Bronano doba

Rano bronano doba(2300-1600.g.A)

- vinkovaka kulturna grupa: plodna podruja jugozapadne Panonije, sjeverozapadne Hrvatske,
Slavonija, Srijem
- naseljavaju mjesta gdje su ivjeli nositelji vuedolske kulture, a od njih preuzimaju dosta stvari,
slian ukras-zrezivanje i inkrustacija; geometrijski motivi
- bronca je legura bakra(90%) i kositra(10%)
- trgovina kositra dovodi do novih komunikacija
- i dalje ima poljoprivrede i stoarstva
- traenje i otkrivanje ruda. Organizacija vaenja, prerada i trgovina sirovinama i
poluproizvodima, umijee lijevanja bronce specijalizirani obrtnici moan i ugledan obrtniki
stale
- za osiguravanje novih bogatstava potrebna kasta ratnika, ta naoruana aristokracija dobiva
vlast
- meu pripadnike aristokracije mora da su pripadali i ljudi koji su organizirali kultni ivot
- u Hrvatskoj nekoliko ranobronanodobnih zlatnih nalazaiz Orolika kod Vinkovaca, iz okolice
Zagreba, zlatna narukvica iz Bilja ukraena fino urezanom kompozicijom
- Istra: u razvijenoj fazi ranog bronanog doba dolazi do osnivanja pravih, za Istru tipinih
utvrenih naselja na uzvisinama - kasteljera
- grobni ritual pokopavanje pokojnika u zgrenom poloaju pod humak, u grob izraen od
kamenih plioica prva grobna arhitektura
- ranobronanodobno oruje: triangularni bodei(iz Garice na Krku); bodei na palici
- u sjeveroistonoj Hrvatskoj i Lici osim ovih oblika javljaju se i bojne sjekire transilvanskog ili
karpatsko podunavskog tipa u nositeljima nabrojanog oruja prepoznajemo vii sloj
ranobronanodobnog drutva
- cetinska kulturna grupa: uz rijeku Cetinu
- nastaje pri kraju eneolitika
- grobovi su kameni humci

- keramika je heterogena, i olikovno i dekorativno, odaje sudjelovanje vie sastavnica u

oblikovanju te rane bronanodobne zajednice; tehnoloki je fino izvedena; smisao za skladne
proporcije i dopadljivo oblikovanje
- tipina j duboka zdjela na visokoj nozi i vrevi, a u razvijenom stupnju najljepe oblikovane i
stilski definirane posude tipa Kotorac
- motivi su geometrijski
- bogatsvo i kvaliteta bronanih grobnih priloga, osobito oruja(tim vie to tamo nema sirovina)
- drutvena slojevitost
- posuka grupa: nasljednik cetinske grupe
- ljubljanska kulturna grupa: djelomino istodobna s cetinskom, no nisu jedna drugoj oduzimale
ivotni prostor
- na uskom obalnom podruju i na otocima istonog Jadrana
- jadranski tip ljubljanske grupe: poznat je po slikovito ukraenoj keramici: na tamnoj i uglaanoj
povrini kotaiem urezan slobodniji geometrijski ukras; bijela inkrustacija

Srednje bronano doba(1600-1300.g.A)

- vatinska kulturna grupa: u istonom dijelu meurjeja Save, Dunava, Drave
- ivi na ranije nastavanim telovima
- poljoprivreda i stoarstvo gospodarska baza ivota
- razvijena metalurka djelatnost
- metalurka sredita su najvanije toke u tadanjoj trgovakoj mrei
- najreprezentativniji keramiki proizvodi: male amfore, zdjele vidi se da se eli glinom
oponaati oblike inae izvedene od bronanog lima jeftinijim se oponaa skuplji materijal. Te
su posude dobro zaglaene, crne i blistave(zato lie na metalne).
- transdanubijska inkrustirana keramika: matini kraj je zapadna Maarska
- vrlo osebujna i dekorativna keramika
- efektno oblikovanje vreva, ara i zdjela tzv.etana profilacija, pojaana je bogato ukraenim
povrinama
- gusti i iroki namazi bijele inkrustacije(ovdje koljke + vapnenac + svojevrsno ljepio)
- motivi: koncentrini krugovi, stilizirani biljni uzorci

