Professional Documents
Culture Documents
Zaplovite U Svet Racunara I Slobodnog Softvera (Lat)
Zaplovite U Svet Racunara I Slobodnog Softvera (Lat)
PINGVINA
ZAPLOVITE U SVET RAUNARA I SLOBODNOG
SOFTVERA
POTPUNO OPTIMIZOVANO ZA UBUNTU LINUX OPERATIVNI SISTEM
prvo izdanje
Autorska prava 2011 Projektni tim elektronske knjige. Neka prava su zadrana.
Sadraj
Predgovor prvom izdanju........................................................................................................... 1
GLAVA 1 Fundamentalni hardversko-softverski principi raunarskog sistema...........................2
1 Uvod....................................................................................................................................... 3
1.1 Raunar ili kompjuter...................................................................................................... 3
1.2 Razlika izmeu podatka i informacije..............................................................................3
2 Istorijski razvoj raunara........................................................................................................ 3
2.1 Olakavanje procesa raunanja primenom razliitih metoda..........................................4
2.2 Mehaniki kalkulatori...................................................................................................... 4
2.2.1 Paskalov kalkulator................................................................................................... 5
2.2.2 Aritmometar............................................................................................................. 5
2.3 Automatske maine........................................................................................................ 6
2.3.1 Analitika maina..................................................................................................... 6
2.3.2 Elektromehanika maina sa brojaima...................................................................8
2.4 Elektromehaniki raunari.............................................................................................. 8
2.5 Elektronski digitalni raunari........................................................................................... 9
2.5.1 Prva generacija raunara........................................................................................10
2.5.2 Druga generacija raunara.....................................................................................11
2.5.3 Trea generacija raunara......................................................................................11
2.5.4 etvrta generacija raunara...................................................................................11
2.6 Superraunari............................................................................................................... 11
2.7 Lini raunari................................................................................................................ 12
3 Brojni sistemi........................................................................................................................ 12
3.1 Dekadni brojni sistem................................................................................................... 12
3.2 Binarni brojni sistem..................................................................................................... 13
3.3 Oktalni brojni sistem..................................................................................................... 13
3.4 Heksadekadni brojni sistem.......................................................................................... 13
4 Bulova algebra..................................................................................................................... 14
4.1 Logiko sabiranje ILI operacija....................................................................................14
4.2 Logiko mnoenje I operacija.....................................................................................15
4.3 Komplement (Negacija) NE operacija.........................................................................15
5 Proces reavanja zadataka na raunaru...............................................................................16
6 Raunarski sistem................................................................................................................ 16
6.1 Memorija....................................................................................................................... 17
6.2 Ulazni ureaji................................................................................................................ 17
6.3 Izlazni ureaji................................................................................................................ 18
6.4 Procesor........................................................................................................................ 18
7 Hardverska struktura personalnih raunara.........................................................................18
7.1 Kuite personalnog raunara.......................................................................................18
7.1.1 Matina ploa......................................................................................................... 20
7.1.1.1 Mikroprocesor.................................................................................................21
7.1.1.2 Ram memorija................................................................................................ 22
7.1.1.3 Rom memorija.................................................................................................22
7.1.2 Grafika kartica...................................................................................................... 22
7.1.3 Hard disk................................................................................................................ 23
7.1.3.1 Organizacija podataka na hard disku..............................................................23
7.1.3.2 Priprema hard diska za rad.............................................................................24
7.1.4 Jedinica optikog diska........................................................................................... 24
7.1.4.1 Optiki diskovi.................................................................................................28
7.1.5 Napajanje............................................................................................................... 28
7.2 Tastatura....................................................................................................................... 30
7.3 Kompjuterski mi.......................................................................................................... 31
7.4 Monitor......................................................................................................................... 32
7.5 Zvunici........................................................................................................................ 34
8 Interfejs komandne linije...................................................................................................... 36
8.1 Logika stanja tastature................................................................................................38
9 Grafiki korisniki interfejs................................................................................................... 38
9.1 Logika stanja kompjuterskog mia..............................................................................40
a
10 Operativni sistem............................................................................................................... 40
GLAVA 2 Instalacija Ubuntu Linux operativnog sistema...........................................................42
11 Linuks................................................................................................................................. 43
11.1 Linuks distribucije....................................................................................................... 44
11.1.1 Ubuntu................................................................................................................. 44
11.1.1.1 Izdanja Ubuntu Linux operativnog sistema...................................................44
12 Kako doi do instalacije operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS............................45
12.1 er it........................................................................................................................... 45
12.2 Napravite sami svoju instalaciju..................................................................................45
12.2.1 Preuzimanje instalacije sa interneta.....................................................................45
12.2.1.1 Razlika izmeu 32-bitnih i 64-bitnih operativnih sistema..............................48
12.2.2 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u operativnom sistemu Microsoft
Windows........................................................................................................................... 49
12.2.3 Pravljenje butabilnog CD/DVD-a odnosno butabilnog USB-a u operativnom
sistemu Microsoft Windows...............................................................................................55
12.2.3.1 Pravljenje butabilnog CD/DVD-a....................................................................55
12.2.3.2 Pravljenje butabilnog USB-a..........................................................................61
12.2.4 Provera ispravnosti narezanog butabilnog CD/DVD-a...........................................66
12.2.4.1 Podeavanje ureaja sa kojih se podie operativni sistem............................66
13 Korienje operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS u lajv modu.............................70
14 Priprema raunara pre instaliranja novog operativnog sistema..........................................73
14.1 Pravljenje rezervne kopije svih vama vanih podataka sa hard diska.........................73
14.2 Particionisanje hard diska...........................................................................................73
14.2.1 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instalirana dva
operativna sistema, Microsoft Windows i Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.................................75
14.2.2 Particionisanje hard diska novog raunara na kome e biti instaliran samo
operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.....................................................................96
14.2.3 Particionisanje hard diska raunara na kome ve postoji operativni sistem
Microsoft Windows, a pored njega se eli instalirati i operativni sistem Ubuntu Linux
10.04.3 LTS....................................................................................................................... 97
14.2.4 Sluaj kada jedan raunar ima vie hard diskova.................................................98
14.2.4.1 Hard diskovi zavise jedan od drugog.............................................................98
14.2.4.2 Hard diskovi su meusobno nezavisni...........................................................98
15 Instalacija operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.................................................99
GLAVA 3 Osnovni koraci u novom Ubuntu Linux operativnom sistemu..................................119
16 Korisniki interfejs operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS..................................120
16.1 Grafiki korisniki interfejs........................................................................................120
16.1.1 Grafiki korisniki interfejs Ubuntu Radne povrine............................................121
16.2 Interfejs komandne linije...........................................................................................121
17 Manipulacija prozorima.................................................................................................... 123
17.1 Zatvaranje/minimiziranje/maksimiziranje prozora.....................................................124
17.2 Proizvoljna promena veliine prozora........................................................................125
17.3 Proizvoljna promena poloaja prozora na ekranu......................................................128
17.4 Premetanje prozora na razliite Radne povrine......................................................129
17.5 Manipulacija sa vie istovremeno otvorenih prozora na Radnoj povrini...................130
18 Fajl menader................................................................................................................... 132
18.1 Kretanje kroz foldere.................................................................................................133
18.2 Otvaranje/zatvaranje fajlova/foldera.........................................................................134
18.3 Pravljenje, promena imena, kopiranje, premetanje i brisanje fajlova odnosno
foldera................................................................................................................................. 136
19 Tekst editor....................................................................................................................... 146
19.1 Promena rasporeda tastature....................................................................................157
20 Softversko iskljuivanje/restartovanje raunara i zakljuavanje/otkljuavanje ekrana.....162
21 Raunarske mree............................................................................................................ 164
21.1 Internet..................................................................................................................... 165
21.1.1 Veb..................................................................................................................... 165
22 Zato je veoma korisno da va raunar bude prikljuen na internet dok koristite
Ubuntu Linux 10.04.3 LTS operativni sistem............................................................................166
22.1 Povezivanje raunara na internet korienjem beinog USB modema.....................166
22.1.1 Pravljenje nove internet konekcije......................................................................167
b
Aleksandar Stanisavljevi
Ova knjiga predstavlja kompaktnu celinu. Najbolje ju je itati tek kada se ima dovoljno vremena, u okruenju potpune motivisanosti
za razumevanjem bazinih principa raunarstva kao nauke u uem smislu.
1 Uvod
Raunar je maina,() napravljena da vri obradu informacija za unapred predviene svrhe.
Tako pomou dananjih raunara moete da sluate muziku, gledate filmove, krstarite
internetom. Sve ovo to sam naveo se moe raditi samo adekvatnom obradom informacija.
Raunarom upravlja ovek, tako to mu zadaje ulazne podatke, koje raunar obrauje, a
zatim ih vraa nazad oveku, u obliku izlaznih podataka ili informacija.
[4], [5].
Abakus (engl. abacus), koji se takoe moe nazvati okvirom za raunanje (engl. counting
frame), je alat za raunanje, korien prvenstveno u delovima Azije za obavljanje aritmetikih
operacija. Moemo ga zvati i raunaljka. Smatra se da je abakus nastao 4000 godina pre nove
ere u Kini. Danas, abakusi su esto izraeni kao okvir od bambusovog drveta, sa kliznim
perlama na icama. Abakus je korien u mnogim delovima sveta, a i danas se koristi u nekim
zemljama [7].
sve u cilju da doe do reenja postavljene matematike operacije. Bez oveka, ove se maine
nisu mogle primeniti nikako, odnosno, ovek je bio nezamenljiva spona za njihov uspean rad.
2.2.2 Aritmometar
Oko 1820. godine arls Havijer Tomas (Charles Xavier Thomas de Colmar), stvorio je prvi
uspeni mehaniki kalkulator koji je doiveo iroku primenu i proizvodio se u masovnoj
proizvodnji. Ovaj mehaniki kalkulator je operacije sabiranja i oduzimanja izvodio direktno, dok
je za operacije mnoenja i deljenja koristio ugraen akumulator. (Ovde se ne misli na
akumulator za automobil, ve na ureaj koji slui za privremeno sakupljanje, odnosno
akumulaciju podataka).
Dugo vremena je unapreivan kako bi to bolje ili efikasnije radio. Meutim, sva ta
unapreenja nisu dovela do toga da se ovekova fizika aktivnost u radu ove maine u znatnoj
meri izostavi, odnosno ovek je i dalje bio taj koji je pokretao mainu i direktno zavisio od
njenog uspenog rada [9].
Nakon ovog perioda se poelo razmiljati u drugom smeru, a to je kako zameniti ovekovu
pokretaku fiziku i umnu snagu koja je neophodna za uspean rad maine, neim drugim.
Dakle, osnovni cilj je bio to vie smanjiti direktni ovekov uticaj na rad maine a mainu pustiti
da sama radi nezavisno od oveka. Ovim idejama su nairoko otvorena vrata jednoj novoj
(danas ogromnoj), sferi ljudske delatnosti, koja se zove automatizacija procesa.
Ova maina je imala velika ogranienja u pogledu iroke primene, ali je ona predstavljala
znaajan napredak u istoriji razvoja raunarstva. Bejbid je na usavravanju ove maine radio
itavih deset godina, ali je onda izgubio interesovanje za nju, jer je doao na novu ideju koju je
nazvao analitika maina.
arls Bejbid je uporno radio na planovima svoje analitike maine iako nije imao
finansijsku podrku za izvoenje itavog projekta. Iako analitika maina nikada nije
kompletirana, detaljnom analizom njegovih crtea se dolo do zakljuka da je ona gotovo
identina dananjim raunarima, to se tie njenih logikih komponenata.
Ulaz (programi i podaci), je prosleivan do maine putem buenih kartica. Za izlaz, maina
bi koristila tampa, ploter krivih linija i zvono. Maina bi takoe bila u stanju da sama pie
brojeve po karticama, kako bi kasnije mogla da ih ita. Memorija je trebalo da bude u stanju da
memorie hiljadu pedesetocifrenih brojeva (oko 20,7 KB). Aritmetika jedinica, odnosno mlin, bi
trebalo da obavlja sve etiri aritmetike operacije, plus poreenja i opciono kvadratni koren.
Poput centralnog procesora u modernom raunaru, mlin bi se koristio za obradu podataka pri
emu bi imao ugraene interne procedure(), kako bi mogao da izvri i neke sloenije instrukcije
koje programer naknadno moe da zada.
Programski jezik napravljen od strane korisnika, je bio slian modernim asembler ()
programskim jezicima. Petlje i uslovna grananja u programu je bilo mogue izvesti, pa bi ovako
zamiljen jezik bio Tjuring kompletan, mnogo pre samog Tjuringovog koncepta. Koriena su tri
razliita tipa buenih kartica: jedan za aritmetike operacije, jedan za numerike konstante i
jedan za uitavanje i skladitenje operacija, prenos brojeva iz memorije do aritmetike jedinice i
nazad. Postojala su tri razliita itaa za tri vrste kartica.
Slika 2.3.1.2 Dve vrste buenih kartica korienih za programiranje maine. U prvom planu su operativne karte za unos
instrukcija, a u pozadini promenljive karte za unos podataka
Zamisao arlsa Bejbida nije realizovana tokom njegovog ivota, ali je ova maina kasnije
napravljena u muzejske svrhe i funkcionisala je ba onako kako je to i arls Bejbid predvideo.
Ovo se idejno reenje proulo irom tadanjeg sveta kao vrlo efikasno. Herman Holerit je
osnovao svoju firmu Tabulating Machine Company, koja je proizvodila maine i kartice i pruala
usluge vladama irom sveta. Ova firma je sa jo etiri firme 1911. godine, formirala zajedniku
firmu Computing Tabulating Recording Company . 1924. godine naziv firme je promenjen u
International Business Machines Corporation (IBM).
Slika 2.5.1 Programeri Beti an Denings (Betty Jean Jennings), levo, i Frans Bilas (Frances Bilas), desno, rade za
glavnim kontrolnim panelom Eniaka na Mura Elektrotehnikom fakultetu (Moore School of Electrical Engineering)
10
2.6 Superraunari
Superraunari [18], su raunari koji su projektovani da izvravaju numerika
izraunavanja najveom moguom brzinom koju nude poslednja elektronska raunarska
tehnologija i arhitektura. Namenjeni su pre svega za nauno-tehnike proraune gde postoji
potreba za izraunavanjem veoma velikog broja raunskih operacija, pri emu je vreme
njihovog izvravanja kritian faktor, odnosno potrebno je da se operacije izvre za to krai
vremenski period. Primenjuju se i za simulaciju fizikih procesa kao to su simulacija leta
aviona, simulacija aerotunela itd. Takoe se primenjuju i u vojne svrhe.
Ovi se raunari proizvode u malom broju, pre svega zbog ogranienog podruja njihove
primene, a zatim i skupog tehnolokog procesa njihove proizvodnje kao i veoma zahtevnih
uslova neophodnih za njihovu pravilnu eksploataciju, odnosno korienje.
11
Slika 2.6.1 Blue Gene/P superkompjuter u Argon Nacionalnoj laboratoriji (Argonne National Laboratory)
3 Brojni sistemi
Brojni sistem predstavlja okvir u kome se, po odreenim pravilima, brojevi predstavljaju
numeralima.
Numeral je znak ili grupa znakova koji predstavljaju broj. Numeral nije isto to i broj kao
to nije isto re i ono to re predstavlja. Znaci 11, jedanaest i XI su razliiti numerali, ali
predstavljaju isti broj [22].
Cifre predstavljaju tano definisani skup znakova ijom se kombinacijom ispisuju brojevi u
odgovarajuem brojnom sistemu. Svaka cifra moe istovremeno predstavljati odgovarajui broj,
ali je veoma bitno da znate da svaki broj ne moe istovremeno da predstavlja odgovarajuu
cifru zbog toga to se neki brojevi zapisuju samo uz pomo jedne cifre, a drugi su pak,
kombinacija vie cifara.
U zavisnosti od izbora numerala, mogu se razmatrati razni brojni sistemi.
12
4 Bulova algebra
Bulova algebra je deo matematike logike algebarska struktura koja saima
osnovu operacija ILI, I, i NE, kao i skup teorijskih operacija kao to su unija, presek i
komplement. Bulova algebra je dobila ime po tvorcu Dordu Bulu (George Boole),
engleskom matematiaru. Bulova algebra je, osim kao deo apstraktne algebre, izuzetno
uticajna kao matematiki temelj raunarskih nauka [30], [31], [32], [33], [34], [35].
A+B=C
Tabela 4.1.1 Tablica logikog sabiranja nad dva operanda
A B C
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1
14
U prethodnoj tabeli su date sve mogue logike situacije ilustrativnog primera koji je
prethodno opisan i dat na slici 4.1.1. Horizontalna (vodoravna) polja u tabeli predstavljaju vrste,
a vertikalna (uspravna) polja u tabeli predstavljaju kolone. U prvoj vrsti tabele (gledano
odozgore na dole) su dati redom logiko stanje mosta A, logiko stanje mosta B, i logiko stanje
ispunjenosti zadatka, a to je prelazak puta iz take start u taku cilj, C, i ovi simboli definiu
znaenje itave odgovarajue kolone u kojima se nalaze. Gledano sa leva na desno, svi simboli
koji se nalaze u prvoj koloni, a ispod slova A, predstavljaju logika stanja mosta A, svi simboli
koji se nalaze u drugoj koloni, a ispod slova B, predstavljaju logika stanja mosta B, i na kraju,
svi simboli koji se nalaze u treoj koloni, a ispod slova C, predstavljaju logika stanja krajnje
take na putu koja se zove cilj. Ukoliko ste stigli u taku cilj, C predstavlja logiko 1, a ukoliko
niste, C predstavlja logiko 0. Ostale vrste predstavljaju sve mogue logike situacije
navedenog ilustrativnog primera.
Sada moete razumeti zato se logiko sabiranje zove ILI operacija. Zato to nije bitno da li
idete putem 1 ili putem 2. Bitno je samo da stignete do cilja.
AxB=C
Tabela 4.2.1 Tablica logikog mnoenja nad dva operanda
A B C
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Sada moete razumeti zato se logiko mnoenje zove I operacija. Zato to je bitno da oba
uslova budu zadovoljena (da postoje oba mosta), kako biste stigli do cilja.
15
A B
0 1
1 0
6 Raunarski sistem
Raunarski sistem ine dve osnovne komponente, a to su hardver (engl. hardware) [44],
[45], i softver (engl. software) [42], [43]. Hardver i softver raunara su meusobno povezani i
ne mogu funkcionisati nezavisno. Hardver predstavlja sve fizike delove raunara a softver
predstavlja sve programe koji se mogu koristiti na raunaru. Softver se deli u dve osnovne
grupe a to su sistemski softver i aplikacioni softver. Sistemski softver obuhvata sve one
16
Na prethodnoj slici je prikazana uoptena blok ema raunara. Izmeu svake funkcionalne
celine stoje po dve strelice suprotno orijentisane koje simbolizuju dvosmernu komunikaciju
izmeu njih.
Blok emom su ovde predstavljene samo kljune komponente raunarskog sistema u
jednom apstraktnom (zamiljenom) obliku. Cilj ove blok eme je da se razume kako se odvija
komunikacija (protok podataka i informacija), u raunarskom sistemu.
6.1 Memorija
Kao to je ve reeno, raunar reava zadatke izvravanjem programa. Program se zajedno
sa podacima neophodnim za njegovo izvrenje smeta u memoriju raunara.
Memorija raunara moe biti primarna i sekundarna.
Primarna memorija [64], je memorija koja je direktno dostupna procesoru raunara a
koristi se za privremeno pamenje podataka i instrukcija koje raunar u tom trenutku izvrava,
pa se zato i odlikuje izuzetno velikom brzinom. Sastoji se iz bistabilnih memorijskih elemenata,
odnosno elektronskih kola. Svako elektronsko kolo moe imati samo dva stabilna stanja, koja
emo (prema ranijem dogovoru), simboliki nazvati 0 i 1. Ovakva elektronska kola koja
mogu imati samo dva stabilna stanja se u digitalnoj elektronici [57], zovu bistabilna kola (engl.
flip-flop) [58], [63]. Poto je koliina informacija koja moe da se uskladiti u jednom ovakvom
elektronskom kolu veoma mala (svega jedan bit), vri se njihovo udruivanje u grupe (registre
[59]), koje su najee duine od 8 bita. Grupa od 8 bita se zobe bajt (engl. byte). Kao
primarne memorije koriste se Ram i Rom memorije.
Kapacitet memorije raunara se obino izraava brojem bajtova koje ona poseduje.
Tako se grupa od 1024 (210 bajta) oznaava sa 1 KiB (jedan kibibajt), grupa od 1024 kibibajta sa
1 MiB (jedan mebibajt), grupa od 1024 mebibajta sa 1 GiB (jedan gibibajt), itd. Ovakvo
oznaavanje se vri po standardu za binarne prefikse [60], ali je kod nas odomaena upotreba
po SI sistemu [61], gde se vri priblino zaokruivanje sa osnovom broja 10. Tako se grupa od
1000 bajta (to je priblino jednako 1024 bajta), oznaava sa 1 KB (jedan kilobajt), grupa od
1000 kilobajta sa 1 MB (jedan megabajt), grupa od 1000 megabajta sa 1 GB (jedan gigabajt),
itd. Ba zbog ove male razlike je i uveden standard za binarne prefikse ali se on samo
delimino i primenjuje [62].
