Tipske Mjere - 1

TIPSKA MJERA
USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

NISKOENERGETSKE OBITELJSKE KUE I ISTE TAKVE KUE IZGRAENE UZ
ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I
TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
1.1.
Zg
Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje niskoenergetske obiteljske kue

i kue izgraene uz zadovoljenje uvjeta Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama.
Godinja potrebna energija za grijanje niskoenergetske kue kree se od 30-40 kWh/m2 (ili
priblino 3 litre loivog ulja po kvadratnom metru kue godinje). Energijom koja se danas
potroi u prosjenoj kui u Hrvatskoj moemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kue odnosno
8-10 pasivnih kua.
Opis mjere
Za energetski efikasnu gradnju potrebno je:

- smanjiti toplinske gubitke zgrade poboljanjem toplinske zatite vanjskih
elemenata i povoljnim odnosom oploja i volumena zgrade
- poveati toplinske dobitke u zgradi povoljnijom orijentacijom zgrade i
iskoritavanjem sunevog zraenja
- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar i dr.)
- poveati energetsku efikasnost termoenergetskih sustava
Pasivne kue
Niskoenergetske kue
Novi HR propis 2005
HR propisi iz 1987
Prosjena stara kua
0
50
100
150
200
250
300
Specifina godinja potronja toplinske energije kWh/m2
Dijagram 1. Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i u usporedbi s

potronjom u niskoenergetskim i pasivnim zgradama / Izvor EIHP
TIPSKA MJERA

1.1.
Zg
Za obiteljsku kuu u Zagrebu korisne povrine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehnikim
propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08),
koritenjem propisa HRN EN 12831, izraunata je potrebna godinja potronja toplinske
energije u iznosu 7150 kWh, pri emu je specifina godinja potronja toplinske energije
50 kWh/m2.
Za niskoenergetsku kuu iste kvadrature potrebna godinja potronja toplinske energije
za grijanje iznosi 4719 kWh, pri emu je specifina godinja potronja toplinske energije
33 kWh/m2.
Predmet
OBITELJSKA KUA
Lokacija:
Zagreb
Ukupna graevinska (bruto) povrina:
163 m2
Korisna povrina:
142,97 m2
Broj etaa:
2 (prizemlje i potkrovlje)
Bruto povrina prizemlja:
80 m2
Bruto povrina potkrovlja:
83 m2
DIMENZIJE OBJEKTA
Tlocrt:
10,00 x 8,30 m
Oploje grijanog dijela zgrade:
A = 359,82 m
Obujam grijanog dijela zgrade:
Ve = 446,21 m
Plotina korisne povrine:
Ak =142,79 m
Plotina proelja:
Auk=272,17 m
Plotina prozora:
Awuk=17,00 m
Opis mjere
Klimatski uvjeti lokacije:

- prosjena projektna unutarnja temperatura je +200C
- prosjena unutarnja vlanost prostorija je 60%
- vanjska projektna temperatura za Zagreb je -150C.
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevinskih dijelova promatrane obiteljske kue

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K) :
GRAEVINSKI DIJELOVI
Objekt izoliran prema

Tehnikom propisu
Niskoenergetski objekt
Maksimalni koeficijent
prolaska topline Umax
Vanjski zid
0,31
0,18
0,45
Kosi krov
0,17
0,10
0,30
Strop potkrovlja iznad terase
0,23
0,17
0,30
Pod na tlu
0,40
0,28
0,5
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U (W/m2K) svi graevinski dijelovi tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent
prolaska topline).
TIPSKA MJERA

1.1.
Zg
Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane obiteljske kue

Koeficijent prolaska topline U (W/m2K):
OTVORI

Tehnikom propisu
Niskoenergetski
objekt
Prozori
1,2
0,8
1,8
Ulazna vrata
2,5
2,0
2,5
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline
U (W/m2K) svi graevinski otvori tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent prolaska
topline).
Opis mjere
Slika 1. Prizemlje obiteljske kue
Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue
Tablica 3. Usporedba godinje potrebne topline za grijanje

GODINJA POTREBNA TOPLINA ZA GRIJANJE

Tehnikom propisu
Niskoenergetski
objekt
7150
4719
50
33
Godinja potrebna toplina za grijanje u kWh:

Specifina godinja potrebna toplina za grijanje u kWh/m :
2
Utede
Iz priloene Tablice 3. je vidljivo da utede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta

u usporedbi s objektom koji je toplinski izoliran prema Tehnikom propisu, iznose 2431 kWh/godinje,
odnosno 34%.
Niskoenergetski
Objekt
propisu
Objektizoliran
izoliran prema
prema Tehnikom
Tehnikom propisu
0
10
20
30
40
50
uin
kWh/m2
Specifina godinjapotreban
potronjatoplinski
toplinske
energije
kWh/m2
Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potronje energije za grijanje
60
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg

Kua smjetena u Zagrebu, povrine 143 m2, koja je graena u skladu s vaeim propisima
o toplinskoj zatiti zgrade, s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 10 cm, krovita
20 cm i sa 8 cm prema podrumu (kao izolacijski materijal koritena je kamena vuna) ima
godinju potrebu za toplinskom energijom 7150 kWh (50 kWh/m2). Godinji trokovi za
grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi oko 4.795 kn za lo ulje, 2.085 kn za plin
ili 4.290 kn za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 44.515 kn za izolaciju zidova sa
20 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 35 cm i poda prema negrijanom
podrumu sa 12 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a godinje moe utedjeti jo 34%
(2431 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja energije za grijanje promatrane
niskoenergetske kue tada bi iznosila 4719 kWh (33 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi
bili 3.166 kn za lo ulje, 1.377 kn za plin ili 945 kn za elektrinu energiju (za dizalicu topline).
U Tablici 4. se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji se koristi za zagrijavanje.
Tablica 4. EE mjera 1.1.: Gradnja niskoenergetske kue u odnosu na obiteljsku kuu izgraenu prema Tehnikom

propisu
EE mjera 1.1. : Gradnja niskoenergetskog objekta
Energent:
Godinje utede:
prirodni plin
elektrina energija
(za dizalicu topline)
ogrjevno drvo
loivo ulje
341 m3
709 kn
0,65 tCO2
810 kWh
486 kn
0,43 tCO2
1,11 prm
411 kn
0 tCO2
290 l
1.631 kn
0,75 tCO2
Investicija:
Rok povrata investicije:
44.515 kn
Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere***
ivotni vijek EE mjere:

Utede u ivotnom vijeku:
27,3 godina
50 godina
17059,6 m3
35.484 kn
32,41 tCO2
40516 kWh
24.310 kn
21,44 tCO2
55,53 prm
20.545 kn
0 tCO2
14489 l
81.564 kn
37,67 tCO2
Koritena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine lo ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno
drvo**: 370 kn/prm, elektrina energija: 0,6 kn/kWh (via tarifa 0,74 kn/kWh, nia tarifa 0,39 kn/kWh).
* Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt
izoliran u skladu s Tehnikim propisom investicija iznosi 547.725 kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi
592.240 kn. Razlika u gradnji iznosi 44.515 kn (cijene su izraene sa PDV-om).
** Drvo se prodaje po cijeni koja se slobodno formira na tritu i razlikuje se ovisno o sezoni, a najei nain
formiranja cijene je za jedan prostorni metar. Prosjena cijena na tritu je oko 370 kn za prostorni metar. Uz
prosjenu masu od oko 500 kg za jedan prostorni metar, ogrjevna mo jednog prostornog metra kree se oko
2189 kWh.
*** Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje energetski efikasne kue i cijene
energije promijenio.Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao to je subvencioniranje ugradnje energetski
efikasne opreme ili pak porast cijene energenata. to se tie smanjenja ukupne emisije tetnih plinova ovakav je
sustav opravdan i potrebno bi bilo poticati njegovu primjenu.
Utede

Grafiki prikaz
Slika 3. Izoliran zid
Slika 4. Izoliran krov
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg

GrafikiUZ
prikaz
NISKOENERGETSKE OBITELJSKE KUE I ISTE TAKVE KUE IZGRAENE
Slika 5. Izoliran strop iznad terase
Slika 6. Izoliran pod
Grafiki prikaz

TIPSKA MJERA
1.1.
Zg
POPIS GRAEVINSKIH DIJELOVA

Objekt izoliran prema Tehnikom propisu
KOSI KROV
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova
STROP POTKROVLJA IZNAD TERASE
POD NA TLU
VANJSKI ZID
Slojevi sa debljinama u cm
1.
2.
Vapneno-cementna buka
uplji blokovi od gline
2,00
30,00
1.
2.
2,00
30,00
3.
Polimerno-cementno ljepilo
0,50
3.
0,50
4.
Lamele kamene vune
10,00
4.
Lamele kamene vune
5.
6.
Silikatna buka
0,50
0,20
5.
6.
Silikatna buka
0,50
0,20
1.
2.
Keramike ploice
Cementni estrih
1,00
5,00
1.
2.
Keramike ploice
Cementni estrih
1,00
5,00
3.
Polietilenska folija 0,15 mm
0,015
3.
0,015
4.
Kamena vuna
8,00
4.
Kamena vuna
12,00
5.
6.
Bitum. traka s ulokom stakl. voala

Armirani beton
0,80
15,00
5.
6.

Armirani beton
0,80
15,00
1.
2.
Parket
Cementni estrih
2,50
5,00
1.
2.
Parket
Cementni estrih
3.
0,015
3.
4.
Kamena vuna
5.
6.
Armirani beton
7.
Fert strop
8.
9.
Lamele kamene vune
10.
11.
Silikatna buka
1.
2.
4,00
4.
Kamena vuna
0,015
5.
4,00
6.
Armirani beton
16,00
7.
Fert strop
20,00
2,50
5,00
0,015
6,00
0,015
4,00
16,00
0,50
8.
10,00
9.
Lamele kamene vune
0,50
0,20
10.
11.
Silikatna buka
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
1.
2.
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
3.
Kamena vuna
20,00
3.
Kamena vuna
35,00
4.
Zrak
5,00
4.
Zrak
5,00
5.
Drvo
Paropropusna priuvna
hidroizolacija
Zrak
Crijep (krovni) glina
2,40
5.
Drvo
2,40
0,20
6.
Paropropusna priuvna hidroizolacija
0,20
5,00
3,00
7.
8.
Zrak
5,00
3,00
6.
7.
8.
0,50
15,00
0,50
0,20
Prozori i balkonska vrata obiteljske kue izgraene u skladu s Tehnikim propisom:

- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s
drvenim okvirima ili od PVC-a.
- Zatita od sunca je vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete.
- Ugraeni prozori i vrata moraju postii zvuno priguivanje Rw = 30 - 34 dB i kao
takvi se po izolacijskoj sposobnosti svrstavaju u II. klasu.
Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:
- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu
stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm, Ust < 1,10 W/m2K.
- Okviri drveni ili od PVC-a s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost
Uokvira = 2,00 W/m2K .
- Zatita od sunca - vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete
(Ukutije za rol. 0,80 W/m2K).
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg

Potrebni projekti i odobrenja za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije

vea od 400 m2
1) Projektiranje i potrebna dokumentacija:

Graenju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, moe se
pristupiti na temelju pravomonog Rjeenja o uvjetima graenja. Rjeenje o uvjetima
graenja se izdaje u skladu s idejnim projektom (u mjerilu 1: 200). Rjeenje o uvjetima
graenja na dijelu graevinskog podruja moe se izdati samo za graenje na
ureenoj graevnoj estici (pristup s prometne povrine, odvodnja otpadnih voda
i propisani broj parkiralinih mjesta), u skladu s urbanistikim planom ureenja,
odnosno detaljnim planom ureenja ili ije je ureenje zapoeto na nain da su
izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.
Parcelacija zemljita - formiranje graevne (katastarske) estice - unutar i izvan
graevinskog podruja, moe se provoditi samo u skladu s rjeenjem o uvjetima
graenja ili detaljnim planom ureenja.
Investitor zgrade je duan najkasnije do dana poetka radova imati pravomono
rjeenje o uvjetima graenja te projekt (u mjerilu 1: 100) i elaborat iskolenja
graevine izraen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i posebnim
propisima.
Za zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 izdaje se Rjeenje o
izvedenom stanju. Izgraena predmetna zgrada moe se poeti koristiti nakon to
investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu Zavrno izvjee nadzornog
inenjera o izvedbi graevine. Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom
operatu ako je za tu graevinu izdano zavrno izvjee nadzornog inenjera i/ili
rjeenje o izvedenom stanju. Graevina e se evidentirati u katastarskom operatu ako
je u njemu formirana graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.
2) Postupak dobivanja odobrenja:
Nadleno upravno tijelo upanije izdaje Rjeenje o uvjetima graenja i Rjeenje o
izvedenom stanju za graevine izvan podruja velikog grada te za graevine na
podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, a nadleno upravno tijelo velikog
grada za graevine na svojem podruju. Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima
graenja u pisanom obliku podnosi investitor te mu prilae:
tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi;
posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za
graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina upisana u
taj Registar kao kulturno dobro;
pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen
prema stranim propisima;
dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica,
odnosno na postojeoj graevini.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i ako

je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu te
graevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, nadleno upravno tijelo duno je
izdati rjeenje o uvjetima graenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog
zahtjeva. Rjeenje o uvjetima graenja prestaje vaiti ako investitor ne pristupi
graenju u roku od dvije godine od dana pravomonosti rjeenja.
Procedura za
provoenje
mjere

Procedura za
provoenje mjere
TIPSKA MJERA
1.1.
Za predmetnu zgradu izdaje se Rjeenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje

Rjeenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik
zgrade i prilae:
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja
dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehanike otpornosti i stabilnosti u vrijeme
graenja graevine, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje
dokaz da ima pravo graditi na formiranoj graevnoj estica
3) Trokovi:
Trokovi projektiranja po energetskom standardu niskoenergetske kue, ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, iznose od 10-20% vie od
projektiranja po hrvatskim standardima.
Tko radi projekt: Projekte rade ovlateni inenjeri arhitekture i drugi ovlateni inenjeri
u graditeljstvu. Liste ovlatenih projektanata dostupne su u Hrvatskoj komori arhitekata
i inenjera u graditeljstvu (www.hkaig.hr).
Opis postupka i
perioda odravanja
Uzimajui u obzir visoku kvalitetu ugraenih vanjskih otvora (vanjske stolarije) i ostalih
graevinskih materijala, te izvoenje graevinskih radova u skladu s uzancama struke
i vaeim propisima, nije neophodno vriti dodatne preglede osim onih koje korisnik
predmetne zgrade moe vizualno izvriti. Prije svega je neophodno urno otkloniti
uzroke bilo kakvih nakupina vlage unutar objekta (npr. na zidovima, u neposrednoj
blizini vanjskih otvora i na samim otvorima, na stropovima, ... itd.). Prilikom koritenja
vanjskih povrina korisnik moe takoer vizualno utvrditi stanje podnih i zidnih zavrnih
slojeva, obraajui panju na eventualno nastale pukotine. Iste je potrebno to urnije
sanirati, kako bi se sprijeio prodor vlage kroz njih. Potrebno je redovito istiti krovne
oluke od lia, zbog mogueg zaepljavanje istih.
Zg
TIPSKA MJERA
1.1.
SAVJETI ZA PROJEKTIRANJE PASIVNE I NISKOENERGETSKE KUE
Zg
LOKACIJA....ORIJENTACIJA....OBLIK.....SMJETAJ I VELIINA
PROZORA.... ROLETE....RASPORED PROSTORIJA....
VEGETACIJA U OKOLICI.... utjeu na potronju energije
Glavna ideja pasivne gradnje je koritenje suneve energije
za grijanje kue u zimskom razdoblju i sprjeavanje upada
sunevog zraenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila
potreba za hlaenjem i to sve uz dobro izolirane zidove.
Projektirajte kuu tako da je veina dnevnih prostorija smjetena
na junoj strani kue kako bi maksimalno iskoristili sunevo
zraenje za zagrijavanje prostora ali i za prirodnu rasvjetu. Na
junoj strani kue prozori bi trebali biti najvei, dok na sjevernoj
strani trebaju biti manji kako bi se sprijeili toplinski gubici. Na
sjevernoj strani kue treba smjestiti kuhinju, hodnike, spavae
sobe, kupaonice i ostave.
ZIMA
Zimski vrt nam omoguava dodatno iskoritavanje suneve
energije. Sjenila na krovu zimskog vrta imaju takav nagib
da proputaju nisko zimsko sunce te tako omoguavaju
zagrijavanje prostora. Ta ista sjenila u ljetnom razdoblju
sprjeavaju direktan upad sunevog zraenja i nepotrebno
pregrijavanje.
U razdoblju grijanja, tijekom noi, zimski vrt dodatno sprjeava
gubitke topline kroz zidove iz prostorija za boravak, dok se u
zidovima akumulirana toplina tijekom dana zrai u prostor.
Vegetacija posaena na sjevernoj strani kue osigurava zaklon
od hladnih sjevernih vjetrova.
Fasada treba biti svjetlijih boja s reflektirajuom povrinom
kako bi smanjili potrebe za hlaenjem.
LJETO
U ljetnom razdoblju lie na drveu ili sjenila blokiraju sunevo
zraenje. Otvore na zimskom vrtu koristimo za ventilaciju kako
bi sprijeili pregrijavanje.
Ljeti provjetravajte kuu tijekom noi kad je vanjska
temperatura nia. Vanjska strujanja zraka pomau pri hlaenju
kue i dotoku svjeeg zraka. Vie etae kue koje su povezane
(galerije, potkrovlja) mogue je ventilirati iskoritavajui efekt
uzgona (topli zrak se die a hladni pada), tako da se na gornjim
i donjim etaama otvori ostave otvorenim.
300
jug
300
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg
Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili direktni

upad sunevog zraenja. U ljetnom razdoblju vanjske rolete
mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 oC. Potreba za
hlaenjem u nekim prostorijama je smanjena, dok u nekim
sluajevima hlaenje uope nije potrebno.
U zimskom razdoblju rolete i zavjese treba koristiti nou kako bi
sprijeili gubitke topline iz kue. Rolete mogu smanjiti gubitke
topline i za 10%.
ljetno sunce
zimsko sunce
Kako odrediti veliinu nadstrenice?

Kako bi sprijeili upad sunevog zraenja u ljetnom razdoblju, a
s druge strane omoguili sunevom zraenju upad u zimskom
razdoblju, nadstrenicu na junoj strani zgrade bi trebali
projektirati u ovisnosti o geografskoj irini na kojoj se kua
nalazi. Tako bi kutevi i trebali priblino biti:
Zagreb i Rijeka: = 27o i = 64o
Split:
= 25o i = 62o
Dubrovnik:
= 24o i = 61o
TIPSKA MJERA
1.1.
Zg

Urednica: dr.sc. Vlasta Zanki

Autori: Vanja Lokas, Branislav Hartman, Vinja Klepo , Silvio Novak, dr.sc. Vlasta Zanki
Asistenti: Sanja Horvat, Petra Gjuri
Dizajn i grafiki priprema: Predrag Rapai
Lektura: Vicko Krampus

ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI
ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
TIPSKA MJERA
1.2.
Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje niskoenergetske obiteljske kue

i kue izgraene uz zadovoljenje uvjeta Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama.
Godinja potrebna energija za grijanje niskoenergetske kue kree se od 30-40 kWh/m2 (ili
priblino 3 litre loivog ulja po kvadratnom metru kue godinje) . Energijom koja se danas
potroi u prosjenoj kui u Hrvatskoj moemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kue odnosno
8-10 pasivnih kua.
Opis mjere
Za energetski efikasnu gradnju potrebno je:
- smanjiti toplinske gubitke zgrade poboljanjem toplinske zatite vanjskih
elemenata i povoljnim odnosom oploja i volumena zgrade
- poveati toplinske dobitke u zgradi povoljnijom orijentacijom zgrade i
iskoritavanjem sunevog zraenja
- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama (biomasa, sunce, vjetar i dr.)
- poveati energetsku efikasnost termoenergetskih sustava
Pasivne kue
Niskoenergetske kue
Novi HR propis 2005
HR propisi iz 1987
Prosjena stara kua
Dijagram 1. Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i u usporedbi s

