Glava 2 Nizovi Niz motemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu tako da se uvijek zna ko je prvi, ko je prtehodnik a ko sljedbenik. U svakodneynom zivotu ima puno primjera niza :elemeniti u periodnom sistemu elemenata, uvenici u dnevniku jednog odjeljenja, dani sedmici itd, Medutim najshikovitiji primjer niza su Iuée jedne ulice, jer su one numerisane tako da. se zna koja je prva, druga trefa itd, U matematici su znazajni sljedeti nizovi « Aritmeti¢ki niz je niz u kome je svaki lan (osim prvog) aritmeti¢ka sredina svoja dva susjedna lana; « Geometrijski niz! je niz.u kome je svaki dlan (osim prvog ) geometri- jska sredina svoja dva susjedna lana; Za geometrijeki nz vezana je interesantna legenda. Naime, prema arapskim izvorima ‘vliki cat Seram, je htio-nagraditi ,skromnog” matematigara Sésu za njegovo otki¢e Sa- hovske ploce, ireiao mu je nek, trati sto hoée. Sesa je trazio da mu ge da za prvo pole na plodi jedno zeno pfenice, 2a drugo polje dva zma, za trete cetii, za éetvrto osam, i tako a svako slijedete dva puta vite ara nego 2a prethodno polje. Car u potetku nije dobro procijenio sitwaciju i smatrao da se radi o jednoj vreti péenice. ‘No, carevi matematicari su racunali dva dana, da bi dobili koliko rma treba. predati ‘esi, j iarabunali su da taj bro) iznosi 18 446 744 073 700 551 615. Car se zamisio, jer Mnatematicari su mu rokli, da njegove robne zalibe nisu dovoljue pa da ih ima j sto puta vise ne bi bilo dovoljno. Cat je ipak nadmudio Sesu rekavsi mu da svoju nagradu broji Zajedno ea carevim slugama . Cuvsi to, Sesa se postidio, i poteo se ispritavath privatnim problemima. Car se na to nasmijan i dao mu bogatu poputbinu, da sisi glas svijetom 0 ilostivosti cara Serama. aL42 BLAVA 2, NIZOVI « Fibonaéijev niz?, je niz u kojem sn prva dva dana jedneka jedan a svaki dlan-podevsi od troéeg jednak zbiru njemu prethodna dva tlana, Fibonatijev niz glasi 1,1,2,3,5,8, 13, 21, 34, 56, 89, 144, 233, ‘* Koltz, (Collatz) je uveo sljedeti nix oa aq parno Ong = pire Bay $1 2a dy neparno ‘Matematitki nerjeseno da li za svaku potetnu vrijednost, dobijamo petiju. U sljedeti poglavijima 6emo matematski formalizirati pojam niza i uvesti neke osobine, zatim se baviti konvergentnim i divergentnim nizovima a na raju uvesti i pojam Kosijevog niza. 2.1 Osnovni pojmovi Definicija 2.1.1 Punkeija a sa domenom N i kodomenom R naziva se niz i oznaéava sa yy 2500 ay ili sa {an} . an, 8¢ naziva optim ili n-tim élanom niza. Nizovi se zadaju navodeti Clanove niza ili dajuéi formulu za opti niza. Glanovi niza se najée&¢e prikazuju na brojevnoj pravoj. Primjer 2.1.1 Napisati proih pet clanova nize i prikazati ih na brojevnj pravoj a) *Pibonatisa 2.1. OSNOVNI POJMOVI 8 b) Sas Oy = ay 08 Riesenje: e Ganove niza dobijamo take sto su unijesto me U fortmnli nvrsti a) Odgovarajnée odgovarajuti bro}. Tako dobijamo 1 ie cies woop