Sekundarna memorija [65], je memorija kojoj procesor indirektno (posredno) pristupa
putem primarne memorije. Slui za pamenje podataka veoma velikog obima, pa je zbog toga i
znatno sporija od primarne memorije. Najpoznatija sekundarna memorija je hard disk, a pored
njega poznati su i optiki diskovi.
17
6.4 Procesor
Procesor predstavlja ureaj koji upravlja radom itavog raunara. Za procesor moemo
rei da je on mozak raunara. Sastoji se od dve jedinice:
1) Aritmetiko logike jedinice (engl. Arithmetic Logic Unit) i
2) Upravljake jedinice (engl. Control Unit).
Aritmetiko logika jedinica je napravljena da moe da izvrava osnovne aritmetike
operacije (sabiranje, oduzimanje, mnoenje i deljenje), kao i osnovne logike operacije (I, ILI i
NE).
Upravljaka jedinica upravlja tokom izvravanja zadataka na raunaru, tako to na
osnovu programa koji se izvrava generie upravljake signale kojima regulie rad celokupnog
raunarskog sistema, a sve u cilju uspene realizacije zadatka [46], [47].
Slika 7.1.1 ATX kuite Gigabyte Technology 3D Mercury Full-Tower izdvojeno od ostatka raunarskog sistema
sistema, to znai da je kuite prazno, odnosno u njemu nisu ubaeni matina ploa, hard
disk, jedinice optikih diskova i ostali sastavni elementi raunarskog sistema.
Kada se u kuite postave i poveu ostali elementi raunarskog sistema, njegov spoljanji
izgled se malo menja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.1.3 Dugmad za ukljuivanje/iskljuivanje i restartovanje raunara, i indikatori rada raunara i hard diska
ukljuivanje/iskljuivanje raunara, ukoliko je raunar pre toga bio iskljuen. Ukoliko elite
hardverski da iskljuite raunar potrebno je da pritisnete i drite tako pritisnuto dugme za
ukljuivanje/iskljuivanje raunara otprilike pet sekundi, nakon ega e se raunar iskljuiti, pa
moete da pustite dugme. Ovaj proces se zove hardversko gaenje raunara.
Restartovanje raunara je proces kada se ponovo uitava itav softverski sistem.
Obino se restartovanje raunara radi kada operativni sistem zablokira i ne postoji drugi nain
da nastavite dalje sa radom. Postoji softversko restartovanje raunara i hardversko
restartovanje raunara. Softversko restartovanje raunara se izvodi iz samog operativnog
sistema zadavanjem odreene komande od strane korisnika raunara. Da biste hardverski
restartovali raunar potrebno je da pritisnete i odmah zatim i pustite dugme za restartovanje
raunara.
Na osnovu ovoga moemo da kaemo da ova dugmad rade na uzlaznoj ivici logikog
impulsa. (Logiki impulsi e biti objanjeni malo kasnije u tekstu).
Indikator rada raunara je u obliku zelene svetlee diode koja neprekidno svetli za vreme
rada raunara i time signalizira da raunar radi, odnosno da je pod naponom().
Indikator rada hard diska je u obliku crvene svetlee trepue diode. Ova dioda povremeno
treperi kada hard disk nije puno optereen, odnosno neprekidno svetli kada je hard disk pod
velikim optereenjem.
U ovom primeru, svetlosni indikatori su zelene i crvene boje, mada, generalno gledano,
mogu biti i u drugim bojama, u zavisnosti od toga koje se kuite posmatra.
20
SATA prikljuak,
IDE prikljuak,
BIOS ip,
Juni most,
CMOS baterija,
Integrisani grafiki procesor,
PCI prikljuak,
Integrisani audio ip,
Integrisani Eternet ip,
PCI Express prikljuak,
Prikljuci za ulazno/izlazne ureaje: PS/2 mi, tastaturu, serijski port, paralelni port,
Firewire, USB, Eternet, zvunike,
Prikljuak za montiranje mikroprocesora,
Prikljuak za montiranje hladnjaka i kulera mikroprocesora
Prikljuak za povezivanje kulera mikroprocesora u elektrino kolo,
Prikljuak za memoriju,
Super ulazno/izlazni ip,
Prikljuak za napajanje matine ploe i
Prikljuak za flopi ureaj.
Savet 1: Objanjavanje svakog elementa matine ploe izlazi iz okvira ove knjige.
Ukoliko vas matina ploa detaljnije interesuje nego to je ovde napisano, proitajte
dopunsku literaturu.
7.1.1.1 Mikroprocesor
Mikroprocesor je integralno kolo [49]. U poetku su se mikroprocesorima smatrali i
procesori koji su se sastojali od mnotva integralnih kola, ali je danas opteprihvaeno da su
sadrani u jednom jedinom integralnom kolu. Mikroprocesor predstavlja centralni ureaj
raunara koji upravlja procesom obrade podataka i uzajamnom komunikacijom svih ostalih
delova raunara. Najvanija karakteristika mikroprocesora jeste njegova brzina [50], [51], [52].
Slika 7.1.1.1.1 Mikroprocesor Intel 80486DX2 okrenut licem (levo) i nalijem (desno) prema nama, izdvojen od ostatka
raunarskog sistema
Brzina mikroprocesora se izraava u jedinici MIPS (engl. Milion Instructions Per Second)
[53], odnosno u milionima instrukcija u jednoj sekundi. Instrukcija moe biti, recimo, logiko
sabiranje dva broja. Meutim, brzina mikroprocesora izraena u Mipsovima nije verodostojna
stvarnoj brzini mikroprocesora, zato to je brzina mikroprocesora sloena veliina koja zavisi od
vie parametara, kao to su: duina procesorske rei, asovnik i interni ke.
Duina procesorske rei [54], predstavlja broj bitova koji se jednovremeno (istovremeno),
prenose i obrauju unutar mikroprocesora. Danas su aktuelni 64-bitni mikroprocesori.
asovnik (engl. clock) [55], je elektronsko kolo koje generie impulse kojima se iniciraju
21
Slika 7.1.1.2.1 Izgled dva modula Ram memorije izdvojenih od ostatka raunarskog sistema
22
Prvi hard diskovi su bili kapaciteta oko par kilobajta. Vremenom se tehnologija proizvodnje
hard diskova usavravala, pa su tako dananji hard diskovi kapaciteta reda 1 terabajta.
Obino se koriste interni hard diskovi koji se nalaze unutar kuita i povezani su direktno sa
matinom ploom. Postoje dva naina za njihovo povezivanje sa matinom ploom, a to su
PATA i SATA. PATA postoji u nekoliko razvojnih izdanja kao to su PATA33, PATA100, PATA133.
Takoe, i SATA ima svoja razvojna izdanja SATA1, SATA2 i SATA3 [73], [74].
Savet 1: Negde ete za oznaku hard diska videti HDD ili hdd, to je skraenica od hard
disk ureaj (engl. Hard Disk Drive).
23
Skup svih staza jednake udaljenosti od centra rotacije (pa tim i prenika) na svim
diskovima hard diska se naziva cilindar.
Geometrijski sektori su zamiljene povrine na ploama hard diska kojih ima vie, i sve su
jednake po povrini.
Linijski sektor je deo staze koji predstavlja najmanju jedinicu za pristup hard disku.
Uobiajena duina sektora je 512 bajtova, ne raunajui dodatne podatke za pozicioniranje,
kontrolu i korekciju greaka.
Klaster predstavlja skup vie sektora i primenjuje se kao memorijska jedinica na razliitim
tipovima fajl sistema [75], [76], [77], [78].
24
Na prethodnoj slici je prikazan izgled jedinice optikog diska koja stoji u prostoru izdvojena
od ostatka raunarskog sistema, odnosno, izgled jedinice optikog diska koja jo uvek nije
povezana sa matinom ploom i napajanjem i nije stavljena u kuite raunara.
Kada se jedinica optikog diska povee sa ostatkom raunarskog sistema i stavi u kuite
raunara, moe se videti samo njen prednji deo, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.1.4.2 Vidljivi deo jedinice optikog diska kada je ona povezana sa raunarom
Lampica koja signalizira rad jedinice optikog diska svetli na kratko odmah nakon
ukljuivanja raunara, ime se inicijalizuje njeno prisustvo u raunarskom sistemu. Obino je
zelene boje. Takoe svetli na kratko i prilikom otvaranja i zatvaranja vrata jedinice optikog
diska kao i prilikom itanja podataka sa diska i pisanja podataka po disku.
Kada nakon ukljuivanja raunara pritisnemo dugme za otvaranje/zatvaranje vrata jedinice
optikog diska fioka e se otvoriti. Razmotriemo sada malo detaljnije itav ovaj proces gledano
iz ugla logike.
Dugme za otvaranje/zatvaranje fioke jedinice optikog diska ima dva stabilna stanja:
1) Prvo stabilno stanje, koje emo simboliki nazvati 0, je stanje kada dugme nije
pritisnuto i
2) Drugo stabilno stanje, koje emo simboliki nazvati 1, je stanje kada je dugme
pritisnuto.
Ova se stabilna stanja mogu prikazati u vidu vremenskog dijagrama kao na narednoj slici,
pod pretpostavkom da traju u vremenskim intervalima jednake duine.
25
26
Slika 7.1.4.5 Otvorena fioka jedinice optikog diska sa pravilno postavljenim diskom u njoj
Slika 7.1.4.6 Otvorena fioka jedinice optikog diska sa pravilno postavljenim malim diskom u njoj
Na prethodnim slikama je pokazana fioka jedinice optikog diska kada je prazna, i kada je u
njoj stavljen veliki (koji se najee i koristi), odnosno mali disk. Moete uoiti da i za veliki i za
mali disk u fioci jedinice optikog diska postoji tano definisano leite u kome se disk mora
nai, tako da trebate da vodite rauna da uvek ispravno postavite disk u njegovo leite pre
nego to zatvorite fioku jedinice optikog diska.
27
Na prethodnoj slici je prikazan narezan DVD disk. Podaci su smeteni na irokom prstenu
oznaenom brojem 1, a preostali prazan prostor je na uskom prstenu oznaenom brojem 2.
Ukoliko na prstenu na kome se nalaze podaci primetite razliite nijanse boje (vie prstena
razliitih nijansi boje), znai da brzina rezanja nije bila konstantna (stalna), ve je varirala u
toku procesa rezanja. Varijacije brzine rezanja se mogu deavati ukoliko je kompjuter
preoptereen dok traje proces rezanja diska, pa je preporuljivo da prilikom rezanja diska sve
ostale korisnike programe zatvorite i time rasteretite raunarski sistem.
Zbog svoje strukture i itave tehnologije itanja i pisanja podataka, preporuljivo je da
optike diskove uvate kako bi oni to due trajali. To znai da se povrina optikog diska na
kojoj se nalaze podaci treba uvati od ogrebotina, praine i bilo kakvih mehanikih oteenja.
7.1.5 Napajanje
Jedinica napajanja (engl. Power Supply Unit), napaja elektrinom energijom itav
raunarski sistem [87].
Napajanja se, izmeu ostalog, mogu klasifikovati prema maksimalnoj izlaznoj snazi. Tako
postoje napajanja za izlaznom snagom od 500 W (vati), koja se najvie primenjuju, napajanja sa
izlaznom snagom od 300 W za obine nezahtevne kune raunare, kao i napajanja sa izlaznom
snagom do 1400 W za veoma zahtevne kune raunare.
28
Slika 7.1.5.2 Zadnja strana napajanja gledano sa zadnje strane kuita raunara sa enskim (1) odnosno mukim (2)
prikljukom za elektrini provodnik
Slika 7.1.5.4 Prekida napajanja, poloaj iskljueno na slici levo, i poloaj ukljueno na slici desno
29
7.2 Tastatura
Tastatura je periferni ulazni ureaj raunarskog sistema napravljen po uzoru na pisau
mainu. Predstavlja primarni ureaj za komunikaciju sa raunarom u smeru od korisnika ka
raunaru. Slui kako za unos teksta, brojeva i znakova, tako i za kontrolu operacija koje raunar
izvrava [88], [89].
30
Ukoliko vaa tastatura ima PS/2 prikljuak, kao to je prikazano na prethodnoj slici desno,
potrebno je da taj prikljuak spojite sa PS/2 prikljukom na vaoj matinoj ploi, sa zadnje
strane kuita raunara koji izgleda kao na prethodnoj slici levo. Vodite rauna da prilikom
spajanja prikljuaka pravilno okrenete prikljuak na kraju provodnika tastature. Zarezi na
prikljucima e vam pomoi da se lake orijentiete. Takoe, vodite rauna da spojite muki
prikljuak od tastature sa enskim prikljukom takoe za tastaturu, kako se ne bi desilo da
poveete tastaturu sa prikljukom za kompjuterskog mia. enski prikljuak za tastaturu koji se
nalazi sa zadnje strane vaeg kuita, je po standardu, obavezno ljubiaste boje, dok muki
prikljuak od vae tastature ne mora uvek da bude ljubiaste boje, ve moe biti i u nekoj
drugoj boji. Dakle, u tom sluaju, nemojte se zbuniti ukoliko spajate razliite boje, ve samo
vodite rauna da muki prikljuak iz tastature (koji ne mora da bude ljubiaste boje), spojite sa
enskim prikljukom takoe za tastaturu (koji je obavezno ljubiaste boje).
Ukoliko vaa tastatura ima USB prikljuak, kao na narednoj slici desno, potrebno je da je
poveete sa vaim raunarom preko bilo kog slobodnog USB prikljuka na vaem kuitu
raunara, kao na narednoj slici levo. I tada morate da vodite rauna da pravilno okrenete
prikljuak.
7.3 Kompjuterski mi
Kursor (grafiki), je mesto oznaeno strelicom ili nekim drugim karakterom koje pokazuje
gde e se sledei ulazni podatak ili slovo pojaviti na ekranu monitora raunara [92].
Poloaj kursora se moe menjati pomou tastera za kontrolu kursora na tastaturi. Meutim,
danas je iroko zastupljena promena poloaja kursora putem kompjuterskog mia.
Kompjuterski mi se postavlja na kompjuterskom stolu odmah pored tastature i direktno
pretvara pomeranje ruke (ime pomeramo kompjuterskog mia), u pomeranje kursora na
ekranu monitora.
31
Slika 7.3.2 Kompjuterski mi sa dva tastera, levim tasterom (1), desnim tasterom (2), i tokiem (3)
Prilikom pomeranja kompjuterskog mia, raunar prekida sve trenutne aktivnosti i istog
trenutka se pomera i kursor po ekranu monitora na osnovu putanje mia. Vei prioritet u
izvravanju procesa od kompjuterskog mia imaju samo tastatura i sat realnog vremena.
Kompjuterski mi se sa raunarom povezuje preko standardnog PS/2 ili USB prikljuka [90],
[91].
Slika 7.3.3 PS/2 prikljuci za kompjuterskog mia, enski (levo) i muki (desno)
7.4 Monitor
Monitor je izlazni ureaj raunarskog sistema koji slui za prikazivanje tekstualnih i
grafikih podataka. Pored tastature i mia, on predstavlja najvaniji ureaj za neposrednu
komunikaciju izmeu raunara i korisnika. Slika se na ekranu monitora dobija obradom izlaznih
podataka poslatih sa grafike kartice raunara [93], [94].
32
Slika 7.4.2 Prikljuci grafike kartice na zadnjoj strani kuita raunara, enski VGA prikljuak (1) i enski DVI prikljuak
(2), i tv izlaz (3)
Slika 7.4.3 Muki VGA prikljuak (levo) i muki DVI prikljuak (desno)
33
7.5 Zvunici
Zvunici spadaju u izlazne ureaje raunarskog sistema koji slue za reprodukovanje
zvuka. Obino se koriste dva desktop zvunika pri emu se na jednom od zvunika nalazi
kontrolni panel, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 7.5.1 Izgled desktop zvunika, levi bez kontrolnog panela i desni sa kontrolnim panelom
Slika 7.5.2 Muki prikljuci na krajevima elektrinih provodnika koji izlaze iz zvunika sa kontrolnim panelom
34
Slika 7.5.4 enski audio prikljuci na matinoj ploi gledano sa zadnje strane kuita raunara
Na prethodnoj slici su pokazani svi enski audio prikljuci koje poseduje matina ploa
koriena u ovom primeru. U prvoj vrsti, gledano sa leva na desno su redom: enski prikljuak
za mikrofon (Mic), enski prikljuak za audio izlaz (Line Out) i enski prikljuak za audio ulaz
(Line In). Prikljuci iz prve vrste se koriste za dvokanalni audio signal, kakav i koriste desktop
zvunici. U drugoj vrsti su enski prikljuci koji se koriste za viekanalne zvunike, kao to su
5.1 zvunici, 7.1 zvunici itd.
U ovom primeru, potrebno je spojiti muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim
panelom sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, sa enskim prikljukom za audio izlaz
(Line Out). Primetiete da je potrebno spojiti zelenu sa zelenu bojom. U vaem sluaju se moe
desiti da boje na prikljucima nisu iste kao u ovom primeru, ali znajte da ako koristite desktop
zvunike, morate da spojite ba muki prikljuak za spajanje zvunika sa kontrolnim panelom
sa enskim audio prikljukom na matinoj ploi, sa enskim prikljukom za audio izlaz (Line
Out). Ukoliko ne znate koji je prikljuak na vaoj matinoj ploi zapravo Line Out prikljuak,
proitajte dokumentaciju vae matine ploe u papirnom ili elektronskom obliku.
I na kraju, potrebno je da muki prikljuak za ukljuivanje zvunika sa kontrolnim panelom
u izvor elektrine energije, ukljuite u izvor elektrine energije.
Sada kada ste povezali desktop zvunike kako treba, razmotriemo i kako se njima
upravlja. Na zvuniku sa kontrolnim panelom se sa prednje strane nalaze upravljaka dugmad
za kontrolu rada zvunika, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
35
Dugme za ukljuivanje/iskljuivanje zvunika ima dva stabilna stanja. Prvo stabilno stanje
je kada je ovo dugme ukljueno, a drugo kada je ovo dugme iskljueno. Ukljuivanje zvunika
se odvija na uzlaznoj ivici logikog impulsa, a iskljuivanje zvunika se odvija na silaznoj ivici
logikog impulsa.
Dugme za kontrolu jaine zvuka koga proizvode zvunici moe da se okree u smeru
kazaljke na satu (kada se zvuk pojaava), i u smeru suprotnom od smera kazaljke na satu (kada
se zvuk utiava).
Indikator rada zvunika u obliku svetlee diode signalizira da li su zvunici ukljueni ili
iskljueni. Ova dioda svetli kada su zvunici ukljueni, odnosno ne svetli kada su zvunici
iskljueni.
enski prikljuak za slualice se koristi da se poveu slualice na raunarski sistem kako bi
se zvuk sluao preko njih, a ne preko zvunika.
36
Slika 8.1 Sadraj Terminala na jednoj od verzija Dentu Linuksa (engl. Gentoo Linux)
Dakle, kod interfejsa komandne linije postoji samo tekst na ekranu, odnosno nema slika.
Ovakav korisniki interfejs je bio i jedini korisniki interfejs itavog operativnog sistema sve dok
se personalni raunari nisu veoma razvili i poeli masovno da se primenjuju. Tada je interfejs
komandne linije predstavljao prepreku daljem razvoju operativnih sistema, u smislu da oni budu
to laki za upotrebu krajnjim korisnicima raunara. Zato se dolo na ideju grafikog korisnikog
interfejsa koji je prijateljski nastrojen prema svim korisnicima raunara, bez obzira da li su oni
poetnici ili napredni korisnici raunara.
37
38
Slika 9.1 Izgled Juniks (engl. Unix) Radne povri (engl. Desktop) sa pokrenutim X Window System grafikim korisnikim
interfejsom ranih 1990-tih godina
Slika 9.2 Radna povrina KDE Plazma Desktop (KDE Plasma Desktop) grafikog korisnikog interfejsa
39
10 Operativni sistem
Operativni sistem skraeno OS (engl. Operating System) [100], [101], je skup programa
i rutina odgovoran za kontrolu i upravljanje ureajima i raunarskim komponentama kao i za
obavljanje osnovnih sistemskih radnji. Operativni sistem objedinjuje u celinu raznorodne delove
raunarskog sistema i sakriva od krajnjeg korisnika detalje funkcionisanja ovih delova.
Operativni sistem stvara za korisnika radno okruenje koje rukuje procesima i datotekama
(fajlovima), umesto bitovima, bajtovima i blokovima.
Veina operativnih sistema dolazi sa aplikacijom koja obezbeuje korisniki interfejs za
rukovanje operativnim sistemom, kao to su interpreter komandne linije i grafiki korisniki
interfejs.
Prvobitni raunari nisu imali operativni sistem, ime je korisnik raunara bio u mogunosti
da apsolutno upravlja itavim hardverom raunara bez ikakvih prepreka. Programe su tada
40
runo unosili i pokretali operatori. Kada su razvijeni programi za uitavanje i pokretanje drugih
programa logino je bilo da takvi programi dobiju naziv po onome iji posao obavljaju.
Prvim raunarom emo smatrati onaj elektronski raunar koji se zasnivao na Fon
Nojmanovoj arhitekturi, kod koga je program zajedno sa podacima koji su mu potrebni smeten
u memoriju raunara. Automatizacija primene medijuma za skladitenje svih ovih podataka je
dovela do razvoja operativnih sistema.
