Meunarodna trgovina je nauka koja daje odgovore na sledea pitanja:

- Koje proizvode jedna zemlja treba da uvozi i izvozi

- Kako se formiraju odnosi i uslovi razmjene izmeu dvije ili ve zemalja
- Koje su koristi i tete jedne zemlje ukljuene u meunarodnu trogovinu i meunarodnu
podjelu rada.
Teorije spoljne trgovine dijelimo na:
1) Klasine teorije spoljne trgovine ( Adam Smit, Dejvid Rikardo, Don Stjuart Mil)
2) Neoklasine ( Tausig i Vajner)
3) Savremene teorije spoljne trgovine ( Bertil Olin, Linder, Verner, Haberlerer
Merkantilizam
1) bogastvo jednog naroda se izrava u zlatu i srebru
2) proizvodnja dobara je samo preduslov za stvaranje bogastva i zato je treba
potpomagati i razvijati
3) neposredni izvor bogatsva je promet
4) u prometu se stvara viak vrijednosti
5) bilans zemlje u spoljnoj trgovini treba uvijek biti aktivan
Teorija apsolutnih prednosti pokazuje da e se zemlja u meunarodnu razmjenu ukljuiti sa onim
proizvodom koji najefikasnije moe proizveti u odnosu na druge zemlje.
Teorija komparativnih prednosti - Sve zemlje e se ukljuiti u meunarodnu razmjenu sa onim
proizvodima ijom razmjenom ostvaruju najveu moguu prednost odnosno najmanji gubitak.
H-O teorema: zemlja e izvoziti proizvod ija proizvodnja zahtjeva intenzivnu upotrebu relativno obilnog i
jeftinog faktora proizvodnje, a uvozit e proizvod ija proizvodnja zahtjeva intenzivnu upotrebu relativno
oskudnog i skupog faktora proizvodnje u toj zemlji.
H-O-S teorema: meunarodna trgovina dovest e do izjednaavanja relativnih i apsolutnih prinosa na
homogene faktore proizvodnje u razliitim zemljama.
Carina je porez na uvoz i izvoz.
Optimalna carina je ona carinska stopa koja maksimizira neto korist kao rezultat poboljanja odnosa
razmjene izmeu zemalja i negativnog efekta do kojeg dolazi usljed smanjenja obima trgovine.
Advaloren carina je carina koja je izraena u procentima, tj. Koja se rauna kao procenat na vrijednost
robe kojom se trguje.
Akciza je specifina carina odreena kao fiksna suma po jedinici proizvoda.
Kvota je direktno kvantitativno ogranienje koliine proizvoda koji se moe uvoziti ili izvoziti.
Dobrovoljno ogranienje izvoza je sluaj kada zemlja uvoznica navodi drugu zemlju da "dobrovoljno"
ogranii izvoz nekog proizvoda kada ovaj izvoz ugroava domau industriju, uz prijetnju sveobuhvatnih
trgovinskih ogranienja.
Tehniki, administrativni i ostali propisi su propisi o sigurnosti automobila, el.opreme, propisi o zdravlju
za higijenske proizvose i upakovane namirnice, zahtjevi za isticanjem oznake proizvoda koji pokazuju
porijeklo i sadraj.
Meunarodni karteli su organizacije koje dostavljaju proizvod koji je lociran u razliitim zemljama koje
se slau da ogranie autput i izvoz proizvoda sa ciljem poveanja ukupnog profita organizacije.
Damping je izvoz proizvoda po cijeni koja je nia od trokova, ili prodaja proizvoda na stranom tritu po
cijeni koja je nia od domae cijene.
Izvozne subvencije su direktna plaanja ili garantovane poreske olakice izvoznicima iz zemlje ili
potencijalnim izvoznicima i/ili zajmovi uz nisku kamatnu stopu stranim kupcima da bi se stimulisao izvoz
zemlje.
Platni bilans je sistematski pregled svih ekonomskih transakcija izmeu rezidenata i nerezidenata jedne
zemlje.
Devizni bilans(bilans plaanja) ini pregled transakcija efektivnog odliva i priliva deviznih sredstava u
posmatranom periodu.
Obraunski bilans pokazuje ukupno stanje dugovanja i potraivanja, to jest stanje meunarodne aktive i
pasive jedne zemlje u odnosu na preostali dio svijeta.
Platnobilansne transakcije: Jednostrane, Tekue i kapitalne, Autonomne, Kompenzatorske
Vrste neravnotee platnog bilansa: Sluajna, Ciklina, Strukturna
Uravnoteenje platnog bilansa: Automatsko, Mjerama ekonomske politike
Automatsko uravnoteenje platnog bilansa: Promjenom cijena, Promjenom domaeg proizvoda
Deficit-povlaenje mase iz prometa, radi kupovine zlata za plaanje uvoza.

