KULTURA POLJA SA ARAMA-ISTONI KRUG

UVOD
-Pittioni '79: da li su svi koji se pokapaju paljevinski KP? Ne, ali KP populacije spajaju keramiki oblici (amfore,
bikonine are i zdjele)
-Kossina takoer kae da se pomodu tih oblika mogu uoiti zasebne grupe- pitanje etnika?
-granica izmeu istonog i zapadnog kruga: Bavarska, gornja Austrija, Italija- nije fiksna
-u HaA1 Bavarska pripada istonom krugu, a u HaB2 zapadnom (karakteristina crveno-crna slikana keramika
kakva se kod nas pojavljuje u haltatu)
-bitno povezati nalaze iz naselja s nalazima iz grobova
-svi 14C datumi raeni u vicarskoj (zapadni krug), ali se preslikavaju i kod nas-problem!
-najvie ostava: gornje Potisje, Z Transdanubija, Bavarska, eka, Brodsko Posavlje i Srijem
-NASELJA: Kossack: kratkotrajna naselja s pripadajudim grobljima, vie kulturnih grupa (Knovize, Milave,
prostor izmeu Labe i Odre) i njihovih podruja koja se trebaju shvatiti kao jedan komunikacijski prostor koji se
oituje u slinim tipovima materijala (Poljska, Hessen-luika kultura)
-razlike u gradnji i utvrivanju naselja, utvrena naselja kao metalurki centri: Birg, Velemszentvid, Wittnauer
Horn u kantonu Aargau, Heimberg bei Fulda, neko u vicarskoj gdje su bili iskljuivo poljodjelci
-utvrena naselja se prvo pojavljuju u junoj Bavarskoj pa se pomiu, nisu svugdje istovremena, aponekad im
nedostaje kontinutitet
-KUDE: ovise o okoliu: drvene, s kamenim soklom ili bez, ratrkane ili zbijene, neke uz vodene tokove, u
Bavarskoj se vide tragovi ograda (to kasnije u eljeznom dobu definira tip naselja)
-Blocktechnik, Pfostenbau, Firstsaulenbau- Kelheim kraj Dunava, Loviki u Moravskoj (tu dugake kude, jer je u
njima ivjelo vie obitelji, tradicija iz neolitika, ratrkane)
-negdje jedna mala kuda sa ognjtem i gospodarske zgrade okolo-npr. u Njemakoj
-negdje planska naselja u kojima su kude podijeljene ulicama- u sojeniarskim naseljima u vicarskoj
-negdje kude ograene palisadama: Loviki, Buchau am Federsee (tu se s vremenom vidi promjena-naselje
ograuje to se povezuje s patrijahlnim ureenjem zajednice)
-negdje kude smjetene uz rijeku, udaljene jedne od drugih- Nova Huta kraj Krakova na Visli
-utvrena naselja i dolje naselje na otvorenom- Biskupin bei Znn kraj rijeke Netze (traje u eljezno doba)
-klimatske promjene: vie kie od 10. do 8. I u 6. i 5. stoljedu
-podjela zemljita rovovima-Bruszczewo (Poljska)- puno paralelnih rovova-i u Scnirndorf bei dem Oberpflatz

-vrste s Mediterana- mahune, proso- su se lako proirile prema Alpama, na istok u podunavlje se irila ra uz
njih
-uzgoj konja bitan- u KP gracilne vrste, manji koji, vedi se javljaju poslje
-razvoj tehnologije: od proizvodnje Mringen maeva s organskom drkom do proizvodnje maeva s punom
kovinskom drkom
-pojava elita: tzv. Schutzwaffen u grobovima:ma, koplje, strelice, britve, tit, kola i velika kola (rijetko)Bavarska- taj kanon pokopavanja: Alpe, j Njemaka, Z dio podunavske grupe (aka, Okov, Hagen (KGH),
Milave-pod tumulom)
-u mlaoj fazi KP ima manje sjekira (pojavljuju se vie ponovo u haltatu), ali zato bogati grobovi s maevima
(SZ eka i Moravska, grobovi iz Mringena, Kletnica, Stillfrieda, Petczjakahaby...)
-set: ma, sjekira, koplje (poslje jo i konjska oprema)
-trako-kimerijski utjecaji se sele na zapad- u isto vrijeme pada istoni krug KP (na zapadu KP grobovi s
eljeznim maevima)
- KP sruila ekonomija

PRIJELAZ SREDNJEG NA KASNO BRONANO DOBA NA PROSTORU SREDNJE EUROPE

-u dananje vrijeme je pobijena teorija da je KP nastala seobom luike grupe sa sjevera otkrivanjem velikih
grobalja srednjeg Podunavlja 50-ih i 60-ih godina
-matino podruje KP: Donja Austrija, Slovaka, Moravska, sjeverozapadna Transdanubija (Bakony gorje)
-Bluina-Kopany horizont definira kraj KGH u Moravskoj (yhovski)
-mlaa KGH: horizont Maisbirbraum-Zahor-Stachotin-Velke Hosterdaky
-KGH ima ostave keramike
-Brno-Malomeice- kosturni grob koji sadrava keramiku iz koje se razvija keramika KP (iroko kanelirane
amfore, pojavljuju se ruke na (do) vrata (kasnije ruke postavljene vie gore)
-Maisbirbraum- ostava keramike (vrevi, zdjele strakasom rukom, S-profilacija, bukli, kaneliranje, urezivanje,
ima vodoravno i horizontalno fasetiranje)
-Lednice- ostava keramike u Moravskoj, istovramena sa stupnjem Zahor (amfore s ravnim cilindrinim vratom,
a dolje barbotin i zdjele na nozi, alice, jeziasti ukrasi na zdjelama (to se javlja i na poetku KP)
-Baierdorf-Horn- enski paljevinski grob (narebrene narukvice, ruke na ari vie postavljene)
-muki paljevinski grob (ma tipa Nenzingen)
-Horn-groblje (koso kaneliranje, cilindrini vratovi, ruke esto tordirane)
grob 6 iz Baierdorfa -ma tipa Rigsee s odvojenom lijevanom drkom i privrdenom zakovicama (inae Rigsee
maevi lijevani u jednom komadu)

