Professional Documents
Culture Documents
Kati Lina
Kati Lina
1. reenica
-
Catilina, ae m. Katilina, zloglasni Rimljanin (Catilina vl. im. I dekl., nom. sg.)
nobilis, e poznat, slavan, slavljen (nobili pridjev III dekl., sa 2 oblika, abl. sg.)
genus, eris n. porijeklo (genere imenica III dekl., kons. osnova, abl. sg.)
natus 3 roen (natus pridjev I i II dekl., nom. sg.) / pridjev nastao od participa glagola nascor, natus
sum, nasci dep. 3 roditi se, raati se
!!! vis (acc. vim, abl. vi; pl. vires, ium) sing. sila, mo; pl. vires, ium jaina, mo, bojna ili borbena
snaga; vojska, sila, mo, sredstva)
(vi abl. sg., izuzetak III dekl., defectiva casibus (defektivna u padeima), nema sve padee; u jednini
ima nominativ, akuzativ i ablativ; u mnoini ima sve padee)
et , veznik i
corpus, oris n. tijelo (corporis imenica III dekl., kons. osnova, gen. sg.)
malus 3 (comp. peior, ius; superl. pesimus 3) zao, opak, rav, ruan (malo pridjev I i II dekl., abl.
sg.)
hic, haec, hoc ovaj, ova, ovo (huic pokazna zamjenica II dekl., dat. sg.)
caedes, is f. ubijanje, klanje, pokolj (caedes imenica, III dekl., i-osnova, nom. pl.)
gratus 3 drag, ljubak, divan, prijatan, zahvalan (grata pridjev I i II dekl., nom. sg.)
sum, esse, fui biti (fuere 3. l. pl. indikativa perfekta, arhaizam, inae bi trebalo fuerunt)
ibique ibi, prilog (za prostor) tamo, ondje, tu / que, enklitiki veznik i
inventus, ntis f. mladost (iuventutem imenica III dekl., kons. osnova, acc. sg.)
suus, sua, suum svoj, svoja, svoje (suam prisvojno povratna zamjenica, enski rod, acc. sg.)
2. reenica
-
corpus, oris n. tijelo (corpus imenica III dekl., kons. osnova, nom. sg.)
patiens, entis izdrljivo, tvrd, strpljiv (patiens pridjev III dekl., 1 oblik za sva tri roda, nom. sg.)
algor, oris m. jeza, zima, hladnoa (algoris imenica III dekl., kons. osnova, gen. sg.)
supra quam vie nego, prijedlog sa acc. (prostor) iznad, s one strane, preko, na
3. reenica
-
audax, acis smio, hrabar (audax pridjev III dekl., 1 oblik za sva tri roda, nom. sg.)
qui, quae, quod koji, koja, koje (cuius odnosna zamjenica, gen. sg.)
libet (lubet / arhaizam od libet), libuit, libitum est 2 dopada se, svia se, mili se, hoe se / bezlian,
simulator, oris m. podraavalac, pretvorica (simulator imenica III dekl., kons. osnova, nom. sg.)
dissimulatur, oris m. koji to krije ili taji, tajilac, pritvorica (dissimulatur imenica III dekl., kons.
appetens, entis udan, eljan ega (sa gen.) gramziv (appetens pridjev III dekl., 1 oblik za sva tri
suus, sua, suum svoj, svoja, svoje (sui prisvojno- povratna zamjenica, gen. sg., sebe, njega)
2
profusus 3 neumjeren, pretjeran, koji rastura (sui) (profusus pridjev I i II dekl., muki rod, nom. sg.)
ardens, tis gorui, vatren, silan, estok (ardens pridjev III dekl., 1 oblik za sva tri roda, nom. sg.)
cupiditas, atis f. elja, udnja, gramzljivost (cupiditatibus imenica III dekl., kons. osnova, abl. pl.)
vastus 3 prazan, pust, ogroman, neizmjeran (vastus pridjev I i II dekl., nom. sg.)
-animus, i m. duh, dua, srce, odvanost (animus imenica II dekl., nom. sg.)
hic, haec, hoc ovaj, ova, ovo (hunc pokazna zamjenica II dekl., acc. sg.)
dominatio, onis f. vlast, vladavina; pl. vladari, gospodari (dominationem imenica III dekl., kons.
lubido (arhaini oblik) / libido, inis f. elja, udnja (lubido imenica III dekl., kons. osnova, nom. sg.)
in- vado, vasi, vasum 3 ii u, ui, prodrijeti, prisvojiti (invaserat 3. l. sg. indikativa plpf. aktivnog)
res publica drava, zajednica / publicus 3 koji pripada narodu, dravi (publicae pridjev I i II dekl.,
gen. sg.) / res, rei f. stvar (rei imenica V dekl., gen. sg.) /(rei publice, gen. sg.)
