Praktikum automatizacije

Ak.g. 2013/2014

Izv. prof. dr. sc. Mario Vaak

Predavanje 06 Komunikacijske
mree u sustavima automatizacije

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Saetak Predavanja 05
Analogni
A l
i moduli
d li
Analogni signali prenose se na analogne ulazne module
j
upletenom
p
i oklopljenom
pj
p
paricom
diferencijalno,
Konkretan nain spajanja ovisi o tome izvodi li se senzor kao
izoliran ili uzemljen
Pretvoreni analogni signal zapisuje se u lokalnu registarsku rije
kojoj je mogue programski pristupiti

PID regulacija PLCom

Postoje gotovi funkcijski blokovi za izvedbu PID algoritma, s
dodatnim zatitnim funkcijama (preklapanje runi-automatski
nain rada, ogranienje izlazne veliine regulatora, mrtva zona,
sprjeavanje
j
j efekta
f kt namatanja
t j integratora)
i t
t )
Upoznali smo se s izvedbom bloka FB41 kod S7-300 serije

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Pregled Predavanja 06
Naelna struktura sustava automatizacije
p
mrea u sustavima
u industrijij tipovi
automatizacije
Fieldbus mree standardi (IEC 62026
62026,
IEC 61158, IEC 61784):
AS-Interface
PROFIBUS
industrial Ethernet inaice (npr. PROFINET)
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Zato komunikacijske mree u

sustavima automatizacije?

Sustav automatizacije s prijenosom podataka analognim signalima

procesni i upravljaki podatci se zasebnim kabelima razmjenjuju izmeu
procesa, upravljakog i nadzornog mjesta (4-20 mA, 10 V) STARO
Sustav automatizacije
j sp
prijenosom
j
p
podataka p
putem komunikacijskih
j
mrea
podatci se izmeu procesa, upravljakog i nadzornog mjesta prenose
serijskim digitalnim komunikacijskim kanalima SUVREMENO
Prednosti sustava automatizacije s komunikacijskim mreama:
Protonost informacija kroz sustav i dostupnost informacije na gotovo svim
mjestima u sustavu mogunost da pojedini procesi optimalno rade zajedno
Jednostavnije osiguranje vee pouzdanosti
Fleksibilnost sustava automatizacije jednostavna proirivost ureajima raznih
proizvoaa (komunikacijski protokoli su standardizirani) primjer: frekvencijski
pretvarai
Utede u trokovima kabeliranja pri putanju u pogon, lake odravanje i
dijagnostika

N d t t i
Nedostatci:
Mogua sporija reakcija upravljakog ureaja na promjenu u procesu zbog
komunikacijskog kanjenja
Investicijski
j rizik ako se koriteni komunikacijski
j protokol u budunosti napusti

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Hijerarhijska organizacija sustava

automatizacije
I t
Internet
t

IT aplikacija1
(nabavka sirovine)

IT aplikacija2
(nadzor kvalitete)

IT aplikacija3
(raunovodstvo)

ROUTER

Razina upravljanja
poduzeem
Tvornika mrea

ETHERNET

SWITCH

SCADA

Upravljako

Razina upravljanja

raunalo

tvornicom

LINK
HMI

HMI

Procesna mrea

Postrojenje1
Postrojenjen
PLC

aktuator
kt t

krug

Razina upravljanja
postrojenjima i procesima

regulacijski

PLC

PLC

senzor

Senzor-aktuator mrea
S

A R S
Proces1

S S A
Proces2

S R S
Pr ocesn

A R S
Proces1

S S A
Proces2

S R S
Pr ocesn

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Podjela mrea u sustavima

automatizacije
Senzor
Senzor-aktuator
aktuator mreom mora se moi ostvariti prijenos
podataka u strogo zajamenom vremenu (hard real-time)
prijenos vrlo malih koliina podataka sa senzora i na
aktuatore,
kt t
malili podatkovni
d tk
i okviri
k ii
Procesna mrea ima neto blae zahtjeve na prijenos
podataka u stvarnom vremenu ((soft real-time),
p
), uz
mogunost prijenosa vee koliine podataka nego kod
senzor-aktuator mree
Kod tvornike mree naglasak je na mogunosti
prijenosa vee koliine podataka, a ne na prijenosu u
stvarnom vremenu
Senzor-aktuator
S
kt t i procesne mree
razvijene
ij
su b
ba
za
primjene u sustavima automatizacije te ine klasu
fieldbus mrea
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Senzor aktuator mrea (1)

