
objanjava pravnu, drutvenu i moralnu odgovornost hrvatskih graana u jaanju Republike
Hrvatske kao pravne drave
objanjava ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu aktivno
djelovati kao pojedinci podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima
vlasti i Ustavnom sudu RH ili organizirano u zatiti specifinih interesa pojedinih skupina, a
koji su od ope drutvene dobrobiti
istrauje i primjerima potkrepljuje kako se unutar sustava zatite ljudskih prava u Republici
Hrvatskoj tite temeljna ljudska prava; pravo na ivot, slobodu, vlasnitvo, privatnost;
ravnopravnost u odnosu na dob, spol, etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge
razlike
istrauje osnove za zatitu prava na privatnost i priprema priopenje
istrauje jesu li ene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodeim i upravljakim
poloajima i slabije plaene od mukaraca
objanjava znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost,
odredbe Ustava kojima se ureuju ta prava, naine na koje se ona tite u Hrvatskoj i
ogranienja koja se javljaju u uivanju tih prava
o Izvrni dio vlasti ima ovlast provoditi i predlagati donoenje novih zakona (Vlada RH,
predsjednik RH)
o Sudbeni dio vlasti ima ovlast rjeavati nesporazume glede tumaenja, primjene i
djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, upanijski i opinski sudovi). Pojmovi pravde,
vlasti i odgovornosti temelji su na kojima poiva pravni sustav.
o Djelotvornost vlasti ljudi koji se nalaze na poloajima vlasti trebaju promicati
djelotvornost tako to e strunim ljudima dodjeljivati odgovornost za odreene poslove, to
e promicati pravednost i sigurnost
o Graani imaju pravo i obvezu biti informirani i nadzirati kako vlast ispunjava svoje obveze
o Drutvena pojava zlouporabe vlasti. Ljudi na poloaju vlasti mogu zlouporabiti svoj poloaj
i mo. Kad ljudima damo vlast, moramo uloiti vrijeme i snagu kako bismo bili sigurni da e
oni ispravno obavljati povjerene dunosti
o Ustavna prava graana na predstavke i albe, referendum, na pravodobni odgovor, prava
peticije, prava na prosvjed, trajk, graanski neposluh, priziv savjesti
o Socijalna drava ukljuuje socijalnu solidarnost izraenu kroz ustavnu kategoriju i znai
ustavnu obvezu svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva
o Socijalna drava na naelu solidarnosti pokriva trokove razvoja zdravstvenog,
mirovinskog, obrazovanog sustava/iz namjenskih doprinosa kroz porezni sustav. Zauzvrat
graani ostvaruju pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav. Pitanje
socijalne solidarnosti razvija se u grani prava pod nazivom socijalno pravo ili pravo socijalne
sigurnosti
o Efekt socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti, suprotnost socijalne i pravne
drave ljudi koji su ostavljeni na milost i nemilost mogu zakljuiti da nita ne duguju
drutvu i zato bi ga potpomagali kad nitko nije njima pomogao.
o Korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima
o Politika javne politike, institucije, politike stranke, normativni i provedbeni procesi
o Tipovi politikih stranaka demokranske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne
o Politike stranke u Hrvatskoj, njihovi programi i uloga u razvoju zajednikog dobra
o Patriotizam, ovinizam, nacionalizam
o Zajednika dobrobit i procedure kojima izgraujemo demokratske odnose i titimo svoja
prava u razredu, koli, lokalnoj, nacionalnoj zajednici, Europi i svijetu
o Pravda, temeljna kategorija demokracije i vladavine prava tri kategorije pravde:
proceduralna, korektivna i distributivna
opisuje ulogu i naine konstituiranja i rada Sabora Republike Hrvatske, Vlade Republike
Hrvatske i predsjednika Republike Hrvatske te ustrojstvo i djelovanje pravosudnog sustava
odreuje socijalnu dravu i socijalnu solidarnost kao ustavnu kategoriju i ustavnu obvezu
svih graana da sukladno svojim mogunostima doprinose razvoju drutva
opisuje socijalno pravo kao granu prava koje se bavi pitanjem socijalne solidarnosti
objanjava odakle socijalna drava pokriva trokove razvoja zdravstvenog, mirovinskog,
obrazovanog sustava i odakle pravo na besplatno obrazovanje, zdravstvo i mirovinski sustav
objanjava zato korupcija i utaja poreza tete demokraciji i graanima
objanjava zato su u sluaju da ne funkcionira socijalna i pravna drava moe javiti efekt
socijalne mrnje, netrpeljivosti i pravne nejednakosti
objanjava strukturu Europske unije i nain na koji ona funkcionira; navodi ovlasti Vijea
ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije; opisuje navodi
prava i obveze koje za hrvatske institucije i graane proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji;
opisuje kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu;
navodi i argumentira prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim
osvrtom na interese Republike Hrvatske i njezinih graana
opisuje mogunosti utjecanja graana Republike Hrvatske na oblikovanje europskih javnih
politika na temelju Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijea kojeg je donio
Sabor Republike Hrvatske 26. travnja 2013.
odreuje hrvatskog graanina kao politikog subjekta i nositelja hrvatske dravne vlasti
opisuje i objanjava izborne procese u razredu i koli kao glasa i kandidat; u lokalnoj
zajednici, Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
istrauje i sudjeluje u rjeavanju problema kolske i lokalne zajednice
pokazuje privrenost naelima pravednosti, izgradnje demokratskih odnosa i zatiti
zajednike dobrobiti
objanjava zato je potovanje naela pravne drave jedna od osnova suzbijanja korupcije
objanjava zato je pravo i odgovornost graana u demokraciji nadgledanje postupaka vlasti
i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama te zato bez sudjelovanja graana
nema pravne drave
objanjava pravo i odgovornost graana u demokraciji, pravo graana na predstavke i albe,
referendum, na pravodobni odgovor, pravo peticije, pravo na prosvjed, trajk, graanski
neposluh, priziv savjesti
razlikuje poloaj graana u demokraciji i nedemokratskim reimima
formulira, usklauje i donosi pravila razreda kojima se tite temeljna prava u razredu i koli:
pravo na osobno dostojanstvo, na sudjelovanje, obrazovanje, razvoj svih svojih sposobnosti
(talenata) i druga
dri se dogovorenih pravila razreda
kreira mjere na naelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti za nadoknadu
tete ili povrede u sluaju krenja pravila.
3. Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Socijalne vjetine i drutvena solidarnost
o Drutvene komunikacijske vjetine
o Suradnja i grupni rad: pojam i iskustvo suradnje, moderiranje radom skupine, iznoenje
zakljuaka, zastupanje razreda (skupine), zagovaranje
o Mediji i kritiko razumijevanje medijskih sadraja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio,
tv, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na
internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritiko razumijevanje medijskih sadraja
o Volontiranje i dobrovoljni drutveni rad u zajednici: volonterstvo, etiki kodeks
volontiranja, iskustvo volontiranja u koli, lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i preko hrvatskih i
meunarodnih organizacija u svijetu
o Prepoznavanje i suzbijanje stereotipa, predrasuda i diskriminacije
o Drutvena solidarnost prema osobama s invaliditetom
o Uloga pojedinca u zajednici
o Obitelj temeljna drutvena zajednica, prava i dunosti djece i roditelja, meugeneracijska
solidarnost
Kljuni pojmovi:
aktivno sluanje, parafraziranje, saimanje, fokusiranje, preoblikovanje, kodiranje i
dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ja-poruke, ti-poruke, primjereno iskazivanje emocija,
empatija, otpor vrnjakom pritisku, vrste sukoba, pregovaranje, argumentiranje, donoenje
zajednikih zakljuaka, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe, mediji, kritiko
razumijevanje medijskih sadraja, volontiranje, stereotipi, predrasude, diskriminacija,
drutvena solidarnost, osobe s invaliditetom pojedinac u zajednici, obitelj drutvena zajednica.
Obrazovni ishodi
Uenik:
odreuje to je i koju ulogu imaju dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na
injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka u upravljanju sukobima
o Gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije; znaenje i uloga kapitala, novca, banaka i
kredita, dionica i obveznica
o Dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza i naine na
koje se utaja sprjeava
o Povlaenje sredstva iz europskih fondova
o Europsko trite, nain reguliranja, anse i mogunosti za Hrvatsku
o Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske mogunosti, tekoe, prednosti,
opasnosti
o Financijska politika Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na
osiromaena gospodarstva malih zemalja
o Trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa i cjeloivotno uenje
o Socijalna drava dravni proraun opedrutvena solidarnost
o Uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog prorauna
o Prava potroaa, odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te
obiteljsku i drutvenu stabilnost, zatitu okolia i racionalno upravljanje novcem i dobrima
o Planiranje osobne tednje, naini plaanja i tednje u drutvu
o Povezanosti cjeloivotnog uenja i konkurentnosti na tritu radne snage
o Poduzetnost u prepoznavanju, zatiti i razvoju zajednikog dobra u razredu, koli, lokalnoj i
domovinskoj zajednici na razne naine u grupnom radu i donoenju plana djelovanja,
radionicama, istraivakim projektima, akcijama i sl.
o Uloga inovativnosti, rada i proizvodnje u stvaranju osobnog i drutvenog bogatstva
o Domoljublje na djelu ouvanje i razvoj sustava zajednike dobrobiti
o Socijalna solidarnost, temelj socijalnog i radnog prava
o Novac mjerilo rada, rad temeljna ljudska vrijednost
o Izrada mape osobnog razvoja
o Pravo na pravednu naknadu za rad
o Sindikalno organiziranje
Kljuni pojmovi:
U mapi osobnog razvoja uenik upisuje to je tijekom godine radio u sklopu nastave
Graanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i
rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao,
izrauje plan svojeg daljnjeg profesionalnog razvoja. Dokumentira svoje organizacijske
sposobnosti, sposobnost planiranja i postavljanja prioriteta, prepoznaje i izraava vlastite
interese i motivaciju za razliita podruja daljnjeg obrazovanja, izbor zanimanja ili
podruje profesionalne karijere; Unosi potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju,
o zavrenim teajevima; teaj pruanja prve pomoi, kola tehnike kulture, kola stranih
jezika, kole u podruju umjetnikog izraavanja,potvrde o sudjelovanju u kolskim,
upanijskim i dravnim smotrama, o sudjelovanju u znanstvenim i tehnikim inovacijskim
projektima i sl.
XIX. Integracija i korelacija Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u III. razredima srednjih kola
Hrvatski jezik
Opa napomena: U planiranju i programiranju nastave Hrvatskoga jezika, polazei od
integracije programa Hrvatskoga jezika i Kurikuluma Graanskog odgoja i obrazovanja, valja
uzeti u obzir svrhu i zadae predmeta Hrvatski jezik. Na temelju toga u nastavku teksta
predlau se neke od nastavnih cjelina unutar sva tri podruja Hrvatskoga jezika. No vano je
napomenuti da se integracija i korelacija moe ostvarivati i unutar drugih cjelina obvezatnoga
programa i sadraja izbornoga programa s obzirom na opepoznata naela nastave Hrvatskoga
jezika, npr. lingvometodiki predloak/cjeloviti tekst za bilo koju nastavnu jedinicu
(implicitno ili eksplicitno) moe poticati ostvarivanje ishoda Graanskog odgoja i
obrazovanjem. O tome moe (i mora) odluiti svaki nastavnik planirajui i programirajui
svoju nastavu.
Gimnazije. Nastavne cjeline: Jezik. Modalnost i predikativnost reenice; Reenica i tekst;
Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost: sati uvoda i sinteze
knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Dokazivanje; Recenzija; Usmeno
predavanje; Javni govor; Priopenje:
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik: Reenica i tekst; Povezivanje
reenica u tekstu; Tipovi teksta; Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost: sati
uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Usmeno predavanje;
Javni govor; Priopenje; Tumaenje.
etverogodinje strukovne kole, teme: Jezik. Reenica i tekst; Povezivanje reenica u
tekstu; Tipovi teksta; Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu. Knjievnost, teme: sati uvoda i
sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje: Usmeno predavanje; Javni
govor; Priopenje; Tumaenje.
Trogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik. Funkcije i funkcionalni stilovi
hrvatskoga standardnog jezika; Jezina kultura i jezini purizam; Osnovna pravila oblikovanja
usmenog iskaza. Knjievnost: sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino
izraavanje: Raspravljanje; Upuivanje; Tumaenje; Privatna i slubena komunikacija;
Pismo; Dopisi, zamolba, alba, primjedba, prituba; Priopenje (vijest, obavijest; oglas),
reklamni tekst.
Strani jezici
Gimnazije. Svrha i cilj: Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o
kulturi i civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita
svojstvenih zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui
sluati i razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno
izlagati osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja.
U kulturolokom obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s
elementima pratee kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije
promatranje tih injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja
iz jezika u primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa,
Povijesti umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima,
da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja,
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd.. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji
pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae: sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao i
sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
2.2 Jezini sadraji: Kultura i civilizacija. Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog
razdoblja. Rad s raznim vrstama pisanih tekstova (dijaloga, novinskih lanaka).
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik, teme: 1. Nae veze s Francuskom; 2. Francuska viena oima
stranaca; 3. Problemi mladih. Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije: izraavanje
miljenja, ideja, slaganja i neslaganja, zabrane i zapovijedi, davanje i traenje savjeta
Kultura i civilizacija: stereotipi, kinematografija, kazalite, francuski pisci i njihova djela,
frankofone zemlje. Strategije uenja i sluenja znanjem.
Francuski kao 2. strani jezik, teme: 1. kola u Francuskoj; 2. Francuske pokrajine.
Odgojno-obrazovna postignua: Jezine funkcije izraavanje osobnog gledita, elje,
davanje savjeta, estitanje. Kultura i civilizacija: obrazovni sustav u Francuskoj, francuski
strip, francuska ansona, blagdani. Strategije uenja i sluenja znanjem.
