Filozofski fakultet

Sveuilite u Zagrebu
Odsjek za povijest umjetnosti
Ivana Luia 3, Zagreb

Seminarski rad

Propaganda naruitelja i njihov odnos s umjetnicima u Sieni

Studentica: Nataa Klasni

Godina studija: 4.
Kolegij: Umjetnost trecenta
Studijske grupe: pum / ned

Zagreb, 2012.

1. Uvod

Tema ovog seminarskog rada je propaganda naruitelja kroz djela umjetnika u Sieni. Da bih
objasnila kakva je uloga naruitelja, moram predstaviti najreprezentativnija djela sijenskog
slikarstva 14. stoljea. U to su vrijeme naruitelji uglavnom bile bratovtine i sijenska vlada- vijee
devetorice. Tako su bratovtine svojim narudbama inzistirali na socijalnom jedinstvu i eljeli su da
se graani Siene bolje poveu, da budu kolegijalniji. Vijeu devetorice je pak bilo u cilju da
promoviraju svoje politike ciljeve i ideje, to se vidi iz njihovih narudbi. Obitelji vijenika, zvani
Noveschi, takoer su naruivali djela od umjetnika, ali s istim ciljem. Jo od Ducciove Maest jasno
je da je uloga narudbe bila jako vana ne samo za samog naruitelja, nego i za sam grad Sienu. U
poglavljima koji slijede, kroz vana djela objasnit u odnose tih naruitelja i umjetnika, te na koji to
nain umjetnici promoviraju naruitelja i njegove elje.

1.1. Grad Siena

Siena je grad smjeten u talijanskoj regiji Toskani. Kao grad ima
dugaku povijest koja see jo u 900. godinu prije Krista kada su
Etruani osnovali svoje pleme zvano Saina. Po lokalnoj legendi, grad
Sienu osnovali su Removi sinovi blizanci- Aschio i Seno. Oni su
naime pobjegli iz Rima nakon to je njihovog oca ubio Romul, te su
uzeli sa sobom bronanu skulpturu vuice, lupu s Apolonovog hrama.
Potom su se sakrili u pilji gdje su ih spasila dva konja, crni i bijeli (to
su sada boje sijenskog grba). Konji su ih odveli na sigurno mjesto
koje su zatim nazvali Siena1.

Grb grada Siene

Od samih poetaka Siena nije bila na glavnim prometnim pravcima, no to se mijenja s

invazijom Langobarda. Tada Siena postaje stanica na putu hodoasnika u Rim. U poetku je vlast
bila u rukama biskupa, no kako je s vremenom ona slabila, na vlast su doli graani, odnosno

Cassidy, Brendan, Politics, civic ideas and sculpture in Italy c.1240-1400, Harvey Miller Publishers, 2007.

Gradska opina. To se dogodilo u drugoj polovici 12. stoljea, kada je Siena dobila status grada od
Friedrika Barbarosse.
U to su se vrijeme dovravale najreprezentativnije graevine u gradu Sieni: katedrala, Piazza del
Campo... Moglo bi se rei da je to vrijeme bilo jako povoljno za Sienu. Ono to nije bilo dobro su
bili esti sukobi gvelfa i gibelina. Naime, radi se o sukobu Firentinaca i Sijenaca koje se nastavilo i
kroz 13. i 14. stoljee. Takve sukobe oslikao je i Duccio.
Sienom je u to vrijeme upravljalo Vijee devetorice- Nuove. Obitelji iz kojih dolaze oni iz Vijea
nazivaju se Noveschi te su takoer uivali privilegije. Oni su dali sagraditi Palazzo Pubblico, novu
salu za sastanke i Torre del Mangia, te kapelu unutar Palazzo Pubblico posveenu Bogorodici,
zatitnici Siene, no o tome neto kasnije. Osim toga, Vijee je sponzoriralo izgradnju kapela
blaenog Ambroggia Sansedonija u San Domenico. Isto tako, sponzorirali su svake godine slavlje za
sve blaenike i svece-zatitnike Siene: svetog Ansana, Savina, Crescenzia i Vittoria.