Danas se pojam operativni sistem odnosi na sav softver potreban korisniku za
upravljanje sistemom i pokretanje svih programa koji mogu raditi na tom sistemu.
41
42
11 Linuks
Linuks je dvojaki pojam [102], koji se koristi da oznai linuks operativni sistem, koji spada
u najpoznatije primere slobodnog softvera razvijanog putem otvorenog koda, ali i samo
jezgro tog operativnog sistema.
Slobodni softver [103], kako ga definie Zadubina za slobodni softver, je softver koji se
moe koristiti, umnoavati, prouavati, menjati i distribuirati dalje, bez ogranienja. Sloboda od
takvih ogranienja je u sreditu koncepta slobodnog softvera, tako da suprotnost slobodnom
softveru ini vlasniki softver, a ne softver koji se prodaje radi zarade, kao to je komercijalni
softver.
Softver otvorenog koda [104], je softver iji je izvorni kd (program napisan u nekom od
programskih jezika), objavljen pod licencom koja korisnicima dozvoljava da prouavaju, prave
izmene i unapreuju softver, kao i da ga redistribuiraju dalje u izmenjenom ili neizmenjenom
obliku.
Jezgro operativnog sistema ili kernel [105], je softver koji upravlja pristupom
korisnikih programa hardveru raunara i softverskim resursima. To podrazumeva dobijanje
procesorskog vremena, pristupanje memoriji, itanje i pisanje po diskovima, povezivanje u
mree, interakciju sa terminalima ili grafikim korisnikim interfejsom (okruenjem), i tako
dalje.
Linuks je nastao kao akademski projekat Linusa Torvaldsa (Linus Torvalds) poetkom
devedesetih godina prolog veka, dok je jo uvek studirao informatiku na Univerzitetu u
Helsinkiju, Finska. Linus je kompletan svoj rad, linuks (jezgro), objavio na Internetu, gde su
programeri i inenjeri iz celog sveta mogli da se pridrue razvoju.
Istorija razvoja jezgra linuksa je usko povezana sa istorijom razvoja GNU-a, istaknutog
projekta slobodnog softvera koga vodi Riard Stalman (Richard Stallman). Projekat GNU je
zapoet 1983. godine sa ciljem razvoja kompletnog operativnog sistema nalik Juniksu (engl.
Unix), ukljuujui razvojne alate i korisnike programe, u celosti od slobodnog softvera. Do
izdavanja prve verzije linuks jezgra, GNU projekat je napravio sve neophodne komponente ovog
sistema osim jezgra. Linus Torvalds i drugi rani programeri linuksa prilagodili su svoje jezgro
tako da ono radi sa GNU komponentama i programima korisnikog okruenja da bi napravili u
potpunosti funkcionalan operativni sistem. Tako je nastao GNU/Linuks (engl. GNU/Linux)
operativni sistem.
Linuks jezgro i operativni sistem su licencirani pod GNU-ovom optom javnom licencom,
skraeno GOJL (engl. GNU GPL od GNU General Public License) [106].
Pingvin Tuks (engl. Tux), je maskota linuksa.
43
11.1.1 Ubuntu
Ubuntu je linuks distribucija [108], sa najveim brojem korisnika. Baziran je na distribuciji
Debian. Ubuntu najvie panje posveuje lakoi korienja, slobodi od ikakvih ogranienja,
redovnom objavljivanju novih izdanja i lakoi instalacije. Ubuntu sponzorie privatna kompanija
junoafrikog biznismena Marka atlvorta (Mark Richard Shuttleworth), Kanonikal (Canonical).
Naziv distribucije potie od afrike ideologije ubuntu, koja znai humanost prema drugima.
44
12.1 er it
Ubuntu er it (Ubuntu Share it), je akcija koju je pokrenula zajednica Ubuntu korisnika
Srbije sa ciljem ublaavanja posledica koje loi carinski propisi u naoj zemlji uzrokuju, a koji se
ogledaju u nemogunosti besplatne isporuke pakovanja sa Ubuntu operativnim sistemom.
Sutina akcije je stvaranje mree korisnika koji mogu stajati na raspolaganju to veem
broju zainteresovanih za nabavku Ubuntu pakovanja. lanovi zajednice koji trenutno stoje na
raspolaganju su na spisku, razvrstani po gradovima. Sutina jeste u povezivanju ljudi iz istih
sredina, kako bi se smanjili potanski trokovi, a korisnici bre dolazili do medijuma.
eljenog korisnika je mogue kontaktirati putem privatne poruke, za ta je potrebno
registrovati se na forumu. Nakon registracije moete pronai korisnika od koga ete zatraiti
Ubuntu.
Napomena 1: Poeljno je da iso fajl preuzmete preko torenta kako biste izbegli njegovu
proveru, a ujedno i doprineli rastereenju servera sa kojih se fajl preuzima. Takoe, vodite
rauna o sledeem:
1) ukoliko elite 32-bitnu verziju operativnog sistema preuzmite torent pod nazivom
ubuntu-10.04.3-desktop-i386.iso.torrent i
2) ukoliko elite 64-bitnu verziju operativnog sistema preuzmite torent pod nazivom
ubuntu-10.04.3-desktop-amd64.iso.torrent.
Nakon toga e se automatski pokrenuti vaa torent aplikacija (ukoliko je imate instaliranu
na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu), pa moete preuzeti dati iso fajl.
Ukoliko na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu nemate instaliranu nijednu
torent aplikaciju potrebno je da prvo instalirate torent aplikaciju kako biste preuzeli iso fajl
preko torenta. Potrebno je da preuzmete sa interneta besplatni i program otvorenog koda
qBittorent. Idite na adresu http://www.qbittorrent.org/download.php a zatim kliknite na
odgovarajui link za preuzimanje instalacije programa u sekciji Vindovs 2000 / XP / Vista / 7.
Nakon to ste preuzeli instalaciju programa qBittorent sa interneta, potrebno je da ovaj
program i instalirate. Najpre prekinite vezu sa internetom.
Napomena 2: Podrazumeva se da ste prekinuli vezu sa internetom pre poetka procesa
oflajn instaliranja bilo kog programa u Microsoft Windows operativnom sistemu a koji je
pomenut u ovoj knjizi.
Locirajte sada preuzetu instalaciju programa
qBittorent sa interneta u vaem fajl
menaderu, a zatim pokrenite instalaciju. To ete uraditi tako to ete pokrenuti preuzeti .exe
fajl tako to ete kliknuti na njega jednom ili dva puta ( sve u zavisnosti od toga da li je na
vaem Microsoft Windows operativnom sistemu podeeno da se folderi otvaraju duplim ili
jednim klikom mia) kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e vas instaler programa upitati da li elite da promenite neka podeavanja
programa. Podrazumevana podeavanja su sasvim dovoljna, tako da nije potrebno da ita
menjate ve samo kliknite na dugme Next, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
46
Zatim e vas instaler upitati na kojoj lokaciji na vaem hard disku elite da instalirate
program. Podrazumevana lokacija je sasvim prihvatljiva pa nemojte ovde nita da menjate ve
samo kliknite na dugme Install, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Uspostavite sada vezu sa internetom a zatim kliknite na hiperlink koji vodi do eljenog
torenta (Napomena 1 u ovom poglavlju). Nakon to ste kliknuli na eljeni hiperlink koji vodi do
torent fajla neophodnog za preuzimanje instalacije dobiete pitanje da li elite da otvorite ovaj
torent fajl pomou prethodno instalirane torent aplikacije qBittorent, ili elite da sauvate ovaj
torent fajl na vaem hard disku, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.5 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 1
47
Ostavite izabranu opciju Open with qBittorrent (default), a zatim kliknite na dugme OK,
kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
Nakon toga ete biti obaveteni da je qBittorent zapravo program za razmenu fajlova i da
e fajl koga preuzimate biti dostupan i drugima na internetu za preuzimanje. Prihvatite ove
uslove tako to ete kliknuti na dugme I Agree, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.6 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 2
Nakon toga e se otvoriti qBittorent aplikacija i otpoee preuzimanje eljenog iso fajla,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.1.7 Preuzimanje instalacije Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku iso fajla preko torenta, korak 3
Nakon to iso fajl bude preuzet sa interneta dobiete obavetenje o tome. Podrazumevana
lokacija na vaem hard disku na kome se snimaju fajlovi/folderi koji se preuzimaju preko torenta
uz pomo qBittorent aplikacije je
C:\Documents and Settings\Korisniko_ime\Downloads
pa na ovoj lokaciji moete i pronai preuzeti iso fajl.
49
Slika 12.2.2.1 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 1
Slika 12.2.2.2 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 2
Kliknite na dugme Save File, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon ovoga,
va internet pretraiva e vas pitati gde elite da sauvate dati fajl, (ukoliko je u samim
podeavanjima internet pretraivaa tako podeeno), kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.3 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 3
Kada odredite lokaciju na vaem hard disku, na kojoj elite da sauvate dati fajl, kliknite na
dugme Save, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e se pojaviti prozor
vaeg internet pretraivaa koji e vam pokazivati tok preuzimanja datog fajla sa interneta u
vidu simbolike linije koja kree od levog ka desnom kraju tog prozora, i nestaje kada
preuzimanje bude gotovo, a zatim prikazuje ime fajla, veliinu preuzetog fajla, adresu sa koje je
fajl preuzet i vreme kada je fajl preuzet, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
50
Slika 12.2.2.4 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 4
Napomena 1: Ukoliko vas va internet pretraiva ne pita gde elite da sauvate dati
fajl, znai da je u podeavanjima internet pretraivaa podeen folder u kome e se
uvati preuzeti podaci sa interneta. Podrazumevani folder za preuzete podatke sa
interneta je
C:\Documents and Settings\Korisniko_ime\Downloads
mada moe biti i bilo koji drugi, ukoliko je korisnik runo unosio ova podeavanja.
Sada je potrebno da otvorite va fajl menader, (odnosno Windows Explorer ili My
Computer), i locirate preuzeti fajl, a zatim ga i pokrenete duplim klikom na njega (ili jednim
klikom, sve u zavisnosti od toga da li je na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu
podeeno da se folderi otvaraju duplim ili jednim klikom mia), kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Slika 12.2.2.5 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 5
Slika 12.2.2.6 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 6
Kliknite na dugme I Agree kako biste prihvatili licencu pod kojom je program izdat, kao to
je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e vas instaler () programa pitati da li elite da
podesite dopunske opcije programa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
51
Slika 12.2.2.7 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 7
Slika 12.2.2.8 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 8
Slika 12.2.2.9 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 9
Dakle, sada je dati program instaliran na vaem Microsoft Windows operativnom sistemu,
pa moete zatvoriti prozor instalera tako to ete kliknuti na dugme Close, kao to je to i
prikazano na prethodnoj slici. Zakljuno sa ovim korakom, instalacija programa za proveru
preuzetog iso fajla je gotova, pa moete pristupiti i samoj proveri preuzetog iso fajla. To ete
uraditi na sledei nain. Locirajte preuzeti iso fajl u vaem fajl menaderu, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
52
Slika 12.2.2.10 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 10
Nakon to ste locirali preuzeti iso fajl, kliknite desnim klikom na njega. Zatim, u meniju koji
e se pojaviti, dovedite kursor mia na tekst Send To, nakon ega e se sa desne strane
postojeeg menija pojaviti jo jedan meni. Povlaite zatim mia pravo u desnu stranu sve dok
se kursor ne pozicionira iznad teksta Compressed (zipped) Folder, a onda povlaite mia
pravo dole sve dok se kursor ne pozicionira iznad teksta winMd5Sum, a zatim kliknite na taj
tekst, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga je potrebno da saekate nekoliko
trenutaka, posle ega e se pojaviti prozor programa sa izraunatom sumom, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.11 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 11
Slika 12.2.2.12 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 12
Kada locirate odgovarajui iso fajl u koloni sa desne strane (u ovom sluaju to je ubuntu10.04.3-desktop-i386.iso), potrebno je da kopirate sumu koja je prikazana u istoj vrsti u koloni
sa leve strane, tako to ete odmah ispred prvog znaka u sumi (gledano sa leve strane),
53
kliknuti i drati levi taster mia, a zatim drei pritisnut levi taster mia povlaiti mia pravo u
desnu stranu sve dok se kursor (koji e u ovom postupku biti u obliku uspravne crtice, a ne u
obliku strelice), ne pozicionira odmah iza zadnjeg znaka u sumi, nakon ega trebate da
otpustite levi taster mia. Nakon toga e suma biti vidno oznaena (u ovom sluaju plavom
bojom). Kliknite sada bilo gde na tu oznaenu sumu desnim tasterom mia, a zatim u meniju
koji e se pojaviti kliknite na Copy, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Sada kada ste
kopirali ispravnu sumu, potrebno je da je uporedite sa vaom izraunatom sumom, kao to je to
i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.13 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 13
Kliknite desnim tasterom mia negde u okviru belog pravougaonika ispod teksta
Compare, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na Paste, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici. Zatim e u datom belom pravougaoniku biti upisana ispravna suma koju ste
prekopirali direktno sa Ubuntu sajta, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 12.2.2.14 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 14
Sada je potrebno da proverite da li su vaa izraunata suma i ispravna suma koju ste
prekopirali direktno sa Ubuntu sajta identine. To ete uraditi tako to ete kliknuti na dugme
Compare (koje se nalazi izmeu dugmadi Calculate i Exit), kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici. Zatim ete dobiti obavetenje o rezultatu provere, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Slika 12.2.2.15 Provera ispravnosti preuzetog iso fajla u OS-u Microsoft Windows, korak 15
Rezultat provere kae: MD5 Check Sums are the same., to znai da je va preuzeti iso
fajl ispravan, pa moete da nastavite dalje da napravite butabilnu verziju vaeg operativnog
sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS. To moete uraditi tako to ete napraviti butabilni CD/DVD ili
butabilni USB. Kliknite na dugme OK, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, a zatim i
zatvorite program WinMD5Sum za proveru suma.
Ukoliko provera kae da neto nije u redu, morate ponovo preuzeti iso fajl i ponoviti
prethodne korake.
54
Napomena 2: Jo jednom da ponovim. Nije potrebno proveravati preuzeti iso fajl ukoliko
se isti preuzima preko torenta.
Napomena 1: Prilikom rezanja butabilnog CD/DVD-a koristite male brzine rezanja (410x
za CD diskove, odnosno 24x za DVD diskove).
Potrebno je da preuzmete i instalirate besplatni i program otvorenog koda, InfraRecorder.
To ete uraditi na sledei nain. Ispratite hiperlink koji e vas odvesti na zvaninu internet
stranicu programa InfraRecorder. Kada odete na pomenutu adresu potrebno je da kliknete na
hiperlink sa tekstom Downloads, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim e vas va internet pretraiva pitati gde elite da sauvate dati fajl, a vi mu
odredite tanu lokaciju, pa ga zatim i sauvajte. Pokrenite zatim sauvani fajl (ir052.exe,
ukoliko ga niste drukije nazvali prilikom postupka njegovog preuzimanja sa interneta), nakon
ega e otpoeti proces instalacije datog programa. Prvo ete biti upitani na kom jeziku elite
da vas instaler vodi kroz proces instalacije, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
55
Podrazumevano je podeen engleski jezik, ali vam savetujem da promenite na srpski jezik.
To ete uraditi tako to ete kliknuti na strelicu usmerenu na dole koja se nalazi u plavom
kvadratiu odmah iza rei English, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon toga e
se pojaviti meni sa ponuenim jezicima, pa je potrebno skrolovanjem mia da naete i kliknete
na Serbian Latin (srpski latinica), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim, kada ste odabrali srpski jezik, kliknite na dugme OK, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Nakon toga e vam instaler poeleti dobrodolicu. Pritisnite na dugme Napred >, kao to
je to i prikazano na narednoj slici.
56
Zatim ete biti upoznati sa licencom pod kojom je dati program izdat i traie se od vas da
prihvatite licencu ukoliko elite da koristite dati program. Pritisnite na dugme Prihvatam, kao
to je to i prikazano na narednoj slici.
Potom ete biti upitani kakav tip instalacije elite. Podrazumevano je odabran full tip
instalacije, pa neka tako i ostane. Kliknite samo na dugme Napred >, kao to je to i prikazano
na narednoj slici.
Zatim ete biti upitani na koju lokaciju na vaem hard disku elite da instalirate dati
program. Neka ostane ono to je podrazumevano odabrano. Kliknite samo na dugme
Instaliraj, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
57
Sada je potrebno da pokrenete program InfraRecorder koga ste upravo instalirali. Ikonicu
za pokretanje programa ete nai na lokaciji na kojoj ste podesili da se program instalira.
Kliknite dva puta (ili jednom), na datu ikonicu da biste pokrenuli program, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
58
Ubacite sada prazan CD/DVD u CD/DVD drajv, u zavisnosti od toga da li imate CD/DVD
reza, i u zavisnosti od toga da li elite da napravite butabilni CD odnosno DVD disk. Zatim
kliknite na meni Akcije, a potom u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Rei
sliku..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Zatim e se otvoriti prozor u kome trebate da locirate preuzeti iso fajl, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
59
Kliknite na mali plavi kvadrati sa strelicom usmerenom na dole (koji se nalazi u okviru
belog pravougaonika, a odmah iza teksta Look in:), kako biste nali lokaciju na koju ste snimili
preuzeti iso fajl, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim, kada ste nali preuzeti iso
fajl, oznaite ga tako to ete kliknuti na njega, a zatim kliknite na dugme Open, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Otvorie se prozor u kome trebate da definiete ureaj koji e se koristiti za proces rezanja,
kao i brzinu rezanja, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Dakle, ukoliko reete butabilni CD podesite brzinu rezanja na 8x, a ukoliko reete butabilni DVD
podesite brzinu rezanja na 4x. Pritisnite zatim na dugme OK, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici. Nakon ovoga otpoinje proces rezanja butabilnog diska, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Nakon nekoliko minuta e se zavriti proces rezanja butabilnog diska, pa ete biti
obaveteni o tome, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite zatim na dugme Potvrdi, zatvorite program InfraRecorder, i uzmite vau novu
instalaciju operativnog sistema Ubuntu Linux.
Sada, kada ste narezali va butabilni CD/DVD potrebno je da proverite njegovu ispravnost.
61
Nakon toga se otvara instaler programa Universal USB Installer. Sada je potrebno da
prihvatite licencu pod kojom je dati program izdat. Kliknite na dugme I Agree, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
62
Sada je potrebno da kliknete na dugme Browse, kako biste locirali instalaciju Ubuntu
Linux operativnog sistema u obliku preuzetog iso fajla, kao to je to i prikazano na prethodnoj
slici.
Oznaite preuzeti iso fajl, a zatim kliknite na dugme Open, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
63
Oznaite sada va USB fle memorijski modul iz padajue liste, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Napomena 1: Vodite rauna da oznaite slovo koje predstavlja tano va USB fle
memorijski modul, kako ne biste grekom obrisali itav Microsoft Windows operativni
sistem, ili bilo koju drugu particiju sa podacima. Zato vam preporuujem da nikako ne
ekirate opciju Show all Drives (USE WITH CAUTION), jer e tako biti prikazane sve particije
na vaem hard disku i svi povezani USB fle memorijski moduli. Kada ova opcija nije ekirana,
prikazuju se samo povezani USB fle memorijski moduli, ime se verovatnoa da ete da
napravite greku drastino smanjuje. Slovo pod kojim je oznaen va memorisjski modul
moete videti odmah nakon to otvorite My Computer. U ovom sluaju to je slovo H.
Nakon to oznaite va USB fle memorijski modul, bie vam ponuene jo neke opcije,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
64
ekirajte opciju We will format H:\ Drive as Fat32, ime e ceo sadraj sa USB flea
biti obrisan, pa e se na kraju na njemu nalaziti samo instalacija vaeg novog Ubuntu Linux
operativnog sistema. Zatim kliknite na dugme Create, kao to je to i prikazano na prethodnoj
slici.
Nakon toga e se pojaviti prozor u kome e biti prikazano koje e se operacije u ovom
postupku pravljenja butabilnog USB flea izvriti. Takoe ete biti upitani da li ste apsolutno
sigurni da je odabrani ureaj za pravljenje instalacije ba va USB memorijski modul, kao to je
to i prikazano na narednoj slici.
Ukoliko ste apsolutno sigurni da je odabrani ureaj (u ovom sluaju H:), ba va USB
memorijski modul kliknite na dugme Yes, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
Nakon ovoga otpoinje proces pravljenja butabilnog USB flea. Saekajte sada nekoliko
minuta dok ovaj proces traje. Nakon zavretka procesa dobiete obavetenje da je uspeno
napravljena vaa nova instalacija Ubuntu Linux operativnog sistema u obliku butabilnog USB
flea, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
65
biti i ESC, F1, F2, F10, F12, Ins, zatim kombinacija tastera Ctrl Esc, Alt Esc, Ctrl Alt Esc,
Ctrl Alt Enter, ili pak neki drugi taster. U svakom sluaju dobro obratite panju na poruku na
ekranu koja e vam ukazati koji taster ili kombinaciju tastera trebate da pritisnete. Ukoliko vam
je raunar izuzetno brz, pa ne stignete ni da vidite ekran inicijalnog butovanja, korisno je da
imate dokumentaciju matine ploe u papirnoj verziji gde ete nai uputstvo kako ui u Bios,
odnosno koji taster ili kombinaciju tastera je potrebno za to pritisnuti. Ukoliko nemate
dokumentaciju morate je nai na internetu (Motherboard User Manual). Moe se desiti da se od
vas trai ifra (engl. password) da biste uli u Bios, pa ukoliko je ne znate zatraite je od
administratora raunara.