Njemaki jezik
Jezini sadraji: Slike iz suvremenog ivota; Ekologija i izvori energije; Obiaji; Svijet
raunala.
Srednje strukovne kole. Okvirni nastavni program iz stranih jezika za srednje strukovne
trogodinje i etverogodinje kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama
razlikovat e se s obzirom na tri osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga
jezika za pojedinu struku. To su sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih
struka; 2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4.
Programi za ekonomsku struku. Cilj i zadaci: Nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti
poticajna i prvenstveno osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje
treba teiti osposobljavanju i pripremi uenika:
za zrelu dob i svjesnu odgovornost,
za odgovornost prema suvremenicima, potomstvu i prirodnom okruenju,
za stvaranje razvojnih sposobnosti, ustrojstva temeljnih postupaka i stavova kao
pretpostavke za dalji obrazovni put i osposobljavanje za ivot rada.
Stoga treba uenike poglavito osposobljavati za:
razmiljanje o temeljnim pitanjima svrhovitosti zadaa i odgovornosti prema ljudskoj
opstojnosti,
ouvanje osobnoga dostojanstva i vrednota,
omoguavanje donoenja vlastitih kritikih prosudbi i besprijekornog daljeg usavravanja.
Istovremeno uenike treba osposobljavati za:
svjesnu pripadnost hrvatskom narodnom biu s kojim ga povezuje europski svjetonazor i
otvorenost prema svijetu,
spremnost da se djelatno zauzimaju za demokratsku i socijalnu pravnu dravu, koja se
temelji na naelima slobode i jednakopravnosti,
spremnost da se besprekidno trae nova rjeenja smanjenja napetosti izmeu osobne
slobode i drutvene odgovornosti,
spremnost na dijalog i suradnju,
spremnost na kritiku toleranciju i shvaanje problema bilo svojih blinjih, ili
opedrutvenih.
U pogledu na obrazovne zadae, posebna naela svjesnog uenja uenike treba posebno
osposobljavati:
kako bi shvatili probleme u njihovoj vieznakovitosti, njihove meusobne veze, te uzroke i
posljedice odreenih pojava,
za kritiko promatranje i vjerodostojnost,
radni procesi i faze u proizvodnom radu. Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim
komunikacijskim situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.
Glazbena umjetnost
Gimnazije. Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika
elju da i sami njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj
nadogradnji. Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe
umetnuti i neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja ).
Likovna umjetnost
Gimnazije. Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za trei razred u gimnazijama
(dvogodinji i etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim
podrujima graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja:
Zatita okolia i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
graanskog odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: Od umjetnosti romanike do umjetnosti secesije (u
kontekstu uspostave kriterija vrednovanja, razumijevanja ovjeanstva razvojem likovne
umjetnosti, stvaralakog kontinuiteta pojedinca i grupe te likovnog itanja i komuniciranja
umjetnou).
Dvogodinji program i etverogodinji program, zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio
ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i umjetnosti te kulturno-povijesnom
razvoju),
razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema zatiti spomenika i uvanju okoline.
Didaktike upute: Tijekom nastave predviena je i povezanost sa svima drugim predmetima,
i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u
stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih
nastavnih predmeta radi recipronog boljeg poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se
odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu umjetnost ponajvie, ali i na latinski i openito na
strani jezik, Matematiku, Fiziku (konstrukcije), Kemiju, na Geografiju pa sve do Tjelesne
kulture.
Psihologija
Gimnazije. Zadae: Istiui sadraje kojima se razrauje prilagoavanje linosti socijalnim
zahtjevima i frustracijama izazvanim socijalnim procesima, potie se uenikovo
razumijevanje odreenih psihikih pojava i lake suoavanje s njima. Osobita je zadaa
nastave psihologije te da se uenicima sustavno prenosi humanistiki pogled na svijet i
drutvo.
Logika
Gimnazije. Svrha i cilj: Logika kao filozofijska disciplina o oblicima valjane misli i
metodama spoznaje potrebita je kao orue vladanja jezikom, iskazivanjem misli,
zakljuivanja i spoznavanja, ne samo u obrazovnim i znanstvenim djelatnostima ve je
nezaobilazna i u svakodnevnom ivotu. Stoga logiku treba drati samim temeljem svake
izobrazbe. Prema tome logika kao pretpostavka svih znanosti ui uenika kako kritiki i
argumentirano misliti, kako argumentirati svoj stav te navesti protuargumente sugovorniku.
Uenik na ovom predmetu ui valjano zakljuivati te uoavati pogreke kako u svom tako i
tuem zakljuivanju te koristi jasnou i razgovjetnost definicije kako bi izrekao svoje misli i
izbjegao nesporazume. Ujedno savladava metode dokazivanja i provjere valjanosti misli. Sve
navedeno je osnova odgovornog graanina u suvremenom demokratskom drutvu. Iako se
kroz cijeli predmet razvijaju osobine demokratski obrazovanih graana unutar sljedeih
nastavih cjelina najvie dolaze do izraaja:
1. Sud/iskaz (struktura, sve vrste te metode provjere istinitosti)
2. Zakljuak (sve vrste i metode provjere valjanosti i u tradicionalnoj i modernoj logici)
3. Metodologija (definicija, razdioba, dokaz, eksperiment, indukcija, dedukcija, analogija,
generalizacija)
Sociologija
Gimnazije. Zadaa je ovoga predmeta da potvrdi kako su socioloke spoznaje i poseban
socioloki pogled na drutvo neizostavne sastavnice naobrazbe svakog graanina modernog
drutva. Odgojni ciljevi razvijanje uvjerenja i ponaanja primjerenih za ukljuivanje u
drutvo, poticanje individualnosti, kritinosti i tolerantnosti, kao osnovnih vrijednosti
demokratske kulture, razvijanja svijesti o civilizacijskim, drutvenim i socijalnim
problemima.
Poglavlja povezana s Graanskim odgojem i obrazovanjem: Drutvo; Socijalizacija; Socijalna
meuzavisnost; Socijalna kontrola i devijantnost; Socijalna stratifikacija i mobilnost; Obitelj,
brak i srodstvo; Ekonomske institucije i podjela rada; Politike institucije; Ideologija;
Populacija, urbanizacija i ekologija; Politike institucije.
Etika
Gimnazije i strukovne kole. Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje
osnovnih etikih znanja, potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog
argumentiranja, te orijentiranja u ivotu. Cilj nastave etike u treem goditu prvenstveno se
sastoji u upoznavanju uenika s bioetikim pristupom i bioetikim predmetnim podrujem.
