Professional Documents
Culture Documents
Jezicni Savjetnik
Jezicni Savjetnik
Maja Rujni-Sokele
Katedra za preradu polimera
Sijeanj 2013.
UMJESTO PREDGOVORA
Na Katedri za preradu polimera Sveuilita u Zagrebu ve dugi niz godina njeguje se hrvatski jezik, prvenstveno
zahvaljujui prof. dr. sc. Igoru atiu koji se i dalje neumorno bori za jasnu terminologiju i rangiranje pojmova, i ne
samo na podruju prerade polimera.
Vrlo esto nastavnici su suoeni s itanjem seminarskih, zavrnih, diplomskih i drugih radova, to se najee svodi
na ispravljanje pravopisnih pogreaka i zatipaka (tipfelera), nakon ega slijedi lektoriranje. Cilj je ovog teksta
upozoriti na najee pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih radova, kako bi se one prilikom pisanja
radova izbjegle (iako se autorica u to previe ne pouzdaje).
Prvo poglavlje opisuje najee pravopisne pogreke: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva, datuma, interpunkcije i sl.
Drugo poglavlje upozorava na najee pogreke pri prevoenju engleskih rijei, daje stilske savjete, objanjava
upotrebu veznikih skupova, itd.
Tree poglavlje donosi primjere pogrene i pravilne upotrebe nekih rijei, a etvrto poglavlje posveeno je strunoj
terminologiji vezanoj uz preradu polimera.
Sadraj:
ili ? .......................................................................................................................................................... 4
Ije ili je? ....................................................................................................................................................... 4
S ili sa? ......................................................................................................................................................... 4
Pisanje brojeva ............................................................................................................................................. 4
Znakovi interpunkcije .................................................................................................................................. 5
Nabrajanje .................................................................................................................................................... 5
Crtica / spojnica ........................................................................................................................................... 5
Futur prvi (bit e / biti e / e biti) ............................................................................................................... 6
Pisanje datuma ............................................................................................................................................. 6
Koristiti to > koristiti se ime / Koritenje ega > koristiti se ime ........................................................... 7
Strane rijei .................................................................................................................................................. 7
Uporaba hrvatskih rijei ............................................................................................................................... 7
Celsiusov stupanj > Celzijev stupanj ........................................................................................................... 8
Koji / kojega ................................................................................................................................................. 8
Vezniki skupovi.......................................................................................................................................... 8
Budui da i jer .............................................................................................................................................. 8
Pomou / s pomou, vremenom / s vremenom............................................................................................. 8
Je li / da li / li ................................................................................................................................................ 9
Ja bi, mi bi, vi bi > Ja bih, mi bismo, vi biste ............................................................................................... 9
Kabel / kabao ............................................................................................................................................... 9
S ili bez / za ili protiv ................................................................................................................................. 10
Poloaj enklitika ......................................................................................................................................... 10
Poloaj apozicije ........................................................................................................................................ 10
Brojevi........................................................................................................................................................ 10
Zbog i radi .................................................................................................................................................. 10
3. Rjeoslovlje ............................................................................................................................... 12
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
3.10
3.11
1. PRAVOPISNI SAVJETI
1.1 ILI ?
Ovdje najee moe pomoi pravopisni provjernik (e. spell checker) pa je uputno instalirati ga. Ako se ne elite
koristiti provjerom pravopisa koju nude ureivai teksta (MSWord, OpenOffice), svoj tekst moete dati na provjeru
Haschecku, prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom pravopisnom provjerniku. Njegovo se suelje nalazi na
adresi http://hascheck.tel.fer.hr/
Primjeri:
nije ovjek (niti ovijek), ve ovjek
nije ve, ve ve
nije mogunost, nego mogunost
nije plaanje, nego plaanje
nije kuite, nego kuite.
1.2 IJE ILI JE?
Osnovno je naelo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to pravilo ima podosta iznimaka.
