Professional Documents
Culture Documents
MAKEDONIJE
Iva Kornfein *
UDK: 323.1(495:497.7)
327.8(495:497.7)
327.5(495:497.7)
Pregledni rad
Primljeno: 12.XI.2012.
Prihvaeno: 9.IX.2013.
Saetak
Iako je Grka pred potpunim financijskim slomom, ini se da joj jo uvijek ostaje snage
za raspravu s Makedonijom oko naziva makedonske drave. Meunarodni sud pravde je
5. prosinca 2011. godine osudio Grku zbog blokiranja prijema Makedonije u NATO, no
ni Makedonija se tada nije potrudila diplomatskim putem rijeiti spor. Tako je u Skopju
2011. godine postavljen 12-metarski kip Aleksandra Velikog na glavnom trgu, a skopska
je zrana luka dobila ime Aleksandra Velikog, to je iz oitih razloga razljutilo Grke. Iako
je makedonska dravna neovisnost priznata pod tim ustavnim imenom, Grka je iz razloga to Makedonija ne eli promijeniti ime drave, uloila veto na europske integracije
Makedonije. S obzirom na to da je Grka, uz panjolsku i Portugal, jedna od najslabijih
karika Europske unije i s obzirom na planove Unije za integracijom Zapadnog Balkana,
hoe li ona moi inzistirati na promjeni imena za Makedoniju i hoe li se to ikada dogoditi?
Gotovo dvije godine nakon presude Meunarodnog suda pravde, konkretnog rjeenja
jo uvijek nema.
Kljune rijei: problem slubenog naziva drave, Meunarodni sud pravde, spor Grke i
Makedonije, europske integracije
1. Uvod
Raspadom Jugoslavije poetkom 1990-ih godina nastalo je est novih samostalnih,
neovisnih drava, uz koje su doli novi, sloeni sigurnosni, geopolitiki i identitetski izazovi i problemi. U ovoj multikulturnoj, multietnikoj i multireligioznoj regiji
neizbjena je bila pojava mnogih unutarnjopolitikih problema koja je oteala
punu uspostavu dravnosti te funkcionalnih, stabilnih demokracija utemeljenih na
vladavini prava. Jedinstvo jugoslavenske federacije bilo je krhko, tako da je erupcija
etnikih sukoba uslijed i nakon njenog raspada bila i oekivana i neizbjena (Craven,
*
17-Kornfein.indd 79
14.11.2013 12:40:00
Ustvari postoji 14 regija, no jedna od njih je autonomna monaka drava Atos koja je pod
izravnom jurisdikcijom Carigradske patrijarije.
80
17-Kornfein.indd 80
14.11.2013 12:40:01
3. Origo Gentis2
Antike Makedonce su u staroj Grkoj (Demosten, Herodot, Tukidid) nazivali barbarima, budui da je drevna Makedonija pobijedila Grku 338. godine prije Krista
u bitki kod Heroneje. Podruje dananje Republike Makedonije (priblino jednako
teritorijalno podruje) nazivalo se Paeona. Makedonsko pitanje sukobljava balkanske
zemlje od sredine 19. stoljea (Roudometof, 2002.: 5). Radi se o pitanju identiteta
prostora koji se naziva Makedonijom, ali i pitanja koja drava bi trebala polagati
pravo na prisvajanje tog teritorija. Krajem 19. stoljea, odnosno u periodu od 1870.
