Anelko Milardovi

Institut za europske i globalizacijske studije, Zagreb

www.andjelkomilardovic.com

PREDSJEDNIKI IZBORORI U RH 2014.

DOKUMENT

Pokuaj pomaka kampanje prema sadrajno politikim pitanjima sastavljenim na

temelju ustavnih ovlasti Predsjednika RH. Pitanja se postavljaju svim predsjednikim
kandidatima.

Proslov

Predsjedniki izbori u Republici Hrvatskoj odrat e se 28. prosinca 2014. Drugi

krug, ako do njega doe, etrnaest dana kasnije. Na izborima e sudjelovati Ivan
Velibor Sini, Ivo Josipovi, Kolinda Grabar Kitarovi i
Milan Kujundi.
Predsjednike kandidate graani direktno biraju. Dio je to politikog sustava u
kojem se graanima daje i mogunost direktne demokracije. Za sada je preko 70 %
graana zainteresirano za direktno biranje predsjednika drave. Valja skrenuti
pozornost na drutvenu uvjetovanost predsjednikih izbora 2014. godine. Izbori e
se odrati u atmosferi ope gospodarske, politike i moralne krize. U dravi u kojoj
2016. prijeti mogunost bankrota. Nije svejedno koja e se osoba zatei na elu
drave. Sastavni dio metode neposrednog izbora predsjednika drave je izborna
kampanja. Kampanja bi trebala predstavljati jedinstvo forme i sadraja. Meutim,
kako protjee susreemo se s poremeenom ravnoteom u korist forme i
efemernih sadraja.
Predsjednika kampanja je nalik predstavi bez sadraja. Kako je takav model
najsliniji
simulaciji
ili inscenaciji demokracije u kojem dominiraju
forme
komunikacije bez smislenoga sadraja, zabava, svjetlo i sjene politikog marketinga,
trikovi, manipulacija i proizvodnja pristanka uz pomo ispitivanja javnog mijenja,
potrebno je otvoriti pitanje pomaka u predsjednikoj kampanji - od besmislenih
komunikacijskih formi, ne bitnih sadraja - prema sadrajnoj dimenziji kampanje
izvedenoj iz ustavnih ovlasti predsjednika republike. Na temelju dosadanjeg tijeka
kampanje mogui su ovi uvidi.

Na programskoj razini. Susreemo se sa irokim izbornim programima

predsjednikih kandidata koji probijaju okvire ustavnih ovlasti predsjednika republike.
Kandidati u programima ulaze u sadraje koji nisu dio ustavnih ovlasti efa drave.
Na razini predmeta kampanje. Kampanja je u odnosu na predmet u cijelosti
promaena. Ovo nisu parlamentarni, ve predsjedniki izbori. Ovdje moram istaknuti
ustaljenu izbornu praksu u RH. Bez obzira radilo se o predsjednikim izborima ili
izborima za EP, kampanje se u Hrvatskoj vode kao da je rije o permanentnim
parlamentarnim izborima.
Na komunikativnoj razini. Komunikacija meu kandidatima temelji se na
meusobnim uvredama, ocrnjivanjima s nepreglednom koliinom besmislenih replika
koje zamuuju bit kampanje. Kandidati izbjegavanju sueljavanja s programskim
sadrajima i racionalnim argumentima.
Na razini javnosti. Kampanja u odnosu na javnost ne daje kljune odgovore na
pitanja na koje bi, na temelju ustavnih ovlasti, trebao odgovoriti svaki kandidat. U
kampanji nema bitnih sektorskih sueljavanja na teme iz ustavnih ovlasti kao to su
unutarnja, vanjska, vojna i sigurnosna politika. Mediji ne potiu takav tip diskursa.
Mediji potiu zabavni format predsjednike izborne kampanje.
Na razini izbornih stoera, PR agencija i kandidata. Kampanja je uglavnom
zamiljena kao zabava s izbjegavanjem odgovora na kljuna pitanja. Sprega
stranaka, medija i PR agencija u kampanji tipini je primjer post demokratskog stanja.
Diskusiju su zamijenili spinovi izbornih stoera. Rije je o spin ili rejting
manipulirajuoj demokraciji. Nema diskusije o sadrajnoj dimenziji kampanje meu
kandidatima, akterima javnosti i biraima. Birai moraju biti uvjereni, kod njih se
tehnikama proizvodnje pristanka mora proizvesti pristanak odozgo kako bi pristali na
jednu od ponuenih opcija. Birai su ovce za ianje u jednodnevnoj sveanosti
demokracije, zapravo najpodesniji materijal za manipulaciju od strane sofisticiranih
izbornih stoera, PR agencija, spin doktora i dijelova obavjetajnog sustava. Tko se
moe oduprijeti takvoj maineriji?!
Na razini medija. Ova je predsjednika kampanja podosta kontrolirana. Premda
ivimo u slobodnom demokratskom drutvu mediji nisu slobodni. Sloboda medija
ponitena je spregom oligarhijskih interesnih skupina (vlasnici medija, stranke,
kompanije, kapital) kojima je u interesu medijsko nadziranje tijeka kampanje, i ne
problematiziranje supstancijalnih pitanja. Ne slobodni mediji u kampanji ne mogu
proizvesti raspravu. Bez slobodnih medija i komunikacije kandidata preko medija sa
graanima, graana sa predsjednikim kandidatima, budui da se predsjedniki
izbori odvijaju po modelu direktne demokracije, ne moemo govoriti da imamo posla
ak niti sa minimalnom demokracijom. Sve je to simulirana predstava demokracije za
mase!
Na razini direktne demokracije. Ne vidim razloga zato graani ne bi mogli
predsjednikim kandidatima direktno postaviti pitanja koja njih interesiraju? Zato bi