Primjerice:
nije redosljed, nego redoslijed
nije promijena, nego promjena
nije uvijet, nego je uvjet
zahtijevam da se pohaaju predavanja, no nemam previe zahtjeva
zadatak ete rijeiti i dobiti rjeenje zadatak e tada biti rijeen; ako ne znate dovoljno, rjeavat ete ga
dugo.
Razlika izmeu sljedei i slijedei: sljedei je pridjev koji znai: koji slijedi, koji je idui na redu. Slijedei je
glagolski prilog sadanji koji odgovara na pitanje na koji nain, kako.
Pogreno: Tko je slijedei?
Pravilno: Tko je sljedei? (Tko je idui na redu?)
Pogreno: Sljedei link, pronaao je zanimljivu stranicu.
Pravilno: Slijedei link, pronaao je zanimljivu stranicu. (na koji nain: pratei).
Slijedei ove savjete nauit ete razliku izmeu ove dvije rijei, tako da sljedei put neete pogrijeiti.
Slino je i s rijeima svijetlei (tako da svijetli), svijetlo (srednji rod pridjeva svijetao), svjetlei (koji svijetli) i
svjetlo (imenica). Postavljene su svjetlee reklame koje nam svijetlei u mraku pokazuju put. Svjetlo na semaforu
svijetli svijetlocrvenom bojom.
1.3 S ILI SA?
Dui oblik sa upotrebljava se:
ispred oblika osobne zamjenice prvog lica jednine u instrumentalu (sa mnom)
ispred rijei koje poinju suglasnicima s, , z i (npr. sa sinom, sa kolom, sa zadrkom, sa alou i sl.)
ispred rijei koje poinju suglasnikim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, , z ili (npr. sa
Ksenijom, sa psom, sa penicom i sl.)
1.4 PISANJE BROJEVA
Toka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo vrijedi i za arapske i za
rimske brojke koje imaju oblik velikih latininih slova pa bi izostanak toke mogao stvarati nesporazume. (Leo
Hendrik Baekeland roen je 14. 11. 1863., a umro je 23. 2. 1944.)
Redni broj nikada se ne pie s tokom, crticom i padenim nastavkom:
Pogreno: Drugi ispitni rok bit e 25-tog sijenja.
Jo gore: Drugi ispitni rok bit e 25.-tog sijenja.
Pravilno: Drugi ispitni rok, predvien za 25. sijenja, otkazan je.
Brojke se piu s decimalnim zarezima i razmakom izmeu tisuica (25 000,00), ali: 1723 (bez razmaka kada je
samo jedna znamenka tisuice) po Pravopisu Babi-Mogu.
Napomena: pri pisanju brojaka s razmacima, kao i pri pisanju brojaka s mjernim jedinicama, korisno je umjesto
obinog razmaka staviti tzv. neodvojivi razmak (e. non-breaking space) koji se u MS Wordu dobije istovremenim
dranjem razmaknice i tipaka Ctrl i Shift.
Pogreno: Primjerice, proirenje irine raspodjele molekulnih masa od 3 na 10 produljuje trajanje ciklusa za 15
% (pogreno je i 15%)
Pravilno: Primjerice, proirenje irine raspodjele molekulnih masa od 3 na 10 produljuje trajanje ciklusa za
15 %.
1.5 ZNAKOVI INTERPUNKCIJE
Ispred interpunkcijskih znakova (toka, dvotoka, zarez, toka-zarez, upitnik, usklinik...) ne dolazi razmak, dok
nakon njih dolazi. Ispred otvorene zagrade dolazi razmak, iza zatvorene zagrade dolazi razmak. Iza otvorene i ispred
zatvorene zagrade razmaka nema:
Pogreno: Ovo je reenica . Ovo je druga reenica ( ima i zagrade ) .
Pravilno: Ovo je reenica. Ovo je druga reenica (ima i zagrade).
To vrijedi i za titule iza toke dolazi razmak:
Pogreno: Bista prof.dr.sc. Aleksandra uraevia nalazi se u auli FSB-a.
Pravilno: Bista prof. dr. sc. Aleksandra uraevia nalazi se u auli FSB-a.