do 1900. godine dolazi do stvaranja grke Makedonije (Karakasidou, 1997.), odnosno
definiranja dananje sjeverne Grke kao grkog nacionalnog prostora. Ovdje se mogu
uoiti stanovite slinosti izmeu grke borbe za Makedoniju i grkih kolonizatorskih
napora, te srpske borbe za Kosovo i kolonizatorskih napora Beograda u pokuaju
ponovnog uspostavljanja srpske veine na tom podruju. U Balkanskim ratovima
(1912.-1913.) dolazi do komadanja stare pokrajine Makedonije te podjela izmeu
Srbije, Grke i Bugarske kao drava u usponu koje koriste propast Osmanskog carstva
za ekspandiranje vlastitog teritorija (Bideleux i Jeffries, 2007a: 123). Nakon Grkoturskog rata (1919.-1922.)3 dolazi do masovne razmjene stanovnitva izmeu Grke
i Turske to rezultira demografskim i kulturnim pritiskom na slavensko puanstvo na
sjeveru Grke (grka Makedonija) u periodu od 1922. do 1930. godine (Kontogiorgi,
2006.). Izmeu dva svjetska rata djeluje oruana ultranacionalistika makedonska
organizacija VMRO (Unutranja revolucionarna makedonska organizacija)4 (Bideleux
i Jeffries, 2007a: 326) s ciljem ujedinjenja Vardarske, Egejske i Pirinske Makedonije.5
Jedna od dviju dananjih glavnih politikih stranaka (uz Socijaldemokratski savez
Branka Crvenkovskog) u Makedoniji se zove VMRO-DPNE6 te se nastavlja na tradiciju
VMRO-a. Ova injenica slui Grkoj kao argument da dokae kako politiko vodstvo
Makedonije ima teritorijalne pretenzije prema sjevernogrkim pokrajinama. Dananji
problem naziva drave see jo u doba nakon Drugoga svjetskog rata, kada je Josip
Broz Tito dodijelio Makedoniji status republike u novoj federativnoj Jugoslaviji na
prostoru poznatom kao Vardarska Banovina, nazivajui ga Socijalistika Republika
Makedonija. Taj dodijeljeni teritorij Republike Makedonije pripadao je tijekom Drugog
svjetskog rata Bugarskoj i talijanskom dijelu Albanije. Bugarska kolaboracionistika
vlast okupirala je za vrijeme Drugog svjetskog rata istoni dio dananje Makedonije,
ali i grke sjeverne pokrajine (Grka Makedonija), te je poinila mnoge pokolje nad
2
Grci ovaj rat promatraju kao Maloazijsku tragediju i uzrok preseljenja 1,5 milijuna Grka
iz dananje Turske, dok Turci ovo razdoblje zovu Turski rat za neovisnost, budui da
je Turska kao zemlja gubitnica Prvog svjetskog rata bila okupirana od strane Saveznika,
ukljuivi Grku.
Iz bugarske perspektive VMRO se nije borio za Makedonce i Makedoniju, ve za osloboenje slavenskog stanovnitva u Makedoniji i njegovo prikljuenje bugarskoj matici.
Povijesna pokrajina Makedonija se obino dijeli na Vardarsku (sadanja Republika Makedonija), Egejsku (grka pokrajina Makedonija) i Pirinsku (jugozapadni dio Bugarske, oko
gorja Pirin).
17-Kornfein.indd 81
14.11.2013 12:40:01
17-Kornfein.indd 82
14.11.2013 12:40:01
Ovo sunce obino se naziva Verginino sunce, nazvano po arheolokim ostacima pronaenima u gradu Vergini na sjeveru Grke, tj. u grkoj pokrajini Makedoniji.
83
17-Kornfein.indd 83
14.11.2013 12:40:01
5. Grki pogled
Iz grke nacionalistike perspektive, koritenje naziva makedonski od strane
skopskih Slavena (kako ih oni nazivaju) predstavlja zloin i navodi se kao in
plagiranja usmjeren protiv grkog naroda. Grci tvrde da su Makedonci ukrali grki
naziv te da se ilegalno slue grkom kulturnom batinom, ime falsificiraju grku
povijest. Evangelos Kofos, grki povjesniar objanjava da je makedonsko koritenje
toga naziva jednako kao da je pljaka doao u moju kuu i ukrao moj najdragocjeniji nakit moju povijest, moju kulturu, moj identitet (Kofos, 2010.: 413). S druge
strane, Grka monopolizira makedonsko ime i stvara semioloku konfuziju. Grka
drava sudski je progonila svoje dravljane koji su publicirali radove o postojanju
makedonske etnike zajednice na sjeveru Grke te openito slubena grka javnost
odbija postojanje zasebne makedonske slavenske etnike grupe (Bideleux i Jeffries,
2007.a: 28). Moe se rei da je makedonska budunost blokirana pitanjima iz prolosti. Iako reaktivna grka politika spreava euroatlantsku integraciju Makedonije,
injenica jest da Makedonija moe na sljedeem summitu biti pozvana u NATO
ukoliko se odmah rijei nomenklaturna konfuzija. Meutim, pojedinim postupcima
i naglaavanjem nacionalne pripadnosti Aleksandra Velikog Makedoniji, samo se
zaotravaju odnosi, ime je izglednost rjeavanja problema slubenog naziva zemlje
sve manje i manje izvjesna.