Upoznavanjem s potenciranim moralnim problemima dananjice uenika treba osposobiti za
razlikovanje u moralnim prosudbama te za kreativno i dijaloko sudjelovanje u etikom
artikuliranju i rjeavanju moralnih dilema. Uenici trebaju stei uvid kako ti problemi i dileme
pogaaju sve ljude (univerzalnost) i kako ih nije mogue rijeiti u izdvojenim skupinama
strunjaka, nego tek u kreativnom dijalogu svih relevantnih pristupa i stajalita
(pluriperspektivizam). Tematska cjelina: I. ovjek u cjelini ivoga. Nastavne jedinice:
Antropocentrizam i biocentrizam. Tematska cjelina: II. Bioetika kao odgovor. Nastavne
jedinice: Opstanak i preivljavanje: Prijetnje od samounitenja; Tko je odgovoran; Kako
preivjeti u budunosti; Kvaliteta ivota: Poboljanje kvalitete ivota kao izazov; Kako bolje
ivjeti; Kakav ivot elimo. Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji: Tehnoloka izvedivost i
etika dopustivost; Etika i tehnologija. Tematska cjelina: IV. Bioetika i biologijske znanosti.
previranja, ustav, Francuska revolucija, javna glasila, hrvatska narodna svijest, hegemonizam,
integracija, narodni preporod, politike stranke, velikosrpska politika, ukidanje kmetstva,
zastupniki Sabor, oktroirani ustav, revolucioniranje prometa, iredenta, imperij, kolonijalno
carstvo, Prvi vatikanski sabor, radnitvo, radnike organizacije, socijalisti, socijaldemokratske
i socijalistike stranke, Rerum novarum, dualizam, germanizacija, politike borbe i njihovi
nositelji, Hrvatsko-ugarska nagodba, itaonice, modernizacijske reforme, maarizacija,
oportunizam, urbanizacija, socijalni problemi, protektorat, aneksija, iseljavanje, rezolucija.
Geografija
Gimnazije. Zadae (zajednike za sva etiri razreda): osposobiti uenike za promatranje i
upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razvijati u njima sposobnost kritike
ralambe konkretnih situacija kao osnove miljenja i poticanja radi jaanja potrebe za
ukljuivanjem u pozitivnu drutvenu praksu u ivotu zajednice; upoznati uenike s pojaanim
procesom naruavanja kakvoe ovjekove okoline i prijekom potrebom uvanja okoline od
daljnje degradacije, odnosno poboljanja kakvoe ugroenih elemenata i lokaliteta; stalnom
aktualizacijom geografskih nastavnih sadraja razvijati u uenicima zanimanje za stalno
praenje geografske stvarnosti u zemlji i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i
stalnom geografskom izobrazbom.
Nastavni program za geografiju u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine, no vee mogunosti povezivanja
postoje od drugog razreda kada se pouava o drutvenim imbenicima poput nastavnih cjelina
2.1. Stanovnitvo kao imbenik razvoja i prostornoga ustroja, 2.2. Naselja i oblici naseljenosti
te 2.3. Oblici ljudskih djelatnosti. U treem razredu gimnazija puoava se Svjetski razvoj i
regionalne posebnosti, dok se u etvrtom razredu pouava Geografija Hrvatske.
Strukovne kole, zvanje ekonomist. Zadae:
Osposobiti uenike da shvate postojanje, funkcioniranje i meuzavisnost ekonomskih
sustava u prostoru (od lokalnih preko regionalnih do svjetskih razmjera) i njihovu ovisnost o
prirodnogeografskim obiljejima i ljudskim imbenicima s posebnim osvrtom na primjere iz
Hrvatske.
Osposobiti uenike da uoavaju gospodarske zakonitosti razmjetaja gospodarskih
djelatnosti unutar pojedinih mjesta i regija (struktura).
Osposobiti uenike da s razumijevanjem prate dinamine promjene u regionalnoj strukturi
kao posljedice djelovanja internih, lokalnih i regionalnih faktora (proces).
Omoguiti uenicima razumijevanje osnovnih teorija i prostorno empirijskih istraivanja
lokacija, regionalnog rasta, razvoja i prostorne pokretljivosti te politike planskog
usmjeravanja i planskih dokumenata.
Nastavni program za geografiju za zvanje ekonomist omoguuje meupredmetnu povezanost
s Graanskim odgojem i obrazovanjem u sve etiri godine naroito kroz drutvenu,
gospodarsku i ekoloku dimenziju s obzirom da sadraj predmeta obuhvaa: opu ekonomsku
geografiju, ekonomsku geografiju svijeta, Europe i Hrvatske.
Podruje ugostiteljstva i turizma, zvanje hotelijersko-turistiki tehniar.
ivjeti u istini
Teme
1. Hoditi u istini
Kljuni pojmovi: istina, istinoljubivost, la, lano svjedoenje, krivokletstvo, istina u
medijima, istina u drutvu
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti vanost iskrenosti i istinoljubivosti meu ljudima;
razumjeti negativne posljedice lanog svjedoenja, lai i krivokletstva za osobu i drutvo
razumjeti individualnu i drutvenu teinu; spremnost zauzimanja za istinu na osobnoj i
drutvenoj razini; upoznati opasnost prikrivanja istine, lanog prikazivanja injenica i
zloporabe istine koja se dogaa preko masovnih medija
Matematika
Gimnazije. Svrha i cilj: Stjecanje temeljnih matematikih znanja nunih za nastavak daljnje
izobrazbe, praenje suvremenoga drutveno-gospodarskoga i znanstveno-tehnolokoga
razvoja i budue djelatnosti. Naela nastave Matematike: razvijati i produbljivati matematiko
miljenje uenika i osposobljavati ih za osmiljavanje i rjeavanje raznih praktinih problema.
Strukovne srednje kole. Ciljevi i zadae: Nastava Matematike u srednjim strunim kolama
omoguuje da uenici usvoje matematiko znanje potrebno za razumijevanje pojava i
zakonitosti u prirodi i drutvu te da ih osposobljava za primjenu usvojenog znanja u
praktinom ivotu i za nastavak kolovanja.
Fizika
Gimnazije. Svrha i cilj: A-inaica. Uenik treba biti osposobljen da se racionalno i svjestan
odgovornosti sueljava s individualnim i drutvenim problemima koristei se znanjem i
pojmovima steenima u matematiko-prirodnoznanstveno-tehnikom podruju. Uenik treba
promiljati poloaj i djelovanje pojedinca u uvjetima brzoga znanstveno-tehnolokoga
razvoja. B-inaica. Na temelju sudjelovanja u postupcima istraivanja, otkrivanja, stvaranja,
konstruiranja i primjene, uenik mora stei odreene sposobnosti i vjetine koje je u stanju
primijeniti na nove situacije.
Strukovne srednje kole. Naela slina programu gimnazije.
Kemija
Gimnazije. Svrha: Ostvarivanje programa Kemije daje uenicima osnovna znanja o pojavama
i procesima u prirodi. U tumaenju pojava, gdje god je to mogue valja poi od pokusa,
opaanja i mjerenja. Svrha je takvog pristupa razvijati sposobnosti uoavanja i ralanjivanja
promjena te donoenja zakljuaka na osnovi rezultata objektivnoga mjerenja i pokusnoga
provjeravanja. Na taj nain mnoge informacije, koje su se uenicima dosad predoavale kao
gotove injenice, zamijenit e metode promatranja i usporedbe spontanih promjena u prirodi
ili izazvanih procesa u kemijskom laboratoriju, a problemski pristup nastavi uvjetovat e bolje
razumijevanje biti kemijskih pretvorbi.
rimska drama s posebnim osvrtom na komediju; zlatno doba rimske knjievnosti; principat i
Pax Augusta; rimska religija i mitologija; poetak rimskog Carstva.
