Professional Documents
Culture Documents
Agrarna Politika Milana Stojadinovica
Agrarna Politika Milana Stojadinovica
156
Branko Nadoveza
Stojadinovi} se nije bavio veli~inom zemqi{nog poseda, posebno ne wegovim ukrupwavawima, ve} mogu}no{}u wegove modernizacije i efikasnosti.
Osim znatnog broja bezemqa{a, Kraqevina Jugoslavija je imala i veoma usitwen posed. Godine 1931. na 10.645.980 ha bilo je ~ak
1.985.725 gazdinstava poqoprivrednih. Vi{e od tre}ine 33,83% imalo
je posed do 2 ha, dok ih je 34,06% raspolagalo posedom izme|u 25 ha.
Obe kategorije gazdinstava, wih 67,89% imale su u vlasni{tvu svega
28,04% ukupne povr{ine. Nasuprot tome, gazdinstva sa posedom iznad
50 ha koja su ~inila svega 0,35% svih gazdinstava, dr`ali su 9,60%
ukupne povr{ine.3
Gotovo 80% stanovni{tva `ivelo je na selu, a oko 75% bilo je
vezano egzistencijalno za poqoprivredu.
Kraqevina Jugoslavije je nasledila potpuno razli~ito stawe u
agraru. Od ostataka feudalizma u Makedoniji i na Kosovu, zadrugarstva u Srbiji i modernog agrara u Sloveniji, i agrarnog proletarijata u Vojvodini i drugim delovima zemqe. Zbog toga su mnoge agrarne
reforme do`ivele neuspeh. U raznim krajevima agrarna reforma se
susretala sa razli~itim problemima, nagomilanim i novim. Oblik svojine, veli~ina poseda i imovinsko stawe seqaka bili su razli~iti.4
Veliko nezadovoqstvo agrarnom reformom postojalo je u Sloveniji a pogotovo kod Hrvata. Osim te posle neekonomske prakse s
agrarnom reformom izrodio se cio sistem wezinoga sprovo|ewa u tako strahovitu korupciju, koja zajedno sa sistemom zloglasnih izvoznica upravo obiqe`ava bolesni duh toga vremena, pisao je Hinsko Sirovatka. Agrar je najboqi i najreprezentativnije izra`avao protivre~nosti na kojima je stvorena nova dr`ava. Tu je bilo toliko razli~itih interesa da se nije ni{ta moglo pokrenuti, a pogotovu ne izvr{iti sveobuhvatna agrarna reforma. Na kqu~na pitawa agrarne reforme postojali su sasvim razli~iti pogledi. No zato je prvi uslov
da taj seqak ili ekonom raspola`e sa svim potrebnim sredstvima za
svoju ekonomiju. Tu je dakle bilo je potrebno, da se za seqaka, naro~ito onog kojem se daje u ruke zemqi{no tlo, spremi dovoqan kredit, da
si on ta sredstva ku}u, gospodarske zgrade, blago, gospodarsko oru|e,
umjetno gnojivo itd. mo`e stvarno nabaviti i tako se spremno posvetiti obradi svoga zemqi{ta.5
Privreda Jugoslavije u vreme vladavine M. Stojadinovi}a bila
je na prekretnici. Problem je bio u koji se evropski sistem integrisati da li se opredeliti za evropski princip ili interes. U su{tini, stawe u privredi je bilo veoma lo{e.6
Modernizacija privrede u zemqi je uvek zavisila od regionalnih problema. U Srbiji su zadr`ani jaki elementi zadrugarstva.7
Uredbom o likvidaciji seqa~kog duga iz septembra 1936. napravqen je
3
Mom~ilo Isi}, Seqa{tvo u Kraqevini Jugoslaviji, Jugoslovenska dr`ava
19181998, zbornik, Beograd 1999, 402403.
4
Oto Frange{, Die sozialokonomisete Struktur der jugoslawisehen Landwirtschaft, Berlin
1937 (Die Agrarverfassungen in Jugoslawien, Die Agrarreform in Jugoslawien, 128230).
5
Hinko Sirovatka, Privredni i socijalni odnosi u Jugoslaviji, Zagreb 1937, 15.
6
Wlad Rosenberg, La situation Economique de la Yugoslavie, Bruhelles 1937, (16 str.).
7
Stevan Ivani}, Poqoprivreda u Srbiji, Beograd 1938.
157
Branko Nadoveza
158
Isto, 13.
159
Isto, 16.