Podeavanje redosleda butovanja u Biosu (engl. Boot device priority)
Kada uete u Bios budite veoma oprezni i ne akajte nita jer moete umnogome ugroziti
stabilnost vaeg raunarskog sistema, ve samo podesite redosled butovanja na nain kako u
vam sada objasniti. Koristei strelice na tastaturi za gore, dole, levo i desno naite stavku Boot
i pritiskom na Enter otvorite je. U novom meniju koji e se pojaviti naite stavku Boot Device
Priority ili Boot Sequence. Otvorite je i podesite da se prvo butuje CD-ROM. Snimite promene
i izaite (Save & Exit). Obino se za proces snimanja promena u Biosu i izlazak iz njega koristi
preica na tastaturi F10. Nakon to pritisnete taster F10 pojavie se poruka Save to CMOS
and exit? Pritisnite zatim taster Y na tastaturi ime se slaete da e promene biti sauvane i
da ete izai iz Biosa, (Y je skraeno od Yes to u prevodu sa engleskog na srpski jezik znai
Da). Ukoliko pak mislite da neto niste podesili kako treba, pritisnite N na tastaturi ime ete
ostati u Biosu kako biste uneli pravilne izmene (N je skraeno od No to u prevodu sa engleskog
na srpski jezik znai Ne).
Napomena 1: Kada kaem butujte raunar sa butabilnog CD/DVD diska, odnosno
butabilnog USB flea, to znai da prethodno trebate da podesite da prvi ureaj za
butovanje bude CD/DVD drajv, odnosno USB prikljuak, zatim ubacite prethodno
napravljeni butabilni CD/DVD disk u CD/DVD drajv, odnosno butabilni USB fle u USB
prikljuak, a zatim restartujete raunar, i saekate dalja uputstva.
(Ukoliko ste dakle doli do instalacije putem er it nastavite dalje sa itanjem i kliknite
ovde. Ukoliko nije tako, zanemarite ovaj tekst u zagradi i nastavite dalje da itate.)
Sada, kada ste podesili da se va raunar butuje sa CD/DVD diska moete pristupiti proveri
vaeg narezanog butabilnog CD/DVD diska. Ukoliko je va raunar iskljuen, ukljuite ga.
Stavite zatim va narezani butabilni CD/DVD disk u CD/DVD drajv vaeg raunara i restartujte
raunar. Kada se pojavi tastatura i oveuljak na dnu ekrana, kao to je to i prikazano na
narednoj slici, pritisnite taster Space na tastaturi.
67
Nakon pritiska tastera Space pojavie se meni za izbor jezika, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Ovde je potrebno odabrati jezik za prikaz menija. Odabir vrite pomou strelica za gore,
dole, levo i desno na vaoj tastaturi. Preporuujem vam da odaberete engleski jezik. Kada
oznaite English pritisnite taster Enter. Nakon toga e se pojaviti Ubuntu but meni, kao to je
to i prikazano na narednoj slici.
68
U dobijenom meniju, pritiskom strelica na tastaturi za gore, dole, odaberite stavku Check
disc for defects. Zatim pritisnite Enter. Nakon ovoga otpoinje proces provere narezanog
CD/DVD diska, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Saekajte sada malo dok traje proces provere. Kada se proces provere zavri dobijate
obavetenje o rezultatu provere, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
69
70
Slika 13.2 Prozor dobrodolice koji vam nudi mogunosti da probate Ubuntu u lajv modu ili instalirate Ubuntu na va
hard disk
Ukoliko kliknete na dugme Try Ubuntu 10.04.3 LTS koristiete Ubuntu u lajv, odnosno
ivom modu. Naravno, u meniju sa leve strane moete odabrati srpski jezik i klikom na
Probajte Ubuntu 10.04.3 LTS koristiti Ubuntu u lajv modu. Prilikom odabira srpskog jezika
nee sve biti na srpskom jeziku kada uete, ve e samo vreme, datum i raspored tastature biti
podeeni na srpski jezik, zato to se na instalacionom disku ne nalazi kompletna jezika
podrka. Evo kako izgledaju poetni ekrani kada odaberete engleski odnosno srpski jezik u lajv
modu.
71
Sada kada ste u lajv modu moete da vidite kako sistem radi.
Moram napomenuti da se sve promene koje napravite u sistemu prilikom njegovog
korienja u lajv modu automatski gube prilikom restartovanja raunara. Znai, kada
restartujete raunar i ponovo uete u lajv mod sve e biti kao na gornjim slikama. Zato je dobro
da ukoliko neto bitno radite u lajv modu prvo te vane promene sauvate na nekom
prenosnom memorijskom medijumu, pa tek onda ugasite raunar.
Takoe, u lajv modu, saglasno Ubuntu filozofiji, ne moete koristiti bilo koje multimedijalne
fajlove (audio i video), ve samo one za iji rad su neophodni slobodni kodeci. Slobodni kodeci
se nalaze na instalacionom CD/DVD disku odnosno USB fleu. Naravno, kada instalirate
operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS na vaem hard disku, moete naknadno instalirati i
preostale neslobodne kodeke.
Testiranje operativnog sistema u lajv modu je veoma korisno kada se eli proveriti
kompatibilnost novog operativnog sistema sa postojeim hardverom raunara.
Ukoliko ste zadovoljni novim operativnim sistemom i sada biste eleli i da ga instalirate
nastavite dalje da itate.
72
Ogranienje 1:
Jedan hard disk moe da ima:
1)
2)
3)
4)
Ogranienje 2:
Znajte da su vam za operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS potrebne tri particije:
1) Rut particija (engl. root partition), koja se oznaava sa / , a njen fajl sistem (engl.
File System) je ext4,
2) Hom particija (engl. home partition), koja se oznaava sa /home , a njen fajl sistem
je takoe ext4 i
3) Svap particija (engl. swap partition), koja se oznaava sa swap , a njen fajl sistem je
linux-swap.
73
Slika 14.2.1 Pokretanje programa za particionisanje hard diska, GParted Partition Editor
74
Na prethodnoj slici je dat primer strukture particija na jednom hard disku. U gornjem
desnom uglu iza sliice hard diska prikazana je putanja do hard diska (/dev/sda) i raspoloiva
veliina itavog hard diska (u ovom sluaju 111.79 GiB). Ispod te sliice je po celoj irini prozora
grafiki predstavljena struktura particija na hard disku u obliku uokvirenih belih pravougaonika.
Ispod grafike strukture je i tabelarna struktura particija na hard disku.
Detaljnije objanjenje prethodne slike:
U svakom uokvirenom pravougaoniku stoji putanja do particije (na primer /dev/sda1) a
ispod nje veliina particije (u ovom sluaju 35.00 GiB). Boja kojom je svaki pravougaonik obojen
predstavlja tip fajl sistema.
to se tie tabelarnog prikaza, vrste predstavljaju particije, a kolone predstavljaju
informacije o njima. Te informacije su redom: File System (tip fajl sistema na datoj particiji),
Mount Point (taka kaenja, odnosno montiranja date particije), Label (ime particije), Size
(veliina particije), Used (zauzeti prostor na particiji) i Unused (slobodni prostor na particiji).
Zadnja vrsta (unallocated), predstavlja nealocirani prostor na hard disku koji jo nije
formatiran.
Kod vas e se struktura particija svakako razlikovati u odnosu na prethodno pokazana dva
primera. Morate uoiti da na slici 14.2.2 za putanju do hard diska stoji /dev/sda, a na slici
14.2.1.1 za putanju do hard diska stoji /dev/sdb. To je zato to su na raunarski sistem
istovremeno povezana dva hard diska. Prvi hard disk je /dev/sda, a drugi hard disk je
/dev/sdb. U sluaju kada bi na raunarski sistem bio povezan i trei hard disk, putanja do
njega bi bila /dev/sdc, i tako dalje.
Sada je potrebno da obriete sve particije koje postoje na vaem hard disku. To ete uraditi
na sledei nain. Ukoliko iza putanje do particije, u okviru tabelarnog prikaza particija, stoji
klju, (kao u sluaju particije /dev/sdb1 sa prethodne slike), znai da je ta particija montirana za
operativni sistem ili mauntovana (engl. mount). Pre nego to pristupite brisanju te particije,
potrebno je da je prvo demontirate. To ete uraditi tako to ete kliknuti desnim tasterom mia
na datu particiju (u okviru pravougaonika kojim je ona simboliki prikazana i koji je u ovom
sluaju uokviren zelenom bojom) a zatim, u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na
Unmount, kao to je to prikazano na narednoj slici.
76
Sada, kada je particija /dev/sdb1 demontirana, moete je obrisati. To ete uraditi tako to
ete kliknuti desnim tasterom mia negde u okviru pravougaonika uokvirenog zelenom bojom,
a zatim, u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na Delete, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Nakon toga, morate da kliknete na dugme Apply, kako biste potvrdili da elite da obriete
particiju, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
77
Zatim ete dobiti jedno upozorenje, gde ete biti upitani da li zaista elite da izvrite
zadatu operaciju sa obavetenjem da bilo kakve promene u okviru particije mogu dovesti do
gubitka svih podataka sa nje, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite zatim na dugme Close, nakon ega ete ugledati novonastalo stanje posle brisanja
particije, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
78
Primetiete na prethodnoj slici da sada postoji samo jedan veliki sivi pravougaonik koji
uopte nije uokviren i u kome pie unallocated, to znai da su sve particije sa hard diska
obrisane pa sada na njemu postoji samo nealocirani prostor. Ukoliko je pak, va hard disk
prethodno imao vie particija, postupak brisanja particija morate ponoviti za svaku od tih
particija kako biste obrisali sve particije i doli u stanje kada vie nijedna particija na vaem
hard disku ne postoji, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
Naravno, moe se desiti da na vaem hard disku prvobitno nije postojala nijedna particija,
ve samo nealocirani prostor, (kao na slici 14.2.1.8), pa tada ne trebate nita da briete, ve
odmah pristupate procesu pravljenja potrebnih particija. Postupak pravljenja particija je opisan
u tekstu koji sledi.
(Ukoliko ste dovde doli tako to ste prethodno bili preusmereni sa take 14.2.2, nastavite
dalje gde ste stali tako to ete kliknuti ovde, a ukoliko nije tako zanemarite ovaj celokupan
tekst u zagradi).
Sada, kada na vaem hard disku vie ne postoji nijedna particija, moete pristupiti
pravljenju svih potrebnih particija za vaa dva nova operativna sistema, kao to je to i
prikazano u primeru koji sledi.
Da biste napravili novu particiju, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji
predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao
to je to i prikazano na narednoj slici.
79
Slika 14.2.1.9 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 1
slici.
Slika 14.2.1.10 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 2
U okviru ovog prozora (koji je prikazan na prethodnoj slici) se nalaze sva podeavanja
vezana za pravljenje nove particije. U polju Free space preceding (MiB) stoji slobodni prostor
na hard disku pre poetka nove particije. Poto na hard disku ne postoji nijedna particija u
ovom polju stoji 1 MiB. Ne moe da stoji 0 MiB jer prva particija ne moe da krene od samog
poetka hard diska. U polju New size (MiB), se unosi veliina nove particije u MiB. U polju
Free space following (MiB), stoji preostali slobodni (nealocirani) prostor na hard disku. U polju
Align to:, se vri podeavanje u kojim jedinicama e se meriti veliina particije i ostale mere.
U ovom sluaju, podrazumevano je odabrano da jedinica bude mebibajt. U polju Create as:,
se vri podeavanje tipa nove particije (primarna, proirena ili logika). U polju File system:,
se bira tip fajl sistema nove particije, a u polju Label:, naziv nove particije.
Za tip fajl sistema nove particije, odaberite ntfs, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
80
Slika 14.2.1.11 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 3
Ukucajte zatim, u polju New size (MiB), veliinu nove particije u mebibajtima, u polju
Create as:, odaberite Primary Partition, (Primarna Particija), a u polju Label:, moete, a i
ne morate, da ukucate simboliko ime vae nove particije. Kada ste sve podesili kako treba,
kliknite na dugme Add kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.12 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 4
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
81
Slika 14.2.1.13 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 5
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.14 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 6
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.15 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 7
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
82
Slika 14.2.1.16 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 8
Ovime ste napravili particiju na kojoj e biti instaliran Microsoft Windows operativni sistem i
ta particija e se u novoinstaliranom Microsoft Windows operativnom sistemu zvati C particija.
Poto je veoma poeljno da u operativnom sistemu Microsoft Windows postoji zasebna particija
za podatke (koja e se u operativnom sistemu Microsoft Windows zvati D particija), u narednim
koracima e biti objanjen i postupak njenog pravljenja.
Da biste napravili novu particiju koja e sluiti iskljuivo za skladitenje podataka u
operativnom sistemu Microsoft Windows, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik
(koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.17 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 9
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu
particije, tip particije Primary Partition (primarna), tip fajl sistema nove particije ntfs i
simboliko ime particije (label), a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add
83
Slika 14.2.1.18 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 10
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.19 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 11
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.20 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 12
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
84
Slika 14.2.1.21 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 13
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.22 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 14
Nakon ovog koraka, napravljene su sve particije neophodne za instalaciju i rad novog
Microsoft Windows operativnog sistema. Vodite rauna o tome koliko ete napraviti da bude
velika C particija na koju ete kasnije instalirati neki od Microsoft Windows operativnih sistema,
u zavisnosti od toga koju tano verziju Microsoft Windows operativnog sistema elite da
instalirate. Ovo je, ponavljam, samo pokazni primer, pa se nemojte voditi veliinama particija
koje su u ovom primeru date, ve samostalno definiite veliine vaih particija.
Sada je potrebno napraviti sve particije koje su neophodne za rad Ubuntu Linux
operativnog sistema.
Prvo trebate da napravite jednu proirenu particiju od celokupnog preostalog
nealociranog prostora na vaem hard disku. Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom
mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e
se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
85
Slika 14.2.1.23 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 15
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite tip particije Extended
(primarna), a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.24 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 16
Kao to se i vidi u ovom primeru, ukupan nealociran prostor je iznosio 753 MiB, pa toliko
iznosi i veliina proirene particije koju elimo da napravimo.
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
86
Slika 14.2.1.25 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 17
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.26 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 18
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.27 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 19
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
87
Slika 14.2.1.28 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 20
Sada je potrebno da u okviru proirene particije napravite swap logiku particiju. Da biste
to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja nealocirani
prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Slika 14.2.1.29 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 21
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu
particije i tip fajl sistema nove particije linux-swap, a zatim kada podesite sve kako treba
kliknite na dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
88
Slika 14.2.1.30 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 22
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.31 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 23
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.32 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 24
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
89
Slika 14.2.1.33 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 25
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.34 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 26
Sada je potrebno da u okviru proirene particije napravite novu logiku particiju koja e
predstavljati rut, odnosno / particiju, na kojoj e biti instaliran novi Ubuntu Linux operativni
sistem.
Da biste to uradili, kliknite desnim tasterom mia na sivi pravougaonik (koji predstavlja
nealocirani prostor), a zatim u okviru menija koji e se pojaviti kliknite na New, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
90
Slika 14.2.1.35 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 27
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite eljenu veliinu
particije i tip fajl sistema nove particije ext4, a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na
dugme Add kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.36 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 28
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
91
Slika 14.2.1.37 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 29
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.38 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 30
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.39 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 31
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
92
Slika 14.2.1.40 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 32
Slika 14.2.1.41 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 33
U okviru prozora Create New Partition koji e se pojaviti, podesite tip fajl sistema nove
particije ext4, a zatim kada podesite sve kako treba kliknite na dugme Add kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
93
Slika 14.2.1.42 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 34
Nakon toga, morate potvrditi da elite da napravite novu particiju klikom na dugme Apply,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.43 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 35
Zatim ete biti upitani da li ste sigurni da elite da napravite ovaj korak, jer svaki rad sa
particijama podlee gubitku svih podataka sa hard diska. Odgovorite potvrdno tako to ete
kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.44 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 36
Nakon toga e biti prikazano obavetenje da su sve operacije uspeno obavljene. Kliknite
zatim na dugme Close kao to je to i prikazano na narednoj slici.
94
Slika 14.2.1.45 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 37
Zatim e biti prikazano novonastalo stanje particija na vaem hard disku, kao to je to
prikazano na narednoj slici.
Slika 14.2.1.46 Primer pravljenja potrebnih particija za dva operativna sistema, korak 38
Napomena 4: Kada napravite potrebne particije zapamtite njihova imena, ili jo bolje,
zapiite ih. (Primer: / particija mi je /dev/sdb6; /home particija mi je /dev/sdb7).
Napomena 5: Prethodno opisani postupak pravljenja particija zadovoljava sve potrebe
za instaliranjem bilo koje verzije Microsoft Windows operativnog sistema koja je novija od
verzije XP (ukljuujui i ovu verziju), kao i bilo koje verzije Ubuntu Linux operativnog
sistema novije od verzije 10.04.3 LTS (ukljuujui i ovu verziju).
Razmotriemo sada malo raspored novonastalih particija. Ukoliko malo bolje pogledate
grafiki prikaz novonapravljenih particija (idui od leva na desno), ili jo bolje, tabelarni prikaz
novonapravljenih particija (idui od gore prema dole), moete da zakljuite da su one pravilno
rasporeene (prva je ispred druge, druga iza prve a ispred tree, trea iza druge a ispred pete, i
tako dalje). Ovaj raspored particija se simboliki moe predstaviti u sledeem obliku:
sdb1, sdb2, sdb3 <sdb5, sdb6, sdb7>
Brojevi od 1 do 4 su rezervisani za primarne particije, a poto ste napravili 2 primarne i
jednu proirenu particiju, ostala je mogunost da se napravi jo jedna primarna particija. Poto
niste napravili treu primarnu particiju u simbolikom prikazu (koji je prethodno naveden),
nigde ne postoji broj 4. Brojevi od 5 pa na dalje su rezervisani za logike particije, i radi lakeg
razumevanja, u prethodno prikazanom simbolikom primeru, postavljeni su izmeu zagrada.
Veoma je poeljno da particije na hard disku budu pravilno rasporeene, jer pomean
raspored moe (a i ne mora) da prouzrokuje kasnije probleme.
Kada kaem pomean raspored mislim na to da particije nisu lepo sloene, kao na primer
ovako:
sdb1, sdb2, sdb4, sdb3 <sdb5, sdb6, sdb7>
Vidi se da particije sdb3 i sdb4 trebaju da zamene mesta kako bi raspored bio pravilan.
96
98
na internet, onemoguite
internet. To znai da fiziki
za uspostavljanje veze sa
biti pisano.
Dakle, sada, kada je va hard disk particionisan onako kako to vama odgovara moete
krenuti u postupak instalacije.
Takoe, ovde je dat samo primer instalacije za specifino napravljene particije (koje nisu
identine prethodno opisanom primeru pravljenja particija u taki 14.2.1). Dakle, nemojte
obraati panju na konkretne nazive i veliine particija u ovom primeru, jer e se oni svakako
razlikovati u odnosu na va sluaj. Trudite se samo da shvatite postupne korake koji su u ovom
primeru dati.
Ukoliko se nalazite trenutno u Ubuntu lajv modu, kliknite dvaput na ikonicu Install
Ubuntu 10.04.3 LTS (Instalirajte Ubuntu 10.04.3 LTS), a ukoliko to nije sluaj butujte
raunar sa vaeg butabilnog CD/DVD diska odnosno USB flea i kliknite zatim na dugme Install
Ubuntu 10.04.3 LTS (Instalirajte Ubuntu 10.04.3 LTS), kao to je to prikazano na narednoj
slici.
Savet 1: Odaberite engleski jezik za instalaciju jer ete tako nauiti neto novo, ukoliko
ne znate engleski jezik, i izbei neke sitne probleme koji se mogu pojaviti nakon
instalacije ukoliko biste je sproveli na srpskom jeziku. Uputstvo e biti dato sa izabranim
engleskim jezikom za instalaciju sa uporednim srpskim terminima. U svakom sluaju moete
podesiti i nakon instalacije da vam sistem radi na srpskom jeziku (to e kasnije biti
objanjeno).
Nakon toga se pojavljuje sledei prozor:
99
Druga opcija Erase and use entire disk omoguava da se ceo hard disk obrie, pa da se
zatim instalira samo operativni sistem Ubuntu Linux 10.04.3 LTS.
Prve dve opcije nee biti razmatrane u ovoj knjizi.
Dakle, odaberite opciju Specify partitions manually (advanced) (Runo odreivanje
particija (Napredno)), tako to ete kliknuti na beli krui ispred teksta Specify partitions
manually (advanced), a zatim kliknite na dugme Forward (Napred). Pojavie se sledei
ekran, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Na ovoj slici su prikazane sve particije koje se trenutno nalaze na vaem hard disku
(uzimajui u obzir i izmene koje ste vrili u programu GParted). Oznaite sada vau swap
particiju tako to ete kliknuti na vrstu u kojoj se ona nalazi (rekli smo da im zapamtite imena,
tanije lokaciju), pa kliknite na dugme Change (Izmeni).