Suficit- centralna banka otkupljuje zlato od izvoznika i u zamjenu daje novac- poveanje novca poveava
cijenu- smanjuje konkuretnost.
Devalvacija znai smanjenje vrijednosti valute u odnosu na neku konvertibilnu valutu.
Recesija je stanje opte nezaposlenosti i smanjenje proizvodnje.
Inflacija je poveanje koliine novca u opticaju bez istovremenog poveanja proizvodnje.
Ekonomska politika se sastoji od fiskalne i monetarne politike.
Fiskalna politika izuava dravne prihode i rashode.
Monetarna politika izuava kako kamatna stopa utie na novac u opticaju.
Valute mogu biti:
Konvertibilne i nekonvertibilne valute
Transferbilne valute ( meunarodno povezane valutnim sporazumom), klirinke ( obraunske valute),
crno-berzanske valute( devizni kurs se formira na crnoj berzi)
Devize se definiu kao potraivanja u inostranoj valuti. ( konvertibilne, nekonvertibilne, promptne,
terminske)
Devizni kurs predstavlja cijenu po kojoj se valuta jedne zemlje razmjenjuje za valutu druge zemlje na
deviznom tritu.
Devizni paritet predstavlja zvanini kurs, odnosno kurs kojim monetarne vlasti drave odreuju vrijednost
svoje valute u odnosu na neki monetarni denominator.
Direktno notiranje je kada cijenu neke strane valute izraavamo u domaoj valuti.
Indirektno notiranje je kada cijenu domae valute izraavamo u nekoj stranoj valuti.
Teorije deviznih kurseva: Platnobilansna teorija, Teorija pariteta kupovnih snaga, Monetaristika i
Portfolio teorija.
Platno bilansna teorija- ako je drava vie uvozila nego izvozila, taj uvoz mora i da plati (devizama).
Potranja za devizama je velika i vrijednost devize se poveava.
Teorija pariteta - uporeivanje kupovne snage odreenih valuta. Odnos kupovnih snaga valuta odreen je
odnosom cijena.
Devizno trite je mjesto gdje se susreu ponuda i tranja za devizama. Na deviznom tritu se susreemo
sa: Pravilno i nepravilno ukrtenim deviznim kursevima, Diferencijalnom i konverzionom arbitraom,
Promptnim i terminskim deviznim poslovima
Pravilno ukrteni devizni kursevi - U normalnim okolnostima odnos izmeu dvije valute trebalo bi da je
isti na svim deviznim tritima.To znai da je kurs evra u SAD-u reciprona vrjednost kursa dolara u
Evropi
Kurs funte u SAD je reciprona vrijednost kursa dolara u Velikoj Briraniji.
Nepravilno ukrteni devizni kursevi - Kad kurs dolara u evrima nije ravan recipronoj vrijednosti kursa
evra u dolarima tada imamo nepravilno ukrtene devizne kurseve.
Diferencijalna arbitraa je koritenje razlika u deviznim kursevima na dva trita radi ostvarenja dobitka.
Konverziona arbitraa - Nepravilno ukrteni devizni kursevi pruaju priliku da dobitak ostvare i oni koji
raspolau drugim konvertibilnim valutama.
Na promptnom deviznom tritu prenos deviza po osnovu trgovine devizama se obavlja u roku od dva
radna dana po zakljuivanju ugovora.
Na terminskom deviznom tritu rok prenosa moe biti 1,2,3, ili 6 mjeseci.
Swap poslovi su poslovi istovremene kupovine na promptnom i prodaje na terminskom devizno tritu s
ciljem obezbjeenja od rizika promjene deviznog kursa.
Ako terminski kurs bude ispod vrijednosti promptnog kursa, javlja se terminski diskont u odnosu na
domau valutu.
Ako terminski kurs bude iznad sadanjeg promptnog kursa, strana valuta e imati terminsku premiju u
odnosu na domau valutu.
Savremena uloga MMF je da putem kordinacije ekonomskih politika zemalja lanica nastoji odrati
stabilnim vrijednosti nacionalnih valuta to je osnova unapreenja meunarodne razmjene roba, usluga i
faktora proizvodnje.
Svjetska banka - IBRD, IDA, IFC, MIGA i Meunarodni centar za uspostavljanja meunarodne
koordinacije. Prve dvije ine SB, a svih 5 ine grupaciju SB. Cilj osnivanja je pomo ZUR i siromanim
zemljama.
IBRD - meunarodna banka za obnovu i razvoj. Prioritetni cilj je pomo zemljama koje su bile razruene.
IDA - meunarodno udruenje za razvoj, finansira iskljuivo najsiromanije zemlje
IFC - meunarodna finansijska koperacija. Osnovni cilj je privlaenje privatnog kapitala, pogotovo u

tranzicijskim zemljama, na nain da strunjaci IFC pripreme kompletnu dokumentaciju o stanju u zemlji.
Pruaju pomo u pripremi dokumenata, gdje treba ulagati, kakve poreze platiti.
MIGA - osnovni kapital su ulozi zemalja lanica. Cilj da podstakne razvoj ZUR dajui garancije za
ulaganje stranih investitora u ova podruja. Obezbjeenje od: politikog rizika, ogranienja konvertovanja
razliitih valuta od strane zemlje u kojoj se investira, od ogranienja vlasnitva stranaca, obezbjeenja od
raskida ugovora na tetu investitora.
5 oblika integrisanja:
- zona slobodne trgovine - razliite carinske politike,
- carinska unija - zajednika carinska politika,
- zajedniko trite - carinska unija + mobilnost faktora proizvodnje,
- ekonomska zajednica - carinska unija + mobilnost faktora proizvodnje + zajednika ekonomska politika,
- monetarna unija - sve prethodno + zajednika valuta