Grki jezik
Obrazovni ishodi nastave Grkog jezika konkretiziraju se jezinom i izvanjezinom tj.
civilizacijskom komponentom.
Klasine gimnazije; nastavljai, poetnici. Cilj nastave: osposobiti uenika za poznavanje i
razumijevanje jezine strukture teksta na grkom jeziku, za razumijevanje izvanjezinog
konteksta (povijesnoga i civilizacijskog), za uoavanje i prepoznavanje knjievno teorijskih
znaajki te za prevoenje teksta na hrvatski jezik s visokim stupnjem samostalnosti glede
uporabe, pribavljanja i odabira razliitih izvora znanja i podataka. Uenici upoznaju
dijakronijski razvoj jezika, temelje, razvoj i slijed kulturnoga i civilizacijskog nasljea te
odnose i povezanost dugoga povijesnog hoda i sadanjosti, antikih temelja i sadanje
europske i planetarne civilizacije. Nastavljai: sadraji su jezini, knjievno-teorijski i
civilizacijski. Teme: razvoj historiografije i njezin vrhunac; razvoj retorike; Demosten
vrhunac govornitva; stilovi govornitva; komedija i njezin razvoj; Grka u 6. Stoljeu pr.KR;
grko perzijski ratovi; Peloponeski rat; Grka do makedonskog osvajanja; gubitak grke
slobode. Poetnici. Sadraji su jezini, knjievno-teorijski i civilizacijski. Teme: periodizacija
grke knjievnosti; proza Periklova doba; Grad Atena (graevine i organizacija ivota); velika
svetita (Delfi i Olimpija); religija, igre i svetkovine; grka kolonizacija Mediterana s
posebnim osvrtom na nae krajeve.
XX. Tematska podruja Programa meupredmetnih i interdisciplinarnih sadraja
Graanskog odgoja i obrazovanja u IV. razredu srednje kole
1. Ljudskopravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Pravna drava te hrvatski, europski i meunarodni sustav zatite ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, zakoni
o Meunarodni ugovori u podruju ljudskih prava koji su sklopljeni i potvreni u skladu s
Ustavom Republike Hrvatske i ine dio unutarnje pravnog poretka Republike Hrvatske
(Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o gospodarskim,
socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o pravima djeteta, Meunarodna konvencija o
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije
ena, enevska konvencija o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, Europska konvencija o
ljudskim pravima, Europska socijalna povelja, Protokol za sprjeavanje, suzbijanje i
kanjavanje trgovanja ljudima, posebice enama i djecom, Europska povelja o regionalnim i
manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Konvencija o zatiti
ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i dodatni
protokol uz Konvenciju o zabrani kloniranja ljudskih bia i drugi ugovori.)
o Pravna drava naela pravne drave, ogranienje vlasti i pravna drava, uloga pravosua u
pravnoj dravi, osiguranje prava jednakosti svih graana pred zakonom i dr.
o Pravna drava osigurava da mo u rukama dravnih dunosnika i onih koji djeluju u njihovo
ime, poput vojske i policije, bude ograniena zakonima koji nisu izmiljeni za one koji su na
vlasti ve su ope poznati i jednako obvezuju vlast i graane. Zakonita prava graana ne
mogu se uinkovito zatititi ako ne postoji pravna drava.
o Suzbijanje korupcije i osiguranje drutvene pravednosti, jednakosti i jednakopravnosti
graana. Pravna drava je podloga suzbijanju korupcije.
o Socijalno pravo ili pravo socijalne dobrobiti je skup pravnih normi preko kojih drava
ostvaruje svoju funkciju ravnotee i ublaavanja socijalnih razlika s ciljem da se osigura
jednakost situacija i socijalna sigurnost
o Europski sustav zatite ljudskih prava Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokoli, Europski sud za ljudska prava odluke suda
pravno obvezujue, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih prava
o Sustav zatite ljudskih prava Europske unije Povelja Europske unije o temeljnim pravima
pravno obvezujui dokument, Europsko vijee, Europski parlament/sabor, Europski
ombudsman, Europski nadzor zatite podataka, europske civilne organizacije za zatitu
ljudskih prava)
o Pojava diskriminacije u drutvu u odnosu na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili
drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, naobrazbu, drutveni
poloaj ili druge osobine te uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i drutvo u
cjelini
o Problemi u svijetu: glad, siromatvo, terorizam, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste,
kloniranje
o Uloga enevskih konvencija u zatiti ranjenika i bolesnika u oruanim sukobima na kopnu i
na moru, u postupanju s ratnim zarobljenicima, u zatiti civilnog stanovnitva u vrijeme rata i
humanitarno pravo
o Suzbijanje trgovanja ljudima
o Uloga meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih
i europskih problema; neke od najvanijih meunarodnih i europskih civilnih organizacija i
podruja njihova djelovanja (npr. Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace,
Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International)
Kljuni pojmovi:
sustav zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud, puki pravobranitelj,
pravobranitelj/ica za djeja prava, pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova,
pravobranitelj/ica za osobe s invaliditetom, sudovi, zakoni, meunarodni ugovori u podruju
ljudskih prava, pravna drava, suzbijanje korupcije, socijalno pravo, Europski sustav zatite
ljudskih prava, Vijee Europe, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, Europski sud za ljudska prava, europske civilne organizacije za zatitu ljudskih
prava, sustav zatite ljudskih prava Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim
pravima, Europsko vijee, Europski parlament/Sabor, Europski ombudsman/puki
Svjetska lista kulturne batine, kulturne razliitosti, hrvatski velikani, velikani nacionalnih
manjina, doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj batini, meukulturni dijalog.
