-

Jacques Copeau
o neprijatelj apstraktnog teoretiziranja
o ogoren na zanimanje za samo jednu posebnu vrstu koja a priori i sustavno
iskljuuje iz dramske umjetnosti bilo koji aspekt ljudske istine, bilo kakvo
stremljenje prema ljepoti
o 1913. otvorenje kazalita Vieux Colombier
o Essai de rnovation dramatique daje ist i naneki nain prevratniki program:
zgraa se nad suvremenim stanjem kazalita
komercijalizam
jeftin senzacionalizam i egzibicionizam
neznanje
ravnoduje
pomankanje discipline
zalae se za novo kazalite:
najvanija je uloga pjesnika i teksta (simbolizam)
redateljev rad moram biti podreen tekstu i psniku
jednostavnost u vanjskoj opremi - trteau nu (goli podij)
prikazivanje teksta bez teatralnih dodataka
istie vanost velikih djela iz prolosti kao uzora za sadanjost
odrednicama novog kazalita otro se suelio prvi vaniji avangardni pokret 20. st.
futurizam koji se javio u Parizu objavom manifesta Filippa Marinettija na naslovnici
Figara 20. veljae 1909.
Marinetti zahtijeva novu umjetnost primjerenu novom stoljeu, okrenutu brzini i borbi,
mnotvu, tvornici i stroju
tradicije okamanjene prolosti valja odbaciti
futuristike veeri (serate) Marinetti je organizirao tijekom 1909. i 1910. ukljuivale su
itanje futuristikih pjesama i manifesta nesklonoj i esto neprijateljskoj publici
napisao niz eseja o futurizmu i mogunostima njegova razvoja u razliitim umjetnostima
sabrana u djelu Le futurisme (1911.)
Manifeste des auteurs dramatique futuristes (Le volumpt d'tre siffil)
o uzdie kazalite iznad svih vrsta jer ono moe najuinkovitije sluiti futurizmu
o za postizanje toga potrebno je odbaciti sve provjeren formule i uspjeh kod iroke
publike zajedno s tradicionalnom psihologijom i tematikom
o potrebno je duu gledatelja otrgnuti od prizemne svakodnevne zbilje i
uzdignuti je u zasljepljujue ozraje duhovnoga pijanstva, u carstvo
zemaljskih, pomorskih i zranih brzina kojim vladaju para i elektrika
taj je program pojanjen u njegovu drugom i najslavnijem proglasu futuristikog kazalita
Il teatro di varieta (1913.) psihologiji sueljava:
fisicofolliju (tjelesnu mahnitost)
uznoenje akcije, junatava, ivota u prirodi, okretnosti, vlast nagona i
intuicije
eljeni su efekti zaprepatenje i iznenaenje
tradiciju ne samo zanemariti nego i djelatno unititi, a svu klasinu
umjetnost sustavno prostituirati na pozornici
oblik, boju, rijei i tjelesne radnje valja pokazivati i u njima uivati radi
njih samih
esej zavrava dinaminim vatrometom nepovezanih rijei, fraza i umova
sintesi kratki dramski prizori koje su futuristi izvodili u pokuaju da uhvate brzinu,
iznenaenje, drskost i neposrednost (ono to oduevljava Marinettija u njegovom eseju)
Mejerhold Sajmina atra zanimanje za simbolistine tonove; nije dobio posebno
zanimanje od Marinettija

Ruska i talijanska avangarda

- futuristiki pokreti dviju europskih knjievnosti imaju nekoliko jasnih zajdnikih toki, ali
jo su jasnije razlike
- rus: Pljuska javnom ukusu
o prvi i najpoznatiji ruski futuristiki manifest
o slian Marinettijevim proglasima
o nesavladiva mrnja spram svekolikog prijanjeg govora
o uas pred slavom i ugledom
o prijezir prema novijim simbolistima Brjusovu, Andrejevu i Bloku
- jedan od etvorice potpisnika tog spisa je i Vladimir Majakovski postao vodei
glasnogovornik ruskog futuristikog kazalita
- Kazalite, kinematograf, futurizam (1913.) osuuje modernu pozornicu (posebice
Stanislavskog)
- prva drama mu je Vladimir Majakovski (1913.) primjer nove drame
- Vadim erenevi: Deklaracija o futuristikom kazalitu (1914.) nasljeduje
Majakovskijeve ideje; kritizira Stanistlavskog i Mejerholda zbog naglaavanja
eklekticizma i potiskivanja glumca => rije vie ne bi smjela vladati, ve bi ju trebala
zamijeniti intuitivna improvizacija
- sijeanj 1914. Marinetti posjetio Moskvu i Sankt Peterburg => uvidio da se njegov
(futuristiki) pogled znatno razlikuje od ruskoga
- u Mejerholdovom studiju radio s jednom glumakom klasom koja se bavila pojmom
grteske u trominutnom uprizorenju Othella
- Marinetti/Settimelli: Il teatro futurista sintetico
o zalau se za tip zgusnute drame
o odbacivanje tradicionalnih postupaka
o novo kazalite
treba preoblikovati zbilju umjesto da ju odslikava
treba prkositi prihvaenoj logici
treba biti nadasve saeto sabijajui u nekoliko trenutaka, u malo rijei i
pokreta nebrojena stanja, osjete, misli, doivljaje, injenice i simbole
vjebalite na kojemu e se duh snaiti za ivot u novom svijetu brzine i
znanstvenog napretka
- Prampolini i Depero fascinirani izvoenjem futurizma na stvarnu pozornicu
- Prampolini: Scenografia e coreografia futurista
o zahtijeva apstraktnu pozornicu okrenutu spram emocionalnih doivljaja gledatelja,
spram osjeaja koje e izazivati boja i prostor vie nego pjesnike rijei i glumake
geste
o umjesto oslikani prospekata na pozornici valja rabiti elektromehaniku
arhitekturukoja e snano zaivjeti zahvaljujui sjajnim bojama to e dopirati iz
odbljesaka elektrinog svjetla
- Depero: Il teatro plastico
o jo ekstatinije govori o elektrinim i mehanikim arobnim predstavama u kojima
e se ivi i neivi oblici nadmetati i stapati te preobraavati u neku vrstu
mehanikog plesa (scenografija Giacone Balla za balet Feu d'artifice
Stravinskog)
- futuristiki je pokret ostao vaan dio talijanskog kazalinog ivota do 1930.
- uspjeh Pirandella i drugih nakon 1920. postupno je zasjenjivao futuriste koji nikada
nisu postigli zapravo ni traili vei kazalini uspjeh