1.2. Status umjetnika

Jo u dugentu umjetnici nisu uivali poseban statusu u drutvu. Jedino ako su bili lanovi vijea
te ukljueni u politiku, mogli su biti utjecajni i zapaeni u zajednici. Njihov je drutveni poloaj
takoer bio odreen imenom. Sve do poetka 14. stoljea umjetnici su u dokumentima zabiljeeni
samo po vlastitom imenu ili modificiranom imenu oca. U generaciji umjetnika nakon Duccia, imena
oeva postaju prezimena.2 Isto tako, uobiajeno je da su nama danas poznati umjetnici openito i
potjecali iz umjetnikih obitelji, te da se umjee prenosilo generacijama uz poduke uitelja.
Umjetnici su, kao i ljudi drugih profesija, bili organizirani u gildama.
Krajem 14. stoljea umjetnost dobiva na veoj vanosti nego to je uivala do tada. Tako je
recimo, u poeziji pjesnik dobio vie slobode nego to je imao, pa tako i slikari. Oni su dobili slobodu
komponiranja figure, kompozicije, kadra, pozicije i svega ostalog to je slikaru bilo u zamisli 3. Opet

Maginnis, Hayden B.J., The World of the Early Sienese Painter, The Pennsylvania State University Press, 2001., str.77

str. 80

s druge strane, morali su se drati onoga to je naruitelj htio. Slikar nije smio promaiti poantu, ono
to se naruivalo. Smisao i poruka morala je biti jasna, a kompozicija podreena tome. Zato to se
tie ikonografskog programa, slikari su morali odgovarati naruiteljima, odnosno komunama. Kad
su komune bile na vlasti, drugi su slijedili njihove ideje. Osim u Sieni, isti je sluaj bio u Pisi i
Perugii.

2. Razrada

U ovom u poglavlju za dva najvanija djela sijenskog slikarstva objasniti kontekst nastankakako je neko djelo nastalo, tko je bio naruitelj i s kojim je ciljem to djelo uope narueno.
Za poetak, Ducciova Maest u svoje je vrijeme imala veliku propagandu. Naruena je u ast
Bogorodici, zatitnici Siene. Naime, Bogorodica se vodi kao zatitnica Siene od 1260. godine, kada
je navodno spasila Sienu od Firentinaca u njihovim ve uestalim sukobima. Pri donoenju Maeste u
katedralu bila je pristutna velika procesija kroz grad. Sve radionice, trgovine i obrti bili su zatvoreni
kako bi se mogao pratiti dolazak ovog reprezentativnog djela u katedralu. Visoki slubenici, ali i
graani pratili su Maestu na njenom putu nosei u rukama svijee. Iz svega ovoga vidljivo je kako je
Maest doivjela veliku ast i publicitet jer je bila od velikog znaaja za graane Siene; ona je
donijela mir njihovom gradu, zato mora biti propisno slavljena.
Maest nije samo prikazivala Bogorodicu, naprotiv. Prikazi su takoer ukljuivali i Kristovo
djetinjstvo, njegovo djelovanje, muku i uskrsnue. Meu tim prikazima takoer je bilo je prikaza
proroka.
Ovo djelo je ogledalo tadanje Siene. Prikazuje tadanju mo i rasko grada jer je u to vrijeme
Siena bila vano sredite, veoma moan trgovaki grad i grad na putu hodoasnika u Rim. Od tada
oni su imali razloga zastati i dulje se zadrati u Sieni, da pogledaju to velianstveno zdanje. Prema
tome, Siena je ovom slikom eljela pokazati svoju crkvenu vanost, a raskonou izvedbe i svoje
bogatstvo.

Duccio: Maest

U trecentu osim crkvenih narudbi, bile se vie zastupljene javne narudbe od strane komune,
bogatih obitelji, odnosno gradskog vijea. Htjelo se prikazati da je vlast Siene u sigurnim rukama i
da graani slobodno slijede njihove odluke jer e im tako biti bolji ivot. Tako se, osim preko
slikarstva, mo vlasti iskazivala i preko arhitekture. Gradile su se gradske vijenice koje su bile
upeatljive u vizuri grada. U njima se vanost itekako pridavala oslikavanju zidova, stoga se u njima
nalaze fresko ciklusi s temama i nisu pretjerano este u slikarstvu 14. stoljea. Tako se, primjerice u
njima nalazi prikazi bitaka koje su odraz sijenske povijesti, prikazi godinjih doba, ali i prikazi vlasti
koji su nama posebno zanimljivi. U tim posljednjim prikazima slikari su po narudbama gradske
vlasti prikazivali vladavine, mo Sijene doslovno, ali i kroz metafore-personifikacije i alegorijske
prikaze. Ako bi se pak u gradskim vijenicama prikazivali sveci, to bi uglavnom bili prikazi
Bogorodice, zatitnice Siene ili jednog od etiri sijenska sveca.