17-Kornfein.indd 84
14.11.2013 12:40:01
17-Kornfein.indd 85
14.11.2013 12:40:01
17-Kornfein.indd 86
14.11.2013 12:40:01
8. Inat i provokacije
U 2011. godini podignut je 12-metarski kip na glavnom trgu u Skopju koji je prikazivao ratnika na konju tj. Aleksandra Velikog, a sportski je stadion preimenovan te
sada nosi ime Aleksandrovog oca Filipa II. Ubrzo nakon toga, imenovanje zrane luke
u Skopju u Aleksandar Veliki (ili Makedonski) jo jednom je podiglo veliku prainu.
Projekt je kritizirala i sama Europska unija, nazivajui ga beskorisnim inatom. U
Izvjeu o napretku iz 2011. godine Europska komisija je pohvalila napredak gospodarskih odnosa Makedonije i Grke, no jasno je i istaknula da je makedonska strana
ugrozila bilateralne pregovore oko imena pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda
izgradnjom spomenika Aleksandru Velikom, to je Atena doivjela kao provokaciju
(Europska komisija, 2011.: 23).
17-Kornfein.indd 87
14.11.2013 12:40:02
na dvije drave, jer bez pritiska Unije postoji bojazan da bi se ovakvo stanje moglo
odrati jo dugi niz godina.
U trenutku pisanja ovog lanka nisu jo bili poznati podaci iz popisa stanovnitva u Bosni
i Hercegovini u listopadu 2013. godine, no ravnajui se podacima CIA World Factbooka
(2013.), polazim od toga da u toj zemlji ivi oko 40 posto muslimanskog stanovnitva te
stoga ta vjerska skupina ini relativnu veinu u ukupnom stanovnitvu.
88
17-Kornfein.indd 88
14.11.2013 12:40:02
Grku zbog toga to bitne trgovake, ali i turistike rute, idu upravo preko makedonskog teritorija (Phillips, 2004.: 182).
Kada se radi o sigurnosnom aspektu, vano je napomenuti da je on donio val
eskalacija nasilja i u jednoj i u drugoj dravi. Meutim, u Grkoj najvie prijetnje
sigurnosti zasigurno donosi neonacistika stranka Zlatna zora koja ima dugu povijest
krvavog obrauna s imigrantima (najvie s makedonskima). No, spor nije baziran na
striktno nacionalistiko-ideolokim razlikama. Radi se, naime, o grkom inzistiranju i
vrlo uskom shvaanju nacionalnih interesa i nemogunosti Makedonaca da grade
svoj nacionalni identitet na suvremenosti, a ne na prolosti primjerice likom i djelom
Aleksandra Velikog. Izraeni neonacionalizam nije primarna prijetnja sigurnosti na
Balkanu, jer osim to su nekolicina drava punopravne lanice NATO-a, glavne su
prijetnje organizirani kriminal, trgovina ljudima, organima, narkoticima, terorizam
i slino a ne nacionalizam. Ovaj spor donosi i probleme na unutarnjopolitikoj
sceni naime, spor destabilizira Makedoniju, koja je osjetljiva zbog Kosova i zapadnog dijela zemlje u kojem ivi veinsko albansko stanovnitvo. Osim to je potrebna
bolja suradnja dviju drava zbog borbe protiv organiziranog kriminala, potrebna
je i zbog zatite cijele Europske unije od sigurnosnih izazova s Istoka. Grka svojim
inzistiranjem na promjeni makedonskog imena ne pridonosi stabilizaciji i eurointegraciji Balkana, ve sasvim suprotno odmae. Ukoliko e Grka jo due vrijeme
ustrajati na tome, a vjerojatno hoe, moi e se zakljuiti da je Grka od poetka
potkopavala makedonsku neovisnost.