St
TIPSKA MJERA

1.2.
St
Za obiteljsku kuu u Splitu korisne povrine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehnikim
45 kWh/m2.
Za niskoenergetsku kuu iste kvadrature potrebna godinja potronja toplinske energije
za grijanje iznosi 4433 kWh, pri emu je specifina godinja potronja toplinske energije
31 kWh/m2.
Predmet
OBITELJSKA KUA
Lokacija:
Split
Ukupna graevinska (bruto) povrina:
163 m2
Korisna povrina:
142,97 m2
Broj etaa:
80 m2
83 m2
DIMENZIJE OBJEKTA
Tlocrt:
10,00 x 8,30 m
Oploje grijanog dijela zgrade:
A = 359,82 m
Obujam grijanog dijela zgrade:
Ve = 446,21 m
Ak =142,79 m
Plotina proelja:
Auk=272,17 m
Plotina prozora:
Awuk=17,00 m
Opis mjere

- prosjena projektna unutarnja temperatura je +200C
- prosjena unutarnja vlanost prostorija je 60%
- vanjska projektna temperatura za Split je -40C.
GRAEVINSKI DIJELOVI

Tehnikom propisu
Vanjski zid
0,44
0,31
0,60
Kosi krov
0,23
0,17
0,40
0,23
0,23
0,40
Pod na tlu
0,50
0,40
0,50
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U (W/m2K) svi graevinski dijelovi tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent
prolaska topline).
TIPSKA MJERA

1.2.
St

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K):
OTVORI

Tehnikom propisu
Niskoenergetski
objekt
Prozori
1,2
0,8
1,8
Ulazna vrata
2,5
2,0
2,5
topline).
Opis mjere
Slika 1. Prizemlje obiteljske kue
Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue


Tehnikom propisu
Niskoenergetski
objekt
6435
4433
45
31

Specifina godinja potrebna toplina za grijanje u kWh/m2:
Utede
Iz priloene Tablice 3. je vidljivo da utede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta

u usporedbi s objektom koji je toplinski izoliran prema Tehnikom propisu, iznose 2002 kWh/godinje,
odnosno 31%.
Niskoenergetski
objekt
Nis koenergets
ki objekt
Toplinski
Tehnikom
Toplins
ki izizolirani
olirani objekt
objektprema
prema
Tehni kom
propisu
propis u
10
20
30
40
potre ba n toplins ki u in kW h/m 2

Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potronje energije za grijanje
50
TIPSKA MJERA
1.2.
St

Kua smjetena u Splitu, povrine 143 m2, koja je graena u skladu s vaeim propisima
o toplinskoj zatiti zgrade s blok opekom 30 cm i s izolacijom zidova od 6 cm, krovita
grijanje prostora u ovisnosti o energentu, iznosili bi 4.318 kn za lo ulje, 1.878 kn za plin
ili 3.861 kn za elektrinu energiju. Uz dodatno uloenih 40.000 kn (8%) za izolaciju zidova
sa 10 cm izolacijskog materijala (kamene vune), krova sa 20 cm i poda prema negrijanom
podrumu sa 8 cm, vaa kua postaje niskoenergetska a godinje moe utedjeti jo 31%
(2002 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja energije za grijanje promatrane
niskoenergetske kue tada bi iznosila 4433 kWh (31 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi
bili 2.984 kn za lo ulje, 1.294 kn za plin ili 898 kn za elektrinu energiju (za dizalicu topline).
U Tablici 4. se vide godinje utede u ovisnosti o energentu koji se koristi za zagrijavanje.
Tablica 4. EE mjera 1.2.: Gradnja niskoenergetske kue u odnosu na obiteljsku kuu izgraenu prema Tehnikom

propisu
EE mjera 1.2. : Gradnja niskoenergetskog objekta
Energent:
Godinje utede:
prirodni plin
elektrina energija
(za dizalicu topline)
ogrjevno drvo
loivo ulje
281 m3
584 kn
0,53 tCO2
667 kWh
400 kn
0,35 tCO2
0,91 prm
338 kn
0 tCO2
239 l
1.334 kn
0,62 tCO2
Investicija:
40.000 kn
Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere ***

30 godina
50 godina
14050 m3
29.222 kn
26,69 tCO2
33350 kWh
20.000 kn
17,5 tCO2
45,73 prm
16.919 kn
0 tCO2
11950 l
67.170 kn
31,02 tCO2
Koritena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine lo ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno
*Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju. Za objekt
izoliran u skladu sa Tehnikim propisom investicija iznosi 537.211 kn, dok za niskoenergetski objekt ona iznosi
577.211 kn. Razlika u gradnji iznosi 40.000 kn (cijene su izraene sa PDV-om).
2189 kWh.
***Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje
energetski efikasne kue i cijene energije promijenio. Tome bi mogle doprinijeti akcije drave kao to je subvencioniranje ugradnje
energetski efikasne opreme ili porast cijene energenata. to se tie smanjenja ukupne emisije tetnih plinova ovakav je sustav
opravdan i potrebno je poticati njegovu primjenu.
Utede

Grafiki prikaz
Slika 3. Izoliran zid
Slika 4. Izoliran krov
TIPSKA MJERA
1.2.
St
TIPSKA MJERA
1.2.
St

GrafikiUZ
prikaz
NISKOENERGETSKE OBITELJSKE KUE I ISTE TAKVE KUE IZGRAENE
Slika 5. Izoliran strop iznad terase
Slika 6. Izoliran pod
Grafiki prikaz

TIPSKA MJERA
1.2.
St
KOSI KROV
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova
POD NA TLU
VANJSKI ZID

1.
2.
2,00
30,00
1.
2.
2,00
30,00
3.
0,50
3.
0,50
4.
Lamele kamene vune
6,00
4.
Lamele kamene vune
10,00
5.
6.
Silikatna buka
0,50
0,20
5.
6.
Silikatna buka
0,50
0,20
1.
2.
Keramike ploice
Cementni estrih
1,00
5,00
1.
2.
Keramike ploice
Cementni estrih
1,00
5,00
3.
0,015
3.
0,015
4.
Kamena vuna
6,00
4.
Kamena vuna
8,00
5.
6.

Armirani beton
0,80
15,00
5.
6.