Senzor-aktuator
S
Senzor-aktuator
kt t kkomunikacijske
ik ij k mree
slue
l za
povezivanje veeg broja senzora i aktuatora
putem jednog sabirnikog kabela na sustav
automatizacije
Na sabirnici postojij g
glavni vor ((aktivni vor,
master) kojem podreeni vorovi (pasivni
vorovi, slaves) prosljeuju podatke ili ih pak
dobivaju od njega
njega, u oba sluaja na zahtjev
glavnog vora
Maksimalno potrebno vrijeme za jedan ciklus
razmjene podataka izmeu glavnog i svih
podreenih vorova je tipino oko 5 ms
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Senzor aktuator mrea (2)

Senzor-aktuator
Najznaajniji predstavnici senzor-aktuator
fieldbus mrea:
AS-I (Actuator-Sensor-Interface)
Najraireniji standard, kompatibilne komponente proizvodi
vie od 280 proizvoaa

PROFIBUS DP, PROFIBUS PA

Slue i kao procesne mree

EIB (European Installation Bus)

Komunikacijski protokol kojeg se koristi u zgradarstvu

ControlNet
Standard kojeg
j g koristi Allen-Bradley
y
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

AS I
AS-I
N
Na mrei
i postoji
t ji samo 1 glavni
l
i vor

Prva specifikacija iz 1994. omoguuje da se na

mreu spoji do 31 podreeni vor
Svaki podreeni vor s glavnim u jednom ciklusu
slanja moe razmijeniti 4 bita ulaznih i 4 bita izlaznih
podataka
d t k mogue
spajanje
j j 124 bi
binarna senzora i
124 binarna aktuatora na jedan glavni vor

Kasnijim proirenjima (2007

(2007.)) omogueno je
Spajanje do 62 podreena vora, s kapacitetom
mree od gotovo 1000 binarnih senzora i 1000
bi
binarnih
ih aktuatora
kt t
Mogunost spajanja analognih podreenih vorova
Mogunost dvosmjerne serijske komunikacije
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

Komponente AS
AS-II mree (1)
Glavni vor na AS-I mrei je
link kojim se AS-I povezuje na neku procesnu fieldbus
mreu (Gateway ili Proxy); ili
modul na stranjoj (backplane) sabirnici PLC-a
(S
(Scanner)
)

AS-I komunikacijski kabel i ugradnja podreenog

vora
na njega:
j
Kontakti
Kuite
podreenog
vora
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

10

Komponente AS
AS-II mree (2)

Segment AS
AS-II kabela ne smije biti dulji od 100 m
m, a mogue mrene
konfiguracije su sabirnika, stablasta i zvjezdasta
Preko svakog segmenta AS-I mree prenosi se i 24 V DC napajanje
za podreene vorove,
vorove pa se za svaki segment mora osigurati
napajanje
Izmeu glavnog i podreenog vora ne smije, zbog brzine prijenosa,
p
biti vie od dva repeater-a
Maksimalna dozvoljena duina AS-I kabela u sabirnikoj
konfiguraciji mree je 500 m ako se glavni vor nalazi na srednjem
segmentu
Podreenim vorovima se adresa namjeta sklopovski, u rasponu
od 1 do 31; novijim specifikacijama standarda taj je adresni prostor
proiren oznakama A i B (npr. 19A i 19B su razliite adrese)
Vi o AS
Vie
AS-II na
http://www.as-interface.net/academy/content/sys/start/start.en.html