Sigurnosna prijetnja opstojnosti makedonske drave i njenoj teritorijalnoj
cjelovitosti dolazi i od strane politikog projekta Velike Albanije, tj. ujedinjenja
svih veinski albanskih krajeva (juna i jugoistona Crna Gora, Kosovo i zapadna i
sjeverozapadna Makedonija) s Albanijom (Bideleux i Jeffries, 2007.b: 24). Ne treba
zaboraviti da je makedonsko pitanje jedan od razloga NATO-ove intervencije na
Kosovu 1999. godine, spreavanje prelijevanja sukoba na Makedoniju i uvlaenje
Bugarske i Grke u regionalni konflikt, kao to je shvatljivo iz Clintonovog govora
uoi poetka operacije Saveznika sila (Allied Force) (Roudometof, 2002.: 1-2).
Nakon to je NATO zaustavio graanski rat izmeu albanskih ultranacionalista i
makedonske vojske, Europska unija preuzima misiju odravanja mira 2003. godine
u Makedoniji (Bideleux i Jeffries, 2007b: 389). Meutim, transferiranje sigurnosnih
ovlasti s NATO-a na Europsku uniju bilo je oteano zbog zategnutih grko-turskih
odnosa (Phillips, 2004.: 181). Krhka sigurnost Makedonije ovisi o prisutnosti NATO-a na Kosovu i amerikom pritisku na Albaniju i kosovske i makedonske Albance.
No, strateka vanost Makedonije i Kosova za cijeli poluotok ogleda se u tri kljune
stvari transport, nadzor migracija i rudna bogatstva.
17-Kornfein.indd 89
14.11.2013 12:40:02
irati u rjeavanju spora, ali je rekao da se obje strane moraju potruditi i pokazati
predanost u traenju prihvatljivog rjeenja pozitivnim djelovanjem i javnim nastupima. Makedonija je s druge strane pozvala Ban Ki-Moona da izvri pritisak na Grku
da ispotuje Privremeni sporazum iz 1995. godine kojim su formalizirani bilateralni
odnosi izmeu dvije zemlje i da se potuje presudu Meunarodnog suda u Haagu
kojom je utvreno da je blokiranje makedonskog ulaska u NATO protuzakonito.
U sklopu rjeavanja spora, donesen je plan daljnjih sastanaka za rjeenje pitanja
imena. Plan je ukljuivao sastanke predstavnika i dunosnika dviju drava, potpisivanje deklaracije o suradnji, uspostavu zajednikog obrazovno-povijesnog odbora,
zajedniki kontaktni centar ministarstava unutarnjih poslova i otvaranje novog
graninog prijelaza u blizini Dorjana. Primarno je pitanje pod kojim e privremenim
imenom Makedonija pristupiti meunarodnim organizacijama nakon pregovora.
Makedonija je predstavila tri scenarija za rjeavanje problema: da zatrai lanstvo
u UN-u pod svojim ustavnim imenom, da otvori novi sluaj pred Meunarodnim
sudom pravde i da odbaci privremeni sporazum. Iako u kriznoj financijskoj situaciji,
ali uzevi u obzir njezinu meunarodnu pozicioniranost, Atena je pokuala biti korak
ispred Skopja, te je pokuala zaustaviti svaku inicijativu UN-a, objanjavajui kako
spor oko imena ima implikacije na sigurnost i kao takav ne moe biti razmatran u
Opoj skuptini. No, danas je prolo vie od polovine 2013. godine i jo uvijek nije
naeno nikakvo prihvatljivo rjeenje, a nade u skoro rjeavanje spora svakim su
danom sve slabije i slabije.
17-Kornfein.indd 90
14.11.2013 12:40:02
15. Zakljuak
Moglo bi se zakljuiti da su u ovom sporu koji traje vie od dva desetljea obje strane na neki nain u krivu Grka zbog inzistiranja na svojim razlozima i zahtjevima
(promjena imena) i Makedonija koja to a priori odbija (zadravanje starog imena).
