SVEUILITE U ZADRU

Pomorski odjel

GLAVNI PLOVIDBENI PUTOVI

NA JADRANU
(seminarski rad)

STUDENT:
Tino Brajkovi

KOLEGIJ:
Pomorska geografija

MENTOR:
doc. dr. sc. Lena Miroevi

SADRAJ:
1.

UVOD............. str. 3

2.

JADRANKO MORE KAO PLOVNI PUT................................................. str.4

3.

POJAM I PODJELA PLOVIDBENOG PUTA.......................................... str.5

4.

GLAVNI UZDUNI PLOVIDBENI PUTOVI NA JADRANU............... str. 6

4.1. Uzdunobalni plovidbeni putovi
4.2. Uzduni plovidbeni putovi uz vanjski rub otoka istone obale
4.3. Uzdunobali plovidbeni putovi uz istonu jadransku obalu
4.4. Uzduni plovidbeni putovi uz zapadnu jadransku obalu

5.

GLAVNI POPRENI PLOVIDBENI PUTOVI NA JADRANU str.8

6.

ZAKLJUAK str.9

7.

LITERATURA.. str.10

1. UVOD
U poetcima plovidbe, dok pomorci jo nisu imali kompasa i sprava za odreivanje pozicija,
koristili su obalu i obalne linije za sigurnu plovidbu. Takoer blizina obale im je pruala
sigurnost u sluaju velikog nevremena te mogunost sigurnog sklonita.
Da bi se plovidbeni putovi udaljili od obale,na otvoreno more, trebalo je razviti posebna
sredstva za orijentaciju (kompas), a potom sagraditi brodove koji bi bili dovoljno vrsti da
izdre opasnost od otvorenog mora. S tim postignuem u razvoju gradnje brodova i navigacije
brodovi su se postepeno udaljavali od obale prema otvorenom moru te nastaju prvi pravi
plovidbeni putovi.
Danas plovidbene putove na Jadranu uvjetuje poloaj luka, ali i navigacijska i
hidrometeoroloka obiljeja samog Jadrana kao plovnog puta.

2. JADRANSKO MORE KAO PLOVNI PUT

Jadransko more je dio Sredozemnog mora, smjeteno izmeu Balkanskog i Apeninskog
poluotoka. Ukupna povrina Jadranskog mora je 138.595

. Ukupna je duljina obale

Jadranskog mora 7.911 km (kopnena obala 3.737 te otone 4.174 km. Takoer sadri oko
1.250 otoia, hridi, grebena. Zbog toga Jadransko more je vrlo isprepleteno otoiima i
hridima, to jest samo istona strana, dok je zapadna neto manje razvijena.
Najvei promet robe i brodova na Jadranu ostvaruju luke smjetene na krajnjem
sjeverozapadnom dijelu. U tom podruju mogu se pribrojiti sljedee vee talijanske
luke:Trieste, Monfalcone, Porto Nagaro, Venezia, te slovenska luka Kopar. Na
sjeverozapadnom dijelu Jadrana nalaze se i luke Ravenna i Rijeka. Te na zapadnoj obali:
Ancona, Bari, Pescara, Ortona i ostale. Od hrvatskih luka mogu se i spomeniti: Pula, Zadar,
ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik.
Najvea luka na Jadranu po koliini robnog prometa je Trst. Ta luka je 2004. godine ostvarila
robni promet od oko47 miliona tona, dok je broj brodova u dolasku bio oko 2.393.
Po koliini robnog prometa slijedi Venecija te Revenna. Najvea hrvatska luka, Rijeka ima
promet oko 12 miliuna tona, dok je slovenksa luka Koper imama promet robe od 12.4 miliuna
tona, takoer treba naglasiti da se svi podatci odnose na 2004. godinu.

3. POJAM I PODJELA PLOVIDBENIH RUTA

Plovidbeni put se moe definirati kao pojas mora u kojemu se normalno odvija pomorski
promet izmeu jedne ili vie luka. Za razliku od plovidbenog puta, plovni put predstavlja
morski pojas dubine i irine u kojoj se moe odvijati sigurna plovidba bez straha od
nasuknua ili oteenja donjeg dijela broda. Dakle plovidbeni put je ui pojam od plovnog
puta, koji definira iri morski pojas na kojem je mogua plovidba za brod odreene veliine i
tipa.
S obzirom na podruje plovidbe, plovidbeni put se mogu podijeliti na:

oceanske plovidbene putove

obalne plovidbene putove

luke plovidbene putove.