Napomena 2: Ukoliko ste zaboravili imena particija moete ih prepoznati i po njihovoj
veliini i tipu fajl sistema.
Napomena 3: Veliinu particija ste ve definisali u GPartedu pa u okviru te stavke nita
ne dirajte.
Pojavljuje se sledea slika:
102
U ovom prozoru pod stavkom Use as (Koristiti kao) odaberite swap area. ekirajte
opciju Format partition (Formatiraj particiju), ukoliko je ova opcija dostupna, a zatim kliknite
na dugme OK.
Pojavie se sledei ekran, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno, na isti nain kao i malopre, da oznaite vau /home particiju, a zatim
kliknete na dugme Change (Izmeni). Pojavljuje se sledei ekran kao to je to prikazano na
narednoj slici.
103
U ovom prozoru, pod stavkom Use as: (Koristiti kao:), odaberite Ext4 journaling file
system. ekirajte opciju Format partition: (Formatiraj particiju:), ukoliko je ovo jedina
Linuks distribucija koja e korisniku fasciklu (linu fasciklu korisnika te Linuks distribucije),
smestiti na /home particiju, odnosno nemojte je ekirati, ukoliko neka (prethodno instalirana)
Linuks distribucija ve koristi datu particiju kao mesto na kome se nalazi lina fascikla/line
fascikle korisnika te Linuks distribucije, da je ne biste postupkom formatiranja i obrisali. Dakle,
iz gore napisanog, moete da zakljuite da se na jednoj particiji na hard disku mogu nalaziti
korisnike fascikle razliitih Linuks distribucija, kao i vie korisnikih fascikli (a time i vie
korisnika) jedne Linuks distribucije. Uslov je taj, da korisnika imena na tim distribucijama i u
okviru tih distribucija budu razliita jedna od drugih. Pod stavkom Mount point: odaberite
/home iz padajue liste, a zatim kliknite na dugme OK.
Zatim e se pojaviti ekran kao to je to i prikazano na narednoj slici.
104
Sada je potrebno, na isti nain kao i malopre, da oznaite vau / particiju, a zatim
kliknete na dugme Change (Izmeni). Pojavljuje se sledei ekran kao to je to prikazano na
narednoj slici.
U ovom prozoru, pod stavkom Use as: (Koristiti kao:), odaberite Ext4 journaling file
system. ekirajte opciju Format partition: (Formatiraj particiju:), a pod stavkom Mount
point: (Taka kaenja:), odaberite / iz padajue liste. Kliknite zatim na dugme OK.
Napomena za korisnike koji ele da imaju vie Linuks distribucija na jednom
raunaru: Jednu swap particiju mogu da koriste sve Linuks distribucije na jednom
raunaru. Jednu /home particiju takoe mogu da koriste sve Linuks distribucije na jednom
raunaru, pod uslovom da su korisnika imena na njima razliita jedna od drugih (ime e i
korisnike fascikle razliitih Linuks distribucija biti imenovane razliitim imenima, a opet, sve
zajedno e biti smetene unutar /home particije). Jednu / particiju, odnosno sistemsku particiju,
moe da koristi samo jedna Linuks distribucija da na njoj smesti operativni sistem u procesu
instalacije istog. Morate takoe voditi rauna o tome pomou koje Linuks distribucije ete
instalirati Grub But Loader, jer se moe desiti da starija verzija Grub But Loadera ne moe da
prepozna najnovije Linuks distribucije. Zato je najbolje da Grub But Loader instalirate pomou
trenutno najnovije Linuks distribucije, a ukoliko nakon toga budete instalirali na istom raunaru
neku stariju Linuks distribuciju (koja ima stariju verziju Grub But Loadera), jednostavno
nemojte instalirati Grub But Loader u postupku njene instalacije, nakon ega e nastaviti sa
radom postojei Grub But Loader. Naravno, postoje i drugi But Loaderi koji se ne zovu Grub, pa
se preporuuje da se dobro informiete o tome koja verzija kojih But Loadera podrava koje
Linuks distribucije. Ukoliko se u procesu instalacije neke od Linuks distribucija ne instalira But
Loader te Linuks distribucije, potrebno je, da se, nakon zavretka procesa instalacije, ode u
Linuks distribuciju iji je But Loader aktivan, a zatim da se, odgovarajuom komandom, osvei
lista Linuks distribucija na tom raunaru, kako bi sve one bile dostupne u postupku izbora
odmah nakon ukljuivanja raunara.
Savet 2: Apsolutnim poetnicima uopte ne preporuujem da instaliraju vie od jedne
Linuks distribucije na jednom raunaru, a takoe im preporuujem da za tu jednu Linuks
distribuciju koju ele instalirati odaberu ba Ubuntu Linux. Ukoliko ipak ele da imaju vie
Linuks distribucija na jednom raunaru neka zatrae pomo od iskusnih korisnika.
Nakon ovoga su sve particije podeene, pa je sledee to ete videti prikaz svih particija sa
promenama koje ste prethodno uneli, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
105
Sada jo jednom dobro pogledajte da li ste lepo podesili particije za instalaciju novog
operativnog sistema, pa kada ste se uverili da je tako, kliknite na dugme Forward (Napred),
kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Pojavie se ekran kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
106
Ovde je potrebno da u polju What is your name? (Kako se zovete?) upiete vae pravo
ime. U polju What name do you want to use to log in (Koje ime elite da koristite da biste se
prijavili na nov operativni sistem), potrebno je da upiete vae korisniko ime, pri emu e se
isto tako zvati i vaa korisnika fascikla koja e biti kreirana u postupku instalacije. Ispod stavke
Choose a password to keep your account safe. postoje dva pravougaonika. U prvom
pravougaoniku (gledano sa leva na desno), potrebno je da ukucate korisniku ifru, a zatim je
potrebno da istu tu ifru ponovo ukucate i u drugom pravougaoniku. U polju What is the name
of this computer e biti upisano ime vaeg kompjutera koje je isto kao i vae korisniko ime.
Ukoliko pak, ne elite da se va kompjuter zove kao i vae korisniko ime, moete ime vaeg
kompjutera proizvoljno i promeniti. I na kraju, podrazumevano je podeena opcija Require my
password to log in (to znai da ete uvek morati da kucate ifru kada ukljuujete raunar,
odnosno kada se prijavljujete na Ubuntu Linux operativni sistem), pa vam savetujem da tako i
ostavite.
107
108
Ovde vam se prua mogunost da definiete da li hoete ili neete da instalirate Grub But
109
Loader Linuks distribucije koju trenutno instalirate, kao i to gde ete da ga instalirate. Ukoliko
prethodno nemate instaliranu nijednu Linuks distribuciju na raunaru, obavezno ostavite
ekiranu opciju Install Boot Loader (kao to je i podrazumevano bilo podeeno). U okviru
stavke Network Proxy nemojte nita da upisujete. (Inae, u okviru te stavke se prave
podeavanja kako bi se raunar povezao na internet, a zatim jo u toku postupka instalacije
preuzeo sa interneta najnovije nadogradnje operativnog sistema). Za lokaciju na kojoj ete
instalirati Grub But Loader ostavite podrazumevano /dev/sda.
Napomena za korisnike iji raunar ima vie od jednog hard diska: Vodite ovde
rauna na kom hard disku ete instalirati Grub But Loader kako bi vam hard diskovi bili
nezavisni. eljeni hard disk birate iz padajueg menija koji se nalazi ispod Device for
boot loader installation:. Ukoliko ne dirate nita, Grub But Loader e se automatski instalirati
na prvom hard disku (/dev/sda).
Sada kliknite na dugme OK. Ponovo e se pojaviti ekran kao to je to i prikazano na slici
15.14. Jo jednom, za svaki sluaj, proverite da li ste sve dobro podesili, pa kada ste se
uverili da je tako, kliknite na dugme Install. Sada otpoinje proces instaliranja novog
operativnog sistema. U toku ovog procesa ete u kratkim crtama biti upoznati sa novim
operativnim sistemom, kroz slike i tekst koji iste slike objanjava, kao to je to i prikazano na
narednim slikama.
Slika 15.16 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 1
110
Slika 15.17 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 2
Slika 15.18 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 3
111
Slika 15.19 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 4
Slika 15.20 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 5
112
Slika 15.21 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 6
Slika 15.22 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 7
113
Slika 15.23 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 8
Slika 15.24 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 9
114
Slika 15.25 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 10
Slika 15.26 Primer postupka instalacije, kratko upoznavanje sa novim operativnim sistemom, 11
115
Slika 15.28 Zahtev za potvrdu da je instalacioni CD/DVD odnosno USB izvaen iz jedinice optikog diska odnosno
iskljuen iz USB prikljuka
Nakon toga, ukoliko pored instaliranog operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS ve
imate na hard disku operativni sistem Microsoft Windows, pojavie se Grub But Loader kao na
iduoj slici.
Slika 15.29 Odabir operativnog sistema u koji elimo da uemo pomou Grub But Loadera
116
Kliknite na vae ime (koje ste zadali u procesu instalacije), ili jednostavno pritisnite taster
Enter nakon to ste oznaili vae ime tasterima za gore i dole, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici, nakon ega e se pojaviti beli pravougaonik ispod vaeg imena u kome je
potrebno da ukucate vau ifru (koju ste takoe definisali u procesu instalacije), kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Vodite rauna da odaberete onaj raspored tastature koga ste odabrali i prilikom procesa
117
instalacije. Raspored tastature je prikazan u dnu ekrana na prethodnoj slici. Ukoliko ste u
procesu instalacije ostavili podrazumevani ameriki (engl. USA), raspored tastature, ne trebate
nita da menjate, ve samo ukucajte vau ifru. Vodite rauna da pravilno ukucate vau ifru.
ifra mora biti identina onoj koju ste definisali u procesu instalacije. Kada ste ukucali vau ifru
kliknite na dugme Log In, ili jednostavno pritisnite taster Enter, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici. Nakon toga ete za nekoliko trenutaka ugledati ekran kao na narednoj slici.
Slika 15.31 Izgled svee instaliranog operativnog sistema Ubuntu Linux 10.04.3 LTS
Operativni sistem Ubuntu Linux je pored standardnog naina instaliranja na hard disku (koji
je upravo objanjen) mogue instalirati i na sledea dva naina
1) Korienjem Windows instalera kada Ubuntu
operativnom sistemu Microsoft Windows preko Wubi-ja i
2) Korienjem Virtualne maine.
Linux
instalirate
postojeem
118
119
Nakon toga se eljeno desktop okruenje bira prilikom prijavljivanja na Ubuntu Linux operativni
sistem. U ovoj knjizi nee biti razmatrana instalacija dodatnih desktop okruenja. Za dodatne
informacije u vezi KDE, XFCE i LXDE desktop okruenja pogledajte literaturu [129], [130] i
[131].
Napomena 1: Apsolutnim poetnicima ne preporuujem instalaciju dodatnih desktop
okruenja. U sluaju da ele da koriste samo KDE, XFCE i LXDE desktop okruenje
preporuio bih im da u startu instaliraju Kubuntu, Iksubuntu odnosno Lubuntu Linux
distribuciju jer su kod ovih Linux distribucija podrazumevana desktop okruenja KDE, XFCE
odnosno LXDE, kao to je na Ubuntu podrazumevano desktop okruenje Gnom.
Napomena 2: Pre nego to pristupite procesu instaliranja nekog desktop okruenja na
postojeem Ubuntu Linux operativnom sistemu, dobro se informiite o postupku njegove
instalacije.
Slika 16.1.1.1 Izgled grafikog korisnikog interfejsa odmah nakon prijavljivanja na operativni sistem
Sve ovo to vidite na prethodnoj slici predstavlja grafiki korisniki interfejs Ubuntu Radne
povrine. Uoiete dve trake po celoj irini ekrana, jednu na samom vrhu ekrana, a drugu na
samom dnu ekrana. Te trake se zovu paneli. Gornja traka predstavlja gornji panel, a donja traka
predstavlja donji panel. Izmeu tih traka se nalazi Radna povr, odnosno Desktop.
121
Uoavate da u okviru prozora Terminala postoji samo ispisan tekst bele boje na jednobojnoj
pozadini. Dakle, ovde se komunikacija korisnika sa operativnim sistemom obavlja iskljuivo
putem teksta. Sada emo na jednom primeru pokazati kako se zadaje komanda u Terminalu.
Ukucajte u Terminalu sledeu komandu:
sudo fdisk -l
Nakon toga pritisnite taster Enter. Sada je potrebno da ukucate vau korisniku ifru.
Otkucajte vau korisniku ifru i ne obraajte panju to se u prozoru Terminala nita ne
pojavljuje. Kada otkucate ifru pritisnite taster Enter. Nakon toga, ukoliko ste ispravno uneli
korisniku ifru, dobiete rezultat traene komande, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
122
17 Manipulacija prozorima
Da biste otvorili prozor Nautilusa kliknite na meni Places na gornjem panelu, a zatim, u
padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na Home Folder, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
123
124
Kliknite sada na taj pravougaonik, nakon ega e se Nautilus ponovo vratiti u vidu prozora
na Radnoj povrini. Kliknite sada na dugme za maksimiziranje prozora, nakon ega e se prozor
Nautilusa rairiti preko celog ekrana, tako da e pored njega na ekranu ostati vidljivi jo samo
gornji i donji panel. Meutim, primetiete da se sada jedno dugme (u grupi dugmadi u levom
gornjem uglu prozora Nautilusa), promenilo, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.1.4 Zatvaranje prozora klikom na opciju Close iz padajueg menija desnog klika u okviru zaglavlja prozora
Takoe, prozore moete rairiti preko celog ekrana, odnosno maksimizirati ih, i vratiti na
prvobitnu veliinu, odnosno demaksimizirati ih, tako to ete dva puta kliknuti na zaglavlje
prozora, ili odabrati opciju Minimize odnosno Maximize iz padajueg menija desnog klika na
zaglavlje prozora.
Neki prozori nisu predvieni da budu prikazani preko celog ekrana, pa se nemojte uditi
ukoliko u zaglavlju prozora izostane dugme za maksimiziranje/demaksimiziranje prozora.
Naravno, kod takvih prozora ne postoji mogunost maksimiziranja/demaksimiziranja ni putem
komande duplog klika na zaglavlje prozora.
125
Slika 17.2.1 Promena kursora u oblik strelice usmerene u desnu stranu koja dodiruje uspravnu liniju, kao znak da
moete pristupiti promeni veliine prozora u horizontalnom pravcu
126
Ukoliko ste zadovoljni novom veliinom prozora (veom ili manjom od prvobitne), otpustite
sada levi taster mia, i prozor e poprimiti veliinu koja je bila simboliki prikazana u vidu
pravougaonika sa belim ivicama.
Na ovaj nain moete da priete kursorom mia na bilo koju ivicu prozora, a zatim mu
menjate veliinu. Meutim, tako postiete promenu veliine prozora samo u jednom pravcu.
Ukoliko elite da odjednom menjate veliinu prozora u oba pravca (i horizontalnom i
vertikalnom), dovedite kursor mia na donji desni ugao prozora, i to ba na sam ugao prozora,
kako bi se kursor promenio u oblik strelice, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.2.3 Promena kursora u oblik strelice usmerene u donju desnu stranu koja dodiruje horizontalnu i uspravnu liniju
u taki njihovog preseka, kao znak da moete pristupiti promeni veliine prozora u svim (meusobno paralelnim),
horizontalnim, vertikalnim, severozapad-jugoistok, i severoistok-jugozapad pravcima
127
Ukoliko ste zadovoljni novom veliinom prozora (veom ili manjom od prvobitne), otpustite
sada levi taster mia, i prozor e poprimiti veliinu koja je bila simboliki prikazana u vidu
pravougaonika sa belim ivicama.
Na ovaj nain moete da priete kursorom mia bilo kom uglu prozora, a zatim mu menjati
veliinu.
Takoe, prozoru moete da promenite veliinu na jo jedan nain. Kliknite desnim klikom
na zaglavlje prozora, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Resize. Nakon
toga, promena veliine prozora e biti mogua u onom pravcu, u kome prvo budete pomerili
mia nakon to ste kliknuli na Resize.
U sluaju da u okviru jednog prozora postoji vie informacija koje ne mogu biti prikazane
odjednom unutar granica tog prozora, pojavie se horizontalni, odnosno vertikalni kliza, ili i
jedan i drugi kliza. Otvorite prozor Nautilusa i smanjite ga do te mere da se pojave i
horizontalni i vertikalni kliza, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
128
Da biste videli sada ostatak sadraja prozora, morate da pomerite odgovarajui kliza.
Kliza pomerate tako to kliknete na njega a zatim, drei pritisnut levi taster mia, pomerate
mia levo-desno/gore-dole u zavisnosti od toga da li ste kliknuli na horizontalni/vertikalni kliza.
U sluaju vertikalnog klizaa, kliza moete da pomerate i skrolovanjem mia. Dakle, kada
skrolujete napred/nazad odgovarajui vertikalni kliza e se pomerati gore/dole. Ukoliko ste
prethodno kursor mia postavili na sivu oblast ispod rei Places, pomerae se levi vertikalni
kliza, a ukoliko ste kursor mia prethodno postvili negde u okviru belog pravougaonika unutar
Nautilusa, pomerae se desni vertikalni kliza.
Proizvoljnu promenu veliine aktivnog prozora koji nije maksimiziran moete izvriti i
koristei preicu uz pomo tastature i mia. Drite pritisnute levi taster Alt na tastaturi i srednji
taster mia (toki), a zatim pomerajte mia, ime ete menjati i veliinu prozora. Kada ste
zadovoljni novom veliinom prozora, jednostavno otpustite tastere.
Dok drite tako pritisnut levi taster mia, pomerajte mia, pri emu e se pomerati i ceo
prozor po ekranu. Kada budete zadovoljni novim poloajem prozora na ekranu, otpustite levi
taster mia, nakon ega e se kursor mia ponovo vratiti u standardni oblik strelice.
Takoe, prozor moete proizvoljno da pomerate po ekranu i tako to ete prvo desnim
tasterom mia kliknuti na zaglavlje prozora, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti
kliknuti na opciju Move, nakon ega e se kursor mia ponovo promeniti u oblik desne ake sa
skupljenim prstima, samo to e sada biti pozicioniran u samom centru tog prozora. Zatim
moete pomerati mia kako biste pomerali prozor po ekranu. Kada budete zadovoljni novim
poloajem prozora na ekranu, kliknite jo jednom da biste ostavili prozor na eljenom mestu.
Mogue je da aktivnom prozoru (koji prethodno nije maksimiziran), promenite poloaj na
ekranu i koristei preicu uz pomo tastature i mia. Drite pritisnute levi taster Alt na tastaturi
i levi taster mia, a zatim pomerajte mia, ime ete pomerati i prozor po ekranu. Kada ste
zadovoljni novim poloajem prozora na ekranu, jednostavno otpustite tastere.
129
Slika 17.4.1 Premetanje prozora na drugu Radnu povrinu izborom opcija menija desnog klika na zaglavlje prozora
Ukoliko ste prozor premestili na drugu Radnu povrinu kliknite na drugi pravougaonik u
donjem desnom uglu ekrana na donjem panelu, kako biste se prebacili na drugu Radnu
povrinu i videli prozor koji je na njoj prebaen, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.4.2 Promena Radne povrine klikom na pravougaonik (koji simboliki predstavlja Radnu povrinu) u desnom
delu donjeg panela
Sada, kada se nalazite na drugoj Radnoj povrini, videete prozor koga ste malopre
premestili sa prethodne Radne povrine na kojoj ste se nalazili.
Premetanje prozora na razliite Radne povrine se vri da bi se sauvala dobra
preglednost na ekranu ukoliko imate vie prozora koji su istovremeno otvoreni i prikazani na
ekranu.
130
Slika 17.5.2 Dugme za sakrivanje/otkrivanje prozora na Radnoj povrini u poloaju kada su prozori otkriveni
Kliknite ponovo na isto to dugme, kako biste vratili odjednom sve prozore u prvobitan
poloaj, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 17.5.3 Dugme za sakrivanje/otkrivanje prozora na Radnoj povrini u poloaju kada su prozori sakriveni
U jednom trenutku moe da bude aktivan samo jedan prozor. Prozor koji je aktivan se
nalazi iznad svih ostalih otvorenih prozora na ekranu, tako da samo njemu moete direktno
pristupiti. Ostali prozori koji se nalaze na ekranu su neaktivni, odnosno njima ne moete
direktno pristupiti, jer ih je prekrio aktivni prozor. Da bi neaktivan prozor postao aktivan,
morate da kliknete negde u okviru njega na Radnoj povrini, ili moete da kliknete na neki od
pravougaonika na donjem panelu koji simboliki predstavljaju sve otvorene prozore na toj
Radnoj povrini.
Za brzu i preglednu promenu prozora sa neaktivnih na aktivne, koristite preicu sa
tastature Alt Tab. Dakle, pritisnite taster Alt, a zatim pritiskajte onoliko puta taster Tab koliko
je potrebno da naete eljeni prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
131
Slika 17.5.4 Brza promena statusa prozora sa neaktivnih na aktivne korienjem Alt Tab preice sa tastature
Kada ste odabrali eljeni prozor, otpustite oba tastera, nakon ega e izabrani prozor
postati aktivan.