Iako nitko nije u pravu, ili su pak obje strane u pravu, jedno je jasno Grka bi u
ovom sporu trebala popustiti. Postoje mnogo vaniji razlozi zbog kojih je bitno da
se spor to prije rijei ne samo na lokalnoj razini (bilateralnoj) nego i na globalnoj
(meunarodnoj) razini. U svakom bi sluaju Europska unija trebala odluiti je li za
nju vano da dobije dodatnu lanicu zbog jaanja Unije ili e se prikloniti bilo kojoj
od sukobljenih strana. Iz perspektive financijskog sloma Grke, Europa se ini prilino
umorna (financijski, drutveno) i prilino neodluna o daljnjem spaavanju Grke.
Treba naglasiti da je Europska unija, a posebice Njemaka, umorna od proirenja,
a postoje i naznake da e nakon ovogodinjeg pristupanja Republike Hrvatske doi
do odreenog zastoja u daljnjem proirenju. Takvo raspoloenje ne ide na ruku ni
Makedoniji ni rjeavanju spora oko imena. Kao to povijesne injenice pokazuju,
9
17-Kornfein.indd 91
14.11.2013 12:40:02
Makedonija nikada nije bila dio antike Grke, a Titove tenje za sjedinjenom Makedonijom tijekom graanskog rata bile su samo ekspanzionistike kako bi Jugoslavija
dobila izlaz na Egejsko more (a i da u korijenu sree velikosrpske pretenzije). Oito
je zbog ega je Grka uskratila Makedoniji lanstvo u NATO-u NATO je obrambeni
savez u kojem sve lanice saveza moraju imati dobre bilateralne odnose.10 Budui
da je Grka bila najvei investitor u Makedoniji do sada, a s financijskom krizom u
Grkoj to zasigurno vie nee biti, izgleda da e pitanje imena ostati Pandorina kutija.
Problem manjina u Grkoj je takoer velika prepreka da bi se rijeio problem tako
se doseljenici iz BJRM i dalje zovu Makedonci to je opet velik i nerijeen problem.
Ili moda nerjeiv. Kako e se oni zvati i ukoliko se promjeni ime? Treba naglasiti
da dobrosusjedski odnosi nisu isti kao i meusobno prihvatljivo rjeenje. Povijesna
i kulturna batina nije ekskluzivno pravo jedne drave, nego ovjeanstva u cjelini
i stoga se ini da je ovaj spor u konanici nepotreban. Meunarodne organizacije
trebaju ruiti granice, a ne graditi nove. Stoga je njihova uloga u sporu na neki nain krucijalna. Zbog nerijeenog pitanja s Makedonijom, Grka takoer neizravno
opstruira razvoj Albanije i proirenje Unije. Zbog toga bi Unija trebala imati vre
stavove prema ovom problemu, jer je rjeenje tog problema njezin izravni interes.
Treba se nadati da e premijer Nikola Gruevski u svojem treem mandatu imati
dovoljno politike volje i snage da uini neto s euroatlantskom perspektivom za
Makedoniju to to nije uinjeno posljednjih est godina. Ako se nita ne uini
postoji velika ansa za ponovnom balkanizacijom Makedonije, to bi pak moglo
dovesti i do balkanizacije Europske unije.
Literatura
Bideleux, Robert - Ian Jeffries (2007a) A History of Eastern Europe: Crisis and
Change. 2. izdanje. London i New York: Routledge.
Bideleux, Robert - Ian Jeffries (2007b) The Balkans: A Post-Communist History.
CIA World Factbook (2013.) Bosnia and Herzegovina. Dostupno na URL https://
www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html
Cowan, Jane K. - K. S. Brown (2000.) Introduction: Macedonian Inflections.
U: Cowan, Jane K. (ur.): Macedonia: The Politics of Identity and Difference.
London i Sterling, VA: Pluto Press.
Craven, Matthew C. R. (1995.) Whats in a Name? The Former Yugoslav Republic
of Macedonia and Issues of Statehood Australian Year Book of International
Law 16(1): 199-239.
10
92
17-Kornfein.indd 92
14.11.2013 12:40:02
93
17-Kornfein.indd 93
14.11.2013 12:40:02
94
17-Kornfein.indd 94
14.11.2013 12:40:03
95
17-Kornfein.indd 95
14.11.2013 12:40:03
17-Kornfein.indd 96
14.11.2013 12:40:03