a projevno) pravoj izgleda kno na sljedetoj slick: Prikaz prvih pet Clanova na Eee eee eee Slik b) Imamo x Qa 1 ay = Meg egem bah ml gy T 2 8 a eg gow ot te ey a = 14g (2 8 u as44 GLAVA 2. NIZOVI Odgovarajuéi prikaz na brojevuoj pravo} izgleda kro na Slici Slika Intutivno je jasno da se ovaj niz.sastoji iz tri podniza. Svi Clanovi niza sa neparnim indeksima jednaki su jedinci. Odnosno aay-1 = 1,# € N. Clanovi niza aya & € N ,gomilaju” se prema nuli s desne strane dok se Canovi niza au, kEN ,gomilaju” se prema dvojei s lijeve strane. Da bi formalizirali pojmove gomilanja slanova niza trebaée nam eljedose definicije. Definicija 2.1.2 e-okolinom tatke x9 u oznaci O, (0) naziva s oivorent interval (zo ~ €,%0 + €) dudine 2«. Definicija 2.1.3 Broja €R naziva se tacka gomilanja niza {an} ako se u svakoj € okolini tacke a nalazi beskonaéno mnogo élanova niza {an} - Definicija 2.1.4 Limes superior i limes inferior Neka je niz {aq} zadan i neka je C (tq) #2 skup svih tagaka gomilanja-datog niza. 1. Ako je niz {an} ogranicen odozgo onda s¢ ima limes superior. sup G (an) naziva 2. Ako je niz {aq} ogranigen odozdo onda se lirn dy := inf G (a,) naziva limes inferior. tai Primjer 2.1.2 Za dati niz odrediti G (an), limes superior, limes inferior, sup A inf A, gdje je A= {anime N} a2.1. OSNOVNI POJMOVI 45 a) b) 2) Rjesenje: a) Niz se sastoji od dva podniza, parnih i neparnih tlsnova. Pri tome vrijedi = cos“! (2k — 1) m= —1 i are = coo" kn keEN. Dakle, A= G (aq) = {-1,1}. U ovom slutaju specijalno vrijedi Tim a, = sup A =1i lima, = inf A= —-1. b) Napisimo nekoliko prvih dlanova datog niza. Sada. je G (aq) = {-L1} aA da je Tima, = supA lima, = =1i inf A = -2,46 GLAVA 2. NIZOVI ©) Otigledno je da niz ima samo jednu tacku gomilanja, ¢ija je veijednost 0 To zmati da je jim a, = lima, = 0. S druge strane je supA=1 i infA=0. Iz posljednjeg primjera je jasno da dima, i sup A mogu a i ne moraju Viti jednald., Isto vaai i 2a lima, i inf A. Definicija 2.1.5 Niz {an} naziva se ogranigen odozgo ako postoji kon- stanta takva da je a, < k 2a sve n a ograniten odozdo ako postojt Konstanta | takva da je a, > | 2a sve n.Niz koji je ogranigen odozgo i odozdo naziva se ograniéen. Definicija 2.1.6 Niz {a,} naziva se monotono rastuéi ako za sven €N nm vrijedi a, < Ony1-Niz se zove strogo monotono rastuéi ako za sven € N urijedi ay < nai. Niz {aq} naziva se monotono opadajuéi ako 2a sve 1 € Noumijedi dm > day1.Niz se 2ove strogo monotone opadajuti ako 2a sven EN vrijedi an > Onst- Primjer 2.1.3 Dokazati da je niz {an} definisan rekurzivnom relacijom dyn = On + 82, a; = 1 strogo rastuéi i da je dy = (22 — 1) Zodatak Gemo rijesiti na dva nadina ITnagin Prvo.