18 Fajl menader
Fajl menader vam omoguava da manipuliete fajlovima i folderima. U Ubuntu Linuxu
10.04.3 LTS se koristi Nautilus fajl menader (engl. Nautilus file manager). Da biste otvorili
Nautilus kliknite na meni Places na gornjem panelu, a zatim u padajuem meniju koji e se
pojaviti, kliknite na Home Folder. Nakon toga e se otvoriti Nautilus sa prikazanim sadrajem
vae line fascikle, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
132
Nakon to ste otvorili folder Examples lokacijsko polje je izgledalo kao to je to prikazano
na narednoj slici.
Dakle, priznaete, razlika postoji. Ta razlika se ogleda u tanoj adresi koja prikazuje gde se
nalazi dati fajl odnosno folder. Da biste veoma lako videli na kojoj se tano adresi nalazi folder
Examples, stisnite sada kombinaciju tastera Ctrl i L. Lokacijsko polje e se sada promeniti, i
pokazae vam tanu adresu na kojoj se nalazi folder koga ste otvorili, kao to je to prikazano na
narednoj slici.
Da biste vratili prethodni izgled lokacijskog polja, pritisnite taster Esc. Sada kliknite na
dugme Back, kako biste se vratili na prethodnu lokaciju na kojoj ste bili (a to je lina fascikla),
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
133
Sada kliknite na dugme Forward, kako biste otili na napred poseenu fasciklu (a to je
fascikla Examples), kao to je to prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada ponovo na dugme Back, kako biste se vratili u vau linu fasciklu, a potom
kliknite dva puta na folder Music. Zatim stisnite kombinaciju tastera Ctrl i L. Pogledajte
sadrinu lokacijskog polja. Ono izgleda ovako (delimino izmenjeno u zavisnosti od vaeg
korisnikog imena):
/home/aleksandarubuntu1004lts/Music
Kliknite sada na dugme Up, kao to je to prikazano na narednoj slici.
Slika 18.1.8 Lokacijsko polje za zapamenim adresama koje su prethodno poseivane unutar Nautilusa
134
Slika 18.2.1 Otvaranje fajla/foldera izborom opcije Open iz menija desnog klika
Primetiete da u dnu prozora pie objanjenje za akciju koja e uslediti ukoliko pritisnete na
Open. Ovaj deo Nautilusa se zove statusna traka, i u njoj se ispisuju informacije koje korisniku
olakavaju rad u Nautilusu tako to ga blagovremeno obavetavaju o akcijama koje bi usledile
ukoliko se aktivira neka komanda. U ovom sluaju, komanda koju elimo da aktiviramo je Open,
(kako bismo otvorili folder), pa u statusnoj traci pie: "Open the selected item in this window"
("Otvori izabranu fasciklu u ovom prozoru").
Trei nain da otvorite fajl/folder je da ga prvo selektujete. Selekciju (odabir) fajla/foldera
moete da uradite tako to ete kliknuti na eljeni fajl/folder ili tako to ete eljeni fajl/folder
odabrati pritiskanjem tastera za levo, gore, dole i desno. Naravno, pre toga morate da otvorite
Nautilus. Nakon to fajl/folder bude selektovan, on e postati osenen, kao to je to i prikazano
na narednoj slici.
Sada kada ste selektovali eljeni fajl/folder, pritisnite taster Enter, nakon ega e se on i
otvoriti.
Prozor Nautilusa moete zatvoriti kao i svaki drugi prozor na naine koji su ve objanjeni.
Takoe, prozor Nautilusa moete zatvoriti na sledea dva naina. Prvi nain je da kliknete
na meni File, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknete na Close, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
135
Slika 18.2.3 Zatvaranje prozora klikom na opciju Close iz padajueg menija glavnog menija Edit
Primetiete da na prethodnoj slici pored Close pie Ctrl+W. Ovo je preica na tastaturi koja
izvrava istu komandu. Dakle, drugi nain da zatvorite prozor Nautilusa je da ukucate
kombinaciju tastera Ctrl i W.
Slika 18.3.1 Pravljenje novog foldera izborom opcije Create Folder iz padajueg menija desnog klika na belu povrinu
prozora
Nakon toga e se u okviru prozora Nautilusa pojaviti novi folder koji e se zvati "untitled
folder", kao to je to i prikazano na narednoj slici, sa automatski selektovanim imenom,
odnosno, sa mogunou da se ime foldera odmah definie. Ukoliko elite da date novom
folderu neko logiko ime, uinite to tako to ete ga otkucati kombinacijom tastera na tastaturi.
U ovom primeru emo novom folderu dati ime "Kreiran_folder_1".
136
Nakon to ste otkucali ime novog foldera, kliknite negde na belu povrinu na ostatku belog
pravougaonika unutar prozora Nautilusa, ili samo pritisnite taster Enter, kako bi novokreirani
folder dobio ime koje ste mu zadali, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ukoliko nakon zadavanja imena novom folderu kliknete negde na belu povrinu, novi folder
e dobiti ime koje ste mu zadali, ali nijedan folder nee biti selektovan, pa ukoliko sada elite
da otvorite folder koga ste malopre napravili, morate da traite gde se on nalazi unutar prozora
Nautilusa. Meutim, ukoliko nakon zadavanja imena novom folderu pritisnete taster Enter,
novokreirani folder e automatski biti selektovan, pa ga veoma lako moete otvoriti (bez
potrebe da ga traite u prozoru Nautilusa), tako to ete jo jednom pritisnuti taster Enter.
Da biste promenili ime nekom folderu, kliknite desnim klikom na njega (u ovom primeru
na Kreiran_folder_1), a zatim, u meniju koji e se pojaviti, kliknite na Rename..., kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.4 Promena imena foldera izborom opcije Rename iz menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga e staro ime foldera ve biti selektovano, pa moete odmah da ukucate novo
ime foldera. U ovom sluaju, stavite da novo ime foldera bude: "Moja_tekstualna_dokumenta",
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.5 Ukucano novo ime folderu kome se ime eli promeniti
Kada ste ukucali novo ime foldera, kliknite negde na belu povrinu prozora Nautilusa, kako
137
Slika 18.3.6 Promena imena foldera izborom opcije Rename iz padajueg menija glavnog menija Edit
Nakon toga je potrebno da ukucate eljeno ime a zatim potvrdite izbor klikom na belu
povrinu, ili pritiskom na taster Enter.
Takoe, fajlu/folderu moete promeniti ime tako to ete prvo selektovati eljeni fajl/folder,
a zatim pritisnuti taster F2 na tastaturi, nakon ega moete ukucati novo ime. Nakon toga je
potrebno da potvrdite izbor, tako to ete kliknuti negde na belu povrinu, ili pritisnuti taster
Enter.
Da biste kopirali prethodno napravljeni folder Moja_tekstualna_dokumenta u folder
Documents (koji se takoe nalazi u vaoj linoj fascikli), potrebno je da uradite sledee.
Kliknite desnim tasterom mia na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji
e se pojaviti, kliknite na Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.7 Kopiranje foldera odabirom opcije Copy iz padajueg menija desnog klika na folder koji se eli kopirati
138
Slika 18.3.8 Nalepljivanje prethodno kopiranog foldera izborom opcije Paste iz padajueg menija desnog klika na belu
povrinu prozora Nautilusa
Nakon
toga
e
se
u
folderu
Documents
pojaviti
kopija
foldera
Moja_tekstualna_dokumenta. Dakle, sada imate dva ista foldera koji se zovu
Moja_tekstualna_dokumenta na dva mesta na vaem hard disku (jedan je u vaoj linoj
fascikli, a drugi unutar foldera Documents). Na ovaj nain ste napravili rezervnu kopiju foldera
Moja_tekstualna_dokumenta.
Takoe, fajl/folder moete kopirati na jo dva naina. Prvo je potrebno da selektujete eljeni
fajl/folder. Nakon toga ga moete kopirati tako to ete kliknuti na meni Edit, a zadim u
padajuem meniju na Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
139
Slika 18.3.9 Kopiranje prethodno selektovanog foldera odabirom opcije Copy iz padajueg menija glavnog menija Edit
Takoe, selektovani fajl/folder moete kopirati tako to ete (nakon to ste selektovali
eljeni fajl/folder), pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl i C.
Selektovani fajl/folder koga ste prethodno kopirali, moete da nalepite takoe na jo dva
naina. Prvo se pozicionirajte na mesto gde elite da nalepite fajl/folder a zatim kliknite na
meni Edit, a zatim u padajuem meniju na Paste, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.10 Nalepljivanje prethodno kopiranog foldera odabirom opcije Paste iz padajueg menija glavnog menija Edit
Takoe, selektovani fajl/folder koga ste prethodno kopirali, moete da nalepite na eljeno
mesto tako to ete se prvo pozicionirati na to mesto, a zatim pritisnuti kombinaciju tastera
Ctrl i V.
140
Ukoliko ve nije otvorena, otvorite vau linu fasciklu. Sada otvorite folder Documents koji
se unutar nje nalazi. Sada je potrebno da obriete rezervnu kopiju foldera
Moja_tekstualna_dokumenta koju ste malopre napravili. To ete uraditi na sledei nain. Kliknite
desnim klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji e se pojaviti,
kliknite na Move to Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.11 Brisanje foldera (premetanjem u korpu za otpatke), odabirom opcije Move to Trash iz padajueg menija
desnog klika na eljeni folder
Slika 18.3.12 Otvaranje korpe za otpatke (Trash), klikom na ikonicu u donjem desnom uglu ekrana
Nakon toga e se otvoriti sadraj korpe za otpatke u novom prozoru Nautilusa, kao to je to
i prikazano na narednoj slici.
141
Slika 18.3.14 Vraanje obrisanog foldera iz korpe za otpatke na njegovu prvobitnu lokaciju (pre brisanja), odabirom
opcije Restore iz menija desnog klika na eljeni folder
142
Slika 18.3.15 Vraanje obrisanog foldera iz korpe za otpatke na njegovu prvobitnu lokaciju (pre brisanja), odabirom
opcije Restore iz padajueg menija glavnog menija Edit
Slika 18.3.16 Bespovratno brisanje eljenog foldera odabirom opcije Delete Permanently iz padajueg menija desnog
klika na eljeni folder
Nakon toga e se pojaviti upozorenje koje e vas upitati da li ste zaista sigurni da zauvek
143
Kliknite
na
dugme
Delete,
kako
biste
zauvek
obrisali
folder
Moja_tekstualna_dokumenta.
Ukoliko u korpi za otpatke imate vie fajlova/foldera, koje ste prethodno obrisali, pa biste
sada eleli da ih sve odjednom obriete to moete da uradite tako to ete da ispraznite korpu
za otpatke. Korpu za otpatke moete da ispraznite na dva naina. Prvi nain je da prvo otvorite
korpu za otpatke, a zatim kliknete na dugme Empty Trash, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Slika 18.3.18 Postupak pranjenja korpe za otpatke kada je ona otvorena u prozoru Nautilusa
Nakon toga e se pojaviti upozorenje gde ete biti upitani da li ste zaista sigurni da elite
zauvek da izbriete sve fajlove/foldere koji se nalaze u korpi za otpatke. Takoe e vam biti
predloeno da jo uvek moete eljene fajlove/foldere iz korpe zauvek da obriete pojedinano,
jedan po jedan. Ukoliko ste se predomislili, kliknite na dugme Cancel, a u protivnom, kliknite
na dugme Empty Trash, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.19 Poslednje upozorenje pred poetak procesa pranjenja i bespovratnog brisanja sadraja korpe za otpatke
Drugi nain je da direktno ispraznite korpu za otpatke bez njenog otvaranja u Nautilusu. To
144
ete uraditi tako to ete kliknuti desnim klikom na korpu za otpatke u desnom donjem uglu
ekrana na donjem panelu, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknuti na Empty Trash, kao to
je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.19 Postupak direktnog pranjenja korpe za otpatke bez njenog prethodnog otvaranja
Nakon toga e vam izai upozorenje o tome da li ste zaista sigurni da elite zauvek da
izbriete sve fajlove/foldere koji se nalaze u korpi za otpatke. Kliknite na dugme Empty Trash,
ukoliko ste sigurni, odnosno na dugme Cancel, ukoliko ste se u meuvremenu predomislili.
Drugi nain da direktno zauvek obriete eljeni fajl/folder bez njegovog slanja u korpu za
otpatke je sledei. Selektujte eljeni fajl/folder koga elite da obriete zauvek, a zatim pritisnite
kombinaciju tastera Shift i Delete. Nakon ovoga e se ponovo pojaviti upozorenje koje e vas
upitati da li ste zaista sigurni da zauvek elite da obriete eljeni fajl/folder, kao to je to i
malopre bio sluaj, pa ukoliko ste sigurni u to, samo kliknite na dugme Delete, kao to je to i
malopre prikazano.
Ukoliko ste do sada pratili prethodno date korake, morali biste da imate original foldera
Moja_tekstualna_dokumenta u vaoj linoj fascikli. Ukoliko nije tako, napravite ovakav jedan
folder u vaoj linoj fascikli. U folderu Documents se vie ne nalazi folder
Moja_tekstualna_dokumenta, jer ste ga u prethodnim koracima ve obrisali. Dakle, sada je
potrebno da premestite folder Moja_tekstualna_dokumenta koji se trenutno nalazi u vaoj
linoj fascikli, u folder Documents. To ete uraditi na sledei nain. Potrebno je prvo da iseete
folder Moja_tekstualna_dokumenta koji se nalazi u vaoj linoj fascikli. Kliknite desnim
klikom na folder Moja_tekstualna_dokumenta, a zatim u meniju koji e se pojaviti kliknite na
Cut, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 18.3.18 Seenje eljenog foldera odabirom opcije Cut iz padajueg menija desnog klika na eljeni folder
Nakon toga otvorite folder Documents (koji se nalazi u vaoj linoj fascikli) i nalepite
folder Moja_tekstualna_dokumenta, na neki od naina koji su prethodno objanjeni.
Fajl/folder moete da iseete na jo dva naina. Prvi je da to uradite tako to ete kliknuti
na meni Edit, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknuti na Cut, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
145
Slika 18.3.19 Seenje selektovanog foldera odabirom opcije Cut iz padajueg menija glavnog menija Edit
Drugi nain je da prvo selektujete eljeni fajl/folder, a zatim pritisnete kombinaciju tastera
Ctrl i X.
Napomena 1: Fajl, dokument ili datoteka, predstavlja imenovani skup podataka
smetenih na nekom memorijskom medijumu [117].
Napomena 2: Folder, fascikla ili direktorijum, predstavlja imenovani skup podataka
smetenih na nekom memorijskom medijumu koji moe da sadri fajlove ili druge foldere
[118].
19 Tekst editor
Tekst editor (engl. Text editor), je program koji se koristi za ureivanje obinih tekstualnih
fajlova [119]. Tekst editori se esto isporuuju u sastavu operativnog sistema ili paketa za
razvoj softvera, kako bi se iskoristili za promenu konfiguracionih fajlova i programiranje
izvornog koda nekog programa.
Ubuntu Linux 10.04.3 LTS kao program za ureivanje teksta koristi Gedit (engl. Gedit).
Dizajniran kao ureiva teksta opte namene, Gedit naglaava jednostavnost i lakou upotrebe
[120].
Da biste otvorili Gedit kliknite na meni Applications na gornjem panelu, a zatim dovedite
kursor mia na podmeni Accessories, pa u novom meniju koji e se pojaviti, kliknite na gedit
Text Editor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
146
Primetiete da u prozoru Gedita postoje dva kursora u obliku vertikalnih linija. Prvi kursor,
koji je pozicioniran u levom gornjem delu bele povrine prozora Gedita, je kursor tastature, i na
tom mestu gde se kursor tastature nalazi, bie upisan sledei karakter nakon pritiska nekog
tastera na tastaturi. Dakle, ukoliko ponete neto da piete, tekst e poeti da se ispisuje od
mesta na kome se nalazi kursor tastature. Drugi kursor je kursor kompjuterskog mia koji je
delimino poprimio oblik kursora tastature. On postoji iz razloga lakeg pozicioniranja kursora
tastature putem kompjuterskog mia.
Napiite sledei tekst unutar Gedita: "Ovo je moja prva recenica ispisana na novom Ubuntu
Linux operativnom sistemu", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
147
Veliko slovo moete da upiete na dva naina. Ukoliko ukljuite Caps Lock (koji je
prethodno bio iskljuen), tako to ete pritisnuti taster Caps Lock, sva slova koja budete pisali
e biti velika. Dakle, prvi nain da napiete veliko slovo "O" je da prvo ukljuite Caps Lock,
otkucate slovo O, a zatim ponovo iskljuite Caps Lock (tako to ete jo jednom kliknuti na
taster Caps Lock), kako bi sledee slovo koje elite da napiete (u ovom sluaju "v") bilo malo.
Drugi nain je da koristite kombinaciju tastera Shift i nekog slova. Kada drite pritisnut taster
Shift a zatim pritisnete i taster O, a nakon toga otpustite oba tastera, napisaete veliko/malo
slovo O, u zavisnosti od toga da li je prethodno bio iskljuen/ukljuen Caps Lock. Da biste videli
da li je trenutno iskljuen/ukljuen Caps Lock pogledajte da li ne svetli/svetli dioda na tastaturi
pored koje pie Caps Lock. Takoe, da vas podsetim, da se razmak pie pritiskom na taster
Space na tastaturi, a brisanje karaktera se vri pritiskom tastera Backspace na tastaturi.
Moe se desiti da na vaoj tastaturi na ovom tasteru ne pie Backspace, ve samo . U
svakom sluaju, znajte da se taster za brisanje karaktera nalazi malo iznad tastera Enter.
Da biste nastavili da piete u novom redu, pritisnite sada taster Enter. Nakon toga e
kursor tastature biti pozicioniran na poetku reda, a ispod teksta koga ste malopre napisali, kao
to je to i prikazano na narednoj slici.
148
Sada pritisnite taster Tab kao biste malo uvukli tekst prve reenice u novom redu, a zatim
otkucajte sledei tekst: "Ovo je moja druga recenica ispisana na novom Ubuntu Linux
operativnom sistemu", kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Sada je potrebno da snimite ovaj tekst koga ste napisali u jedan tekstualni fajl. Kliknite na
dugme Save, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
149
Kliknite sada na mali znak plus, kako biste odredili tano mesto na hard disku na kome
ete snimiti dati tekstualni dokument, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
Nakon toga e se prozor poveati, ime ete dobiti mogunost da na pregledan nain
odaberete folder gde ete snimiti tekstualni fajl, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
150
Kliknite sada dva puta na folder Documents (koji se nalazi u koloni Name), a zatim kliknite
dva puta na folder Moja_tekstualna_dokumenta (koga ste prethodno ve napravili). Ovime
ste definisali odredinu putanju (lokaciju na hard disku), na kojoj elite da snimite dati
tekstualni fajl. Sada kada ste odredili lokaciju na kojoj elite da snimite dati tekstualni fajl,
potrebno je da date ime tom novom tekstualnom fajlu. U polju Name: ukucajte:
"Moj_prvi_tekstualni_dokument", a zatim kliknite na dugme Save, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
151
/home/korisnicko_ime/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta
Dakle, nakon to ste snimili va prvi tekstualni fajl, ponovo e postati aktivan prozor
Gedita, pa moete jo neto da napiete. Meutim, zatvorite sada Gedit. Otvorite zatim
Nautilus i idite na lokaciju
/home/korisnicko_ime/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta
U tom folderu e stajati tekstualni dokument koga ste malopre snimili, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Otvorite sada ovaj tekstualni dokument. Kliknite kursorom mia iza zadnje reenice koju
ste napisali u Geditu. Pritisnite sada dva puta taster Enter, kako biste ostavili ceo jedan red
prazan i poeli da piete u narednom redu. Napiite sada sledeu reenicu: "Unete su izmene u
postojecem tekstualnom fajlu, pa je potrebno te izmene i sacuvati", kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
152
Dakle, primetiete da sada prilikom pritiska na dugme Save niste bili upitani gde elite da
snimite dokument, zato to ste otvorili i menjali postojei dokument.
Ukucajte sada jo jednu reenicu. Neka ona glasi: "Ovo su izmene koje su potrebne za
pravljenje novog tekstualnog dokumenta na novoj lokaciji na hard disku", kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Sada kliknite na meni File, pa u padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Save as,
kao to je to prikazano na narednoj slici.
153
Odaberite da se taj novi dokument (koga ste napravili delom koristei stari), nalazi u vaoj
linoj fascikli, i da se zove: "Moj_prvi_tekstualni_dokument_1", a zatim kliknite na dugme Save,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Dakle, sada u vaoj linoj fascikli postoje dva tekstualna dokumenta koje ste vi lino
napravili
i
koji
se
nalaze
na
razliitim
lokacijama.