Kratica dr. ne sklanja se. Pogreno: Bista dra nalazi se ...
Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, treba ih pisati sve: Diplomirao je 1996., magistrirao 2000.,
a doktorirao 2004. godine.
1.6 NABRAJANJE
Pri nabrajanju svaki se navod pie malim poetnim slovom. Na kraju svakog navoda ne stavlja se reenini znak
(npr. zarez), a na kraju navoenja stavlja se toka, npr.:
Ubrizgavalica je element sustav za injekcijsko preanje koji mora ostvariti vie funkcija. To su:
priprema taljevine za ubrizgavanje
ubrizgavanje taljevine u kalup
otvaranje i zatvaranje kalupa
vaenje otpreska.
1.7 CRTICA / SPOJNICA
Crtica () i spojnica (-) prije svega grafijski se razlikuju, i to po tome to je crtica neto dua i pie se s razmacima
(bjelinama) s obiju njezinih strana, dok je spojnica neto kraa i pie se bez bjelina ispred i iza nje.
Spojnica (-) slui za spajanje rijei ili drugih sastavnih dijelova nekog izraza koji se iz pravopisnih i jezikoslovnih
razloga ne mogu pisati sasvim sastavljeno, ali ni rastavljeno (npr. 90-ih godina prolog stoljea, SAD-a, spomenploa, rang-lista).
Spojnicu treba izbjegavati u sluajevima kada je smislenije napisati pridjev:
Pogreno: klima-ureaj, internet-stranice
Pravilno: klimatizacijski ureaj, internetske stranice (jo bolje: mrene stranice).
Kratice pak koje se osjeaju kao pridjevi, a napisane su velikim slovima (TV pretplata, PVC prozorski okvir, WC
ureaj, PE vreica, PET boca i sl.) ne piu se sa spojnicom; iako je PE kratica za polietilen, u navedenom se
primjeru ita poletilenska vreica (ali ne i PVC vreica, jer takvih nema...).
Crtica se upotrebljava kao zamjena za prijedlog do.
Svakoga dana uim 4 5 sati. (4 do 5 sati svakako premalo!)
Ako se ispred broja napie od, onda se izmeu brojeva treba napisati i do.
Pogreno: Studirala je na FSB-u od 1999. 2007.
Pravilno: Studirala je na FSB-u od 2003. do 2007.
Napomena: u MS Wordu se crtica () (En Dash) dobije istovremenim dranjem tipaka Ctrl i Num- (ili Insert,
Symbol, Special Characters).
1.8 FUTUR PRVI (BIT E / BITI E / E BITI)
Futur prvi tvori se od nenaglaenih oblika nesvrenoga prezenta pomonoga glagola htjeti (u, e, e, emo, ete,
e) i infinitiva glagola koji se spree: ja u pjevati, ja u biti, ti e itati.
Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomonoga glagola, isputa se zavrno -i: bit u, pjevat u, itat u.
Pogreno: Sutra u pisat ispit. Pokuati u prepisivati, ali u to init tako loe, da e me asistenti odmah otkrit.
Pasti u kao kruka.
Pravilno: Sutra u pisati ispit. Pokuat u prepisivati, ali u to initi tako dobro, da me asistenti nee otkriti.
Proi u bez problema! (Nema anse!)
Pravilno: u gledati i gledat u, nipoto u gledat, gledati u ili gledau, e doi i doi e, nipoto e do,
do e ili doe.
Dakle: ispred e nema -i, iza -i ga ima (samo za glagole koji zavravaju na -ti)!
1.9
PISANJE DATUMA
Ne vjerujte Windowsima! Oni koji su lokalizirali taj operacijski sustav ne razmiljaju o finesama hrvatskoga jezika
pa ispada da se neki mjesec ponavlja vie puta u godini. Tako ete tamo, primjerice, vidjeti datum 12. oujak 2008.
kao da oujaka u godini ima u izobilju, a ovaj je 12. po redu. Dakle: 12. oujka, a ne 12. oujak!