Armirani beton
0,80
15,00
1.
2.
Parket
Cementni estrih
2,50
5,00
1.
2.
Parket
Cementni estrih
2,50
5,00
3.
0,015
3.
0,015
4.
Kamena vuna
4,00
4.
Kamena vuna
4,00
5.
0,015
5.
0,015
6.
Armirani beton
7.
Fert strop
8.
4,00
6.
Armirani beton
4,00
16,00
7.
Fert strop
16,00
0,50
8.
0,50
9.
Lamele kamene vune
4,00
9.
Lamele kamene vune
10,00
10.
11.
Silikatna buka
0,50
0,20
10.
11.
Silikatna buka
0,50
0,20
1.
2.
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
1.
2.
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
3.
Kamena vuna
15,00
3.
Kamena vuna
20,00
4.
Zrak
5,00
4.
Zrak
5,00
5.
Drvo
Paropropusna priuvna
hidroizolacija
Zrak
2,40
5.
Drvo
2,40
0,20
6.
0,20
5,00
3,00
7.
8.
Zrak
5,00
3,00
6.
7.
8.
Prozori i balkonska vrata obiteljske kue izgraene u skladu s Tehnikim propisom:

- Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm (Ust < 1,8 W/m2K) s
drvenim okvirima ili od PVC-a.
- Zatita od sunca je vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete.
- Ugraeni prozori i vrata moraju postii zvuno priguivanje Rw = 30 - 34 dB i kao
Prozori i balkonska vrata niskoenergetske kue:
- Ostakljenje dvoslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu
stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+16+4 mm, Ust < 1,10 W/m2K.
- Okviri drveni ili od PVC-a, s prekinutim toplinskim mostom, minimalna vrijednost
TIPSKA MJERA
1.2.
St

Potrebni projekti i odobrenja za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije

vea od 400 m2

rjeenje o uvjetima graenja te glavni projekt (u mjerilu 1: 100) i elaborat iskolenja
propisima.
podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, a nadleno upravno velikog
geodetskoj podlozi;


je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu, te
Procedura za
provoenje
mjere

Procedura za
provoenje mjere
TIPSKA MJERA
1.2.
Za predmetnu zgradu izdaje se rjeenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje

rjeenja o izvedenom stanju u pisanom obliku podnosi investitor, odnosno vlasnik
zgrade i prilae:
tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja;
graenja graevine, izraenima po osobama ovlatenim za projektiranje;
dokaz da ima pravo graditi na formiranoj graevnoj estica.
3) Trokovi:
Trokovi projektiranja po energetskom standardu niskoenergetske kue, ija
graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, iznose od 10-20% vie od
Opis postupka i
perioda odravanja
St
TIPSKA MJERA
1.2.
Zg
ZIMA
pregrijavanje.
LJETO
300
jug
300
TIPSKA MJERA
1.2.
Zg

topline i za 10%.
ljetno sunce
zimsko sunce

Split:
= 25o i = 62o
Dubrovnik:
= 24o i = 61o
TIPSKA MJERA
1.2.
St


Dizajn i grafika priprema: Predrag Rapai
USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE PASIVNE

OBITELJSKE KUE I ISTE IZGRAENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIKOG
PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
TIPSKA MJERA
1.3.
Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje novoizgraene pasivne obiteljske

kue i kue iste kvadrature, ali izgraene uz zadovoljenje uvjeta Tehnikog propisa o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
Godinja potrebna energija za grijanje pasivne kue mora biti manja od 15 kWh/m2. Da
bi to postigli potrebno je dodatno uloiti u izolaciju, bolje prozore i sustav ventilacije. Kao
rezultat toga ukupna energija koja se koristi u pasivnoj kui najee je 2,5 puta manja
od energije za niskoenergetsku kuu, a 10 puta manja od prosjene potronje energije
u prosjenoj obiteljskoj kui u Hrvatskoj. Pasivna kua se moe definirati kao graevina
bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije. Popularno se
naziva i kua bez grijanja ili jednolitarska kua, jer je energetska potronja takve kue samo
1 litara lo ulja po kvadratnom metru godinje. Ukupne godinje energetske potrebe
za grijanje, potronu toplu vodu i elektrinu energiju u pasivnoj kui iznose manje od
40 kWh/m2. Zbog zrakonepropusne ovojnice pasivne kue, nuna je ugradnja mehanikog
sustava ventilacije s rekuperatorom (povratom topline iz otpadnog zraka). Osnovna ideja
pasivne kue je da se oblikovanjem, orijentacijom i visokom razinom toplinske izolacije
vanjske ovojnice kue, uz kvalitetnu ventilaciju prostora, stvori optimalna kua koja ne
treba konvencionalne izvore grijanja.
Za uspjeno projektiranje i optimiziranje pasivne kue potrebno je:
Opis mjere
- minimizirati gubitke topline iz kue poboljanjem toplinske izolacije zidova i potkrovlja,

prozorima i vratima s boljim toplinskim karakteristikama, te povoljnim odnosom
oploja i volumena zgrade
- maksimizirati dobitke topline u kuu povoljnom orijentacijom zgrade te koristei
sunevo zraenje
- dovesti optimalnu koliinu svjeeg zraka sustavom mehanike ventilacije, uz
rekuperaciju (povrat topline) iz iskoritenog zraka
- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama kroz solarne kolektore, fotonaponske
kolektore i dizalice topline
- koristiti energetski efikasne termoenergetske sustave
Koeficijent prolaska topline za sve graevinske presjeke vanjskog omotaa ne smije biti
vei od 0,15 W/m2K, a prozora i vanjskih vrata 0,80 W/m2K.
Zg
TIPSKA MJERA
1.3.

Zg
Pasivne kue
Niskoenergetske kue
Novi HR propis 2005
HR propisi iz 1987
Prosjena stara kua
Dijagram 1. Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporebi s

Za obiteljsku kuu u Zagrebu korisne povrine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehnikim
50 kWh/m2.
Za pasivnu kuu iste kvadrature potrebna godinja potronja toplinske energije za
grijanje iznosi 2016 kWh, pri emu je specifina godinja potronja toplinske energije
14 kWh/m2.
Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Lokacija:
Zagreb
Zagreb
Ukupna graevinska (bruto)

povrina:
163 m2
163 m2
Korisna povrina:
143 m2
143 m2
1 (prizemlje)
80 m
163 m2
83 m2
Predmet
Broj etaa:

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Tlocrt:
10,00 x 8,30 m
16,00 x 14,80 m
Obujam grijanog dijela

zgrade:
Ve = 446,21 m
Ve = 433,22 m
Ak =143 m
Ak =143 m
Plotina proelja:
Auk=272,17 m
Auk=340,15 m
Plotina prozora:
Awuk=17,00 m
Awuk=33,86 m
DIMENZIJE OBJEKTA

- prosjena projektna unutarnja temperatura se procjenjuje na +200C
- prosjena unutarnja vlanost prostorija se procjenjuje na 60%
- vanjska projektna temperatura za Zagreb je -150C.
Opis mjere
TIPSKA MJERA
1.3.

Zg

GRAEVINSKI DIJELOVI

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Vanjski zid
Armiranobetonski elementi u vanjskom
zidu
Krov
0,31
0,09
0,45
0,12
0,45
0,17
0,16
0,30
0,23
0,30
Pod na tlu
0,40
0,13
0,50
U (W/m2K) svi graevinski dijelovi tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent prolaska
topline).

OTVORI
Opis mjere

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Prozori
1,2
1,2
1,8
Ulazna Vrata
2,5
1,3
2,5
topline).
Slika 1. Prizemlje obiteljske kue sagraene

prema Tehnikom propisu
Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue sagraene

TIPSKA MJERA
1.3.

