Professional Documents
Culture Documents
2 3 Aleksandar Barbalic Dostojevski I Ateizam
2 3 Aleksandar Barbalic Dostojevski I Ateizam
Barbali
DOSTOJEVSKI I ATEIZAM*
1.
Utjecaj
V. S T A N O J E V I , Tragedija
genija,
133
2. Povijesni
okvir
134
V.
R.
S T A N O J E V I , ibd.,
s. 234.
FOLDP, MILLER,
Dostoievski.
D O S T O J E V S K I , idiot,
135
136
P I E R R E P A S C A L , Dostoevski,
Pa ipak, taj veliki ovjek zauzeo je posve drugi stav prema katolicizmu.
Svojim bistrim umom, slobodan od neuredne i prekomjerne ljubavi prema
svom narodu, veli: Ideja jednoga n a r o d a nije ono to on misli o sebi u
vremenu, nego to Bog o njemu misli u v j e n o s t i . . . N a r o d p o z v a n da
dade svijetu kranstvo, izvrio je to poslanstvo samo preko srca, on i
nadalje s velikom veinom kroz osamnaest vjekova odbacuje boansku
ideju, koju je nosio u svom srcu i koja je bila p r a v i razlog njegovu bivstvovanju. Nije, dakle, vie doputeno rei da javno mnijenje nekog n a
roda ima uvijek p r a v o i da n a r o d ne moe nikad ne p o z n a v a t i i odbijati
svoje p r a v o zvanje.
6
137
3.
ivot
RENE
138
FOLOP
MILLER,
ibd.
je zagluilo. Bio sam zahvaen Bogom i njime proet. Povikao sam jo:
Da, Bog postoji! Dostojevski je kod Wrangela izazvao uenje zbog
kreposti. N a l a z i o je isprike za najgore strane ljudi, tumaei ih nedos
t a t k o m odgoja, utjecajem sredine, a esto i samim karakterom, znaajem...
Sve to je bilo pritisnuto, nesretno, bolesno i siromano, nalazilo je kod
njega posebnu simpatiju. K a d su mu prijatelji jednom govorili o nekom
njegovu neprijatelju, da govori p r o t i v njega, Dostojevski je zaista izvan
redno odgovorio: N e m a m u v i d a u njegovu duu!
Poto je u svojoj mladosti t a p k a o , prolazio razdobljem ateizma, go
tovo je zdvajao o smislu ivota. D a me nije katastrofa u Sibiriji p o n o v n o
vratila pravednosti, bio bih, zaista, poludio . . . U alostima prisilnih
r a d o v a ovjek se mijenja zbog vjere kao suha t r a v a od kie i konano
nalazi vjeru jer se u nevolji istina jasnije objavljuje. Tu e on crpsti
milosrdnu njenost p r e m a ljudima koji kao zatoenici krivnje i nesree,
osjeaju veu potrebu ljubavi nego nevini i sretni.
Dostojevski se p o n o v n o vraa u rusko drutvo, ali ne moe se posve
opredijeliti: da li d a pristane uz z a p a d n j a k e ili uz slavenofile, jer je i jedna
i druga strana imala neto to ga je privlailo: s jedne strane ljubav
prema Rusiji, a s druge strane ljubav p r e m a progresu.
Voli p u t o v a t i p o Z a p a d u . D i v i se velikim djelima to ih je ovaj
stvorio, ali ga d u h o v n o stanje Z a p a d a ne zadovoljava. M o r a m o se uditi
da on, ovjek velike patnje, toliko stvara. N j e m u je pisanje bilo spas,
koji ga je oslobaao od nerada njegove egzistencije, jedino utoite protiv
ludila. Za mene bijednika, k a k a v ve jesam, posao mi ispunjava sav ivot
i to je moje najvee blago. U m r o bih k a d ne bih mogao pisati. Tolstoju
je umjetniko stvaranje bilo kao neka z a b a v a . Dostojevski je pisao svoje
romane u stranim m u k a m a . N i k a d nisam nita postizavao a da nisam
r t v o v a o do kraja. K a d radim, o n d a sam fiziki bolestan. Sumnje me iz
jedaju i ne nalazim snage da zaponem, veli u uvodu Idiota. Opsjed
nute je n a z v a o djelom koje se rodilo iz dubine moje p a t n j e .
Dostojevski je sukcesivno imao dvije zakonite ene, a u vie se ena
zaljubio. Nije bio sretan u ljubavi jer t a k v a n a r a v , k a k v u je on posjedo
v a o , nije se mogla uskladiti s drugim ljudima. Znaajno je i to da nije imao
ni mnogo prijatelja. Njegov m r a a n znaaj podsjea nas na Kierkegaarda.
Prije svoje smrti doivio je veliku slavu. To je bilo godine 1880.
R o m a n Braa K a r a m a z o v i postigao je ope divljenje. Dostojevski je
bio odreen da odri govor pri otkrivanju spomenika Pukinu u Moskvi.
Njegov je govor primljen s neizmjernim oduevljenjem. Donijeli su mu
lovor-vijenac, koji e on u noi staviti n a podnoje spomenika. U toj je
sveanoj zgodi izrazio jednoglasnu misao ruske elite i osjeaje cijelog
n a r o d a . N a k o n toga primio ga je carevi. Bili su to posljednji dani nje
gova ivota. U noi od 25. n a 26. I 1881. zapoelo je k o d njega krvarenje
10
11
12
13
1 0
1 1
1 2
1 3
140
P.
P.
R.
R.
P A S C A L , ibd., str.
P A S C A L , ibd., str.
FOLOP MILLER,
FOLOP MILLER,
27.
28.
ibd.
ibd.
4. Ateizam
u linostima
romana
1 4
P. P A S C A L , ibd.,
1 5
R. F O L D P M I L L E R ,
str. 98.
1 8
P. P A S C A L , ibd.,
ibd.
str. 57.
141
18
1 8
144
D O S T O J E V S K I , Idiot,
P. P A S C A L , ibd.,
str. 64.
145
V. S T A N O J E V I , ibd., str. 2 3 3 .
147
148