Ne treba pisati vodee nule - 12. 03. 2012., ali pazite na razmak iza toke: Pravilno je 12. 3. 2012.
- indirektni objekt:
Pogreno: Bavio sam se s izradom alabahtera.
Pravilno: Bavio sam se izradom alabahtera dok me nisu uhvatili.
Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:
Pogreno: Danas ne znam nita, ali vremenom u nauiti.
Pogreno: Nisam uio, ali u proi pomou alabahtera.
Pravilno: Danas sam pao, ali u s vremenom nauiti i proi.
Pravilno: S pomou genetskog inenjeringa doivjet u stotu.
Pazite i na jezinu ekonominost:
Pogreno: Rijeit u problem s pomou raunala.
Pravilno: Rijeit u problem raunalom.
Pogreno: Ispit piemo s pomou olovke.
Pravilno: Ispit piemo olovkom.
2.9 JE LI / DA LI / LI
Pitanja se postavljaju ovako:
elite li dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?
Biste li izali iz predavaonice?
Je li profesor doao u svoju sobu?
a ne ovako:
Da li elite dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?
Da li bi izali iz predavaonice?
Da li je profesor doao u svoju sobu?
Slian je problem s tzv. dakanjem:
Pogreno: Idem da uim. Kad nauim, ii u da se igram.
Pogreno: Spojio sam se na internet bez da sam morao upisati korisniko ime.
Pravilno: Idem uiti. Kad nauim, ii u se igrati.
Pravilno: Spojio sam se na internet bez upisivanja korisnikog imena.
No rije da ne treba posvuda izbjegavati, pa moe: Doi da te vidim! Mora da si puno uio preko vikenda. S
obzirom na to da paljivo sluam na predavanju, lako mi je poloiti ispit.
2.10
Pogodbeni nain (kondicional) tvori se s pomou aorista pomonoga glagola biti, a on ne glasi bi u svim licima:
Pogreno: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi
Pravilno: ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi
Dakle:
Kad bi provodio vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogao bi dobiti dobru ocjenu. (Ti ili on?)
Kad bih provodio vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogao bih dobiti dobru ocjenu. (Ja!)
Kad bi provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli bi dobiti dobru ocjenu. (Oni!)
Kad bismo provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli bismo dobiti dobru ocjenu. (Mi!)
Kad biste provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli biste dobiti dobru ocjenu. (Vi!)
2.11
KABEL / KABAO
Pri tvorbi oblika imenice kabel esto se grijei. Nominativ mnoine imenice kabel glasi kabeli (nismo kajkavci, pa
nije kabli!)
Pogreno: Kablovi su prerezani. Kabli su prerezani.
Pravilno: Kabeli su prerezani.
Oblici kablovi i kabli nominativ su mnoine imenice kabao (vjedro), a ne imenice kabel.
Imenica kabel sklanja se u jednini ovako: NA kabel, G kabela, DL kabelu, I kabelom, a u mnoini ovako: N kabeli,
G kabela, DLI kabelima, A kabele.
Imenica kabao sklanja se u jednini ovako: NA kabao, G kabla, DL kablu, I kablom, a u mnoini ovako: N
kablovi/kabli, G kablova/kabala, DLI kablovima/kablima, A kablove/kable.
9
2.12
Pri prevoenju s engleskog jezika esto se grijei u pisanju sintagme with or without (something) koja se prevodi sa
s ili bez (neega), pri emu takav prijevod nije u skladu s pravilima hrvatskog jezika jer dopuna (imenica) iza s
dolazi u instrumentalu, a iza bez u genitivu. Isto vrijedi i za prevoenje sintagme for or against, tj. za ili protiv.
Pogreno: S ili bez minke, s ili bez uputnice, s ili bez gledatelja. Za ili protiv plastike.
Pravilno: Sa minkom ili bez nje, s uputnicom ili bez nje, s gledateljima ili bez njih. Za plastiku ili protiv
nje. (za, naravno!)
2.13
POLOAJ ENKLITIKA
O enklitikama moda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s njima poblie upoznate. Vjerujemo da
e nekoliko primjera ilustrirati o emu je rije i to valja, a to moe i bolje:
Moe proi: Zavrni rad je napokon gotov.