éemo dokazati da je niz strogo rastuci tq +82 dust — Ay = 82> 0, jer jen EN. SF dy >anneN, ng Iz potetne rekurzivne formule imamo2.1. OSNOVNI POJMOVI aT Oy = dyer +8 (n= 1) naa 4 8(n~ 1) + 8(0— 2} = oy $8(n—1) $8 (n= 2) +... +8 4n? —4n+ 1 = (2n— 1)? I nagin Da bi dokazali da je a, = (2n-— 1)? koristiGemo matematighu indukeiju. i) Zan=1 imamo ato je tamno. Za n=2 imamo a; = (2-2-1 =9=148=a 48-1, sto je takode taéno. ii) Predpostavimo da je Wwrdnja tana 2a privodan broj n= k > 1 tj. da vrijedi ay = (2k 1)" iit) Dokazatemo da je tvrdnja taéna 2a sljedeti prirodan broj, m= k +1 cua = ay 8k" 2" (2k — 1) + 8k 42 = 4k + 1-4 8k = (2h + 1)? = (2(k + 1) — 1)? i tvrdnja je dokazana.48 GLAVA 2. NIZOVI Dokatimo jos da je niz strogo rastuti (2(n £1) =i)? =n 1)? = (20-44)? n=)? = (Qn+1-+2n—1) Qn +1—2n41) =Bn>0. Qnty Op Teorem 2.1.1 Boleano?-Vajerstrasov' teorem Svaki ogranicen niz #ma bare jedi tack gomilanja. Mi ovdje neGemo navoditi dolaz Bolcano-Vajerstasovog teorerna, Samo éemo isto€i da se dokazuje preko Borelovog teorcma, koji emo i navesti. Za formulaciju Borelovog teorema trebase nar pojmovi otvorenog pokrivaca i konatnog pokrivata. Ta dva pojma Gemo uvesti sljede¢om definicijom Definicija 2.1.7 Familija F otvorenth intervala naziva se otvoreni pokri- vad skupa $ CR ako svaka tacka iz S pripada bar jednom clanu fomilije F. Otvoreni pokrivat naziva se konacni pokrivaé ako familija F sadrat konaéno mnogo otvorenth intervala. Teorem 2.1.2 Borelow teorem Svaki otvoreni pokrivat segmenta (a, b] C R moze se reducirati na konaéan pokrivaé tog segmente. 2.2. Konvergentni i divergentni nizovi- Definicija 2.2.1 Neka je niz {an} zedan i a realan broj. Broj a naziva se graniéna urijednost toga niza, ako za svako © > 0 postoji prirodan broj inp = 7 (€) takav da za sve prirodne brojeve n > mo wrijedi nejednakost lan -al ce. Pri tome pigemo Jira ay = 2 ili Gin > (nt 7 00) 4 Cétamo: Oy teti (konvergira) kaa kad n tezi w beskonagnost. TBoleano (Bolzano, 1781-1848), ceskt matematicar. AVajersteas (Weierotrace, 1815-1897), njemacki matemati¢ar, ‘Borel (E. Borel 1878. -1956.)2.2, KONVERGENTNI I DIVERGENTNI NIZOVI 49 Definicija 2.2.2 Niz koji ima konadnu graniénu vryjednost naziva se kon vergentan niz. Niz ko nije konvergenian nacion se divergentan, Definicija 2.2.3 Broj a naziua se granicna wrijednost riza (tn} ako sc w svakoj njegavo) e-okolini nalaze skoro svi Clanowi niza, tj.’ svi Clanowi niza sa izuzetkom njih konaéno mnogo ‘Peorem 2.2.1 Ako je niz konvergentan onda je njegove grenicna vrijednost jedina tacka gomilanja niza. Dokaz. Pretpdstavimo, suprotno, da niz {aq} osim svoje graniéne vrijed- nosti a ima jo8 jednu tatiu gomilanja b # a. Bez smanjenja opstosti wzmimo a b- : i da je b > a. Definirajmo sada ¢ -= "=" j posmatrajmo ¢-okoline tataka a j bJasno je da. su te okoline disjunktne. Ovo je kontradikeija, jer se izvan svake okoline tatke a kao granitne vrijednosti niza moze nalaziti samo kon- atno mnogo clanova tog nize. Do kontradikeije nas je dovela pretpostavka da je b £a. Dalde, b = ai teorem je dokazan Teorem 