morala biti uspostavljena kontrola izravnog postavljanja pitanja predsjednikim

kandidatima? Zato bi se graanima preko izbornih stoera, spin doktora i
kontroliranih medija nametale efemerne, a zaobilazile kljune teme?
Je li to
demokracija?! Ako ih ne moemo nita pitati, to e nam oni, a to emo mi njima?
Na razini graanina, biraa i profesora politikih znanosti. Krajem studenoga 2014.
sastavio sam ogledna pitanja predsjednikim kandidatima. Pitanja sam sastavio na
temelju ustavnih ovlasti predsjednika drave. Poetkom prosinca 2014. pitanja sam
najprije poslao svim medijima u RH u nadi da e novinarima posluiti u razgovoru
s predsjednikim kandidatima. Na drugoj razini doao sam na ideju poslati dokument
predsjednikim kandidatima odnosno njihovim stoerima. Dokument s oglednim
pitanjima poslao sam u intervalu od 9. - 10. prosinca 2014. Stoeri su obeali
odgovoriti na ova pitanja. Do 20. prosinca 2014. niti jedan predsjedniki kandidat nije
odgovorio na ova pitanja. Iz Josipovieva stoera dobio sam eksplicitni odgovor da
on nee odgovarati na ta pitanja. Da on, nee?! Demokratski izabrani predsjednik
prvi put, s pretenzijom na drugi mandat?! Sramota! Ostali se do tog datuma,
dakle, osam dana prije prvog kruga, uope nisu izjasnili. Koje li drskosti?! Strah,
nedostatak vremena, ignorancija ili neto drugo mogue je prepoznati u ovom tipu
ponaanja. Odnosno politike nekulture!
Na razini demokracije, pa makar i simulirane. Predsjedniki kandidati izbjegavaju
odgovoriti na temeljna pitanja iz ustavnih ovlasti efa drave. S druge strane oekuju,
da im vjerujemo, damo glas i k tomu ne znamo u kojem e pravcu voditi dravu. Nije
voenje drave zabava, ve ozbiljni posao. Nije im to zabava na RTL-u! Kako e je
voditi, meni je kao graaninu, profesoru politikih znanosti i predsjedniku Instituta za
europske i globalizacijske studije, jako vano. Na temelju njihova ponaanja mogu
rei slijedee. Simulirana demokracija je vladavina veine u kojoj veina
manipulativnim tehnikama izbornih stoera, PR agencija i medija bira manjinu
ili jednoga, da bi jedan na temelju simulirane demokratske legitimacije pet
godina vladao po svome. Uglavnom bez rezultata! Htjeli bi vladati dravom, a nisu
u stanju graanima odgovoriti na pitanja iz ustavnih ovlasti predsjednika drave!
ista smijurija! Tko nas vodi, i tko bi nas trebao voditi?!
Na razini ideje ovog dokumenta (upitnika). Moja je ideja bila jasna i razgovijetna.
Graani se imaju pravo upoznati s izbornim politikama predsjednikih kandidata.
Predsjedniki kandidati bi izbornu politiku izvedenu iz ustavnih ovlasti trebali
predstaviti graanima. To bi, kako sam zamislio, bilo mogue na temelju postavljenih
pitanja odnosno dobivenih odgovora. U sluaju dobivenih odgovora politolozi bi imali
bitan dokument za analizu predsjednikih izbora u Hrvatskoj 2014. godine. Ovako e,
vrlo vjerojatno i graani, i politolozi istraivai predsjednikih izbora, zbog niskih
kalkulacija predsjednikih kandidata, njihovih stoera i PR agencija za proizvodnju
iskrivljene zbilje, oito ostati prikraeni za odgovore na pitanja iz ustavnih ovlasti
predsjednika drave.