- kulturni tip Bijelo Brdo-Dalj: u sjeveroistonoj Slavoniji

- i u Dalju i u Bijelom Brdu nalazita groblja s paljevinskim grobovima u arama
- oblici posuda: visoke are i zdjele-poklopci kao osnovne dijelove grobnog inventara
- fino nanoenje inkrustacije
- motivi: krivolinijski, simbolinog znaenja
- prikaz pogrebnih kola na ramenu urne iz Dalja izvrstan primjer duha prapovijesne umjetnosti
- nositelji srednjobronanodobnih grupa s inkrustriranom keramikom razvijaju specifian izraz
kulturnih nazora i ideja figuralnu antropomorfnu plastiku
- sve kulturne grupe s inkrustiranom keramikom u srednjem i donjem Podunavlju uz daljskobjelobrdski tip izraivale su antropomorfnu plastiku, dok se njihovi prethodnici grupa
trandanubijske inkrustirane keramike iz Maarske nisu izraavali na taj nain
- najpoznatiji nalaz bjelobrdsko-daljskog tipa: idol iz Dalja grobni nalaz, najnaoitiji
predstavnik srednjebronanodobne antropomorfne plastike u srednjem i donjem Podunavlju.
Visok je 23 cm; u obliku ene odjevene u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom, izvezenu i
okienu bronanim nakitom. Na pregai se nalaze simboli enstvenosti; ogrlica, ukrasi za kosu i
glavu; nedostaje glava; moda prikazuje boicu plodnosti, raanja i smrti
- u istonoj Slavoniji i Srijemu naeni slini idoli manjih dimenzija, zajednika crta im je to su
plosnati za razliku od idola iz Dubovako brdse kulturne grupe te iz rumunjskih i bugarskih
grupa, kod kojih su idoli odjeveni u iroke zvonaste i uplje suknje
- licenska keramika: ne moemo ju ba proglasiti samostalnom jer se javlja povezana ili s
panonskom inkrustiranom keramikom ili vatinskom kulturom
- ukraena je otisnutim vrpastim ornamentima
- karakteristina je i po obliku i po ukrasu
- vri iz Gua na Savi svojstven oblik, ukras niz paralelnih vrpastih otisaka(kotai),
inkrustacija
- srednje bronano doba u Lici: otkrivena grupa od 8 grobnih humaka sa skeletnim ukopima.
Svaki humak za jedan grob, smjeten u jednostavnoj grobnoj arhitekturi; grobni prilozi: ratnika
sjekira Krtenov tipa, posuda s okruglim ispupenjem oituju povezanost s panonsko karpatskim
podrujem

- u zavrnoj fazi srednjeg bronanog doba osnovano u Lici naselje ije je izvanredno dobro
sauvano groblje otkriveno u peini Bezdanjai
- stanovnici tog naselja su iskoristili za polaganje svojih grobova fantastini piljski prostor kao
prirodnu arhitekturu
- groblje je bilo u uporabi dulje vrijeme
- osebujna keramika polagana u grob
- uz ognjita u Bezdanjai naena i gruba keramika, upotrebljavana u rtvenim obredima
- dragocjeni nalazi iz Bezdanjae koji svjedoe o grobnim ritualima: ognjite s brojnim ostacima
posuda i kostima ivotinja, ostaci neke drvene konstrukcije, a uz mnoge grobove sauvana
rtvena mjesta, pojedini grobovi sauvali tragove ritualnih inova
- srednje bronano doba Istre: upadljiva pojava i sustavna izgradnja utvrenih gradina, kasteljera
- najbolje dokumentirane Gradina na Velikom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja(tu otkrivene i
pravokutne kue u gustim redovima)
- u srednje bronano doba Istre moda spada i Mali sv.Aneo kod Porea toloidna suhozidna
graevina, najstarija megalitska kruna konstrukcija
- zanimljiva je gradina Vrin kod Vodnjana naeno neto grobnih priloga, ponajprije bronanog
nakita(zanimljive i jantarne perle)
- keramika je finije izvedbe, oblikovno razvedenija od ranobronanodobne
- smisao za modeliranje drki