Tekstualni
fajl
Moj_prvi_tekstualni_dokument_1 se nalazi na lokaciji:
/home/korisnicko_ime
a tekstualni dokument Moj_prvi_tekstualni_dokument se nalazi na lokaciji
/home/Documents/Moja_tekstualna_dokumenta
154
Sada je potrebno da oznaite celu zadnju reenicu kako biste je prekopirali. Oznaavanje
zadnje reenice moete da uradite na vie naina. Uverite se prvo da kursor tastature stoji iza
zadnjeg karaktera u reenici koju elite da oznaite. U ovom sluaju to je karakter taka. Prvi
nain je da pritisnete taster Shift i drei tako pritisnut taster Shift pritiskajte taster za
pomeranje u levo (taster sa strelicom usmerenom u levu stranu u grupi od etiri tastera za
pomeranje na levo, desno, gore i dole). Videete da kako pritiskate taster za levo, selektovani
tekst dobija boju. Kada budete selektovali celu reenicu, otpustite oba tastera. Drugi nain je
da jednostavnim pokretom mia selektujete eljenu reenicu. To ete uraditi na sledei nain.
Dovedite kursor mia iza zadnjeg karaktera u reenici koju elite da oznaite. Zatim, ne
pomerajui mia, pritisnite levi taster mia i drei levi taster mia pritisnutog, pomerajte mia
prvo levo, a zatim i gore, sve dok ne oznaite celu reenicu. Sada kada ste oznaili zadnju
reenicu potrebno je da je kopirate. To ete uraditi na sledei nain. Kliknite desnim klikom
negde u okviru selektovanog teksta, a zatim u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na
Copy, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
155
Takoe, selektovani tekst moete kopirati izborom opcije Copy iz padajueg menija Edit, ili
jednostavnom kombinacijom tastera Ctrl i C.
Sada kada ste kopirali selektovani tekst, potrebno je da ga nalepite unutar tekstualnog
fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument_1, i to na njegovom kraju. Otvorite tekstualni fajl
Moj_prvi_tekstualni_dokument_1. Pozicionirajte kursor mia na njegovom samom kraju, a zatim
kliknite desnim klikom. U padajuem meniju koji e se pojaviti kliknite na Paste, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
156
Takoe, izabrani tekst moete da nalepite izborom opcije Paste, iz padajueg menija Edit,
ili kombinacijom tastera Ctrl i V.
Nakon toga e se na kraju tekstualnog fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument_1 nai reenica
koju ste prekopirali iz tekstualnog fajla Moj_prvi_tekstualni_dokument, kao to je to i prikazano
na narednoj slici.
Primetiete da su oba tekstualna fajla sada otvorena u istom prozoru Gedita, ali su
prikazana u posebnim jezicima (odnosno tabovima, od engl. tab). Dakle, jednostavnim klikom
na jeziak moete menjati aktivnost razliitim tekstualnim fajlovima.
Na isti nain moete i premetati selektovani tekst iz jednog u drugi tekstualni fajl, samo
to ete tada odabrati opciju Cut umesto opcije Copy, kao to je to pokazano u nekim od
prethodnih primera.
Ukoliko hoete da selektujete odjednom sve karaktere u jednom tekstualnom fajlu, to ete
uraditi tako to ete u padajuem meniju Edit, odabrati opciju Select All, ili jednostavno
pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl i A. Isti principi vae i kod selektovanja svih fajlova/foldera u
prozoru Nautilusa. Ukoliko pak, hoete da selektujete samo pojedine fajlove/foldere unutar
prozora Nautilusa, to moete uraditi tako to ete drati taster Ctrl a zatim klikom mia
odabrati eljene fajlove/foldere.
157
Kliknite sada na dugme Add, nakon ega e se pojaviti novi prozor, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
158
Slika 19.1.3 Prozor za izbor rasporeda tastature sa vizuelno prikazanim trenutno odabranim rasporedom tastature u
cilju olakavanja izbora
Slika 19.1.4 Suavanje mogunosti za izbor tastature na osnovu odabrane zemlje u kojoj se dati raspored tastature i
koristi
Zatim na isti nain izaberite varijantu Serbia Latin, za srpski latinini raspored tastature,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
159
Ispod ovih opcija za izbor se nalazi Privju (engl. Preview) prozor, koji omoguava da vidite
kako izgleda raspored tastature koji ste odabrali. Kliknite sada na dugme Add, kako biste
potvrdili izbor srpskog latininog rasporeda tastature, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Primetiete sada da se na gornjem panelu pojavila jedna ikonica na kojoj pie USA, kao to
je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.7 Prikaz trenutno aktivnog amerikog rasporeda tastature na gornjem panelu
Kliknite na tekst USA, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon to ste kliknuli,
vie nee pisati USA, ve SRB, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
160
Slika 19.1.8 Prikaz trenutno aktivnog srpskog latininog rasporeda tastature na gornjem panelu
Na ovaj nain ste izvrili promenu sa amerikog na srpski latinini raspored tastature. Da
biste proverili da li promena rasporeda tastature funkcionie kako treba, otvorite jedan od
postojea dva tekstualna dokumenta koje ste prethodno napravili, i nakon to ste podesili
srpski latinini raspored tastature probajte da upiete neki tekst, kako biste se uverili da je
srpski latinini raspored tastature ukljuen. Najlake ete izvriti kontrolu ukoliko ukucate
srpska latinina slova , , , , i .
Takoe moete dodati i srpski irilini raspored tastature tako to ete za varijantu odabrati
Serbia.
Ukoliko ste ovako uradili, sada imate tri rasporeda tastature, ameriki, srpski latinini i
srpski irilini. Promenu izmeu postavljenih rasporeda tastature vrite klikom na ikonicu
rasporeda na gornjem panelu, kao to je to malopre objanjeno.
U situacijama kada piete neki dokument i kada je potrebno esto da menjate raspored
tastature, priznaete da je malo zamorno da stalno miem menjate raspored tastature. Zato se
moe podesiti da se promena izmeu podeenih rasporeda tastature vri direktno komandama
sa tastature. Dakle, potrebno je sada da podesite preicu na tastaturi koja e sluiti za brzu
promenu
izmeu
postavljenih
rasporeda
tastature.
Otvorite
ponovo
SystemPreferencesKeyboard i kliknite na karticu Layouts. Kliknite sada na dugme
Options, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 19.1.9 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 1
U novom prozoru koji e se pojaviti, kliknite na znak plus ispred rei Key(s) to change
layout, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
161
Slika 19.1.10 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 2
Slika 19.1.11 Podeavanje preice na tastaturi za brzu promenu izmeu podeenih rasporeda tastature, korak 3
162
Zatim ete biti upitani da li zaista elite da zatvorite sve programe i ugasite raunar, kao
to je to i prikazano na narednoj slici.
Pre nego to ugasite raunar, sauvajte sve izmene u programima sa kojima ste radili, a
zatim zatvorite sve programe. U sluaju da neki program sa kojim ste radili ostane otvoren, on
e prinudno biti zatvoren prilikom procesa gaenja raunara, pa e se izgubiti i sve eventualne
izmene koje ste u tom programu prethodno nainili. Dakle, ukoliko zaista elite da ugasite
raunar, kliknite ponovo na dugme Shut Down, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici, i
raunar e se ubrzo i ugasiti.
Ukoliko elite da softverski restartujete raunar, kliknite prvo na dugme za gaenje
raunara u desnom gornjem uglu na gornjem panelu, a zatim kliknite na Restart..., kao to je
to i prikazano na narednoj slici.
Ponovo ete biti upitani da li zaista elite da zatvorite sve programe i restartujete raunar,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
163
Pre nego to restartujete raunar, sauvajte sve izmene u programima sa kojima ste radili,
a zatim zatvorite sve programe. Nakon toga, ukoliko zaista elite da softverski restartujete
raunar, kliknite na dugme Restart, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici.
Da zakljuate ekran, kliknite prvo na dugme za gaenje raunara u desnom gornjem uglu
na gornjem panelu, a zatim kliknite na Lock Screen, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Nakon toga e ekran monitora samo skroz pocrneti. Da biste otkljuali sada ekran,
pomerite mia, ili pritisnite bilo koji taster na tastaturi. Sada ete biti upitani za vau korisniku
ifru kako bi operativni sistem utvrdio da ste ba vi ponovo seli za raunar. Ukucajte vau
korisniku ifru, a zatim kliknite na dugme Unlock, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Obratite panju koji je raspored tastature ukljuen. Mora biti ukljuen onaj raspored
tastature koji je podrazumevani, odnosno onaj koga ste definisali u postupku instalacije
operativnog sistema. Ukoliko nije tako, promenite raspored tastature klikom na postojei (koji je
prikazan iza polja za unos ifre), ili preicom na tastaturi ako ste je prethodno definisali.
Zakljuavanje ekrana je korisna opcija koja vam omoguava da bezbedno napustite
raunar na kratko vreme bez bojazni da e neko napraviti neke izmene na sistemu u
vremenskom periodu kada vas nema za raunarom. Naravno, samo vi morate da znate vau
korisniku ifru.
21 Raunarske mree
Raunarska mrea je pojam koji se odnosi na raunare i druge ureaje koji su meusobno
povezani, a u svrhu meusobne komunikacije i razmene podataka [121].
164
21.1 Internet
Internet je svetski sistem umreenih raunarskih mrea koji je transformisao nain na koji
funkcioniu komunikacioni sistemi. Poeci Interneta se veu za stvaranje ARPANET-a, 1969.
godine, mree raunara pod kontrolom Ministarstva odbrane SAD-a. Danas, internet povezuje
milijarde raunara irom sveta na jedan nehijerarhijski nain. Internet je proizvod spoja
medijuma, raunara i telekomunikacija [125].
Bez obzira na nain povezivanja raunara na globalnu raunarsku mreu (internet), svaki
raunar moe komunicirati sa bilo kojim drugim raunarom povezanim na internet. Da bi se ovo
obezbedilo, moraju da budu ispunjena dva uslova:
1) Svaki raunar na internetu mora imati svoju jedinstvenu adresu i
2) Za meusobnu komunikaciju putem interneta, raunari moraju koristiti internet
protokol.
21.1.1 Veb
WWW od engl. World Wide Web, W3, ili jednostavno Veb od engl. Web, je sistem
meusobno povezanih, hipertekstovanih dokumenata, koji se nalaze na internetu. Sa
brauzerom (Veb pretraivaem), se korisnici kreu po veb stranicama koje obino sadre tekst,
slike, ali i druge vrste medijuma, kao to su zvuk i video, izmeu ostalih. Ovaj pojam se esto
koristi kao sinonim za internet, a u stvari oznaava samo jednu od usluga koje omoguava
internet [126].
165
166
167
Kliknite sada na dugme Install Package, kao to je to i prikazano na narednoj slici. Nakon
toga e otpoeti proces instalacije. Kada se instalacija zavri, dobiete obavetenje da je
instalacija novog softverskog paketa zavrena, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatvorite zatim
prozor instalera, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
168
Napomena 1: Kada kaem iskljuite raunar, ili restartujte raunar, to znai da trebate
softverski da iskljuite odnosno restartujete raunar, osim ukoliko nije drukije reeno.
Kada se neki softverski paket instalira na nekom raunaru na kome ne postoji internet
konekcija, kae se da je to proces oflajn instaliranja. Suprotan termin je onlajn instaliranje. Ovo
je bio izuzetak, kada ste softverski paket instalirali prethodnim preuzimanjem gotovog
instalacionog paketa sa interneta. Nadalje ete sve programe instalirati iskljuivo direktno sa
interneta, jer ete tako mogunost za nastanak greke prilikom instaliranja nekog softverskog
paketa svesti na minimum.
Napomena 2: U sluaju da imate instalirane verzije 10.10; 11.04; ili 11.10 Ubuntu Linux
operativnog sistema, nije potrebno da instalirate usb-modeswitch pakete, jer su oni ve
prethodno instalirani u procesu instaliranja samog operativnog sistema.
Uverite se da je u va beini USB modem stavljena SIM kartica, a zatim ubacite va
beini modem u neki od USB prikljuaka na vaem kuitu raunara. Saekajte sada nekoliko
trenutaka. Ukoliko se na Radnoj povrini pojavi neka ikonica, nemojte obraati panju na to.
Kliknite zatim na ikonicu Menadera mree na gornjem panelu, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Zatim, u padajuem meniju koji e se pojaviti, kliknite na New Mobile Broadband (GSM)
connection..., kao to je to i prikazano na narednoj slici.
169
U listi svih drava sveta, skrolovanjem mia pronaite dravu u kojoj se nalazite i odaberite
je klikom na nju, a zatim kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Odaberite sada vaeg internet provajdera a zatim kliknite na dugme Forward, kao to je
to i prikazano na narednoj slici.
170
Potvrdite sada izbor tako to ete kliknuti na dugme Apply, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
171
Slika 22.1.1.11 Ikonica simboliki prikazuje da Menader mree pokuava da uspostavi vezu sa internetom
Samim tim e se i ikonica menadera veze promeniti u oblik uspravnih paralelnih crtica,
kao to je znak za jainu mree na vaem mobilnom telefonu, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici.
172
173
Slika 23.1 Identifikovanje korisnika putem njegove korisnike ifre radi izvrenja administratorskih poslova
slici.
U polju Download from: odaberite Main server, a zatim kliknite na karticu Updates, kao
to je to i prikazano na prethodnoj slici. Prozor e sada izgledati kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
174
U okviru stavke Ubuntu updates nemojte nita da menjate, ve sve ostavite takvo kakvo
jeste. U okviru stavke Automatic updates moete da podesite u kojim e vremenskim
intervalima operativni sistem proveravati dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju,
pri emu moete izabrati Daily (jednom dnevno), Every two days (jednom u dva dana),
Weekly (jednom nedeljno) ili Every two weeks (jednom u dve nedelje). Takoe, moete da
iskljuite automatsku proveru dostupnosti novih softverskih paketa za nadogradnju ukoliko
deekirate opciju Check for updates. Takoe e vam biti ponuene opcije u vezi automatskog
preuzimanja softverskih paketa sa interneta i automatskog instaliranja pronaenih softverskih
paketa za nadogradnju, pri emu moete odabrati samo jednu opciju. Ukoliko odaberete opciju
Install security updates without confirmation operativni sistem e automatski proveravati
dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, automatski preuzimati pronaene
softverske pakete sa interneta a zatim ih automatski i instalirati, bez pitanja da mu vi uvek
dajete odobrenje za to. Ukoliko odaberete opciju Download all updates in the background,
operativni sistem e automatski proveravati dostupnost novih softverskih paketa za
nadogradnju, automatski preuzimati pronaene softverske pakete sa interneta a zatim e vas
pitati da li elite te softverske pakete i da instalirate. I na kraju, ukoliko odaberete opciju Only
notify about available updates, operativni sistem e automatski proveravati samo
dostupnost novih softverskih paketa za nadogradnju, pa e vas obavestiti ukoliko ijedan
softverski paket za nadogradnju nae, a u protivnom neete dobiti nikakvo obavetenje. U polju
Release upgrades moete odabrati da li elite da vas operativni sistem obavetava o
dostupnosti novog izdanja operativnog sistema. Ukoliko odaberete Never, operativni sistem
vas nikada nee obavetavati o dostupnosti novog izdanja operativnog sistema. Ukoliko
odaberete Normal releases, operativni sistem e vas obavetavati o dostupnosti novog
stabilnog izdanja operativnog sistema koje izlazi na svakih 6 meseci. I na kraju, ukoliko
odaberete Long term support releases only, operativni sistem e vas obavetavati samo o
dostupnosti novog stabilnog LTS izdanja operativnog sistema sa dugogodinjom podrkom, koje
izlazi na svake 2 godine. Kako operativni sistem Ubuntu Linux 10.04 LTS ima tehniku podrku
do aprila 2013. godine, a sledee LTS izdanje (12.04) izlazi u aprilu 2012. godine, i kako
planiram jo dugo da koristim ovo izdanje Ubuntu Linux operativnog sistema podesiu da me
operativni sistem nikada ne obavetava o dostupnosti novih izdanja operativnog sistema.
Podesiu takoe, da operativni sistem jednom dnevno proverava dostupnost novih softverskih
paketa za nadogradnju i da me samo obavetava o tome. Vi podesite kako vama odgovara.
Kliknite zatim na dugme Close, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Pojavie se sledei
prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
175
176
Takoe e u polju Download size biti prikazana veliina svih izabranih softverskih paketa
koji se ele preuzeti sa interneta a zatim i instalirati. Podrazumevano su svi softverski paketi za
nadogradnju koji su pronaeni automatski ekirani pa vam preporuujem da nita ne
deekirate ve samo kliknete na dugme Install Updates, kao to je to i prikazano na
prethodnoj slici.
Sada je potrebno da ukucate vau korisniku ifru jer je neophodno izvravanje
administratorskih poslova. Nakon to ste ukucali vau korisniku ifru i potvrdili unos, otpoee
proces auriranja prethodno izabranih softverskih paketa za auriranje. Prvo e svi softverski
paketi biti preuzeti sa interneta, kao to je to i prikazano na sledeoj slici.
177
Nakon to su svi instalacioni paketi preuzeti sa interneta, otpoee proces instaliranja istih,
kao to je to i prikazano na narednoj slici.
178
Nakon to ste restartovali raunar, uspostavite prvo vezu sa internetom. Sada pokuajte da
runo nadogradite va operativni sistem. Otvorite SystemAdministrationUpdate
Manager. Otvorie se prozor Menadera auriranja. Kliknite na dugme Check, kao to je to i
prikazano na narednoj slici. Nakon nekoliko trenutaka ete dobiti obavetenje da je va
operativni sistem u koraku sa vremenom, odnosno nadograen ili "ap tu dejt" od engl. up-todate.
Softverski paketi mogu biti dostupni iz softverskih riznica tree strane i iz linih paketa
arhiva, isto kao to su dostupni i iz podrazumevanih Ubuntu softverskih riznica. Da bi softverski
paketi bili dostupni iz softverskih riznica tree strane i iz linih paketa arhiva potrebno je da
dodate eljene izvore softverskih paketa u postojeu listu izvora softverskih paketa odnosno
179
Slika 24.1 Operativni sistem vri proveru dostupnosti vlasnikih drajvera za instalaciju
180
U ovom sluaju, moj raunar je veoma star, pa zato nije naen nijedan vlasniki drajver za
instalaciju, jer hardverske komponente moga raunara vie nisu podrane za izdavanje
vlasnikih drajvera od strane njihovih proizvoaa. Ukoliko u vaem sluaju budu pronaeni
neki dostupni vlasniki drajveri za instalaciju, njihov spisak (sa preporukama od ovlaenih
Ubuntu programera, ili bez njih), e biti prikazan u prozoru sa prethodne slike. Moe se desiti da
postoje vie dostupnih vlasnikih drajvera za jednu hardversku komponentu vaeg raunarskog
sistema (recimo grafiku karticu). U tom sluaju prvo trebate pokuati da instalirate onaj
drajver koji je preporuen od strane ovlaenih Ubuntu programera. Dovoljno je samo da
oznaite eljeni drajver sa liste a zatim kliknete na dugme Activate this driver koje e biti
prikazano na prethodnoj slici. Ukoliko preporueni drajver ne radi kako treba, on se mora
obrisati, a zatim se moe pokuati instalirati drugi ponueni drajver sa liste.
Savet 1: Dakle, u sluaju da preporueni drajver ne radi kako treba zatraite pomo
iskusnog korisnika.
181
Kliknite sada ponovo na karticu Get Software (koja se nalazi iznad kartice Installed
Software) kako bi prozor Ubuntu softverskog centra izgledao ba onako kao kada ste ga otvorili.
182
Slika 25.1.2 Odabir podkategorije Strategija (Puzzles) u okviru glavne kategorije aplikacionih programa Igrice (Games)
Slika 25.1.3 Izbor odreenog aplikacionog programa, u ovom sluaju Beruski (Berusky)
Kliknite sada na dugme More Info kako biste proitali dodatne informacije o aplikacionom
183
programu koga elite da instalirate (u ovom sluaju jedne strategijske igrice), kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
Slika 25.1.4 Mogunost dobijanja dodatnih informacija o izbranom aplikacionom programu klikom na dugme More Info
Nakon toga ete moi da proitate sve dostupne informacije vezane za taj aplikacioni
program, a ukoliko one za vas nisu dovoljne, dodatne informacije o tom aplikacionom programu
moete pronai na zvaninom Veb sajtu tog aplikacionog programa, pri emu e vam takoe
biti dostupan link do tog Veb sajta (engl. Website), kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Install - Free, kako biste instalirali aplikacioni program Berusky,
kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Sada ete biti upitani za vau korisniku ifru.
Ukucajte vau korisniku ifru i potvrdite unos. Nakon toga e otpoeti proces instaliranja
izabranog aplikacionog programa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
184
Slika 25.1.7 Preuzimanje potrebnih instalacionih paketa sa interneta, kako bi oni odmah nakon preuzimanja bili i
instalirani
Nakon to je zavren proces instalacije, kliknite ponovo na karticu Get Software, nakon
ega ete dobiti obavetenje da je aplikacioni program Berusky instaliran, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
185
186
Da saznate vie o ovom skupu programa, kliknite na dugme More Info, kao to je to i
prikazano na prethodnoj slici. Kliknite zatim na dugme Install - Free, kako biste instalirali ovaj
softverski paket, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Unesite zatim vau korisniku ifru i potvrdite unos, nakon ega e proces instaliranja
eljenog skupa programa otpoeti.
Za ovaj skup programa vam je potrebno oko 140 MB internet protoka.
Nakon to su svi instalacioni paketi preuzeti sa interneta otpoee proces instalacije istih.