Obrazovni ishodi
Uenik:
istrauje, prikuplja podatke, objanjava i prezentira listu svjetske kulturne batine
istrauje, prikuplja dokaze, objanjava i prezentira podatke o hrvatskim velikanima te
velikanima nacionalnih manjina u Hrvatskoj i obrazlae njihovu ulogu i doprinos hrvatskoj i
svjetskoj znanstveno-tehnolokoj i kulturnoj batini
opisuje i dokumentira primjere uspjene suradnje u izgradnji zajednike hrvatske kulture i
dobrih meunarodnih odnosa
opisuje u emu se sastoji interkulturni dijalog i zato je vaan za izgradnju demokratske
zajednice i mira meu narodima
pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, uvaavanju, suradnji i solidarnosti na
razini razreda, kole i drutva u cjelini
prepoznaje i suzbija predrasude veinske nacije prema nacionalnim manjinama a nacionalne
manjine prema veinskoj naciji
5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zatita potroaa
o Gospodarske strukture Hrvatske i Europske unije; znaenje i uloga kapitala, novca, banaka i
kredita, dionica i obveznica
o Dravni proraun, kako se puni i raspodjeljuje; opisuje posljedice utaje poreza i naine na
koje se utaja sprjeava
o Povlaenje sredstva iz europskih fondova
o Europsko trite, nain reguliranja, anse i mogunosti za Hrvatsku
o Izazovi globalizacije za gospodarski razvoj Hrvatske mogunosti, tekoe, prednosti,
opasnosti
o Financijska politika Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i njihov utjecaj na
osiromaena gospodarstva malih zemalja
o Trina konkurentnost, kompetentnost ljudskih resursa i cjeloivotno uenje
o Socijalna drava dravni proraun opedrutvena solidarnost
o Uloga graana u donoenju i kontroli troenja lokalnog i dravnog prorauna
Gimnazije. Nastavne cjeline: Jezik. Znak i sustav znakova; Izraz i sadraj leksema;
Jednoznanost i vieznanost; Denotativno i konotativno znaenje; Meujezini dodiri i
leksiko posuivanje; Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i frazem; Hrvatski jezik
u 20. stoljeu. Knjievnost: Sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino
izraavanje: Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline: Jezik. Znak i sustav znakova; Izraz i
sadraj leksema; Jednoznanost i vieznanost; Denotativno i konotativno znaenje;
Meujezini dodiri i leksiko posuivanje; Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i
frazem; Hrvatski jezik u 20. stoljeu. Knjievnost: sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih
razdoblja. Jezino izraavanje: Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
etverogodinje strukovne kole. Nastavne cjeline. Jezik: Znak i sustav znakova; Izraz i
sadraj leksema; Jednoznanost i vieznanost; Meujezini dodiri i leksiko posuivanje;
Jezini purizam i jezina kultura; Frazeologija i frazem; Hrvatski jezik u 20. stoljeu.
Knjievnost: Sati uvoda i sinteze knjievnoumjetnikih razdoblja. Jezino izraavanje:
Rasprava; Esej; Komunikacijski tekstovi.
Strani jezici
Gimnazije. Pouavanje stranih jezika djeluje kod uenika na irenje spoznaja o kulturi i
civilizaciji veega broja zemalja, to pridonosi uklanjanju etnocentrinih gledita svojstvenih
zatvorenim sredinama; na oblikovanje cjelokupne uenikove osobnosti, jer on ui sluati i
razumjeti drugoga, razlono prihvaati ili odbijati tua gledita, argumentirano i jasno izlagati
osobna gledita i prosudbe, tj. potie se kultura dijaloga i sporazumijevanja. U kulturolokom
obogaivanju, uenjem stranih jezika, u gimnaziji osim upoznavanja s elementima pratee
kulture i civilizacije jezika koji se pouava, uenike se uvodi u sustavnije promatranje tih
injenica, i to na nain da ih se upuuje da korisno organiziraju svoja znanja iz jezika u
primjeni. Nastava stranih jezika ne nadomjeta nastavu Povijesti, zemljopisa, Povijesti
umjetnosti i sl., ve naprotiv, ima zadau jezinoga usavravanja. Tako e se uenika
upuivati da svoju pozornost usmjeri na podatke o predstavljenim kulturolokim elementima,
da ih smjeta u vrijeme, mjesto, dogaaje, sinkrono povezuje imena iz ostalih podruja,
usporeuje s primjerima iz vlastite kulture itd.. Uenike se upuuje i na to da skupljaju i
klasificiraju informacije iz razliitih izvora na stranome jeziku o onim elementima koji
pripadaju podruju uega njihova osobnog zanimanja kako bi bili bolje motivirani u
samostalnom radu.
Engleski jezik
Zadae: sposobnost traenja, organiziranja i primjene informacija dobivenih pomou raznih
izvora u samostalnom rjeavanju sloenih zadataka iz podruja jezika i civilizacije;
upoznavanje s elementima kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja kao i
sposobnost kritikog vrednovanja primljene informacije te usporedbe s naom stvarnou.
Jezini sadraji. Kultura i civilizacija: Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog
razdoblja. Rad s raznim vrstama pisanih tekstova (dijaloga, novinskih lanaka ).
Francuski jezik
Francuski kao 1. strani jezik. Teme: Mediji javnog priopavanja; Problemi suvremenog
drutva. Odgojno-obrazovna postignua:
Jezine funkcije: izraavanje miljenja, mijenjanje perspektive, napisati kratko osobno
miljenje, izvjee i komentar, izraavanje slaganja i neslaganja
Kultura i civilizacija: francuska prehrana, mediji i pisci. Strategije uenja i sluenja znanjem
Francuski kao 2. strani jezik. Teme: Mladi i njihovi problemi; Mediji. Odgojno-obrazovna
postignua. Jezine funkcije: izraavanje osobnog miljenja, argumentacija, izraavanje
slaganja i neslaganja, predlaganje, prihvaanje i odbijanje.
Kultura i civilizacija: ujedinjena Europa, nove graevine u Parizu, francuski mediji
Strategije uenja i sluenja znanjem.
Njemaki jezik
Gimnazije. Jezini sadraji. Socijalni odnosi u drutvu: Politike stranke, promidba, strani
radnici i njihov poloaj u zemljama njemakog govornog podruja. Rat, obitelj. Ekologija i
izvori energije.
Srednje strukovne kole. Nastavni programi u srednjim strukovnim kolama razlikovat e se
s obzirom na tri osnovna tipa tih kola tj. na funkcionalnu uporabu stranoga jezika za pojedinu
struku. To su sljedei programi: 1. Program tehnikih i srodnih proizvodnih struka;
2. Programi za hotelijersko-turistike tehniare; 3. Programi za ugostitelje; 4. Programi za
ekonomsku struku. Cilj i zadaci: Nastava u srednjoj strukovnoj koli treba biti poticajna i
prvenstveno osposobljavati uenika za samostalni rad. Na taj nain obrazovanje treba teiti
osposobljavanju i pripremi uenika:
za zrelu dob i svjesnu odgovornost,
za odgovornost prema suvremenicima, potomstvu i prirodnom okruenju,
za stvaranje razvojnih sposobnosti, ustrojstva temeljnih postupaka i stavova kao
pretpostavke za dalji obrazovni put i osposobljavanje za ivot rada.
Stoga treba uenike poglavito osposobljavati za:
razmiljanje o temeljnim pitanjima svrhovitosti zadaa i odgovornosti prema ljudskoj
opstojnosti,
ouvanje osobnoga dostojanstva i vrednota,
omoguavanje donoenja vlastitih kritikih prosudbi i besprijekornog daljeg usavravanja.
Istovremeno uenike treba osposobljavati za:
kola i radionice kole, osnovni rjenik struke, povijest struke, mladi i svijet, tehnologija,
sajmovi i izlobe, zanimanje i praksa, svakodnevnica na poslu, tehnike u radu
Jezine funkcije
Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim situacijama koje
proizlaze bilo iz razrednog razgovora ili iz predvienih tema. Ne moe ih se otro svrstati u
odreen stupanj uenja. stoga e se one ostvarivati u veoj ili manjoj mjeri to e proizlaziti iz
uenikog napredovanja tijekom kolske godine.