Kasno bronano doba(1300-750.g.A)

- jedinstvena sfera ideja i kultne simbolike oitovana u prevladavajuem paljevisnkom
pokopavanju mrtvih u ari, poloenih u jednostavne zemljane rake na veim grobovima odatle i
itavom razdoblju naziv kultura polja sa arama
- iroko rasprostranjen sunev kult
- metalurgija bronce dosegnula svoj vrhunac u prapovijesti Evrope
- polau se temelji za razvoj starijeg eljeznog doba
- kasno bronano doba je vrijeme etnike anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg
eljeznog doba, kada je u nas bilo mogue etniki imenovati pojedine kulturne grupe histarska,
japodska, liburnska, moda ve i panonska

- javljaju se brojne ostave

- grobovi tog vremena u hrvatskoj rijetki i siromani grobnim prilozima ostave glavni izvor za
poznavanje duhovnog i umjetnikog stvaralatva. One su mogle biti votivnog karakteranaprimjer
Peklenica naene profilirane igle golemih dimenzija; Gajina peina golema luna fibula s
antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u kasnobronanodobnom repertoaru simbola
- ornamentika: vaan nalaz bogato ukraenog pojasa od bronanog lima iz ostave iz Slavonskog
Broda, predstavlja dio nonje kasnobronanodobnih odlinika geometrijski motivi izvedeni
urezivanjem i ubadanjem s lica pojasa(inae se izvodi na naliju); simboli sunca; iz rane faze
kasnog bronanog doba
- karakteristinu dekoraciju pojasa neki dovoe u vezu s ukraavanjem tekstila i daju joj ime
tekstilni stil
- pojasevi tipa Kapelna 4 pojasa iz ostave Kapelna kod Donjeg Miholjca bogata dekoracija
prikriva cijelu povrinu; sunevi simboli; biljni motivi; na jednom urezan prikaz ptice(koje su
karakteristie za kulturu polja sa arama)
- ovakvi su se pojasevi nosili u 10. i 9.st.A
- tehnika se finog urezivanja primjenjivala i na lijevanim narukvicama
- bogati urezani geometrijski ukrasi na lijevanom nakitu primjenjuje glasvika kultura
- najkarakteristinija dekoracija kasnobronanodobne kulture polja sa arama vidimo na posuu i
obrambenom oruju od bronanog lima izraivao se tehnikom iskucavanja dobile bi se
tokice, kruii, bradavice(s nutarnje se strane iskucavalo)
- motivi u kulturi polja sa arama: sloeni prikazi, prepoznajemo jednostavnu naraciju
simbolikog znaenja i motiv barske ptice u nizu ili heraldiki suprotstavljen, esto povezan sa
shematiziranim prikazom suneve laice, sve su to sadraji prastarog solarnog mita
- posude raznovrsnih oblika nalazi fragmentirani, teko ih je rekonstruirati(vjedro iz Picuga)
- religiozna svijest starije kulture polja sa arama: likovno izraena, osim motiva sunevog kulta
tu spada i velik broj amuletnih privjesaka(samo iz ostava)
- amuletni privjesci imaju magijsko i apotropejsko znaenje; najei su privjesci u obliku kotaa,
pjeanog sata(klepsidre) ili listoliki; znatno rijei stilizirani antropomorfni amuleti ima jedan u
obliku bika(zoomorfni) iz ostave Poljanci kod S.Broda najstariji prikaz bika u sjevernoj
Hrvatskoj 12.,11.st.A; bik je inae stran repertoaru i uobiajenoj simbolici kulture polja sa
arama