Uhu ugodnije: Zavrni rad napokon je gotov.
Moe proi: Profesor Hrvoje Horvat je dekan FSB-a.
Uhu ugodnije: Profesor Hrvoje Horvat dekan je FSB-a.
Bit svega je da nenaglaena rije ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u reenici. Proitajte naglas
gornje primjere i ut ete kako je neke reenice prirodnije itati. Nova naglasna cjelina ne moe poeti
nenaglaenom rijeju (enklitikom, npr. je).
2.14
POLOAJ APOZICIJE
Otvorimo novine i proitajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni, GEO magazin, Zippo
upalja, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici, Internet mrea, plazma televizor...
to se dogodilo s pridjevima, to se dogodilo s poretkom rijei u reenici prvo apozicija (imenica koja poblie
oznaava drugu imenicu) pa subjekt?
Treba: raunala Apple (ili Appleova raunala), automobili Renault (Renaultovi automobili), bomboni PEZ,
magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja), mobilna mrea 095 (ili Tele2 kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili
mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski korisnici T-Coma), internetska mrea,
plazmatski televizor!
2.15
BROJEVI
ZBOG I RADI
Mijeanje prijedloga zbog i radi jedna je od najeih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva jer postoje sluajevi kada
doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti. Pravilo je jednostavno:
Prijedlogom zbog izriemo uzrok.
Zakasnio je na spoj zbog ispita. (zato to je pisao ispit)
Prijedlogom radi izriemo namjeru (elju, cilj, svrhu).
Doao je radi pisanja ispita. (da bi pisao ispit)
Pogrenom upotrebom moemo dobiti sulude reenice:
ovjek je uhien radi ubojstva. (uhien je da bi nekoga ubio!)
ovjek je uhien zbog ubojstva. (zato to je nekoga ubio)
Ili, ako emo jednim udarcem ubijati dvije muhe:
10
11
3. RJEOSLOVLJE
3.1 DOPUSTITI / DOZVOLITI, DOZVOLA / DOPUTENJE
Glagol dozvoliti preuzet je u hrvatski jezik iz ruskoga i umjesto njega treba upotrebljavati glagol dopustiti.
Pogreno: Dozvolite da vam se obratim.
Pravilno: Dopustite da vam se obratim.
Od glagola dozvoliti i dopustiti izvedene su imenice dozvola i doputenje, koje se znaenjski razlikuju. Dozvola je
isprava kojom se doputa obavljanje kakvih radnja ili poslova, a doputenje je slaganje ili odobrenje da se to uini.
Tako emo imati vozaku dozvolu, a da to uinimo trait emo ili dobiti ije doputenje.
3.2 DRVNI, PAPIRNI / DRVEN, PAPIRNAT
Pridjevi drvni i drven znaenjski se razlikuju. Pridjev drvni znai koji se odnosi na drvo, npr.: drvna industrija,
drvna proizvodnja, drvno gospodarstvo. Pridjev drven znai koji je izraen od drva kao grae, npr.: drvene igrake,
drven stolac, drvena kua, drven amac. Isto vrijedi i za pridjeve papirni i papirnat.
Pogreno: drvna stolarija, drveni plin, papirne maramice, papirna kutija
Pravilno: drvena stolarija, drvni plin, papirnate maramice, papirnata kutija, papirni otpad, papirna
industrija.
3.3 FIZIKALNI / FIZIKI
Pridjevi fizikalni i fiziki imaju zajedniko znaenje koji se odnosi na fiziku, npr. fizikalni/fiziki zakoni,
fizikalna/fizika veliina, no pridjev fiziki ima i drugo znaenje koji se odnosi na tijelo, npr. fiziki napad, fizika
snaga, fiziki razvoj. U tom je znaenju bolje upotrebljavati pridjev tjelesni (tjelesni napad, tjelesna snaga, tjelesni
razvoj). Pridjevu fiziki u znaenju koji se odnosi na fiziku bi trebalo dati prednost pred pridjevom fizikalni
(preuzetim iz engleskoga).