2.1. Simone Martini: Maest

Nakon bitke protiv Firentinaca kod Montapertija 4. rujna 1260. godine, Siena je proglasila
Bogorodicu svojom zatitnicom i poasnom kraljicom Grada4. Bogorodica je prema predaji zatitila
sijeane od firentinaca i stoga je proglaena svojevrsnom zatitnicom Grada, defensor et
gubernatrix5.
Izuzev Ducciove Maeste, Simone Martini ovoga puta dobiva narudbu od strane gradske vlasti
da naslika djelo koje e prikazati Bogorodicu u svoj svojoj veliini. Naime, Ducciova je Maest bila
smjetena u sijenskoj katedrali, a ova je nala svoje mjesto u Palazzi Pubblico, tonije u Sali del
Mappamondo. Ta je dvorana bila znaajna jer se u njoj sastajalo Vijee devetorice koje je upravljalo
gradom. Tako je gradska komuna 1315. godine obvezala Martinija da naslika Maestu. udno je,
4
5

Wieruszowski, H. 1944. Art and Comune int he Time of Dante, Speculum, Vol. 19, 18
Cassidy, Brendan, Politics, civic ideas and sculpture in Italy c.1240-1400, Harvey Miller Publishers, 2007., str.128

naime to je tek sad naruena za javnu graevinu jer je Bogorodica ve dugo simbol grada Siene.
Pretpostavlja se da je bila planirana njezina narudba i ranije, ali se raspravljalo gdje e biti
smjetena te koliko e biti velika6.
Dakle, Martinijeva Maest bila je smjetena u Sali del Mappamondo, istoj onoj gdje je Vijee
devetorice imalo svoje sastanke. Postoji razlog zato je ba tamo smjetena. Ona je trebala
podsjeati gradske oce da e dobar voa zadovoljiti nju i da ta snaga i mo nee znaiti maltretirati
slabe i siromane niti e svojom vlasti pokuati izdati zemlju, odnosno grad Sienu i njezine posjede7.
Ona kao kraljica grada isto tako moe utjecati na odluke vijea i preko njih upravljati gradom tako
to e ih nadahnuiti da donose promiljene odluke.
Naruitelji su po svemu sudei dali Martiniju dovoljnu dozu slobode pri izvedbi same
kompozicije, no bilo mu je preodreeno da kraj Bogorodice smjesti i etiri sijenska sveca: svetog
Ansana, Savina, Crescenzia i Vittoria. Ova je slika morala biti velianstvena jer s jedne strane
pokazuje da je sijenska vlast imala dovoljno novaca da narui ovakvo zdanje, a isto tako pokazuje
povezanost Bogorodice (duhovna vlast) i gradskog vijea (zemaljska vlast). Graani u svakom
sluaju vjeruju Bogorodici, a znajui da su ona i gradska vlast povezani, vjerovat e i vlasti grada.
Bogorodica se nalazi na gotikom prijestolju, okruena je anelima koji je slave i svecima meu
kojima su i sijenski sveci. U naruju joj sjedi Krist, a iznad glave joj je carski baldahin to ju nekako
pribliava ideji jedinstva njene nebeske i zemaljske vlasti. Simone se posluio gradnjom
kompozicije i perspektive kao i Giotto, a s druge strane ima obiljeja i francuske gotike (elementi
minijatura, te koritenje zlata). Zahvaljujui Simoneu, razvija se novo shvaanje umjetnosti- zidovi,
primjerice nisu samo obojani, nego i urezani, ispunjeni obojanim staklom, podignutim povrinama
te jakim i jasnim bojama8. Uokvirena je okvirom koji je ukraen s dvadeset medaljona u kojima se
nalaze proroci, Krist koji blagoslivlja i etiri evanelista. Izmeu tih medaljona jo su naslikani mali
grbovi grada Siene i mali prikazi graana Siene u oblicima lava.