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

11

Procesne fieldbus mree (1)

Centralna mrea sustava automatizacije
Namijenjena je za povezivanje ureaja
lokalnog upravljanja procesima i
postrojenjima s pripadnim HMI
HMI, te s
upravljakim i nadzornim ureajima na
razini tvornice (SCADA)
(SC
)
Soft real-time
real time zahtjevi pri prijenosu
podataka
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

12

Procesne fieldbus mree (2)

Najznaajniji predstavnici:
PROFIBUS DP ((Decentarlized Periphery),
p y),
PROFIBUS PA (Process Automation),
PROFIBUS FMS ((Fieldbus Messaging
g g
System)
Industrial Ethernet inaice
DeviceNet
CAN

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

13

PROFIBUS

PROFIBUS (Process Field Bus) je komunikacijski protokol razvijen

krajem 1980-tih i poetkom 1990-tih godina s namjerom
standardizacije komunikacije na niim razinama sustava
j ((razina upravljanja
p
j j p
postrojenjima
j j
ip
procesima))
automatizacije
Odrava ga organizacija PROFIBUS & PROFINET International
(www.profibus.com) te je danas najvie koritena procesna mrea
Verzije
j PROFIBUS p
protokola
PROFIBUS FMS - procesna mrea, manje strogi vremenski zahtjevi,
slui za komunikaciju izmeu PLC-a (peer to peer)
PROFIBUS DP, PROFIBUS PA izvorno senzor-aktuator mree (strogi
vremenski
ki zahtjevi,
htj i master-slave
t
l
kkomunikacija),
ik ij ) d
danas se uz odreena
d
proirenja standarda token-passing komunikacijom koriste i kao
procesna mrea te istiskuju PROFIBUS FMS

PROFIBUS PA se od PROFIBUS DP razlikuje u fizikom sloju

Koristi se u procesnoj industriji i nepogodnoj (npr. eksplozivnoj) okolini,
a kojoj je prilagoen naponskim razinama i brzinom prijenosa signala
(oboje nie u odnosu na PROFIBUS DP)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

14

PROFIBUS DP
PROFIBUS DP jje originalno
g
namijenjen
j j za cikliki
prijenos podataka izmeu glavnih i podreenih vorova
na koje su spojeni senzori i aktuatori, ili su ti podreeni
vorovi zasebni upravljaki ureaji (npr
(npr. frek
frek. pretvarai)

Za razliku od AS-I, jedan podreeni vor moe

slati/primati daleko vie podataka u jednom ciklusu (do
244 byte poslanih i do 244 byte primljenih podataka), te
na jednom kabelu moe postojati vie glavnih vorova
tovie, link s DP na AS-I jest podreeni vor na DP mrei
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

15

PROFIBUS DP fiziki sloj

Fiziki sloj PROFIBUS DP protokola koristi se elektriki (oklopljena

upletena parica) ili optiki kabel ili beini prijenos

Brzina prijenosa: 9.6 Kb/s do 12 Mb/s (ovisno o duljini i tipu kabela) za

elektriku mreu maksimalna duljina je 10-ak km, za optiku 90-ak km (uz
prikladno odabrane kabele i repeater-e signala)
Elektrike mree

Prijenos signala se obavlja diferencijalno, koritenjem RS485 suelja u kojem se

svakom informacijskom byte-u dodaje start bit, stop bit i bit pariteta tj. kabelom
se za svaki byte podataka prenese 11 bita
Jedan
J d segmentt mree
moe
sadravati
d
ti d
do 32 vora

((podreenih
d ih ili glavnih)
l
ih) i ne
smije biti dulji od odreenog iznosa; segmente se povezuje RS485 repeater-ima
Svaki segment na krajevima mora biti zakljuen odgovarajuim otpornikom radi
sprjeavanja refleksije signala

Maksimalni broj vorova na mrei je 126 (adrese u rasponu od 0 do 125)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