- keftiu ingot iz ostave u Klotar Ivaniu oblik prenoenja bronce u sirovu stanju
- iz jednostavnog nakita od bronane ice, kojeg je najizrazitiji predstvavnik fibula u obliku
violinskog gudala(Peschiera tip) razvio se tijekom 12.st dopadljivi ukrasni stil svijanja bronane
ice u viestruke petlje, osmice i spiralne diskove, takovani pozamenterijski stil - za izradu
kienih fibula(iz srijemske ostave u Svilou) ili izradu dijadema(iz Siska, spleten od zlatne ice)
- fibula iz srijemske ostave u Svilou: nosi niz amuletnih listolikih privjesaka, predstavlja
pektoralni nakit s navjerojatnije apotropejskim znaenjem
- pektoralni nakit najavljuje istaknut nain noenja simbolikog nakita kakav e se odrati i u
kasnije vrijeme, posebno u Japoda i Liburna
- pektorali oznaavaju drutveni poloaj svojih nositelja
- u keramici. Prevladava tenja za oponaanjem metalnih posuda oituje se temeljnim oblicima
posuda, ali i njihovim ukraavanjem, rebrenjem i poliranjem povrine za visoki sjaj
- grupa Zagreb: u 12. i 11.st.A u sjevernoj Hrvatskoj vodea je kultura
- bliska sredneevropskoj grupi Baierdorf-Velatice
- mlau fazu kulture polja sa arama pratimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u donjem Pokuplju u
grupi Velika Gorica, a u istonoj Hrvatskoj odnosno Slavoniji u grupi Dalj
- pretkraj se kasnog bronanog doba javlja(iako rijetko) i ljudski stiliziran prikaz. Primjer iz
Gajine peine ljudski prikaz urezan na noici velike lune fibule. Prikazan je u ivahnom
pokretu. Za tu se fibulu misli da je bila votivni dar budui da je naena u pilji. Ljudski prikaz sa
te fibule donekle podsjea na prikaz urezan na vratu velokog glinenog pitosa naenog u naselju
Novigrad na Savi jednostavno urezan, bijela inkrustacija
- u naselju na sjevernoj, vioj obali Save postojali razni obrti istaknuta uloga lijevanje
bronanih predmeta(naeni brojni ljevaki kalupi)
- otkopane kue bile su podignute na drvene platforme, poloene na drvene vertikalne stupce
pobijene u vrstu podlogu obale; bile su zatiene od vlage i visokih vodostaja
- za bronanodobne kulture u sjevernoj Hrvatskoj ne znamo etnika imena njihovih nositelja; a na
podrujima dananje Like, sjeverne Dalmacije i Istre(od 11.st. nadalje) formiraju se sevojstvene

kulturne pojave koje se s unutranjim kontinuitetom dalje razvijaju sve do vremena kad su antiki
pisci zapisali etnika imena njihovih nositelja: Japoda, Liburna, Histra
- Japodi: matino im je podruje dananja Lika
- utjecaji iz kruga panonske kulture polja sa arama oituju se u pojavi spaljivanja pokojnika i
pokopavanja u arama(na japodskom podruju novost) kultura polja sa arama odigrala je svoju
ulogu u nastajanju najstarije japodske kulture; a autohtoni element skeletnog ukopa, koji traje i
dalje uz paljevinski, svjedoi da je autohtoni element i dalje imao jakog udjela
- gradine su im bila vana proizvodna, politika, trgovaka i duhovna sredita
- najvanij su gradine u Kompolju, Vrepcu, Smiljanu i Prozoru
- tipina obrambena shema sa suhozidnim bedemima izgraenim u koncentrinim prstenovima i
samim naseljem razmjetenim na terasama koje su umjetno dotjerivane i prilagoavane
- groblja smjetena ispod gradinskih naselja svjedoe o kontinuiranom ivotu u naseljima
- no iz Metka neobian i rijedak u nas, paralelno s rebrom koje ojaava hrbat noa, urezana je i
u dinaminom i ritminom pokretu prikazana povorka vrlo stiliziranih ratnika sa kacigama na
glavi iljasta perjanica. Tijela su ratnika prikazani kao jednostavni rafirani trokuti. Taj je no
proistekao iz repertoara oblika kulture polja sa arama, ali ima paralela i u liburnskom krugu. Taj
no svjedoi o mijeanju komponenti i shvaanja iz panonskog, balkanskog i jadranskog kruga
- Liburni: stanuju na sjevernom dijelu istone jadranske obale, izmeu Rae i Krke te na otocima,
s granicom prema Japodima u zaleu na Velebitu
- moemo ustvrditi da su pravi mediteranski narod orijentirani na more i na suprotnu italsku
stranu
- njihova se povijest moe arheoloki pratiti od 9.st.A
- fazi najranije liburnske kulture, koja pripada starijem eljeznom dobu, prethodi prijelazna faza
sa kasno bronanog na starije eljezno
- istaknuta uloga Liburna na Jadranu poinje ve u 11. i 10.st.A
- na mnogo se mjesta na jadranu, od sjevera do juga, nalaze izriiti tragovi liburnskih oblika
materijalne kulture moe se ve oko 10.st.A govoriti o Liburnskoj talasokraciji - vladavini
morem(politika uloga, trgovaka i gusarska aktivnost)
- na tu kulturu djeluje kultura polja sa arama iako ne toliko oigledno kao na podruju Japoda