Zg
Opis mjere
Slika 3. Tlocrt pasivne obiteljske kue


Tehnikom propisu
Pasivni objekt
7150
2016
50
14

Specifina godinja potrebna toplina za grijanje u kWh/m :
2
Iz priloene Tablice se vidi da uteda na toplini potrebnoj za grijanje pasivnog objekta naspram objekta
iste kvadrature koji je toplinski izoliran prema Tehnikom propisu iznosi 5134 kWh/godinje, odnosno
72%.
Utede
Pasivna kua
Kua izolirana prema

Tehnikom propisu
Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potronje toplinske energije
TIPSKA MJERA

1.3.
Zg
Kua locirana u Zagrebu, povrine 143 m2 koja je graena u skladu s vaeim propisima
grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.795 kn za lo ulje, 2.085 kn za plin
ili 4.290 kn za elektrinu energiju.
Uz dodatno uloenih 127.275 kn (25%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong
blokova 36,5 cm s izolacijom zidova 24 cm (stirodura), krova sa 20 cm i poda prema
negrijanom podrumu sa 16 cm. Vaa kua postaje pasivna te godinje moe utedjeti 72%
(5134 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne kue
tada bi iznosila 2016 kWh (14 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 586 kn za plin
ili 403 kn za elektrinu energiju (koritenje dizalice topline). U Tablici 4. vide se godinje
utede u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.
Tablica 4. EE mjera 1.3.: Gradnja pasivne kue u odnosu na obiteljsku kuu izgraenu prema Tehnikom propisu
EE mjera 1.3. : Gradnja pasivne kue
Energent:
prirodni plin
elektrina energija
(za potrebe dizalice
topline)
720,56 m3
1.499 kn
1,37 tCO2
1711 kWh
1.026 kn
0,9 tCO2
Opis mjere
Godinje utede:
Investicija:
2,35 prm
868 kn
0 tCO2
127.275 kn*

ogrjevno drvo
50 godina
360280,1 m3
74.938 kn
68,45 tCO2
85550 kWh
51,300 kn
45 tCO2
117,27 prm
43.389 kn
0 tCO2
Koritena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine: lo ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3, ogrjevno
* Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju, do stupnja
izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu s Tehnikim propisom investicija iznosi 547.725 kn, dok
za pasivnu kuu ona iznosi 675.000 kn. Razlika u gradnji iznosi 127.275 kn (cijene su izraene sa PDV-om).
2189 kWh.
*** Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje
TIPSKA MJERA
1.3.

PASIVNE
Grafiki
prikaz
Zg
KROV
POD NA TLU
VANJSKI ZID

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pasivni objekt
2,00
1.
30,00
2.
0,50
3.
Lamele kamene vune

Silikatna buka
10,00
0,50
0,20
4.
5.
Keramike ploice
1,00
2.
Cementni estrih
5,00
3.
4.
Kamena vuna
5.
6.

Armirani beton
0,80
15,00
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
2,50
5,00
0,015
4,00
0,015
4,00
16,00
0,50
10,00
0,50
0,20
1.
2.
Parket
Cementni estrih
Kamena vuna
Armirani beton
Fert strop
Lamele kamene vune
Silikatna buka
KOSI KROV
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
1.
2.
3.
Kamena vuna
20,00
3.
4.
Zrak
5,00
4.
5.
Drvo
Zrak
2,40
5.
0,20
6.
5,00
3,00
7.
8.
9.
6.
7.
8.
8,00
0,30
36,50
24,00
0,30
0,30
ARMIRANO BETONSKI ELEMENTI U VANJSKOM

ZIDU
1.
Ytong buka
0,30
Ytong ploe spajane na pero i utor,
2.
5,00
ljepljene ytong mortom
3.
Armirani beton
31,50
Ekstrudirani
polistiren
XPS,
ploe
u
4.
24,00
jednom sloju
5.
Polimercementna buka
0,30
6.
Odgovarajua zavrna buka
0,30
1.
Podna obloga
min.
2.
Betonska podloga, armirana
4,00
3.
Polietilenska folija
0,02
Ekstrudirani
polistiren
XPS,
ploe
u
4.
16,00
jednom sloju
5.
Ploe elastificiranog polistirena EEPS
2,00
6.
Hidroizolacija
0,50
7.
Betonska podloga
10,00
8.
Naboj tucanika
15,00
1.
0,015
Ytong buka
Ytong blokovi, spajani na pero i utor,
ljepljeni ytong mortom
Ekstrudirani polistiren XPS, ploe u
jednom sloju
RAVAN KROV
Slojevi prohodne terase
epasta traka s epiima okrenutim prema
dolje
Razdjelni filc geotekstil
0,1
20,0
jednom sloju
Hidroizolacija
0,8
min.
Cementni mort za pad
4,0
Tankoslojni mort
2,0
Bijeli strop
15,0
Ytong buka
0,30
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova

TIPSKA MJERA
1.3.
Prozori i balkonska vrata obiteljske kue izgraene u skladu s Tehnikim

propisom:
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova
-

-
-
Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm

(Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a.
Zatita od sunca -vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete.
Ugraeni prozori i vrata moraju postii zvuno priguivanje Rw = 30 - 34 dB i kao
Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kue:

- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu
stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna
vrijednost Ust <0,8 W/m2K.
Procedura za
provoenje mjere
Potrebni projekti i odobrenja za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 400 m2

propisima.
Zg
TIPSKA MJERA
1.3.
Zg

OBITELJSKE KUE I ISTE IZGRAENE UZ ZADOVOLJENJE UVJETA TEHNIKOG PROPISA
O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

geodetskoj podlozi;

zgrade i prilae:
3) Trokovi:
Trokovi projektiranja po energetskom standardu pasivne kue, ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m2, iznose od 20% do maksimalno 25% vie od
Slika 5. Primjer pasivne obiteljske kue
Procedura za
provoenje
mjere

Opis postupka
i perioda
odravanja
TIPSKA MJERA
1.3.
Zg
TIPSKA MJERA
1.3.
Zg
ZIMA
pregrijavanje.
LJETO
300
jug
300
TIPSKA MJERA
1.3.
Zg

topline i za 10%.
ljetno sunce
zimsko sunce

Split:
= 25o i = 62o
Dubrovnik:
= 24o i = 61o
TIPSKA MJERA
1.3.
Zg



TIPSKA MJERA
1.4.
Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje novoizgraene pasivne obiteljske