16

PROFIBUS DP fiziki sloj kod

elektrikih mrea (1)
Konektor 9-pinski Sub-D
Zakljuenje segmenta

Napajanje se osigurava
j j vorom ili p
pak
krajnjim
aktivnom komponentom
ukoliko se ispravan rad eli
osigurati i u sluaju ispada
krajnjeg vora
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

17

PROFIBUS DP fiziki sloj kod

elektrikih mrea (2)
Zakljuenje sprjeavanje refleksija
g
+ tzv. p
pomak otporan
p
na g
greke
signala
(fail-safe bias)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

18

PROFIBUS DP inaice protokola

Postoje tri standardizirane inaice DP protokola: DP-V0, DP-V1 i

DP V2
DP-V2
DP-V0 osigurava standardnu cikliku razmjenu podataka,
dijagnostiku vorova, te parametriranje pri pokretanju komunikacije
DP V1 uz cikliku razmjenu podataka osigurava i acikliku razmjenu
DP-V1
podataka nieg prioriteta, te potvrivanje alarma s podreenih
vorova od strane glavnog vora
Aciklikom razmjenom moe se pristupiti parametrima podreenog
vora u radu, te ih mijenjati (korisno kod vorova koji imaju puno
parametara, kao npr. frekvencijski pretvarai)

DP-V2 na svojstva DP-V1 jo nadograuje i

sinkronizaciju glavnog vora sa svim podreenim vorovima to je
nuno za elektromotorne pogone s vie osi gibanja devijacija
sinkronizacijskog signala iz ciklusa u cikus mora biti manja od 1s,
prometu na sabirnici
neovisno o p
mogunost konfiguriranja direktne razmjene podataka izmeu
podreenih vorova (ubrzanje reakcije senzor aktuator i do 90 %):
konfigurirani podreeni vor kao publisher alje u ciklusu podatke
glavnom voru
voru, a podreeni vorovi konfigurirani kao subscriber
subscriber
presreu tu poruku
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

19

PROFIBUS DP tipovi glavnih vorova

Na DP mrei moe se nalaziti vie od
jednog glavnog vora
Pritom se moe raditi
o zasebnim podsustavima koji samo dijele
komunikacijski medij
medij, ili
o tome da se neki koriste za cikliku
komunikaciju (glavni vor tipa 1
1, najee
PLC), a drugi za on-line parametriranje i
nadgledanje
g
j rada p
podreenih vorova (glavni
(g
vor tipa 2, redovito PC s odgovarajuim
programskim alatima)
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

20

PROFIBUS DP nain rada

glavnog i podreenih vorova

PROFIBUS komunikacijski sustav parametrira se

i konfigurira programiralicom opremljenom
odgovarajuim programskim alatom (npr. COM
PROFIBUS ili HW Config) i prebacuje na glavne
vorove
Nakon ukljuenja ili reseta glavnog vora dogaa
se:
Prijenos (download) parametara na
podreene vorove
Prijenos ulazno/izlazne konfiguracije na
podreene vorove, npr. 8DI (1 byte),
16DO (2 byte)
Ciklika, statika razmjena podataka
definiranih konfiguracijom podreenih
vorova podreeni vorovi dojavljuju i
vorova,
dijagnostike podatke

Ukljuenje
napajanja/reset

Parametriranje

Konfiguriranje

Razmjena
j
p
podataka,,
dijagnostika

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

21

PROFIBUS DP - parametriranje

Mogunosti podreenog vora opisane su u njegovom

elektronikom identifikatoru GSD datoteci koju osigurava
proizvoa vora
GSD datoteku koristi konfiguracijski alat na programiralici
Prebacivanje (download) parametara porukom iji je podatkovni dio
maksimalno velik 244 byte-a
Ispravno primanje poruke podreeni vor potvruje kratkom porukom
glavnom voru
Poruka s
parametrima
p
M t
Master
Sl
Slave
Potvrda podreenog
vora o primitku

Primjer parametara za podreeni vor:

Omoguena dijagnostika vora
Mjerni raspon analognih signala na voru (10 V, 4-20 mA,...)
Nain rada aktuatora u sluaju prekida komunikacije, npr. dri
dri zadnju
vrijednost
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

22

PROFIBUS DP - konfiguriranje

GSD datotekom opisane su i konfiguracijske mogunosti

podreenog vora
Prebacivanje (download) konfiguracije porukom iji je podatkovni dio
maksimalno velik 244 byte
byte-a
a
Ispravno primanje poruke podreeni vor potvruje kratkom porukom
glavnom voru
Poruka s
konfiguracijom
Master
Slave
Potvrda podreenog
vora o primitku

Primjer konfiguracije podreenog vora:

vor upakirava podatke s 8 digitalnih ulaza (1 byte) i 2 analogna ulaza
(4 byte)
vor

prima od mastera podatke za 8 digitalnih izlaza (1 byte) i 1

analogni izlaz (2 byte)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

23

PROFIBUS DP ciklika razmjena

podataka (1)
Komunikaciju izmeu glavnog i podreenog
vora u nekom ciklusu razmjene inicira glavni
vor okvirom (frame), a adresirani podreeni
vor na taj okvir odgovara
Okvir
Ok
i koji
k ji alje
lj
glavni vor

Okvir koji kao odgovor

alje podreeni vor
Nema dijagnostikih
dogaaja na voru

Podatci sa senzora
spojenih na podreeni
vor

Podatci za aktuatore
podreenog vora,
duljina odreena
konfiguracijom
g
j
((do 244
byte-a)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

24

PROFIBUS DP ciklika razmjena

podataka (2)

U sluaju pojave dijagnostikog dogaaja na podreenom voru, on

se (ako je konfiguracijom dozvoljeno) dojavljuje glavnom voru u
okviru kojim se podreeni vor javlja glavnom

Ciklus x razmjena podataka, slave dojavljuje dijagnostiki dogaaj

Okvir kojeg alje
glavni vor
Okvir kojim odgovara
podreeni vor
Ciklus x+1 master zahtijeva dijagnostike podatke, a slave ih alje zajedno s obinim
podatcima

Ciklus x+2 nastavlja se normalna razmjena podataka (kao na prethodnom slide-u)

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

25

PROFIBUS DP arbitriranje
sabirnicom

Arbitriranje sabirnicom obavlja se izmeu glavnih vorova etonom (token-passing)

(token passing)

Svi glavni vorovi tvore logiki krug, te svaki glavni vor zna svoje mjesto u tom
krugu
Kada glavni vor primi eton koji je njemu adresiran, moe poeti slati okvire poruka
sabirnicom unutar specificiranog
p
g vremena ((token holding
g time, TTH)); kad to vrijeme
j
istekne mora proslijediti eton sljedeem glavnom voru u logikom krugu
Kad aktivni vor ima eton i konfiguracijom pridruene pasivne vorove, on ih proziva
aljui na njih podatke (npr. za aktuatore) ili pak zahtijevajui podatke s njih (npr. za
senzore)
Podreeni vor ima pristup sabirnici samo kad ga glavni vor prozove

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

26

PROFIBUS DP multi-master
sustav
U kkomunikacijskom
ik ij k
sustavu
t
s vie
i glavnih
l
ih vorova

procedurom prosljeivanja etona mora se osigurati da

svaki vor ima dovoljno
j vremena za komunikaciju
j sa
svim svojim podreenim vorovima
Konfiguracijskim alatom definira se ukupno vrijeme
potrebno
t b za jednu
j d punu rotaciju
t ij etona
t
uzevi
i u obzir
b i
komunikacijske zadae svih glavnih vorova: TTR target
token
o e rotation
o a o time
e
Svaki glavni vor mjeri vrijeme izmeu dva primanja
etona: TRR real token rotation time
Vrijeme TTH (token hold time) glavni vor rauna po
primitku etona kao:

TTH TTR TRR

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

27

PROFIBUS DP vrijeme ciklusa

razmjene podataka

Uz pretpostavku da svaki podreeni vor ima 2 byte

byte-a
a ulaznih i 2 byte
byte-a
a
izlaznih podataka
dijagram prikazuje ovisnost vremena potrebnog za jednu razmjenu podataka sa
svim podreenim vorovima (vrijeme ciklusa razmjene podataka) o broju
podreenih vorova i brzini prijenosa podataka

U sustavima s vie glavnih vorova vrijeme ciklusa razmjene podataka vee

je od zbroja vremena ciklusa razmjene pojedinog sustava glavni vor
podreeni vorovi radi vremena potrebnog za token-passing arbitriranje
sabirnicom
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

28

Industrial Ethernet (1)

Ethernet protokol prema standardu IEEE 802.3 interesantan je za primjenu

u sustavima automatizacije
j zbog
g sljedeih
j
osobina:
Visoka brzina prijenosa (do 1 Gb/s) mogunost prijenosa sloenijih podataka
(npr. upotreba strojnog vida u zatvorenoj petlji za upravljanje sloenim vieosnim
sustavima gibanja u robotiziranim postrojenjima)
Do 1024 vora mogue spojiti na jednu podmreu, u sloenijim topologijama
praktiki nema ogranienja proirenje je mogue napraviti uvijek
Prijenos na vee udaljenosti
Mogunost (dodue, ograniena) koritenja standardne Ethernet opreme (routera switch-eva
a,
switch eva, kabela) koja je mnogo jeftinija od opreme za ostale tipove
procesnih fieldbus mrea
Mogunost koritenja iste mree u niim razinama automatizacije kao i u viim
razinama automatizacije (razine voenja poduzea) lake i transparentnije
pristupanje komponentama sustava automatizacije
Mogunost koritenja IT tehnologija u automatizaciji (koritenje TCP/IP ili UDP/IP
s aplikacijskim protokolima HTTP, FTP, SMTP...)

Problemi standardnog uredskog Etherneta pri upotrebi na niim razinama

automatizacije:
Nain arbitriranja nad sabirnicom u sluaju kolizije vorova pri pristupu sabirnici
(CSMA/CD) ne daje nikakve garancije na vrijeme potrebno da se informacija
prenese izmeu dva vora
Vie definiranih slojeva u OSI referentnom modelu - velika postotna koliina
komunikacijskog overhead-a kod prijenosa manjih koliina podataka
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

29

Industrial Ethernet (2)

Brojni protokoli razvili su se iz standardnog uredskog
Etherneta koji odgovarajuim modifikacijama omoguuju
jamstvo na maksimalno doputeno vrijeme prijenosa
( t d di IEC 61158 i IEC 61784)
(standardi

PROFINET
EtherCAT
EtherNet/IP
SERCOS III

Proizvoai se pritom dijelom naslanjaju na svoje ve

razvijene fieldbus protokole kako bi se osigurala
interoperabilnost izmeu tih protokola i odgovarajueg
industrial Ethernet protokola
Dakle, industrial Ethernet je generiko ime

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

30

Industrial Ethernet (3)

Izbjegavanje kolizija na mediju (rad u stvarnom

vremenu) omoguuje se prvenstveno topologijom
industrial Ethernet mree
Koritenjem industrial Ethernet skretnica (switcheva)) koje
k j rade
d u ffull-duplex
ll d l nainu
i ((mogunost

t
istovremene komunikacije u oba smjera na istom
portu)

Switch posjeduje vie portova te usmjerava

podatkovne
d tk
pakete
k t ovisno
i
o zapisanoj
i
j MAC (OSI
sloj 2) ili IP (OSI sloj 3) adresi s ulaznog porta na
odgovarajui izlazni koji je spojen na segment
mree gdje se nalazi adresirani vor

Industrial Ethernet skretnica

Vea mrea podijeljena je skretnicama u niz manjih

podmrea

Izbjegavanje kolizija postie se i raznim

intervencijama u standardizirani Ethernet nain
pristupa prijenosnom mediju na nain da on
postane deterministiki to se priroritetnih poruka
tie