Pravilno: fizika svojstva, fizike veze meu makromolekulama.
3.4 MULTI- > VIEPrefiksoid multi- latinskoga je podrijetla, a znai vie, mnogo, mnogostruko. Pojavljuje se u sloenicama, a u veini
se takvih rijei multi- moe zamijeniti hrvatskom rijeju vie-, npr. multinacionalni > vienacionalni,
multifunkcionalni > viefunkcionalni, multilateralni > viestrani, mnogostrani, multiprocesorski >
vieprocesorski.
Tuica multitasking moe se zamijeniti hrvatskom rijeju viezadanost.
3.5 PODESITI > PRILAGODITI, NAMJESTITI, PODEAVANJE > PRILAGODBA, NAMJETANJE
Umjesto glagola podesiti bolje je upotrijebiti glagole prilagoditi i namjestiti, a umjesto glagolske imenice
podeavanje imenice prilagodba i namjetanje.
Pogreno: Treba podesiti brzinu vonje, podeavanje temperature grijala, podeavanje naslona za glavu
Pravilno: Treba prilagoditi brzinu vonje, namjetanje/prilagodba temperature grijala, namjetanje naslona
za glavu.
3.6 TEORETSKI / TEORIJSKI
Pridjev i prilog teoretski te pridjev i prilog teorijski znaenjski se razlikuju. Pridjev teoretski znai koji postoji
samo kao pretpostavka (npr. teoretska mogunost), a prilog teoretski znai u pretpostavci (npr. Teoretski je mogue
poloiti ispit iz Prerade polimera).
Pridjev teorijski znai koji se odnosi na teoriju, a prilog teorijski znai tako da ukljuuje teoriju. Pridjev i prilog
teoretski ne treba upotrebljavati u znaenju pridjeva i priloga teorijski:
Pogreno: teoretska nastava, teoretsko znanje, teoretski predmeti, teoretski objasniti uzroke promjena u
atmosferi
Pravilno: teorijska nastava, teorijsko znanje, teorijski predmeti, teorijski objasniti uzroke promjena u
atmosferi
12
ISTI / JEDNAK
Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znai onaj koji je bio i prije (npr. isti sluaj kao i juer), i upravo taj, a
ne koji drugi (npr. vjebe se odravaju u istoj dvorani), i ne moe se upotrebljavati u znaenju koji se ne razlikuje od
onog s kojim se usporeuje jer to znaenje pripada pridjevu jednak.
Pogreno: Njih dvije nisu odrasle u istim ivotnim uvjetima. Oni imaju isti nain rada.
Pravilno: Njih dvije nisu odrasle u jednakim ivotnim uvjetima. Oni imaju jednak nain rada.
3.11
ZAHVALITI / ZAHVALITI SE
Glagol zahvaliti znai izraziti zahvalnost komu za to, npr. zahvaliti na danu povjerenju, zahvaliti komu na lijepim
rijeima. Povratni oblik zahvaliti se upotrebljava se u znaenju ljubazno ne prihvatiti ili odbiti to, npr. zahvaliti se
na ponuenoj suradnji znai ne prihvatiti ili odbiti suradnju. Povratni oblik zahvaliti se ne treba upotrebljavati kada
elimo izraziti zahvalnost.
Pogreno: Zahvaljujem se roditeljima na podrci tijekom studija. Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli.
Pravilno: Zahvaljujem roditeljima na podrci tijekom studija. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli.
13
14
Tlak / pritisak
Pritisak skraeno od pritisna sila ili pritisno optereenje, N
Tlak MPa, bar (npr. tlak u kalupnoj upljini, tlak ubrizgavanja)
Udarna ilavost
Udarnu ilavost kao pojam treba izbjegavati jer ne govori o tome o kojem udarnom naprezanju je rije. Vrste
ilavosti, ovisne o vrsti udarnog naprezanja su ove: savojna ilavost, rastezna ilavost, pritisna ilavost, uvojna
(torzijska) ilavost.