kue i kue iste kvadrature, ali izgraene uz zadovoljenje uvjeta Tehnikog propisa o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
Godinja potrebna energija za grijanje pasivne kue mora biti manja od 15 kWh/m2. Da
bi to postigli potrebno je dodatno uloiti u izolaciju, bolje prozore i sustav ventilacije. Kao
rezultat toga ukupna energija koja se koristi u pasivnoj kui najee je 2,5 puta manja
od energije za niskoenergetsku kuu, a 10 puta manja od prosjene potronje energije
u prosjenoj obiteljskoj kui u Hrvatskoj. Pasivna kua se moe definirati kao graevina
bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije. Popularno se
naziva i kua bez grijanja ili jednolitarska kua, jer je energetska potronja takve kue samo
1 litara lo ulja po kvadratnom metru godinje. Ukupne godinje energetske potrebe
za grijanje, potronu toplu vodu i elektrinu energiju u pasivnoj kui iznose manje od
40 kWh/m2. Zbog zrakonepropusne ovojnice pasivne kue, nuna je ugradnja mehanikog
sustava ventilacije s rekuperatorom (povratom topline iz otpadnog zraka). Osnovna ideja
pasivne kue je da se oblikovanjem, orijentacijom i visokom razinom toplinske izolacije
vanjske ovojnice kue, uz kvalitetnu ventilaciju prostora, stvori optimalna kua koja ne
treba konvencionalne izvore grijanja.
Za uspjeno projektiranje i optimiziranje pasivne kue potrebno je:
Opis mjere
- minimizirati gubitke topline iz kue poboljanjem toplinske izolacije zidova i potkrovlja,

prozorima i vratima s boljim toplinskim karakteristikama te povoljnim odnosom oploja
i volumena zgrade
- maksimizirati dobitke topline u kuu povoljnom orijentacijom zgrade te koristei
sunevo zraenje
- dovesti optimalnu koliinu svjeeg zraka sustavom mehanike ventilacije, uz
rekuperaciju (povrat topline) iz iskoritenog zraka
- koristiti obnovljive izvore energije u zgradama kroz solarne kolektore, fotonaponske
kolektore i dizalice topline
- koristiti energetski efikasne termoenergetske sustave
Koeficijent prolaska topline za sve graevinske presjeke vanjskog omotaa ne smije biti
vei od 0,15 W/m2K, a prozora i vanjskih vrata 0,80 W/m2K.
St
TIPSKA MJERA
1.4.

St
Pasivne kue
Niskoenergetske kue
Novi HR propis 2005
HR propisi iz 1987
Prosjena stara kua
Dijagram 1. Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i usporebi s

Za obiteljsku kuu u Splitu korisne povrine 143 m2, izoliranu u skladu s Tehnikim
45 kWh/m2.
Za pasivnu kuu iste kvadrature potrebna godinja potronja toplinske energije za
grijanje iznosi 432 kWh, pri emu je specifina godinja potronja toplinske energije
3 kWh/m2.
Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Split
Split
Ukupna graevinska (bruto)

povrina:
163 m2
163 m2
Korisna povrina:
143 m2
143m2
1 (prizemlje)
80 m
163 m2
83 m2
Predmet
Lokacija:
Broj etaa:

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Tlocrt:
Obujam grijanog dijela
zgrade:
10,00 x 8,30 m
16,00 x 14,80 m
Ve = 446,21 m
Ve = 433,22 m
Ak =143 m
Ak =143 m
Plotina proelja:
Auk=272,17 m
Auk=340,15 m
Plotina prozora:
Awuk=17,00 m
Awuk=33,86 m
DIMENZIJE OBJEKTA

- prosjena projektna unutarnja temperatura se procjenjuje na +200C
- prosjena unutarnja vlanost prostorija se procjenjuje na 60%
- vanjska projektna temperatura za Splitu je -40C.
Opis mjere
TIPSKA MJERA
1.4.

St

GRAEVINSKI DIJELOVI

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
0,44
0,12
0,60
0,17
0,60
Krov
0,23
0,16
0,40
0,23
0,40
Pod na tlu
0,50
0,13
0,50
Vanjski zid
Armiranobetonski elementi u vanjskom
zidu
2
U (W/m K) svi graevinski dijelovi tipskog objekta zadovoljavaju uvjet U < Umax (maksimalni koeficijent prolaska
topline).

OTVORI
Opis mjere

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
Prozori
1,2
1,2
1,8
Ulazna Vrata
2,5
1,3
2,5
topline).
Slika 1. Prizemlje obiteljske kue sagraene

Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue sagraene

TIPSKA MJERA
1.4.
St

Opis mjere
Slika 3. Tlocrt pasivne obiteljske kue

Specifina godinja potrebna toplina za grijanje u kWh/m2:

Tehnikom propisu
Pasivni objekt
6435
432
45
Iz priloene Tablice se vidi da uteda na potrebnoj toplini za grijanje pasivnog objekta naspram objekta
iste kvadrature koji je toplinski izoliran prema Tehnikom propisu iznosi 6003 kWh/godinje, odnosno
94%.
Pasivna kua
Kua izolirana prema Tehnikom propisu
Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potronje toplinske energije
Utede

TIPSKA MJERA
1.4.
St
Kua smjetena u Splitu, povrine 143 m2 koja je graena u skladu s vaeim propisima
grijanje prostora u ovisnosti o energentu iznosili bi oko 4.318 kn za lo ulje, 1.878 kn za plin
ili 3.861 kn za elektrinu energiju.
Uz dodatno uloenih 137.789 kn (26%) mogli bi izgraditi kuu iste kvadrature od Ytong
blokova 36,5 cm s izolacijom zidova 16 cm (stirodura), krova sa 16 cm i poda prema
negrijanom podrumu sa 20 cm. Vaa kua postaje pasivna te godinje moe utedjeti
94 % (6003 kWh godinje) potrebne energije za grijanje. Potronja promatrane pasivne
kue tada bi iznosila 432 kWh (3 kWh/m2), odnosno godinji trokovi bi bili 125 kn za plin ili
87 kn za elektrinu energiju (koritenje dizalice topline). U Tablici 4. se vide godinje utede
u ovisnosti o energentu koji koristite za zagrijavanje.
Tablica 4. EE mjera 1.4.: Gradnja pasivne kue u odnosu na obiteljsku kuu izgraenu prema Tehnikom propisu
EE mjera 1.4. : Gradnja pasivne kue
Energent:
Godinje utede:
Opis mjere
prirodni plin
elektrina energija
(za potrebe dizalice
topline)
842,53 m3
1.753 kn
1,60 tCO2
2001 kWh
1.200 kn
1,06 tCO2
Investicija:
ogrjevno drvo
137.789 *
50 godina
2,74 prm
1.015 kn
0 tCO2
42126,5 m3
87.622 kn
80,04 tCO2
100050 kWh
60.000 kn
53 tCO2
137 prm
50.733 kn
0 tCO2
3
Koritena je cijena energenata na dan 14.10.2008. godine: lo ulje: 5,63 Kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m , ogrjevno
* Investicija obuhvaa graevinski materijal, graevinske radove, krovite, limariju i vanjsku stolariju, do stupnja
izgraenosti visoki roh bau. Za objekt izoliran u skladu s Tehnikim propisom investicija iznosi 537.211 kn, dok
za pasivnu kuu ona iznosi 675.000 kn. Razlika u gradnji iznosi 137.789 kn(cijene su izraene sa PDV-om).
2189 kWh.
*** Investicija se ne moe vratiti u ivotnom vijeku EE mjere. Prag rentabilnosti mogao bi se oekivati kada bi se omjer cijena gradnje
TIPSKA MJERA
1.4.