2.2.2 Konvergentan niz je ograniden. Dokaz. Neka je niz {aq} Konvergentana i neka je Jim ay = a. Na osnovw definicije granitne vrijednosti specijalno za © 1 postaji no = no (€) tako da viijedi Ja, — al <1 za svako n> no. Dalje imamo nejed. trokuta, ic Jay = Kan) Fa] fon — al + Jel < 1+ fal Definirajmo d := max {lai [a2],...,[@nol 1+ lal} . Sada je odigledno Jou] <¢.2a svako n pa je niz, {an} ogranicen. m Teorem 2.2.3 Niz je konvergentan akko je ogranigen + ima tacne jednu tndteu gomdlanja. ‘Teorem 2.2.4 Monoton niz je konvergentan akko je ogranigen50 GLAVA 2. NIZOVI 2.2.1 Racionalne operacije s konvergentnim nizovima V ovorh paragrafu navestemo i dokagati pravila racunanja S nivovina, Peorem 2.2.5 Neka'su {an} i {ba} konvergentni nizov. Tada je J. arn (ty + Da) = Tien an + fim bas 2, Him (4m = Bn) = linn ty Jim bs lim a, eat oe im om = 3. Ako je Nan, ba # 0 tudo je li = Tin” Dokaz. Neka je lim ay =, lim, by =bie> 0 proizvoljno zadano. 1. In konvergencije nizova {an} i {ba} 28 dato © > 0 mozemo naéi prirodne projeve n; (e) i na (e) tako da vrijed e s i Jom —a] << § 20.sve pritodne brojeve n 2 m1 i = lb, —b| <= zasve prirodne brojeve n 2 M2. 3 ij Neka je sada Mio := max (m,n2) « Za svako n> no Imamo Ian + bq — (0-4 8)| = [(Qn~ 0) + Oa BI S fom — al + [bo — BF ee ata 2, Jasno je da vrijedi Janba — abl Janda — aby + abn ~ 0b] (2.1) = [Pn (ana) +2 (bn — HL (2.2) < [bal [an — al + [al [Pn — 81 In konvergencije niza {by} slijedi njegova ogranitenost. To znati da posto}t fs tokeva da vrijedi [bal < k za svako n.2.2. KONVERGENTNI I DIVERGENTNI NIZOVI 51 Tx konvergencije nizova {tm} i {Un} 2a dato € > 0 mozemo naéi prirocue Drojeve 1,6) i ma (@) tao da vrijedi \ —al << 2a sve prirodue brojeve i Ri p i {0p 6] << =5> za sve prirodne brojeve n 2 mo 2Ial Nek je sada ng =~ max (m,M2) 12 (2.1) slijedi za svako m2 no € € abl < k lon — a] + [al |ba — & + lal os lob — a| < F fon — a + Jal oO] < Rog + Nal ayy 3, Posto vrijedi Mag 2 Yi as abn tO Ba dovoljno je dokazati da je Timm - : S tim ciljern posmatrajmo razliku wit | [bn = 61 i es [nl 1b] 4 ‘Ako sada uamemo €1 = a ‘Doog konvergencije niza {bn} za takvo € pos- tojate n, (c) tako da vrijedi tel [bn |

mH Dalje, imamo Wel =< Pal < za sve n 2 No. Posljednju nejednakost: mozemo pisati u obliku52 GLAVA 2. NIZOVI Tz konvergencije niza {ba} ca dato € > 0 mozemo naéi prirodan broj ima (e) tako da. vrijedi 2 Ja Bl < we ua sve prirodne brojeve m2 Ta. Nokea je sada mp := max (ni1,na). Ts ({2]) i ({21) slijedi za svako m > nq 11 2b ol, 2lbre le-al 0 za svako n. Dalje, imamo — 2 = 40) (an +1) dn 2 Lako je 2akljuditi da je desna strana pozitivna ako je a, < 2. § tim ciljem posmatrajmo, Gp ~ On 2-day — 2 — On arts marescr54 GLAVA 2, NIZOVI Dalle, niz je rastuéi i ograni¢en jer vrijedi 0 < dx < 2. ‘To znati da je mix {an} Konvergeitan. Neka. je sada Jinn ay = a. Tada imamo 2 (an +1) _ 2(2a Jim aust = Lim - a = Bnet ee on 8 a+3 4 @-a-2 = 0 u a = ~lva=2. No, koko je niz rastuéi s poritivnim elanovima ne moze biti a = —1 Dakle, a = 2 Sto je i trebalo dokazati. 