Pakovanje / pakiranje / ambalaa / pakovina
Ambalaa ili pakovanje je omot, sve u to se roba pakira, zatitni paket, omot, sanduk u koji se oprema roba radi
uvanja ili prijevoza ili omot napravljen od ambalanog materijala namijenjen pakiranju.
Pakirati znai zamatati ili zamotati proizvod u ambalau, iz ega se izvodi glagolska imenica pakiranje
zamatanje, zamotavanje.
Pakovina zapakirani proizvod i njegova ambalaa.
Obrada, izrada, prerada / obradba, izradba, preradba
Doputeno je upotrebljavati i jedan i drugi oblik rijei (sa slovom b ili bez njega), no treba voditi rauna o tome da
se jednako naelo primjenjuje u cijelom radu.
Agregatna stanja
Agregatna stanja su: plinovito (plin), kapljevito (kapljevina) i vrsto (ne kruto, vrstina). Sva su tijela vrsta, samo
su neka kruta. esto se mijeaju pojmovi tekuine i kapljevine. Tekuina je tvar koja zauzima oblik posude u kojoj
se nalazi, a moe biti kapljevina ili plin. Tekuina = fluid. Razlika se ui i u Nauku o toplini.
Napuklina / pukotina
Napuklina je posljedica pucanja tvorevine koja se tijekom vremena moe pretvoriti u pukotinu (otvor kroz koji se
vidi). Npr., ako su na vodovima spremnika goriva pukotine, kroz vodove e iscuriti gorivo. Kod napuklina to nije
sluaj, ali napukline se mogu pretvoriti u pukotine i onda je katastrofa sigurna.
Filtar, cilindar, kalandar
esto se ita i slua filter, filterski, filtera, no ispravna hrvatska rije je filtar, koja se u jednini sklanja ovako: NA
filtar, G filtra, DL filtru, I filtrom, a u mnoini ovako: N filtri, G filtara, DLI filtrima, A filtre. Pridjev je filtarski.
Na jednak nain sklanjaju se i rijei cilindar i kalandar, u jednini ovako: NA cilindar/kalandar, G cilindra/kalandra,
DL cilindru/kalandru, I cilindrom/kalandrom, a u mnoini ovako: N cilindri/kalandri, G cilindara/kalandara, DLI
cilindrima/kalandrima, A cilindre/kalandre.
Dizajn, dizajniranje
Smislena uporaba hrvatske rijei dizajn:
Dizajniranje estetsko oblikovanje proizvoda (npr. automobila)
Dizajner strunjak koji se time bavi je dizajner, npr. modni dizajner
Engleska rije design moe biti imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Primjeri kako se moe prevoditi rije
design:
Glagol: nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, zamisliti.
Imenica: nacrt, uzorak, skica, dezen, konstrukcija, plan, zamisao, namjera.
Glagolska imenica: projektiranje, konstruiranje, oblikovanje.
Pridjev: projektirani, osmiljeni, kreirani.
15
Tehnika / tehnologija
Tehnologija je prema J. Beckmannu sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva, a
Ropohl tehnologiju definira kao znanost o tehnici koja se odnosi na opisno tumaenje svih aktivnosti vezanih uz
objekt tehnike.
Vrlo je esta uporaba rijei tehnologija, iako se ona najee moe zamijeniti rijeima tehnika, postupak ili proces.
Pa tako imamo: makromolekulnu tehniku (pravljenje monomera, polimernih pretpolimera, polimerizata ili
polimernih materijala), postupke oplemenjivanja polimernih tvari, oblike ili naine mehanike oporabe, skupine
postupaka toplog oblikovanja, metode ispitivanja polimernih materijala, itd.
Norma / standard
Pojmovi standard i norma esto se smatraju sinonimima iako imaju razliita znaenja. Pojam standarda i
standardizacije iroko je prihvaen u engleskom govornom podruju dok se u ostalim jezicima rabi pojam norme i
normizacije. Norma je dokument donesen konsenzusom (opim slaganjem) i odobren od priznatoga tijela, koji za
opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja
najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu, a standard je rezultat primjene velikog broja korisnika.
