Curtius

1. Homer i alegorija
- smisao pjesnika u svijetu Goethe pjesnik je vra, prijatelj bogova i ljudi odjek
antikih misli jer svi u antici na pjesnike gledaju kao na mudrace, odgojitelje i
uitelje
- poezija treba i razveseljavati i koristiti kae Horacije
- napad na Homera je li on bio koristan, je li pouavao istinu?
- Boetije obranio Homera i korio plemstvo, rekao je da su Homera posjetile Muze i
posvetile ga za pjesnika.
- Hesiod pjevao o mnogim stvarima, ali kao pjesnik vie nije ima to da kae;
mislio je da objavljuje istinu, ali se nazori o istini mijenjaju jako brzo, pokudio je ep
njegov nain miljenja bio je mitski
- pobuna Logosa protiv Mythosa
KSENOFAN Homer i Hesiod su bogovima pripisivali sve ono to kod ljudi znai
prijekor i sramotu (krau, brakolomstvo, meusobnu prijevaru) tu se kritika
filozofa obraa protiv religije, znai i protiv poezije; Grci nisu posjedovali ni
svete knjige ni vjerske isprave ni sveeniku halju njihovu teologiju oblikuju
pjesnici
Homerski bogovi pokretani ljudskim afektima, dajui povode za aljive prizore
unutar epa
Platonova kritika Homera kulminacija rasprave izmeu filozofije i poezije
- alegorijsko objanjavanje Homera izmirenje poezije, filozofije i znanosti.
HOMERSKA ALEGOREZA poinje u 6. st. razvila je razne smjerove i faze, u
kasnoj antici dobiva novu mo nad duhovima
- FILON ALEKSANDRIJSKI idovska alegoreza od toga potjee i kranska
alegoreza.
- biblijska i vergilijanska alegoreza u srednjovjekovlju postaju jedno.
- Erazmo i Wincklemann alegorijsko shvaanje Homera je samo po sebi
razumljivo
- kod predhomerskih pjesnika mudrost u vrelu zagonetke, kasnije se odbacuje taj
veo i postaje znaenje malo jasnije prepoznatljivo
- Homerska alegoreza nastala kao opravdanje Homera nasuprot filozofiji
odgovara Grkom religioznom nainu miljenja (vjerovanje da se bogovi izraavaju u
zagonetnom obliku)
- apologija Homera pretvara u apoteozu, pjesnik postaje hijerofant, uvar
ezoterinin tajni
- Ivan iz Salisburyja elegantno je formulirao temeljni motiv antike alogereze
teorijski je rastavljiva od alegorizma, praktiki je veinom s njime zdruena i
predodba je da pjesnitvo ne dri samo mudrost nego i univerzalno stvarno znanje
- Homer upuen u sve znanosti (kae Kvintilijan) utemeljio je astronomiju i
filozofiju, umjetnost i znanost (Ilijada)
- 4. st. nakon Homera nastupa Vergilije Makrobi tvrdi da je i on jednako kao i
Homer vjet u svim znanostima
- spajanje alegorizma i polimahije donosi Alan (doslovni je smisao za djeake,
moralni za napredne)
2. Poezija i filozofija
- alegorija i polimahija dovode poeziju u blizinu filozofije izmeu njih vlada
unutranja srodnost, o tome govori Seneka
- u srednjovjekovlju se poezija izjednaava s pojmom sapientia i philosophia
zajedniko im je uenost
- karolinko doba pjesnici kao sophisti ili sophusi
1