Njemaki jezik prema programu za ekonomske kole. Teme: Opi sadraji i sadraji iz
kulture i civilizacije stranoga govornog podruja; Teme iz kulture i civilizacije zemalja
stranog govornog podruja; Teme iz hrvatske kulture i obiaja; Ekologija; Trino
gospodarstvo;
Banke, osiguranje, novani instituti; Pojam i znaenje gospodarskog prava
Njemaki jezik (prema programu za tehnika zanimanja etiri godine uenja). Strukovno
orijentirane teme: u banci, na kolodvoru, kod lijenika, traenje zaposlenja, molba za posao,
slobodno vrijeme, obitelj, moja kola, kola i radionice kole, osnovni vokabular struke,
povijest struke, mladi i svijet, tehnologija, sajmovi, izlobe, zanimanje i praksa,
svakodnevnica na poslu, tehnike u radu, radni procesi i faze u proizvodnom radu.
Jezine funkcija: Jezine su funkcije u nedjeljivoj vezi s konkretnim komunikacijskim
situacijama. Ne moe ih se otro svrstati u odreeni stupanj uenja.
Glazbena umjetnost
Gimnazije. Zadae: stei svijest o razini cjelokupne hrvatske civilizacije i razviti u uenika
elju da i sami njeguju vrijednosti nae glazbene tradicije i sudjeluju u njenoj stalnoj
nadogradnji.Radi aktualizacije nastave, unutar redovitih nastavnih tema, slobodno se moe
umetnuti i neki drugi sadraj (npr. obljetnica nekog istaknutog skladatelja.
Likovna umjetnost
Gimnazije. Nastavni plan i program Likovne umjetnosti za drugi razred u gimnazijama
(dvogodinji i etverogodinji program) u svakoj je temi poeljno povezati s tematskim
podrujima graanskog odgoja i obrazovanja. Posebno se to odnosi na tematska podruja:
Zatita okolia i odrivi razvoj, (Meu)kulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama
graanskog odgoja i obrazovanja i Drutvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama.
Nastavne teme iz Likovne umjetnosti: od umjetnosti romanike do umjetnosti prve polovice
20. st. do Pojedinac i okolina. secesije (u kontekstu uspostave kriterija vrednovanja,
razumijevanja ovjeanstva razvojem likovne umjetnosti, stvaralakog kontinuiteta pojedinca
i grupe te likovnog itanja i komuniciranja umjetnou).
Zadae: uzdizati likovnu kulturu kao dio ope kulture (osnovne teorijske spoznaje o kulturi i
umjetnosti te kulturno-povijesnom razvoju); razvijati razumijevanje i djelatan odnos prema
zatiti spomenika i uvanju okoline. Didaktike upute: Tijekom nastave predviena je i
povezanost sa svima drugim predmetima, i to ne u smislu usporednoga obraivanja srodnih
tema ili istih povijesnih razdoblja, nego u stvaralakom nastojanju nastavnika da trajno
usporeuje metode, pojave i spoznaje drugih nastavnih predmeta radi recipronog boljeg
poimanja posebnosti, kao i meuzavisnosti. To se odnosi na Povijest, knjievnost i glazbenu
umjetnost ponajvie, ali i na latinski i openito na strani jezik, na Matematiku, Fiziku
(konstrukcije), Kemiju, geografiju, sve do Tjelesne kulture.
Filozofija
Gimnazije. Pouavajui uenike filozofiji, pouava ih se kritikom i kreativnom miljenju,
razlonom argumentiranju te promiljanju kako sebe tako i svijeta u kojem ivi te ih se na taj
nain potie na odgovornost kako spram sebe tako i spram svijeta u kojem ive.
Program filozofije ima tri inaice programa
U svakoj inaici postoje sadraji koji se mogu povezati s ishodima Graanskog odgoja i
obrazovanja:
1. inaica postavljena je tako da se pouava povijest filozofije kroz razliita razdoblja i u tom
smislu pouavaju se i filozofi i njihova stajalita. Pouavajui filozofe i njihova stajalita
nastavnici uenike upoznaju s razliitim odreenjima ovjeka, njegovoj ulozi u drutvu,
odgovornosti spram sebe i drugih, etici i moralu, spoznaji i problemima drutva, drava,
pojedinca itd. Gotovo unutar svake nastavne jedince moe pronai barem jedan element koji
se moe povezati s ishodima Graanskog odgoja i obrazovanja.
2. inaica postavljena je tematski. Sastoji se iz dva dijela. Unutar svakog dijela obrauju se
teme i pojmovi koji se mogu povezati s ishodima graanskog odgoja i obrazovanja, no
posebno istiemo poglavlje prvog dijela ove inaice: 2.4. to je moralno dobro (Etika 1), 2.5.
Vrijednosti i vrline (Etika 2.) te 2.6. Sloboda i zajednica (Etika 3), 2.8. to je ovjek
(Antropologija) i 2.9. Smisao egzistencije. U drugom dijelu koji se odnosi na probleme
suvremene filozofije istiemo poglavlja: 2.13. Filozofija jezika, 2.14. Raspad filozofijskoga
sustava (I): Marx i marksizam, 2.15. Raspad filozofijskog sustava (II.): Filozofija egzistencije,
2.17. Tko je ovjek, 2.18. Filozofija politike;
3. inaica sastoji se iz dva dijela: prvi dio odnosi se na povijest filozofije (razdoblja i
filozofi), a drugi dio sastoji se iz pouavanja filozofskih disciplina 2.3. Sustavni prikaz:
osnovnih filozofskih problema i pojmovi. Kod dijela 2.3. istiemo poglavlja 3. Etika, 4.
Filozofija prava i drave.
I u ovoj inaici program nastavnik obraujui povijest filozofije te pojedine filozofske
discipline obrauje teme i pojmove koje se mogu povezati s ishodima Graanskog odgoja i
obrazovanja (gotovo unutar svake nastavne jedinice ovog programa, a u gore navedenim
jedinicama povezanost najvie dolazi do izraaja).
Etika
Gimnazije i strukovne kole
Cilj je nastavnog predmeta Etika u srednjim kolama usvajanje osnovnih etikih znanja,
potrebnih za razvijanje sposobnosti moralnog prosuivanja i etikog argumentiranja, te
orijentiranja u ivotu.
Povijest
Gimnazije. Svrha je i cilj nastave Povijesti da uenici, uz pomo istinskog tumaenja
povijesnih dogaaja kao i osobnom suradnjom to znai uenjem usvoje etike norme i
poglede na ivot te pri tome izgrade duh otvoren za razumijevanje razliitih kultura i naina
ivota, kao i komunikaciju meu svojim vrnjacima i svim drugim ljudima. Tako izgraivani
pristup tijekom nastave Povijesti kao i spoznaje raznovrsnih povijesnih dogaaja, pomagat e
uenicima u izgraivanju cjelovite osobnosti, koja takoer obuhvaa domoljublje, potovanje
i razumijevanje cjelokupne povijesne batine te ustrajno i humano zauzimanje za istinu i
pravdu, kao i uvjerenja da su ba to prave vrijednosti kojima, i usprkos krivudavih putova
ovjeje slobode tijekom povijesti, ipak pripada sigurna budunost.