2.2.2 Broje J ovom paragrafu. Gemo se baviti uvodenjem broja ¢, koji u matematickoj analizi ima jako veliku primijenu. “Trebaée nam pojrnovi geometrijske i aritmeticke sredine, koje definiramo sljedetom definicijom.. Definicija 2.2.4 Neka su a; > 0 204=1,2,...n. Tada se jednakosti Gn saaaa ay bag te Fen [ayGq = Oy t Ag 2= i aritmetitka sredina. " respektivo nazivaju geometrijska Lema 2.2.1 Neka sua > 0 zai =1,2,...n. Tada orijedi 0< Gas S Ann Teorem 2.2.6 Niz {( + ) } je konvergentan. 1" Dokaz. Dokazaéemo da je nit, dy = ( + 3) rastuéi i ograniven odozgo.Da bi dokazali monotonost naseg niza koristiGemo nejednakost izmedu geomet jake sredine Gi aritmetitke sredine A, tj. nejednakost 0< Gast S Aner2.2. KONVERGENTNI I DIVERGENTNI NIZOVI 55 odnosno GR SAR (2.5) Sada je jasno da vrijedi i monotonost je dokazana. Ogranitenost niza dokazaéemo primjenom Njutnove binomne formule. Naime vrijedi a = # a w Dakle, vrijedi 2 0 postoji to = no (e) tako da vrijedi 6 nt Oe gy = an GPE cong i - za svako n 2 no, Definirajmo sada m != np + 1-Posljednja nejednakost postaje @ Ph atemnzm (28) Mnotieéi nejednakost (2.8) 8 bai — tm > 0 dobijamo é é (~§) (si ~8s) < dner — a < (045) (Dora — Ba) 20m 2 m Zan=m,m+1, k—1 dobijamo e ¢ (2-§) Gast bn) < amas Om < (2+ §) Gmn—bm) 29) € (a= £) Gerba) < dma — amas < (24 §) @ns2 — dma) e (6-§) G1 be-2) = A429 < (a4 §) ea ~ ba) é ; (0-§) Ge= bis) < n= ana < (045) (bebe) Sabirajuéi nejednakosti u (2.9) nakon sredivanja dobijamo o£) bm <4 < am (045) be (a+ 5) be (2.19) om (e- Sh Dijeleéi nejednakosti (2.10) sa b, dobijamo & €) bm in genk-(o-F)B ko vrijedi ae A e 0 poalogi priprodon brej mo = 7 (€) taka da za.suaki par.prirodnth brojova i in, za koje je n,7m > Mo arijed nejednakost Jan ~ Gal <€. Posljednoj definiciji je ckvivalentan sljedeci zapis| (Ye > 0) Ang = m0 (e)) (2 no Ap EN) = Onry — Mal <= ‘Teorem 2.2.8 (KoSijev kriterijum)Da bi niz bio konvergentan potrebno je i dovoljno da on bude Kosijev. Primjer 2.2.5 a) Koristeti Kosijev kriterij dokazati da niz 1 1 Oy = 14 gp tet MEN konvergira; b) Koristedi isti kriterij, dokazati da miz L 1 bealt st toneN 2 nw divergira. Rjesenje: a) Bes smanjenja opitosti pretpostavimo da je m > n. Posmatrajmo 1 ee 1 lemon = Gap * Gage te Gi) No, kako za svako prirodan broj k > 1 vrijedi: (2.12) Iz (2.11) i (2.12) dobijamo Feat (Augustin Louis (Baron) Cauchy, 1789-1857), francuski matematicar2.2. KONVERGENTNI I DIVERGENTNI NIZOVI 61 Dakle usloy 2a n= no(€) glasi no 2 qed. b) Nea jee € (0 3) proizvoljno ali fiksno i m = 2n.Sada je 1 1 1 n 1 om bel = sag tage t tan? m= 27° (2.18) Nejednakost (2.13) zmati da 2a svako mo € Ni svako m = 2n > m > m9 vrijedi [bm — bal > € Sto zmaci da nia {bq} divorgira. qed.