Slijede ogledna pitanja predsjednikim kandidatima na izborima 2014. na koja

predsjedniki kandidati u proklamiranom demokratskom drutvu nisu
htjeli
odgovoriti. To je jo jedan dokaz koliko im je stalo do biraa, dok im je bez pokria
stalo do njihovih glasova. Sve skupa to je krajnje besmisleno i nadasve nepoteno,
da ne kaem bezobrazno od onih koji odluuju o naim ivotima. Moda bi njih
trebalo ignorirati, kao to oni ignoriraju graane? I uskratiti glasove?! Onda bi se
uskladila bilanca dobitaka i gubitaka!

Slijede neodgovorena ogledna pitanja predsjednikim kandidatima na temelju

ustavnih ovlasti efa drave.

PET GRUPA USTAVNIH OVLASTI PREDSJEDNIKA RH

I PET GRUPA OGLEDNIH PITANJA

I. PROTOKOLARNE OVLASTI
Ove se ovlasti odnose na zastupanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu,
pomilovanja, priznanja odlikovanja itd.
Ogledna pitanja
1. Ukoliko postanete predsjednica/predsjednik RH koju ete zemlju prvo posjetiti,
a koga biste eljeli pozvati kao prvog stranog predsjednika na poetku Vaeg
mandata?
2. Ukratko opiite, kako bi se u vaem mandatu brinuli za stabilnost drave,
poglavito u situaciji kad joj prijeti mogunost bankrota i socijalnih nemira?
3. Moete li istaknuti nekoliko praktinih inicijativa u funkciji stabilizacije drutva i
drave u prvih stotinu dana vaeg mandata?
4. to se pomilovanja tie, jeste li spremni pomilovati osobu koja je moda
nepravedno i bez dovoljno dokaza osuena na dugotrajnu zatvorsku kaznu?
II. OVLASTI IZ PODRUJA UNUTARNJE POLITIKE
Ove se ovlasti odnose na aktivnosti efa drave unutar politikog sustava, skrb za
uvanje i provoenje ustava i demokracije.
Ogledna pitanja
1. U kojim bi sluajevima pokrenuli postupak ocjene ustavnosti zakona pred
Ustavnim sudom? Navedite neke praktine primjere?
2. Budui da uz prijedlog Vlade i supotpis predsjednika Vlade moete raspisati
referendum o promjeni Ustava RH, biste li u inicijativi promjene ustava
predlagali ukidanje lanka 142 Ustava RH koji glasi: Pravo da pokrenu
postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima
najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik
Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka
udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi

udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga

dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem
obliku.
3. Ukratko opiite u kojem bi pravcu ile promjene Ustava RH, ukoliko do njih
doe? Koji bi to stari temelji ostali, a koji bi novi bili postavljeni?
4. Situacija je u zemlji dosta krizna i sloena. Uloga predsjednika je da utjee na
stabilnost drave. U sluaju pobjede na izborima, jeste li spremni primijeniti
lanak 102 Ustava RH, koji glasi: Predsjednik Republike moe predloiti Vladi
da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Predsjednik Republike moe biti
nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. Hoete li doista u Vaem
mandatu predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.?
5. Jeste li za to da se ubudue predsjednik bira u Hrvatskom saboru?
6. Kakav je va stav u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala?
7. Kakav je va stav o referendumskoj demokraciji.?
8. U odnosu na manjine, kakvi su vai stavovi? Poglavito, spram spolne
manjine?
9. to mislite o pobaaju?
10. to mislite o legalizaciji brakova?
11. to biste uinili u zaustavljanju socijalne diskriminacije?
12. to bi po vama bilo pravedno drutvo?
13. Smatrate li da bi u Hrvatskoj zakonski trebalo provesti lustraciju?
14. Kakav je va odnos u suoavanju s prolou? Mogu li se preivjele
totalitarne ideologije koristiti u dnevno politike borbe?
III. OVLASTI IZ PODRUJA VANJSKE POLITIKE
Ove se ovlasti odnose na ulogu predsjednika kao sukreatora i aktera u provoenju
vanjske politike. Smisao je pitanja da predsjedniki kandidati pokau smjer kretanja
hrvatske vanjske politike u mandatu ako ga dobiju.
Ogledna pitanja
1. Budui da po Ustavu predsjednik sudjeluje u oblikovanju i provoenju vanjske
politike, u kratkim crtama moete iznijeti vau vanjsko politiku orijentaciju?
2. Kakav je va odnos prema injenici da je Hrvatska vie od godinu dana u
Europskoj uniji, a ne ponaa se po pravilima ivota EU?
3. Moete li racionalno pojasniti sluaj Perkovi, sukob sa Njemakom i EU?
4. U viziji vae vanjske politike poredajte zemlje koje su prioriteti hrvatske
vanjske politike? Koja je uloga Njemake, a koja Velike Britanije?
5. Kakvu e vanjsku politiku voditi RH prema regiji /regionu. Hoe li prevaga
biti u korist regionalne politike ili hrvatske EU politike? Smatrate li da je naa
dananja vanjska politika vie okrenuta prema EU ili regiji /regionu? to
mislite o Memorandumu 2 ?
6. Kako tumaite ulogu SAD u kontekstu hrvatske vanjske politike?
7. Ima li RH uope definiranu vanjsku politiku i koji su njezini prioriteti?
8. U sklopu novih geopolitikih promjena i novog preslagivanja svijeta, kako
tumaite ulogu Rusije u Srbiji, regionu i ire na Balkanu?
9. Postoji li mogunost novog ratnog sukoba na Balkanu u sklopu sve tjenjeg
saveza Rusije i Srbije, nedavno odrane parade i vojno policijske vjebe
kombiniranih srpsko ruskih snaga na hrvatskoj granici?
10. Hoete li za vaeg mandata zagovarati ratnu odtetu od Republike Srbije?
11. Koja ete pitanja u politikoj javnosti postavljati Republici Srbiji na njezinom
putu u EU?
12.Hoete li inzistirati na rjeavanju pitanja nestalih, graninih pitanja, povrata

umjetnikog blaga, otete imovine, stanju demokracije i ljudskih prava, kartama sa

minskim poljima u RH i pravima Hrvata u Srbiji, ili ete ta pitanja zanemariti?
13.Kakav je va stav o suradnji RH , kao lanicom EU i NATO, sa Rusijom?
IV. OVLASTI IZ PODRUJA OBRAMBENE POLITIKE
Ove se ovlasti odnose na pitanja obrambene politike. Smisao ovih pitanja je
pojanjenje glavnih toaka obrambene politike.
Ogledna pitanja
1. Koja su bitna obiljeja vae obrambene politike?
2. Kakav je va stav o modernizaciji OS RH?
3. Da li bi RH trebala imati zajedniku zranu obranu? Navedete s kojim
zemljama?
4. S obzirom na vojno policijske vjebe Rusije i Srbije na granici RH, smatrate
li da bi trebalo pojaati priuvni sastav?
5. Smatrate li da su previsoki trokovi vojnih misija u kojima sudjeluje HV?
6. Kako ocjenjujete ulogu RH u NATO?
V. OVLASTI IZ PODRUJA SIGURNOSNE POLITIKE
Ove se ovlasti odnose na koordinacijsku ulogu predsjednika, koji s Vladom, na
temelju Ustava surauje u usmjeravanju rada sigurnosnih sluba.
Ogledna pitanja
1. U kratkim crtama iznesite vau sigurnosnu politiku?
2. to bi Predsjednik RH mogao poduzeti za poboljanje sigurnosne politike?
3. Smatrate li da su graani sigurni u odnosu na rad sigurnosnih slubi?
4. to biste predlagali radi kontrole rada sigurnosnih slubi?
5. Koliko su sigurnosne slube RH autonomne u svom djelovanju?

Zagreb, 20 prosinca 2014.