Oceanski plovidbeni putovi obuhvaaju one plovidbene putove koji se odnose na udaljenosti
od 50 NM i vie od oblinjeg kopna.
Dalje se oceanski plovidbeni putovi dijele na:

uzdune( kada slijede opi smjer protezanja obale

popreni(kada se proteu popreno na glavni smjer protezanja obale)

Te obalni plovidbeni putovi:

vanjski(uz vanjski rub obale)

unutarnji(prolaze izmeu otoka i kopna)

Luki plovidbeni putovi obuhvaaju vanjske prilazne plovidbene putove lukama, te unutarnje
plovidbene putove unutar lukog prostora, mogu se definirati sukladno veliini broda:

plovidbene putove prvog reda (za brodove svih veliina)

plovidbene putove drugog reda (za brodove gaza ne manjeg od 10 metara)

plovidbene putove treeg reda (za brodove gaza od 5 do 10 metara)

plovidbene putove etvrtog reda (za brodove gaza manjega od 5 metara)

4. GLAVNI UZDUNI PLOVIDBENI PUTOVI NA JADRANU

Kako najvei robni promet ostvaruju sjevernojadranske luke s lukama izvan Jadranskog mora,
moe se zakljuiti da je plovidbeni smjer koji povezuje te luke s Otranskim vratima glavni
uzduni plovidbeni put na Jadranu. Na tom plovidbenom putu se moe formirati vie
smjerova to jest vie uzdunih plovidbenih ruta. S obzirom da je istona jadranska obala
razvedenija od zapadne, to je i vei izbor plovidbenih putova uzdu nje.
Glavni uzduni plovidbeni put, definiran kriterijem najkrae udaljenosti, protee se sredinom
Jadrana u smjeru sjeverozapad - jugoistok. S obzirom na to da je na
sjevernom Jadranu (od spojnice Ancona - otok Susak)uspostavljen sustav usmjerivanja
plovidbe sa sustavima odijeljenog prometa, moe se rei da je glavni uzduni plovidbeni put
onaj koji spaja Otrantska vrata sa sustavima odijeljenog prometa u sjevernom Jadranu. Taj
plovidbenim put u svojemu sredinjem dijelu prolazi izmeu otoka Palagrue i otoka Pianosa,
to jest podrujem etverokuta koji ine otoci Jabuka, Suac i Pianosa te rt Gargano (s otokom
Palagruom u sredini).

4.1. Uzdunobalni plovidbeni putovi

Uzdu istone i zapadne obale Jadranskoga mora formirani su uzduobalni plovidbeni putovi.
Oni su u neposrednoj blizini obale i prate liniju njezina protezanja. Obalni plovidbeni putovi
uzdu zapadne obale Jadranskog mora prate obalnu crtu i relativno su jednostavni zbog slabo
razvedene obale. U podruju luke Venecije prestaje generalni smjer protezanja obale
sjeverozapad - jugoistok i prelazi u smjer jugozapad - sjeveroistok do obala Istarskoga
poluotoka. Uzduobalni plovidbeni putovi na dijelu istone jadranske obale (obala Albanije,
Crne Gore i dijela Hrvatske do dubrovakog podruja) formirani su slino kao i na zapadnoj,
tj. proteu se u neposrednoj blizini obale (preteno kopna). Od dubrovakog podruja prema
sjeveru uzduobalni plovidbeni putovi formirani su preteno uz otonu obalu i veim se
dijelom mogu protezati unutarnjim rubom izvanjskoga otonog niza. Podruje uz zapadnu
obalu Istre nema otoka i uzduobalni plovidbeni putovi prate kopnenu crtu.