-
capio, cepi, captum 3 1. uzeti, u-, dohvatiti / 2. izabrati, birati / 3. primati, primiti, pretrpjeti (capiundae
neque, nequedum = nec, necdum / nec ili neque, veznik i ne, niti / nec dum ili neque dum, prilog i
jo ne
3
is, ea, id onaj, ona, ono (id pokazna zamjenica, nom. sg., srednji rod)
assequor, secutus sum dep. 3 stii, postii, dokuiti, shvatiti (assequeretur 3. l. sg. konjuktiva
imperfekta pasivnog)
-
paro 1. s-, pri/premiti, namjeravati, spremiti, nabaviti (pararet 3. l. sg. konjuktiva imperfekta
aktivnog)
-
habeo, ui, itum 2 imati, drati, smatrati , pass. za ta smatran; vaiti; se habere sa adv. nahoditi se,
agito 1. pokretati, tjerati, podsticati, razmiljati, provoditi (vrijeme), postupati (agitabatur 3. l. sg.
in, prijedlog sa acc. u, na, ka / dies, ei m. i f. (dies imenica V dekl.,acc. pl.) dan / in dies acc. pl.
svaki dan
-
animus, i m. duh, dua, srce, odvanost (animus imenica II dekl., nom. sg.)
ferox, ocis sran, hrabar, ratoboran (ferox pridjev III dekl., 1 oblik za sva tri roda, muki rod, nom.
sg.)
-
familiaris, e porodini, kuni, domai (familiaris pridjev III dekl., sa 2 oblika, gen. sg.)
- et, veznik i
- conscientia, ae f. saznanje, svijest (conscientia imenica I dekl., abl. sg.)
- scelus, eris n. zloin (scelerum imenica III dekl., kons. osnova, gen. pl.)
- qui, quae, quod koji, koja, koje (quae odnosna zamjenica, acc. pl.)
- uter que, utra que, utramque svaki od obojice, obojica, oba (utraque - neodreena zamjenica)
- is, ea, id onaj, ona, ono (eis pokazna zamjenica, abl. pl.)
- ars, artis f. umjetnost, vjetina; pl. nauka, vjetina (artibus imenica III dekl., i-osnova, abl. pl.)
4
- augeo, auxi, auctum 2 u-, po/veavati, umnoiti, pojaavati (auxerat 3. l. sg. indikativa plpf. aktivnog)
- qui, quae, quod - koji, koja, koje (quas odnosna zamjenica, enski rod, acc. pl.)
- supra, prilog gore
- memoro 1 opomenuti, spomenuti, saoptiti (memoravi 1. l. sg. indikativa perfekta aktivnog)
6. reenica
-
corruptus 3 (od corrumpo) pokvaren, podmien, zaveden (corrupti pridjev I i II dekl., gen. sg.)
civitas, atis f. drava (civitatis imenica III dekl., kons. osnova, gen. sg.)
mos, moris n. obiaj, navika (mores imenica III dekl., kons. osnova, nom. pl.)
qui, quae, quod koji, koja, koje (quos - odnosna zamjenica, muki rod, acc. pl.) / odnosi se na cives
ac / atque i, uz to, i to
atque i, uz to, i to
vexo 1 tamo amo vui, jako pokretati, tresti, drmati, pljakati (vexabant 3. l. pl. indikativa
imperfekta aktivnog)
Lucius Katilina, potekao od plemenitog roda, bio je sa velikom snagom i due i tijela, ali sa ravom i
opakom naravi. Ovome, od djetinjstva su bili dragi unutranji ratovi, ubijanja, pljake, graanska nesloga i u
tome je izvjebao svoju mladost. Tijelo otvrdlo od gladovanja, hladnoe, nespavanja vie nego je ikome
vjerovatno. Duh, odvaan, lukav, nepostojan zbog ega se pretvorica dopada i iza ega se krije, eljan tueg
koji rastura svoje gorui u eljama dovoljne rjeitosti, a odve male mudrosti. Prazan duh uvijek je elio
neizmjerne i odve nevjerovatne visine. Ovoga je od dominacije Suline obuzela najvea elja za osvajanjem
drave i nije se niega libio da to postigne na bilo koji nain samo da sebi pribavi kraljevsku vlast. Sran
duh bijae podstican svaki dan sve vie i vie zbog nedostatka imetka i zbog svijesti o zloinima koje je ovaj
uveao onim vjetinama koje sam gore spomenuo. Iskvareni obiaji drave poticali su graane na najgora
zla izmeu sebe, obijest i lakomost su ih vukle (potresale).
5