- Vergilije jedan od drevnih voa filozofije (Eneida filozofska istina + poetska

mata)
- 12. st. renesansa openito se usporeuju poezija i filozofija - zahtjevanje da
pjesnik bude upuen u znanost o prirodi (Dante, u Boanskoj komediji mjeseeve
pjege, embriologije, stvaranje kie)
- pjesnitvu pripadaju Muze (Nimfe, Fauni i druga prirodna boanstva) najbolje se
pjesme stvaraju u lugovima + PAN (dobar dio filozofije) + Bakho (drugi Aristotel)
- Guiot de Provins zna o satirikom spjevu, naslovljuje ga Bible (uo za Therada,
Platona, Seneku, Aristotela, Vergilija, Diogena, Ovidija u crkvi Saint-Trophime)
- Ivan iz Meuna travailler en philosophie oznaka za stvaranje pjesama
3. Filozofija u poganskoj antici
- mijeanje poezije i filozofije zbog kasne antike filozofija oznaava razliite
pojmove
- potreba terminolokog istraivanja
- Boetije Consolatio philosophiae temeljna knjiga itavog srednjovjekovlja
- Anselmo kanterburki srednjovjekovna filozofija budi na interes upuuje nas
na visoku skolastiku 13. stoljea
- filozofija drevnog doba prenosila se zajedno s ostalom masom znanja, to se
odvijalo tradicionalistiki, nije se uilo kako se filozofira nego kako se interpretiraju
filozofski klasici tako su odravana predavanja
- 6 razliitih definicija u kasnoantikom nauavanju: spoznavanje onoga to
postoji i naina kako postoji, spoznavanje boanskih i ljudskih stvari, pripremanje na
smrt, pribliavanje ovjeka Bogu, vjetina vjetina i znanost znanosti, ljubav
premamudrosti
- te definicije nalazimo u patristici
- za vladavine Dioklecijana rudarski ininjeri nazivaju se philosophi
- u enciklopediji Marcijana Kapele gramatika se donekle poistovjeuje s filozofijom
i kritikom, pjesnici i geometri nazivaju se filozofima
- uz philosophus dolazi i sophus
- oito je u antici svaka znanost, svaka upuenost ininjerska tehnika, ratna
znanost, literarno obrazovanje, sve ivo se poistovjeuje s filozofijom.
- Izjednaavanje filozofije s retorikom je plod neosofistike.
- nauk sedam mudraca veoma omiljeni jedan od simptoma osiromaivanja
duhovne naobrazbe
- Grgur iz Toursa molio i plakao cijelu no jer je mislio da e ismijati njegovu
naivnost
4. Filozofija i kranstvo
- patristika preuzela batinu heleniziranog idovstva
- univerzalne tendencije koje odvajaju predanu religiju od nacionalnog tla gdje je
ukorijenjena
- idovstvo je tad poloilo pravo na svjetsku misiju propaganda za to bilo je
podruje grko-rimske kulture
- pozivaju se na dodirne toke izmeu kasnogrke filozofije i idovskog nauka;
idovstvo u dijaspori koje govori grkim jezikom
- aleksandrijski idovi nastoje oslabiti sve prigovore uzdizanjem vlastite tradicije
dokazima da se ona poklapa s grkom filozofijom rekli su ak i da grka filozofija
treba zahvaliti idovskim patrijarsima (Mojsiju) jer je on uitelj ovjeanstva,
nadovjek (Mojsije + Abraham postaju najednom filozofi)
- Mojsije je bio prvi mudrac jer je nauio idove pismu, to su preuzeli od njih
Feniani pa Grci
- Mojsije je prvi idovima dao zakone
- to sve to su radili Grcima je krivovjerje i izmiljanje (nisu prezali ni pred im)
- Abraham je navodno i Egipane i Feniane pouavao astrologiji
- kranska apologija 2. st. uzima idovske argumente
2

- 3. etapa razvoja 2 aleksaandrijca Klement i Origen

- Klemet obnovio staro identificiranje kranstva s pravom filozofijom;
objanjavao je pogansku filozofiju kao pripremu koja je Grcima dana od Boga te su
misli kao i Origenovo platonistiko kranstvo svi otklonuli
- povjesniar Crkve Euzebije filozofijom se smatra vjera i askeza
- pojam askeza suavanje od pojma filozofije i monatvo
- poistovjeivanje s filozofijom prelazi u latinsku patristiku latinsko srednjovjekovlje
Brun iz Quetfurta; elio je obnoviti istonjaku anahorezu
- brkanju filozofije s poezijom, retorikom, mudrou i ostalim znanjem uinila je kraj
visoka skolastika