Maginnis, Hayden B.J., The World of the Early Sienese Painter, The Pennsylvania State University Press,
2001.,str.124
7
str. 128
8
http://www.wga.hu/tours/siena/simone2.html#maesta

2.2. Ambroggio Lorenzetti u Sali della Pace

Prouavanjem uzora i izvora tema fresaka, dolazimo do zakljuka da se u ovome razdoblju

poinju sve vie prouavati i tekstovi politikih tema, ne samo teoloki tekstovi. Za to nam slue
fresko ciklusi sa sloenim alegorijskim temama. Prema tome, njihovi su se autori pozivali na
politike tekstove. Najistaknutiji takav primjer nalazimo u ciklusu Dobre i loe vladavine A.
Lorenzettija u Palazzo Pubblico u Sieni, toniji u Sali della Pace. Ovdje se oituje i utjecaj lokalnih
politikih tekstova, pa i samog sijenskog Ustava.
Sala della Pace nalazi se u istoj zgradi kao i Sala dei Mapamondo-u Palazzo Pubblico. Budui da
su u neposrednoj blizini, usporeujui ih nailazimo na neka slina ikonografska rjeenja. No
meutim, za razliku od prijanje prostorije gdje je glavni prikaz teoloke prirode, u ovoj se Sali
nalazi prikaz potpuno svjetovne teme. Radi se o alegorijskom prikazu dobre i loe vladavine koji je
naslikao Ambroggio Lorenzetti izmeu 1338. i 1339. godine. U toj su prostoriji oslikana tri zida koji
prikazuju navedenu temu. Na svakom se zidu nalazi se po jedna velika freska, okruena velikim
okvirom koji na sebi ima naslikane male medaljone. Ti okviri zajedno s freskom koju okruuju ine
jedinstvenu cjelinu. Inae, ova je prostorija prozvana jo i Sala dei Nove ili Sobom devetorice
vladara jer su takoer u njoj devetorica vladara imali svoje sastanke. Prema tome, vjerojatno su
naruitelji i bili ta devetorica, slubenici koji su u tada predstavljali glavni izvrni odbor sijenske
gradske uprave. Budui da je ta prostorija isto bila mjesto njihovih sastanaka (kao i Sala del
Mappamondo), ona je utjecala i na izbor samih prikaza.
Prikazi u navedenoj prostoriji su Dobra vladavina na istonom zidu, Utjecaji dobre vladavine na
sjevernom zidu te Loa vladavina i utjecaji loe vladavine na zapadnom zidu. Te alegorijske prikaze
u redom analizirati i pokuati ukazati na utjecaj elja naruitelja na to djelo.
Prikaz Dobre vladavine sastoji se od nekoliko skupina likova. Krajnje lijevo nalazi se grupa
Pravde, od kojih se u sredini nalazi sama personifikacija Pravde koja sjedi na prijestolju, a iznad nje
je personifikacija Mudrosti koja dri vagu. S obje strane Pravde nalazi se po jedan aneo koji
predstavljaju razliite tipove pravde. Preko vage se sputaju dva ueta koji se spajaju kod tree
osobe-Sloge. Sloga dri stolarsku brusilicu koja simbolizira injenicu da za uspjeh grada ne smije
biti razlike meu stanovnicima, kao da su izbruene brusilicom. Svrha prikazivanja Mudrosti lei u
8

tome to bi trebala biti jedan od vodeih principa vladanja. Time je ona poveznica izmeu
boanskog i prirodnog, te ljudskog zakona. Mudrost predaje uad grupi ljudi koja stoji ispod i kree
se prema mukom liku. Taj lik nosi ezlo, te je vjerojatno vladar jer je k tome i odjeven u bijelo-crno
odijelo. S njegove lijeve i desne strane nalazi se est personifikacija vrlina: Mir, Hrabrost,
Razboritost, Velikodunost, Umjerenost i Pravda. Dakle, prikazane su vrline i naela koji su
potrebni za dobru gradsku vlast. Iznad Vladara prikazane su jo tri lebdee figure, koje predstavljaju
teoloke vrline: Milosre, Vjeru i Nadu.