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

31

Industrial Ethernet fiziki sloj

Kao prijenosni medij u industrijskom okruenju koristi se

Oklopljene upletene parice (STP) dva para (4 ice) za brzine prijenosa
10/100 Mb/s,
STP,
STP etiri para (8 ica) za brzinu prijenosa 1 Gb/s FastConnect
Twisted Pair
Optiki kabel
Beini prijenos zrakom

Konektori i utinice kod elektrike mree moraju takoer biti

predvieni za rad u industrijskom okruenju, npr. trebaju biti otporni
na vibracije koristi se modifikacija standardnih RJ45 konektora

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

32

Industrial Ethernet - redundancija

Skretnicama se i kod elektrike i kod optike mree vrlo jednostavno

postiu redundantne (npr. prstenaste) topologije mree
Vremena auto-rekonfiguracije skretnica nakon prekida pojedinog
mrenog segmenta su ispod jedne sekunde

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

33

PROFINET
Otvoreni industrial Ethernet standard kojeg
odrava organizacija PROFIBUS & PROFINET
International (www.profibus.com)
PROFINET koristei Ethernet protokol i cikliki
nain rada integrira tri vrste komunikacije:
vremenski
e e s nekritinu
e t u razmjenu
a je u podata
podataka
a koritenjem
o te je
TCP/IP ili UDP/IP
vremenski kritinu razmjenu podataka za distribuirane
I/O
izokronu vremenski kritinu razmjenu podataka potrebnu PROFINET I/O
za upravljanje vieosnim elektromotornim pogonima
dijelom implementirana sklopovski

Svaki vor nalazi se na zasebnom portu posebno

dizajnirane skretnice koja je kljuna za jamstvo
j u stvarnom vremenu
komunikacije
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

34

Od razine upravljanja poduzeem

nanie (1)
Enterprise resource planning
Manufacturing execution system

Proxy omoguuje integriranje postojeih fieldbus mrea u PROFINET sustav

(PROFIBUS DP, PROFIBUS PA, AS-I, konkurentski protokoli); djeluje kao glavni
vor za integriranu mreu
mreu, a kao podreeni vor na PROFINET I/O mrei,
mrei te je
za korisnika sasvim transparentan
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

35

Od razine upravljanja poduzeem

nanie (2)
Uz PROFINET ili neku drugu inaicu industrial Ethernet
komunikacije mogue je istu mreu koristiti gotovo kroz
sve razine sustava automatizacije, osim razine senzora i
aktuatora
kt t
Na viim razinama sustava automatizacije podatke s
PROFINETa moe se transparentno
p
dohvaati p
putem
skretnica i obraivati raznim IT tehnologijama
Usmjerivaem (router-om) je ovu mreu mogue putem
interneta spojiti i s udaljenim raunalima
Pritom proizvoai posebnu pozornost pridaju sigurnosti

Sadanji trend razvoja daje naslutiti da e se u skoroj

b d
budunosti
ti u nove sustave
t
automatizacije
t
ti
ij ugraivati
i ti
samo dvije vrste mrea: neka inaica industrial Etherneta i AS-I
Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

36

Zakljuak

Komunikacijske mree sustavima automatizacije donose:

Lak pristup informacijama
Jednostavnu proirivost
Smanjenje trokova dizajniranja
dizajniranja, kabeliranja
kabeliranja, putanja u pogon i
odravanja

Nie razine sustava automatizacije zahtijevaju komunikaciju sa

j
vremenom trajanja
j j ((real-time)) ostvaruje
j se fieldbus
zajamenim
mreama
Senzor-aktuator mree
Procesne mree

AS-I je najrairenija senzor-aktuator mrea

PROFIBUS DP je trenutno najrairenija procesna mrea, no ini se
da budunost pripada industrial Ethernet mreama

Praktikum automatizacije, ak.g. 2013/2014 -- Predavanje 06

37