Uz pouzdanost i objektivnost spomenute e se etiko-odgojne vrijednosti moi e lake i
sigurnije postii ako se nastava Povijesti rastereti gomilana injenica a teite stavi na kulturu
i svrhu uenja povijesti. Zato emo tijekom pouavanja povijesti poticati uenika i pomagati
mu da on sam radi nastojei spoznati probleme povijesnoga tijeka. Razvijat emo u njemu
analitike sposobnosti i vlastita gledita, tj. kritika promatranja povijesti i povijesnih
dogaaja. Uz osposobljavanje za kritiko promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja i
osoba, te ispravno postavljanje pitanja i traenja odgovora, to obuhvaa odbaciti nebitno i
traiti bitno te uopavati u nastojanju da se oblikuju utemeljene osobne prosudbe, koje e
moi i sam obrazloiti, pomoi emo ueniku da spozna granice svojih, ali i opeljudskih,
mogunosti. Takvim e djelovanjem i uenik postajati sve vie sposoban u cjelokupnoj
svjetskoj povijesti, a jednako tako i u nacionalnoj povijesti koja je njezin nedjeljiv dio
prepoznati mukotrpan hod ovjeanstva u proboju prema boljem i ovjeka dostojnijem ivotu,
takoer i kroz sukobljavanja jednostrano shvaenih ciljeva i provale ljudskih i grupnih strasti
(u ratovima primjerice, ali i drugim zlima). Uenik e steene vlastite spoznaje prenositi u
svoju svakidanjicu, meu blinje, na sadanjost i u budunost, na svoje privatno i javno
djelovanje, od drutvenoga i politikog nadalje. Tako e i povijest, odnosno predmet nastave
Povijesti, pridonositi izgradnji valjana graanina, najprije svoje domovine, potom i cijeloga
svijeta. Upravo u tome i jest temeljni smisao i cilj nastave Povijesti.
Nastavni program za Povijest u gimnaziji omoguuje meupredmetnu povezanost s
Graanskim odgojem i obrazovanjem kroz sve etiri godine. No u prva dva razreda nastavni
sadraji zavravaju sa 17. stoljeem.
Temeljni pojmovi: vojno-politiki savezi, meunarodne krize, aneksijska kriza, balkanski
savezi, Nobelova nagrada, Olimpijske igre, dijaspora, atentat, Londonski ugovor, rat,
Oktobarska revolucija, hrvatski domobrani, hrvatska politika emigracija, zeleni kadar,
mirovni ugovori, izolacionizam, pravai, Jadransko pitanje, hrvatske politike stranke,
gospodarstvo, Liga naroda, protureimski prosvjedi, velika gospodarska kriza, militarizam,
nacizam, Rasni zakoni, antisemitizam, faizam, diktatura, agrarna reforma, oktroirani ustav,
reimsko nasilje, Namjesnitvo, antifaistiki pokret, Hrvatsko pitanje, diktatura ustakog
reima, holokaust, antifaistike organizacije, okupatori i njihovi zloini, prekomorski
zbjegovi, ratni zloinci, Ujedinjeni narodi, blokovska politika, dekolonizacija, pokret
nesvrstanih drava, politike krize, lokalni ratovi, politika detanta, federativna republika,
unitarizam, komunistiki socijalizam, prvi viestranaki izbori, samostalnost i suverenost,
velikosrpska agresija, meunarodno priznanje, mirovne snage, izbjeglice i prognanici,
Meunarodni sud za ratne zloine, mirna reintegracija.
Geografija
Biologija
Gimnazije. Svrha je nastave biologije potaknuti zanimanje uenika za ivi svijet i ovjeka u
njemu, objasniti osnovna ivotna naela, koja su zajednika svim ivim biima, ali isto tako
prikazati raznolikost i bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive na Zemlji. Nastava
biologije treba njegovati i razvijati spoznaju o tome da bioloka znanost tumai samo dio
pojavnosti ovoga svijeta i u svojim dosadanji naporima i postignuima otkriva jo mnogo
nepoznatih pojava koje danas nije u mogunosti objasniti postojeim metodama.
Strukovne kole. Sadraj predmeta biologije omoguuje ostvarivanje ne samo obrazovnih
ve i odgojnih zadaa u nastavnom procesu, posebno u smislu usvajanja zdravstvene i
ekoloke kulture. Vaan je naglasak na usmjeravanju uenika da slijedom steenih biolokih
znanja razviju svijest o vrijednosti ivota uope, o nainu i potrebi uvanja zdravlja, o potrebi
zatite okolia, a da sve to rezultira usvajanjem zdravih ivotnih navika. Didaktike upute.
Cjelina pod nazivom ovjek i okoli predstavlja modul C. Kod obrade sadraja potrebno je
usvojiti temeljne bioloke spoznaje o odnosima ivih bia i okolia, odnosima unutar ivotnih
zajednica te o naruavanju ravnotee tih odnosa djelovanjem ovjeka. Prema struci
djelatnosti kojoj struka pripada, u ovim se sadrajima moe naglasiti i proiriti upravo ono to
je u odnosu na tu djelatnost posebno interesantno ili specifino u smislu naruavanja, odnosno
zatite okolia.
Politika i gospodarstvo
Gimnazije
A. Politika
2. Sadraj
2.1. Politika, politiki in, politiko djelovanje
2.2. Narod, manjina, dravljani RH, graani
2.3. Tipovi politiki poredaka
2.4. Politike stranke
2.5. Izbori
2.6. Drava
2.7. Parlament i parlamentarizam
2.8. Ustrojstvo dravne vlasti
2.9. Hrvatski sabor
2.10. Predsjednik Republike Hrvatske
Izborna nastava
Programska graa
1. Odreenje pojma politika
Politika kao znanje i vjetina
Racionalno djelovanje i drutveno stanje
Politika kao ovjekova sudbina
2. Ljudsko drutvo kao politiki prostor
Drutveni odnosi i politika htijenja
Politika mo
Pravo kao politiki cilj
Pravni i politiki sustav
Egalitarizam i elitizam
Akteri politike
Politiki ciljevi
Politika sredstva
3. Drava pravo i politika
Ustroj drave
Dravna politika
Ustav kao temeljna institucija poretka
4. Politiki sustavi
Politika kultura i politiki stilovi
Ustrojstvo politikoga sustava
Suvremeni politiki sustavi
5. Politiki sustav Republike Hrvatske
Politika kultura i politiki stilovi na hrvatskom prostoru
B. Gospodarstvo
Naziv nastavne cjeline
24. Pojam
25. Slobodna trina i komandna gospodarstva
26. Ekonomija ponude
27. Ekonomija potraivanja
28. Nevidljiva ruka (naelo)
29. Poduzetnitvo
30. Kapital
31. Biznis i ustrojba businessa
32. Dioniarsko gospodarstvo
33. Bondkolderstvo
34. Novarstvo
35. Management
36. Marketing
37. Bilanciranje (accounting)
38. Hrvatsko gospodarstvo
39. Gospodarstvo Europe i svijeta
Trogodinje strukovne kole u dvojnom sustavu obrazovanja
Politika i gospodarstvo dva sata tjedno
Sadraj
A. Politika
Naziv nastavne cjeline
1. Pojam i njegovo objanjenje
2. Politiki sustavi