- gradinska naselja zauzimaju istaknute poloaje sa stratekom vrijednou

- obiaj pokopavanja tipian liburnski grob sanduk od kamenih ploa s pokojnikom na boku u
zgrenom poloaju; osim grobova na ravnom, javljaju se i oni u humcima
- grobni prilozi prikazuju jednostavnu i jednolinu nonju velike lune fibule s dva dugmeta na
luku, ukraene geometrijskim urezanim motivima jelove granice ili riblje kosti; jednostavne
trakaste narukvice s bikoninim profilom i spiralnim privjescima izraenih od bronanih ica
- u ovo su se vrijeme ve zametnule regionalne grupe koje su u daljnjem razvoju stekle vlastite
fizionomije: liburnska, histarska, delmatska(u sredinjoj dalmaciji sa zaleem u BiH) i takozvana
junodalmatinska
- Histri: na istarskom poluotoku, ovdje je povezanost s panonskom i jugoistonom alpskom
kulturom polja sa arama izrazitija nego u Japoda i Liburna
- tijekom 11.st.A oblikuje se takozvana 1.faza kulture Histra oznaena posvuda novim grobnim
ritualom pokopavanjem spaljenog pokojnika u aru. Tipine are oblikovane poput vra s
visokom drkom, jednostavno ukraene
- predstavnik tog razvojnog stupnja je groblje Gradine nad Limskim kanalom
- nonju predstavljaju jednostavni ili viestruki tordirani torkvesi(ogrlice od bronane masivnije
ice), igle i narukvice tipine za kulturu polja sa arama u 12. i 11.st.A
- na groblju Limske gradine naeno je i nekoliko vrlo ivopisnih staklenih perli bavasta oblika,
plavozelene boje s inkrustiranom bijelom niti. To su tzv.sojeniarske perle, a morale su pripadati
vrlo slikovitim ogrlicama koje su vjerojatno bile uvezene u Istru
- iz ovog razdoblja potjee i vrlo stilizirani antropomorfni privjesak iz Picuga
- mlaa faza prve faze histarske kulture: pripada 10.st.A; oznaena pojavom kosih rebara-kanelira
na trbuhu posuda
- ima i ostava bronanog oruja i orua: sjekire sa zaliscima, uplje sjekire(keltovi) koje su mogle
biti dvojako koritene, kao oruje i orue
- blizu ostave na gradini Monte Grosso naeni ostaci bronane zgure i tragovi pepela radionica
lokalna proizvodnaj bronanih predmeta
- Istra od 11.st.A nadalje napreduje na mnoge naine ivot na gradinama bolje organiziran,
usavreni obrambeni sustavi, materijalna kultura bogatija...