Pojavie se sledei prozor, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
187
Slika 25.1.1.3 Licenca pod kojom je odreeni skup softverskih paketa izdat
Potrebno je da prihvatite licencu pod kojom je dati skup softverskih paketa izdat, kako bi
on mogao biti instaliran na vaem raunaru, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Nakon
to ste proitali licencu, ekirajte opciju Do you accept the EULA license agrement, a zatim
kliknite na dugme Forward, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
188
Traie se unos vae korisnike ifre jer je potrebno izvravanje administratorskih poslova.
Ukucajte vau korisniku ifru a zatim potvrdite unos. Za nekoliko trenutaka aplikacioni
program e biti obrisan (deinstaliran), pa e sada ponovo biti dostupna mogunost za njegovo
instaliranje, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
189
U sluaju ponovnog instaliranja istog programa koga ste malopre obrisali (deinstalirali),
kae se da ste uradili reinstalaciju aplikacionog programa Berusky.
190
Primetiete da se neto deava u tom prozoru, ali jo uvek nita neete uti. To je zato to
je nakon instalacije operativnog sistema zvuk u sistemu podrazumevano iskljuen (mutiran).
Da ukljuite zvuk, kliknite na ikonicu zvunika na gornjem panelu, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Nakon toga ete uti pesmu koju ste malopre pustili, naravno, ukoliko ste prethodno
ukljuili zvunike i pojaali ih.
Zatvorite sada prozor koji vam je pustio pesmu, a zatim u jo uvek otvorenom prozoru
Nautilusa kliknite dva puta na drugi fajl, UbuntulsHumanity.ogv. Nakon toga e poeti da se
emituje audio-video zapis u istom prozoru u kome ste malopre sluali pesmu, kao to je to i
prikazano na narednoj slici.
191
U okviru polja CPU History pokazuje se trenutni rad vaeg mikroprocesora, kao i istorija
njegovog rada u vremenskom intervalu od 60 sekundi. Dakle, u ovom polju je prikazano
optereenje mikroprocesora u procentima (%), pri emu 0 procenata odgovara trenutku kada
mikroprocesor uopte nije optereen, a 100 procenata odgovara trenutku kada je
mikroprocesor maksimalno optereen.
U okviru polja Memory and Swap History, prikazano je zauzee vae Ram memorije i
prostora na Svap particiji.
U okviru polja Network History prikazane su: brzina slanja podataka od vas ka internetu
(ili nekoj drugoj raunarskoj mrei), koja je oznaena sa Sending, i brzina primanja podataka
192
od interneta (ili neke druge raunarske mree), ka vama koja je oznaena sa Receiving.
Kliknite sada na karticu System, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Zatim e
prozor izgledati kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Ovde se vidi ime vaeg raunara, kao i podaci o operativnom sistemu koji koristite. U
okviru stavke Hardware nalaze se informacije o vaim hardverskim komponentama raunara,
mikroprocesoru i Ram memoriji, a u okviru stavke System status preostali prazan prostor na
vaem hard disku od onog prostora koga ste rezervisali za Ubuntu Linux operativni sistem
prilikom particionisanja i instalacije.
Da detaljnije vidite slobodan prostor na hard disku za svaku particiju koju koristi Ubuntu
Linux operativni sistem, kliknite na karticu File Systems, kao to je to i prikazano na narednoj
slici.
Slika 27.3 Informacije o zauzetosti particija hard diska koje koristi dat Ubuntu Linux operativni sistem
193
28 Krstarenje vebom
Krstarenje vebom je pojam koji se vezuje za proces poseivanja razliitih veb lokacija u
jednom vremenskom intervalu. Veb lokacija koja se poseuje moe biti ciljana, jer korisnik
unapred eli da ode ba na tu veb lokaciju. Meutim, veb lokacija koju korisnik poseuje moe
biti i sluajna (korisnik nije imao prvobitnu nameru da ba tu veb lokaciju poseti), tako to nju
generie hiperlink koga je korisnik prethodno odabrao. Na jednoj veb strani mogu, a i ne moraju
da postoje hiperlinkovi do drugih veb strana. Upravo se to poseivanje razliitih veb strana
(ciljano ili sluajno) u jednom vremenskom intervalu zove krstarenje vebom. Korisnik zapravo
fiziki sedi ispred svog raunara, a virtualno moe biti na bilo kojoj veb adresi koja postoji. Za
krstarenje vebom se koristi program koji se zove Veb pretraiva. Postoji mnogo Veb
pretraivaa a na Ubuntu Linux operativnom sistemu je podrazumevano instaliran Fajerfoks
Veb pretraiva.
Potrebno je, pre svega, da uspostavite internet vezu, na nain kao to je to prethodno
objanjeno. Da otvorite Fajerfoks veb pretraiva kliknite na njegovu ikonicu na gornjem
panelu, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Slika 28.1 Otvaranje Fajerfoks Veb pretraivaa klikom na njegovu ikonicu na gornjem panelu
194
Slika 28.3 Pretraivanje Veba korienjem Google motora za pretragu Veba, za kljunu re hiperlink
Ovim postupkom vi pretraujete veb na osnovu kljune rei "hiperlink", koristei pri tome
Google kao motor za pretragu veba. Nakon to ste kliknuli na dugme Search, za nekoliko
trenutaka ete dobiti rezultate pretrage za kljunu re "hiperlink", kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
195
Slika 28.5 Veb strana otvorena u novom jeziku Fajerfoksa posredno dobijena korienjem rezultata pretrage
Primetiete moda da je ova veb strana otvorena u novom jeziku vaeg Fajerfoks veb
pretraivaa. Skrolovanjem mia moete da proitate sav tekst koji je ispisan na ovoj veb
strani. Kada ste sve proitali, moete da zatvorite ovaj jeziak tako to ete kliknuti na dugme
Close na tom jeziku, kao to je to i prikazano na prethodnoj slici. Da otvorite novi jeziak,
kliknite sada na dugme sa zelenim znakom plus na sebi, kao to je to i prikazano na narednoj
slici.
Slika 28.7 Ciljano poseivanje Veb stranice unoenjem njene tane adrese u lokacijskom polju Fajerfoks Veb
pretraivaa
Za nekoliko trenutaka e se otvoriti veb strana koju ste malopre posetili koristei rezultate
pretrage za kljunu re "hiperlink". Dakle, korienjem motora za pretragu, a uz pomo kljune
rei "hiperlink", vi ste posredno posetili lokalizovanu Vikipedijinu stranicu na srpskom jeziku na
kojoj je objanjeno ta je to hiperlink. U drugom sluaju, vi ste neposredno (znajui prethodno
tanu adresu na kojoj se data veb strana nalazi) posetili lokalizovanu Vikipedijinu stranicu na
srpskom jeziku na kojoj je objanjeno ta je to hiperlink. Ovo su oigledni primeri sluajnog i
ciljanog poseivanja veb strana.
Za dodatnu pomo u vezi programa Mozila Fajerfoks, posetite sledeu veb stranu:
http://support.mozilla.com/sr-CYRL/home.
196
Slika 29.1 Obavetenje da jezika podrka nije kompletno instalirana i da su dostupni novi jeziki paketi za instalaciju
Nakon toga e se pojaviti prozor u kome trebate skrolovanjem mia da naete srpski jezik
(Serbian), a zatim ga i ekirate za instalaciju. Da prihvatite izbor kliknite sada na dugme
Apply Changes, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
197
Nakon to svi softverski paketi budu preuzeti sa interneta, otpoee proces njihove
instalacije na vaem raunaru, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
198
Slika 29.6 Pronaen srpski jeziki softverski paket u listi dostupnih jezikih softverskih paketa
Zatim prevuite taj izbor srpski (Srbija) skroz gore na vrh, kako bi to bio prvi izbor za
jezik korisnikog interfejsa, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Kliknite sada na dugme Apply System-Wide..., kako bi odabrani jezik bio korien i
prilikom ukljuivanja raunara i prijavljivanja na operativni sistem, kao to je to i prikazano na
narednoj slici.
Slika 29.8 Prihvatanje izbranog jezika kao podrazumevani jezik za ceo sistem
199
Ponovo unesite vau korisniku ifru, a zatim potvrdite unos jer je neophodno izvravanje
administratorskih poslova. Kliknite sada na karticu Text, kao to je to i prikazano na narednoj
slici.
Slika 29.9 Odabir srpskog jezika kao podrazumevanog za prikaz brojeva, datuma i valute
U padajuoj listi odaberite srpski (Srbija), kako bi brojevi, datum i valuta bili lokalizovani
na srpski jezik, a zatim kliknite na dugme Apply System-Wide..., kako bi odabrani jezik bio
korien i prilikom ukljuivanja raunara i prijavljivanja na operativni sistem, kao to je to i
prikazano na prethodnoj slici. Moe se desiti da se od vas ponovo trai korisnika ifra, pa je u
tom sluaju unesite i potvrdite izbor. Nakon toga zatvorite sve prethodno otvorene programe i
restartujte raunar kako bi promena jezika korisnikog interfejsa bila prihvaena.
Kada se ponovo prijavite na operativni sistem pojavie se prozor u kome ete biti
obaveteni da ste se prijavili na sistem sa ukljuenim srpskim jezikom, pa e stoga biti
otvorena mogunost da operativni sistem promeni imena izlistanih fascikli takoe na srpski
jezik. ekirajte opciju Ne pitaj me ovo ponovo, a zatim kliknite na dugme Promeni imena
na srpski, kao to je to i prikazano na narednoj slici.
Obratite panju da e se u vaoj linoj fascikli sada nalaziti sve podrazumevane fascikle sa
imenima na srpskom jeziku, ali e takoe postojati i jedna fascikla sa imenom na engleskom
jeziku. To je fascikla Documents. Operativni sistem je zadrao ovu fasciklu zato to ona
prethodno
nije
bila
prazna.
Setite
se
da
ste
u
njoj
napravili
fasciklu
200
201
202
31 Pogovor
Moda ete se zapitati, sada na kraju kada ste proitali ovu elektronsku knjigu, zato sam
je uopte napisao, i kakve koristi imam od toga. Odgovoriu vam na to mogue pitanje. Knjigu
sam napisao iz velike elje da pomognem svima onima koji imaju veoma malo predznanje iz
oblasti raunarstva (ili ga uopte nemaju), a eleli bi da ue i da se usavravaju u ovoj oblasti;
iz elje da na ovaj nain dam svoj doprinos zajednici korisnika slobodnog softvera uopte, jer
sam i sm lan zajednice korisnika slobodnog softvera i kao takav sam uvek dobio pomo od
lanova zajednice kada god mi je pomo trebala, i iz elje da maksimalno olakam apsolutnim
poetnicima u svetu raunara ulazak u svet slobodnog softvera.
Svet slobodnog softvera je svet koji nudi ogromne mogunosti onima koji ele da izuavaju
raunarstvo kao nauku. Budite slobodni da samostalno izuavate raunarstvo i date svoj
doprinos zajednici korisnika slobodnog softvera. Budite slobodni da napravite svoj raunarski
sistem. Kao hardver moete koristiti ta vam padne na pamet, a za softver moete koristiti
postojea reenja slobodnog softvera ili ih eventualno prilagoditi svojim potrebama. Izbor je na
vama, a granice postaju sve dalje kako ste vi sve odluniji da napredujete u svetu raunara i
slobodnog softvera.
Aleksandar Stanisavljevi
oktobra 2011. godine
203
V
vakuumska cev cev u kojoj nema vazduha a koja slui da naizmenino otvara i zatvara
elektrino kolo u tano definisanim vremenskim trenucima ()
E
elektromagnetni relej ureaj koji slui za zatvaranje i otvaranje elektrinog kola u
eljenim trenucima vremena()
elektronska knjiga knjiga koja se ita obino sa ekrana vaeg monitora raunara, ili sa
drugih elektronskih ureaja kojima je i prevashodna namena prikazivanje knjiga u elektronskom
obliku()
Z
zatvoreno elektrino kolo elektrino kolo koje je povezano sa izvorom elektrine
enrgije pa kroz njega moe da protie elektrina energija ()
I
instaler program koji vas vodi kroz proces instalacije nekog programa()
integrisano kolo sloeno elektrino kolo sastavljeno od mnotva elemenata (uglavnom
tranzistora) objedinjeno na jedinstvenoj podlozi i spremno za ugradnju u sloenije sisteme, ali
kao jedinstvena komponenta() [112]
M
maina skup delova povezanih u jednu logiku celinu sa ciljem izvoenja odreene
operacije() [110]
P
pod naponom kada je neki elektrini ureaj prikljuen u izvor elektrine energije on je
tada postao sastavni deo elektrinog kola, pa se za takav ureaj u tom sluaju, kae da je pod
naponom()
procedura tano definisani nain za reavanje nekog konkretnog problema ()
T
tranzistor elektronski element koji se, izmeu ostalog, koristi za naizmenino otvaranje i
zatvaranje elektrinog kola u tano definisanim vremenskim trenucima () [111]
204
Literatura
Prvo izdanje
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
[19]
[20]
[21]
[22]
[23]
[24]
[25]
[26]
[27]
[28]
[29]
[30]
[31]
[32]
[33]
[34]
[35]
[36]
[37]
[38]
[39]
[40]
[41]
[42]
[43]
[44]
[45]
[46]
[47]
[48]
[49]
[50]
[51]
[52]
[53]
[54]
[55]
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer
http://sr.wikipedia.org/wiki/Podatak
http://sr.wikipedia.org/wiki/Informacija
http://sr.wikipedia.org/wiki/Istorija_raunara
http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_computing_hardware
http://en.wikipedia.org/wiki/Quipu
http://en.wikipedia.org/wiki/Abacus
http://en.wikipedia.org/wiki/Pascalina
http://en.wikipedia.org/wiki/Arithmometer
http://en.wikipedia.org/wiki/Difference_machine
http://en.wikipedia.org/wiki/Analytical_Engine
http://en.wikipedia.org/wiki/Ada_Byron
http://en.wikipedia.org/wiki/Herman_Hollerith
http://en.wikipedia.org/wiki/Z3_(computer)
http://en.wikipedia.org/wiki/Harvard_Mark_I
http://en.wikipedia.org/wiki/ENIAC
http://sr.wikipedia.org/wiki/EDVAC
http://en.wikipedia.org/wiki/Supercomputers
http://sr.wikipedia.org/wiki/Don_fon_Nojman
http://sr.wikipedia.org/wiki/Personalni_raunar
http://en.wikipedia.org/wiki/Personal_computers
http://sr.wikipedia.org/wiki/Numeral
http://sr.wikipedia.org/wiki/Dekadni_sistem
http://sr.wikipedia.org/wiki/Binarni_sistem
http://sr.wikipedia.org/wiki/Oktalni_sistem
http://sr.wikipedia.org/wiki/Heksadekadni_sistem
http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_completeness
http://en.wikipedia.org/wiki/Turing_machine
http://sr.wikipedia.org/wiki/Stepenovanje
http://sr.wikipedia.org/wiki/Bulova_algebra
http://en.wikipedia.org/wiki/Boolean_algebra
http://en.wikipedia.org/wiki/Boolean_algebra_(logic)
http://en.wikipedia.org/wiki/Two-element_Boolean_algebra
http://en.wikipedia.org/wiki/Complete_Boolean_algebra
http://sr.wikipedia.org/wiki/Dord_Bul
http://sr.wikipedia.org/wiki/Algoritam
http://sr.wikipedia.org/wiki/Muhamed_Al_Horezmi
http://en.wikipedia.org/wiki/Algorithm
http://sr.wikipedia.org/wiki/Tjuringova_maina
http://sr.wikipedia.org/wiki/Programski_jezik
http://sr.wikipedia.org/wiki/Mainski_jezik
http://sr.wikipedia.org/wiki/Softver
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_software
http://sr.wikipedia.org/wiki/Hardver
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_hardware
http://sr.wikipedia.org/wiki/Arhitektura_(raunarstvo)
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_architecture
http://en.wikipedia.org/wiki/Read-only_memory
http://sr.wikipedia.org/wiki/Integralno_kolo
http://sr.wikipedia.org/wiki/Procesor
http://sr.wikipedia.org/wiki/Mikroprocesor
http://en.wikipedia.org/wiki/Microprocessor
http://sr.wikipedia.org/wiki/MIPS
http://en.wikipedia.org/wiki/Word_(computer_architecture)
http://en.wikipedia.org/wiki/CPU_clock
205
[56]
[57]
[58]
[59]
[60]
[61]
[62]
[63]
[64]
[65]
[66]
[67]
[68]
[69]
[70]
[71]
[72]
[73]
[74]
[75]
[76]
[77]
[78]
[79]
[80]
[81]
[82]
[83]
[84]
[85]
[86]
[87]
[88]
[89]
[90]
[91]
[92]
[93]
[94]
[95]
[96]
[97]
[98]
[99]
[100]
[101]
[102]
[103]
[104]
[105]
[106]
[107]
[108]
[109]
[110]
[111]
[112]
[113]
[114]
http://en.wikipedia.org/wiki/CPU_cache
http://sr.wikipedia.org/wiki/Digitalna_elektronika
http://en.wikipedia.org/wiki/Flip-flop_(electronics)
http://sr.wikipedia.org/wiki/Registar_(raunarstvo)
http://en.wikipedia.org/wiki/IEC_60027-2
http://sr.wikipedia.org/wiki/Bit_(raunarstvo)
http://sr.wikipedia.org/wiki/Neodreenost_umnoaka_jedinice_koliine_podataka
http://sr.wikipedia.org/wiki/Flip_flop
http://sr.wikipedia.org/wiki/Primarna_memorija
http://sr.wikipedia.org/wiki/Sekundarna_memorija
http://sr.wikipedia.org/wiki/Raunarsko_kuite
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_case
http://sr.wikipedia.org/wiki/Matina_ploa
http://en.wikipedia.org/wiki/Motherboard
http://sr.wikipedia.org/wiki/RAM_(memorija)
http://sr.wikipedia.org/wiki/Grafika_kartica
http://en.wikipedia.org/wiki/Graphics_card
http://sr.wikipedia.org/wiki/Hard_disk
http://en.wikipedia.org/wiki/Hard_disk_drive
http://en.wikipedia.org/wiki/Cylinder-head-sector
http://en.wikipedia.org/wiki/Block_(data_storage)
http://en.wikipedia.org/wiki/Disk_sector
http://en.wikipedia.org/wiki/Track_(disk_drive)
http://en.wikipedia.org/wiki/Disk_formatting
http://en.wikipedia.org/wiki/GNU_Parted
http://en.wikipedia.org/wiki/Boot_sector
http://en.wikipedia.org/wiki/Master_Boot_Record
http://en.wikipedia.org/wiki/CD/DVD_drive
http://sr.wikipedia.org/wiki/DVD_ita
http://sr.wikipedia.org/wiki/HD_DVD
http://sr.wikipedia.org/wiki/Blu-ray
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_power_supply
http://sr.wikipedia.org/wiki/Tastatura
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_keyboard
http://en.wikipedia.org/wiki/PS/2_connector
http://en.wikipedia.org/wiki/USB
http://sr.wikipedia.org/wiki/Kursor
http://sr.wikipedia.org/wiki/Monitor
http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_monitor
http://sr.wikipedia.org/wiki/Komandna_linija
http://en.wikipedia.org/wiki/Command-line_interface
http://sr.wikipedia.org/wiki/Grafiki_korisniki_interfejs
http://en.wikipedia.org/wiki/Graphical_user_interface
http://en.wikipedia.org/wiki/DVI_connector
http://sr.wikipedia.org/wiki/Operativni_sistem
http://en.wikipedia.org/wiki/Operating_system
http://sr.wikipedia.org/wiki/Linuks
http://sr.wikipedia.org/wiki/Slobodni_softver
http://sr.wikipedia.org/wiki/Softver_otvorenog_koda
http://sr.wikipedia.org/wiki/Jezgro_operativnog_sistema
http://sr.wikipedia.org/wiki/GNU_GPL
http://sr.wikipedia.org/wiki/Linuks_distribucija
http://sr.wikipedia.org/wiki/Ubuntu
http://sr.wikipedia.org/wiki/tampana_ploa
http://sr.wikipedia.org/wiki/Maina
http://sr.wikipedia.org/wiki/Tranzistor
http://sr.wikipedia.org/wiki/Integrisano_kolo
http://forum.ubuntu-rs.org/Thread-Da-li-je-potebno-instalirati-Ubuntu-64-bit?
pid=170566#pid170566
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Ubuntu_releases
206
[115]
[116]
[117]
[118]
[119]
[120]
[121]
[122]
[123]
[124]
[125]
[126]
[127]
[128]
[129]
[130]
[131]
http://sr.wikipedia.org/wiki/Gnom
http://en.wikipedia.org/wiki/GNOME
http://sr.wikipedia.org/wiki/Datoteka
http://sr.wikipedia.org/wiki/Direktorijum
http://en.wikipedia.org/wiki/Text_editor
http://en.wikipedia.org/wiki/Gedit
http://sr.wikipedia.org/wiki/Raunarske_mree
http://sr.wikipedia.org/wiki/Lokalna_mrea
http://sr.wikipedia.org/wiki/WAN
http://sr.wikipedia.org/wiki/Mrene_topologije
http://sr.wikipedia.org/wiki/Internet
http://sr.wikipedia.org/wiki/Www
https://help.ubuntu.com/10.04/add-applications/C/adding-repos.html
http://wiki.ubuntu-rs.org/Ubuntu_riznice
http://www.kde.org
http://www.xfce.org
http://lxde.org
207