PASIVNEprikaz
Grafiki
St
KROV
POD NA TLU
VANJSKI ZID

1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pasivni objekt
2,00
1.
30,00
2.
0,50
3.
Lamele kamene vune

Silikatna buka
6,00
0,50
0,20
4.
5.
Keramike ploice
1,00
2.
Cementni estrih
5,00
3.
4.
Kamena vuna
5.
6.

Armirani beton
0,80
15,00
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
2,50
5,00
0,015
4,00
0,015
4,00
16,00
0,50
4,00
0,50
0,20
1.
2.
Parket
Cementni estrih
Kamena vuna
Armirani beton
Fert strop
Lamele kamene vune
Silikatna buka
KOSI KROV
Vapnena buka
Armirani beton
2,00
12,00
1.
2.
3.
Kamena vuna
15,00
3.
4.
Zrak
5,00
4.
5.
Drvo
Zrak
2,40
5.
0,20
6.
5,00
3,00
7.
8.
9.
6.
7.
8.
6,00
0,30
36,50
16,00
0,30
0,30
ARMIRANO BETONSKI ELEMENTI U VANJSKOM

ZIDU
1.
Ytong buka
0,30
Ytong
ploe
spajane
na
pero
i
utor,
2.
5,00
ljepljene ytong mortom
3.
Armirani beton
31,50
Ekstrudirani
polistiren
XPS,
ploe
u
4.
16,00
jednom sloju
5.
0,30
6.
0,30
1.
Podna obloga
min.
2.
Betonska podloga, armirana
4,00
3.
Polietilenska folija
0,02
Ekstrudirani
polistiren
XPS,
ploe
u
4.
16,00
jednom sloju
5.
Ploe elastificiranog polistirena EEPS
2,00
6.
Hidroizolacija
0,50
7.
Betonska podloga
10,00
8.
Naboj tucanika
15,00
1.
0,015
Ytong buka
Ytong blokovi, spajani na pero i utor,
ljepljeni ytong mortom
jednom sloju
RAVAN KROV
Slojevi prohodne terase
epasta traka s epiima okrenutim prema
dolje
Razdjelni filc geotekstil
0,1
20,0
jednom sloju
Hidroizolacija
0,8
min.
Cementni mort za pad
4,0
Tankoslojni mort
2,0
Bijeli strop
15,0
Ytong buka
0,30
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova

TIPSKA MJERA
1.4.
Prozori i balkonska vrata obiteljske kue izgraene u skladu s Tehnikim

propisom:
Specifikacija
opreme i popis
graevnih
dijelova
-

-
-
Prozori i balkonska vrata pasivne obiteljske kue:

- Ostakljenje troslojnim IZO staklom s Low-e premazom i ispunom prostora izmeu
stakala inertnim plinom, debljina stakla: 4+12Ar+4+12Ar+4 mm, minimalna
vrijednost Ust <0,8 W/m2K.
Procedura za
provoenje mjere
Ostakljenje IZO staklom i Low-e premazom, debljina stakla: 4+12+4 mm

(Ust < 1,8 W/m2K) s drvenim okvirima ili od PVC-a.
Zatita od sunca -vanjskim roletama u toplinski izoliranim kutijama za rolete.
Ugraeni prozori i vrata moraju postii zvuno priguivanje Rw = 30 - 34 dB i kao
Potrebni projekti i odobrenja za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea
od 400 m2:

propisima.
St
TIPSKA MJERA
1.4.
St


geodetskoj podlozi;


zgrade i prilae:
3) Trokovi:
Trokovi projektiranja po energetskom standardu pasivne kue, ija graevinska
(bruto) povrina nije vea od 400 m2, iznose od 20% do maksimalno 25% vie od
Slika 5. Primjer pasivne obiteljske kue
Procedura za
provoenje
mjere

Opis postupka
i perioda
odravanja
TIPSKA MJERA
1.4.
St
TIPSKA MJERA
1.4.
Zg
ZIMA
pregrijavanje.
LJETO
300
jug
300
TIPSKA MJERA
1.4.
Zg

mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 0C. Potreba za
topline i za 10%.
ljetno sunce
zimsko sunce

Split:
= 25o i = 62o
Dubrovnik:
= 24o i = 61o
TIPSKA MJERA
1.4.
St



Tipske Mjere - 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tipske Mjere - 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TIPSKA MJERA

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Mjera prikazuje usporedbu potrebne energije za grijanje niskoenergetske obiteljske kue

Za energetski efikasnu gradnju potrebno je:

Specifina godinja potronja toplinske energije kWh/m2

Dijagram 1. Potronja energije u zgradama ovisno o zakonodavnom okruenju i u usporedbi s

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Ukupna graevinska (bruto) povrina:

Bruto povrina prizemlja:

Bruto povrina potkrovlja:

Oploje grijanog dijela zgrade:

Obujam grijanog dijela zgrade:

Plotina korisne povrine:

Klimatski uvjeti lokacije:

Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevinskih dijelova promatrane obiteljske kue

Objekt izoliran prema

Strop potkrovlja iznad terase

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane obiteljske kue

Objekt izoliran prema

Slika 1. Prizemlje obiteljske kue

Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue

Tablica 3. Usporedba godinje potrebne topline za grijanje

Objekt izoliran prema

Godinja potrebna toplina za grijanje u kWh:

Iz priloene Tablice 3. je vidljivo da utede na toplini potrebnoj za grijanje niskoenergetskog objekta

Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potronje energije za grijanje

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

ivotni vijek EE mjere:

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Slika 4. Izoliran krov

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Slika 5. Izoliran strop iznad terase

Slika 6. Izoliran pod

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

POPIS GRAEVINSKIH DIJELOVA

STROP POTKROVLJA IZNAD TERASE

Lamele kamene vune

Lamele kamene vune

Polietilenska folija 0,15 mm

Polietilenska folija 0,15 mm

Bitum. traka s ulokom stakl. voala

Bitum. traka s ulokom stakl. voala

Polietilenska folija 0,15 mm

Polietilenska folija 0,15 mm

Polietilenska folija 0,15 mm

Lamele kamene vune

Polietilenska folija 0,15 mm

Lamele kamene vune

Paropropusna priuvna hidroizolacija

Prozori i balkonska vrata obiteljske kue izgraene u skladu s Tehnikim propisom:

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Potrebni projekti i odobrenja za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije

1) Projektiranje i potrebna dokumentacija:

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i ako

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Za predmetnu zgradu izdaje se Rjeenje o izvedenom stanju. Zahtjev za izdavanje

SAVJETI ZA PROJEKTIRANJE PASIVNE I NISKOENERGETSKE KUE

SAVJETI ZA PROJEKTIRANJE PASIVNE I NISKOENERGETSKE KUE

Koristite rolete ili sjenila na prozorima kako bi sprijeili direktni

Kako odrediti veliinu nadstrenice?

USPOREDBA POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE NOVOIZGRAENE

Urednica: dr.sc. Vlasta Zanki