Primjeri:
Prema hrvatskoj normi HRN ISO 31-0:1996, Veliine i jedinice 0. dio: Opa naela (ISO 31-0:1992) utvren
je decimalni zarez kao decimalni znak za uporabu u Republici Hrvatskoj.
MP3 format je standard za sviranje glazbe.
IP protokol je standard na najveoj raunalnoj mrei danas internetu.
Norme doprinose unaprjeenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okolia i poboljanju ivotnog standarda.
Umor / zamor
Ljudi se umaraju, zamor se javlja u materijalu konstrukcije (bez obzira na veliinu).
Osobine / svojstva
Ljudi imaju osobine, a materijali svojstva.
Znaajka > karakteristika
Vrhunski jezikoslovci smatraju da je rije karakteristika tvorbeno plodnija od rijei znaajka.
Kakvoa > kvaliteta
Vrhunski jezikoslovci smatraju da je rije kvaliteta plodnija od rijei kakvoa. Nudi mogunost tvorbe drugih
oblika, npr.: kvalitetan.
Zanat / obrt
Zanat se ui i postaje se zanatnikom, za obrt, obrtnik mora dobiti dopusnicu (dozvolu). Samo u nekim sluajevima je
preduvjet za obrt zanat, npr. za frizera ili pedikera. Jedna obrtnica koji uspjeno proizvodi plastine dijelove je po
struci medicinska sestra.
Pisanje kratica polimera
Nazivi polimera i dodataka esto su vrlo dugaki, stoga je vrlo proireno pisanje kratica. Uobiajeno je kratice sastavljati
prema nekom logikom i upotrebljivom sustavu. U nastavku su navedeni najee kratice i nazivi polimera. Prilikom
pisanja radova, pri prvom spominjanju naziva polimera treba navesti njegov puni naziv i kraticu u zagradi, npr.:
Polietilen visoke gustoe (PE-HD) i polietilen niske gustoe (PE-LD) najee se primjenjuju za izradu plastinih
vreica. U daljnjem tekstu moe se navesti samo kratica.
ABS akrilonitril/butadien/stiren
EPDM etilen/propilen/dienski kauuk
EVOH etilen/vinil-alkohol
NR prirodni kauuk
16
PA poliamid
PAN poli(akrilonitril)
PBT poli(butilen-tereftalat)
PC polikarbonat
PEEK poli(eter-eterketon)
PE-HD polietilen visoke gustoe
PE-HMW polietilen visoke molekulne mase
PE-LD polietilen niske gustoe
PE-LLD linearni polietilen niske gustoe
PE-MD polietilen srednje gustoe
PET poli(etilen-tereftalat)
PE-X umreeni polietilen
PF-smola fenol-formaldehidna smola
PHA poli(hidroksi-alkanoat)
PLA polilaktid, polimer mlijene kiseline
PMMA poli(metil-metakrilat)
PP polipropilen
PTFE poli(tetrafluoroetilen)
PVC poli(vinil-klorid) (koji moe biti krut ili neomekan i omekan)
PVDC poli(viniliden-klorid)
17
UMJESTO ZAKLJUKA
Nakon to se pomno proitali i prouili sve napisane savjete, pronaite pogreke u tekstu (koji se nalazi u predloku
za pisanje diplomskih radova):
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i navedenu literaturu.
Zahvaljujem se .
18
KORITENA LITERATURA:
Gledec, G.: Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova v1.4.0,
http://www.tel.fer.hr/_download/repository/pravopisni_savjeti.pdf
Jezini savjeti, Zbirka jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://savjetnik.ihjj.hr/
Jezini savjetnik, jezicnisavjetnik.mojblog.hr
Tema mjeseca, Editor Plus d.o.o., http://editorplus.hr/index.php/tema-mjeseca
ati, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
Jezini savjeti iz asopisa Polimeri
Jezini savjeti I. atia
19