Prihod od sto~arstva pove}an je za preko 3 milijarde godi{we, Na{a sto~arska politika, br. 10, izdawe Glavnog odbora JRZ, Sekcija za propagandu, Beograd
1938, 5.
13
Isto, 14.
14
Tri godine, Samouprava, br. 701, 21. jun 1938, Beograd, 4.
15
\. B, Na{a agrarna politika, Samouprava, br. 698, 17. jun 1938, 4.
12
Branko Nadoveza
160
qoprivrede preduzelo je i preduzima i daqe mnogobrojne mere za unapre|ewe na{e poqoprivredne proizvodwe, posve}uju}i pri tome posebnu pa`wu na{em sto~arstvu, radi energi~no na definitivnoj likvidaciji agrarne reforme i unapre|uje kolonizaciju naro~ito u ju`nim krajevima na{e zemqe.16
U to vreme objavqivane su mnoge statistike privrednih kretawa koje ukazuju na napredak agrara. Podaci su obi~no izlo`eni po banovinama. Tako je general Stevan Pe{i} napravio statistiku za vojne potrebe. U agraru isti~e proizvodwu hlebnih i ostalih strmnih
`ita po banovinama (p{enica, ra`, ovas, je~am, kukuruz, proso, hmeq)
i industrijskih biqaka (lan, kudeqa, pamuk, duvan, uqana repica, {e}erna repa, gro`|e), zatim variva (pasuq, pirina~, gra{ak, so~ivo i
bob), potom povr}a i za~ina (kupus, krompir, patlixan, crni i beli
luk); zelene sto~ne hrane (livade, detelina, pa{waci, sto~na repa),
stoke za klawe, ko`u, tovar, vu~u i `ivinu (goveda, bivoli, sviwe, ovce, koze, kowi, magarci, mazge i `ivina).17
M. Stojadinovi} je od 1937. privredu, a samim tim i agrar vezao
za Italiju a pogotovo za Nema~ku. O tome ima mnogo podataka. Sa Nema~kom i dr`avama pod wenom kontrolom sklopqeno je mnogo trgovinskih ugovora i projekata. Tako je Vlada Stojadinovi}a uspela da
1938. godine dobije specijalni kontingent izvoza 80.000 sviwa u Nema~ku. O vezi jugoslovenske i nema~ke privrede ima vi{e podataka.18
O tome se govori i u statistici u privrednim i trgovinskim kretawima u jugoisto~noj Evropi za 1936, 1937. i 1938. godinu.19
U finansirawu jugoslovenske privrede u~estvovao je doma}i i
strani kapital i banke. Tako je, recimo, u prehrambenoj industriji
1937. stawe bilo slede}e:
Prema podacima prikupqenim od strane Centrale industrijskih korporacija, prehrambena industrija prema broju preduze}a i po
iznosu vrednosti proizvodwe stoji, u redu ostalih grana, na prvom mestu. Od 3.455 preduze}a wih 935 bave se ovom granom industrije, a
wihova se proizvodwa procewuje na 4.211 miliona dinara. Ova je proizvodwa, dakle, skoro dva puta ve}a od {umske i rudarsko metalur{ke
proizvodwe. Doista, razgranata poqoprivreda, sto~arstvo i ribolov
pru`aju toliko raznovrsnih i obilnih sirovina ovoj industriji da
wen razvitak predstavqa prirodnu pojavu. I drugi razlog postoji za
taj razvitak, naime okolnost {to ure|aj ove vrste proizvodwe zahteva samo u retkim slu~ajevima krupne investicije, dok se ve}ina
preduze}a zadovoqava malim kapitalima. Tako se obja{wava ~iwenica da akcionarski sektor ove industrije obuhvata samo 94 preduze}a,
t. j. oko 1/9 prema wenom brojnom stawu, mada je prose~na visina akci16
1938, 4.
17
Stevan Q. Pe{i}, Privreda Kraqevina Jugoslavije u statisti~kim podacima, Beograd 1937, 2570.
18
Boris Zajec, Jugoslawien, (Aubenhandel), Berlin 1938, 7279. H. Bev-Meri, K najve}oj
Nema~koj, Zagreb 1939, 2844. Wolk und Reich 14 Jabrgang, seft 1, Berlin 1938.
19
Privredni godi{wak Jugoslavije i priru~nik za trgovinu i promet u jugoisto~noj Evropi 1939/40, Dubrovnik 1940, (Statistika poqoprivredni proizvodi,
3868; Statistika stoka i sto~ni proizvodi, 6986).
161
Branko Nadoveza
162
22