4.2. Uzduni plovidbeni putovi uz vanjski rub otoka istone obale

Plovidbeni putovi uzdu vanjskoga ruba otoka u istonom Jadranu zbog struja su openito
pogodni brodovima koji plove prema sjevernom Jadranu; meutim, preporuuju se za one
brodove to plove izmeu luka na istonoj obali Jadrana, ali i za one kojima sustavi
odijeljenoga prometa u sjevernom Jadranu ne odgovaraju u smjeru kretanja.
Osnovne karakteristike su:
za brodove koji plove prema lukama sjevernog Jadrana razlika u udaljenosti ovoga
plovidbenog puta (od Otrantskih vrata otvorenim morem do srednjodalmatinskih otoka, a
potom uz vanjski rub) u usporedbi s uzdunim plovidbenim putem sredinjim dijelom Jadrana
je minimalna (u odreenim kursovima ak i kraa, npr. put Rijeke),velika izloenost
djelovanju otvorenog mora (posebno valova zbog juga), plovidba u blizini sklonita
(mogunost skretanje u podruje izmeu otoka i obale), dobra navigacijska pokrivenost).
4.3. Uzdunobali plovidbeni putovi uz istonu jadransku obalu
Uzdunobalni plovidbeni putovi, posebno oni to se proteu otonim podrujem sjevernoga
dijela istone obale Jadrana, izrazito su opasni zbog brojnih navigacijskih opasnosti i zato se
ne preporuuju veim brodovima, ali i onima s opasnim teretima bez obzira na njihovu
veliinu. Osnovne karakteristike su:
izrazita razvedenost sjevernog dijela istone obale Jadrana, veliki broj navigacijskih
opasnosti, ogranienja plovidbe zbog malih dubina, mogunost formiranja razliitih
plovidbenih putova, esta pojava jake i olujne bure.
4.4. Uzduni plovidbeni putovi uz zapadnu jadransku obalu
Plovidbeni putovi uz zapadnu jadransku obalu pogodni su prije svega brodovima to plove od
sjeverozapadnih dijelova Jadrana prema Otrantskim vratima, ali i brodovima koji plove u
jugoistonim kursovima. Osnovne karakteristike su:
slaba razvedenost obale i zatita od vjetrova, pojaana gospodarska aktivnost, posebno na
sjevernom dijelu zapadne obale, dobra navigacijska pokrivenost te blizina obale.

5. GLAVNI POPRENI PLOVIDBENI PUTOVI NA JADRANU

Glavni popreni plovidbeni putovi na Jadranu nalaze se izmeu veih luka na istonoj obali
(Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe, Dubrovnik, Bar, Durres) i luka na zapadnoj obali
Jadrana (Ravenna, Ancona, Pescara, Bari, Brindisi). Popreni plovidbeni putovi na Jadranu u
naelu se formiraju po kriteriju najkrae udaljenosti, ako hidrometeoroloki uvjeti to
doputaju (prije svega vjetar i valovi). Ti se plovidbeni putovi ne udaljavaju vie od 50 NM
od obale, a u sredinjem dijelu Jadrana, pratei protezanje otoka, mogua je plovidba sa
zapadne na istonu obalu, i obratno, tako da se ne udaljava vie od 20 NM od obale. Promet
brodova izmeu luka istone i zapadne obale mnogostruko je manji u usporedbi s uzdunim
prometom. Najvei dio tog prometa ine putnike linije izmeu veih luka na zapadnoj i
istonoj obali Jadrana.

6. ZAKLJUAK
Jadransko more relativno je malo more, sa specifinim izduenim oblikom u smjeru jugoistok
- sjeverozapad. S obzirom na smjetaj glavnih luka na krajnjemu sjeverozapadnom dijelu,
glavni plovidbeni putovi formirani su usporedno s uzdunom osi. Glavni sredinji plovidbeni
put otvorenim dijelom Jadrana najkrai je put izmeu Otrantskih vrata i krajnjih
sjeverozapadnih luka, maksimalno je udaljen od obale i u njegovoj blizini nema veih
navigacijskih opasnosti. Sredinje mjesto na tom plovidbenom putu zauzima otok Palagrua,
to jest etverokut koji ine otoci Jabuka, Suac i Pianosa te rt Gargano (otok Palagrua u
sredini). Ostali uzduni plovidbeni putovi formirani su blie istonoj ili zapadnoj
obali. Istona obala, zbog razvedenosti, prua mogunost izbora izmeu plovidbenih putova
uzdu vanjskog niza otoka (vanjskim rubom) i plovidbenih putova unutarnjim rubom
vanjskog niza otoka.

7. LITERATURA
S. Lako, Sadanji i budui plovidbeni putovi
na Jadranu 1985. godine
K. Sero, radni materijal iz kolegija Nadzor i
manadment sigurnosti u pomorstvu,
Pomorski fakultet u Splitu, Split, 2005.
Fairplay Ports Guide, CD-Version 8.4.1,
2001.
www.jadroagent.hr (prispjeli brodovi, sijeanj
2006.)
www.port.venice.it (luka Venezia, prosinac
2005.)

10