Uz taj prikaz vezan je onaj Utjecaja dobre vlade. Na njemu je vjerno prikazana arhitektura grada
Siene i njezini graani kako pleu. Sve je u skladu i slozi. Desno od prikaza grada prikazano je selo.
U njemu je takoer prikaz ljudskih djelatnosti na polju. Iznad njih je prikazana i personifikacija
Sigurnosti.
Na zapadnom zidu nalazi se jo jedan prikaz: Loa vladavina i utjecaji loe vladavine. Ova je
freska openito u veoma loem stanju pa ju je i tee analizirati. Prikaz je pandan Dobroj vladi i
njenom utjecaju. S desne strane prikazano je sedam personifikacija mana i negativnih aspekata
ljudskog ponaanja. Sredinja figura, Tiranija pandan je Vladaru sa nasuprotnog zida i ona je
najvea figura, te ima demonski izgled. Ispod njenih nogu se nalazi vezana Pravda i s razbijenom
vagom pokraj nje. Ostale figure su personifikacije Okrutnosti, Izdaje, Prijevare, Bijesa, Nesloge i
Rata. Iznad centralne figure, u analogiji s tri teoloke vrline, nalaze se personifikacije Umiljenosti,
krtosti i Hvalisavosti. S lijeve strane prikazan je utjecaj loe vlade, dakle selo i grad. Grad je
razruen, vidi se da vlada teror i patnja, a selo je opustoeno. Iznad sela leti Strah u obliju ene koja
prijeti svojim maem.

Prema tome moemo zakljuiti: Lorenzetti je dobio naputak da svojim freskama inspirira vladu
koja se sastaje u Sali della Pace kako bi graanima Siene osigurali mir i sklad, kako bi svima bilo
dobro i kako bi sve funkcioniralo. Openito su u Lorenzettijevim prikazima najuoljivije politike
ideje, a ovdje naroito jer se promoviraju politike ideje koje osvjetljavaju stavove i vrijednosti te su
se pojavile i u javnoj umjetnosti i u drugim komunama. No, moda negativna strana lei u tome to
se se takvi prikazi (promocije politike) ostvarili daleko od oiju javnosti, graana. Njih su, dakle
mogli vidjeti samo vladari, odnosno oni koji su ta djela (sebi) i naruili. Prema tome, ti su ih prikazi
trebali samo inspirirati da pravedno vladaju.
10

3. Zakljuak

Najvaniji sijenski slikari trecenta, meu njima Simone Martini i Ambroggio Lorenzetti primali
su razliite narudbe od razliitih naruitelja. U ovom su seminarskom radu obraene ona sekularna
djela od strane naruitelja koji nisu kler. Najprije kroz formalne analize najvanijih djela, objasnila
sam utjecaj vlasti na djelo slikara i to bi odreen prikaz trebao znaiti. Na kraju, dolazimo do
zakljuka je u tom zlatnom dobu Siene veoma bilo vano biti povezan: graani, vlast i Crkva
inili su veliku zajednicu, moglo bi se rei simbiozu, jer blagostanje jedne stavke ovisi o preostale
dvije. Stoga je bilo vano povezati razliite slojeve drutva, odnosno to je vie mogue smanjiti
razlike izmeu njih.
Kroz svoj seminarski rad objanjavala sam koliko je vlasti Grada bilo vano promovirati se. Od
najvanijih lokalnih slikara naruivali su djela koja bi ih inspirirala da podaju mir i blagostanje svom
gradu. ini se kako je u to vrijeme sve bolje funkcioniralo, bar zbog onog emu su teili. Naravno,
veliku ulogu je igrala i Bogorodica, kraljica Grada koja je preko djela slavnih slikara nadahnjivala
vijee da donose pravedne odluke za Grad. Vidimo, dakle da u to vrijeme nije bila vana samo
propaganda, ve i svojevrsna upozorenja to bi se moglo dogoditi ako se ne potuju pravila.

11

Literatura

Cassidy, Brendan, Politics, civic ideas and sculpture in Italy c.1240-1400, Harvey Miller
Publishers, 2007.

Maginnis, Hayden B.J., The World of the Early Sienese Painter, The Pennsylvania State
University Press, 2001.

Alain Erlande-Brandenburg, Gothic art, New York : Harry N. Abrams, Inc.Pub., 1989.

Joanna Cannon: Simone Martini, the Dominicans and the Early Sienese Polyptych, Journal
of the Warburg and Courtauld Institutes, Vol. 45 (1982), pp. 69-93

http://www.wga.hu/tours/siena/simone2.html#maesta

Wieruszowski, H. 1944. Art and Comune in the Time of Dante, Speculum, Vol. 19, 18

12