-dakle, jo uvijek se vidi socijalni status u grobovima kao u KGH, ali sda su ved paljevinski
-Bluina-Cezavy-na tom naselju i groblju yhovski dokazao lokalni supstrat pri nastanku KP
-Knovize-Milave- u ekoj, horizont istovremen s Bluina-Cezavy u Moravskoj
-Bakony gorje- u Maarskoj, tumuli s biritualnim nainom ukopavanja (ali u istonoj Karpatskoj kotlini i tijekom
KGH ima paljevinskih ukopa), malo razvijeniji oblici od zapadnih (alice, bikonitet, jeziaste zdjele)- to je
predakanski horizont
-F: Koszegi smatra da na tom podruju postoji daljeivuda KGH, ali E: Patek smatra da KGH zavrava s BrD, a
dalje se nastavlja samo tradicija KGH
-KGH i KP imaju razliite keramike oblike u istonoj Karpatskoj kotlini
-Janoshaza-oko pokojnika iskopan jarak (na zapadu oko pokojnika kameni vijenac), ima sjekiru u grobu
-Piliny grupa- granina kultura KP, slii na Belegi
-juno od Balatona- Rabelja Vas kod Ptuja (alice s trakastom drkom, bukle i avliaste igle-B. Teran zbog tog
kontinuiteta oblika htjela pomaknuti Virovitiku grupu u BrC2)
-Brinjeva Gora-grob iz Krke-ima bukle kakvi se nalaze u isonom dijelu Karpatske kotline, moda je cijeli
grob import
-igle iz Iloka-pretpostavlja se da su iz paljevinskog groba (KGH tradicija vidljiva u iglama iz
Erduta i Suseka koje su iz kosturnih grobova)
-grob iz Morava (Sesvete), Drljanovac, Sirova Katalena
-KP je nastala oko 1300 g. pr. Kr., BrC2-BrD, postojala je razliita dinamika nastanka, na razliitim supstratima
-drutvena diferencijacija u KGH nema paralele u KP

STARIJA FAZA KP U SREDNJEM PODUNAVLJU I NJEZIN ODNOS PREMA SJEVERNOJ

HRVATSKOJ
-unutar istonog kruga postoje istona i zapadna grupa KP s granicom na rijeci Vad i Neiderskom jezeru
-istona grupa: Slovaka, sjeverozapadna Maarska, Burgerland: AKA KULTURA
-utjecaji s istoka (Csorva) i zapada (Velatice), Kurd horizont ostava
-Bakony gorje-13.st.-tumuli koji se pripisuju aka kulturi, ali im nedostaju keramiki oblici i ukra stipian za
HaA1, oni su raniji (BrD, BrD/HaA1), imaju keramiku slinu Virovitikoj grupi, starije oblike igala (valovite, sa
zadebljnim vratovima)
-tumul 8- muki-dlijeto, bode, dva koplja, sjekira sa zaliscima, ostaci oklopa od kariica, zdjele s jezicima
-zapadna grupa: juna Moravska, Donja Austrija, istona eka, dio tajerske: VELATICA KULTURA

-jugoistona grupa: izmeu Dunava i Tise: CSORVA KULTURA-poetak BrD

-Baierdorf-Horn-Sigendorf- Donja Austrija, etiri tumula i grob izmeu njih
-aka- kneevski tumul-HaA1-fibula s osmicama na luku, igla, ostaci oklopa od bronanog lima, zakovice,
keramika
-ostali grobovi u aki su ravni i siromani
-Okov- HaA1-tumul- alice s rukom koja nadvisuje rub, bikonine posude (tipine za srednje Podunavlje),
ostaci bronanih posuda (esto u zapadnom krugu), dijelovi sa zakovicama
-Duchov-groblje-HaA1-HaB-pojasna kopa koja je karakteristina za Tirol, trbusi posuda postaju spljoteniji, a
vrat vii
-juno od Balatona-Bacs i Bors- groblja- keramika slina virovitikoj
-Virovitica- slinost s tumulima iz Bakony gorja (drugaiji oblici igala, ali ima dlijeto i bode), nema baiedorfskovelatikih utjecaja
-Zagreb-Vrape-grob s pincetom, iglom i britvom
-grob s kamenom krinjom
-ima baierdorfskih i virovitikih oblika zajedno
-Dalj-Studenac-ledasta igla, amfora sa stoastim vratom i zdjela- pokazuje utjecaj grupe Zagreb do Dalja (tamo
tada Belegi II)
- naselje u Belom Manastiru-tipino za HaA1
-grob iz Nemetina

NAJISTONIJE GRUPE STARIJE FAZE KP

BrD- u Trasdanubiji- tradicija KGH (trbuaste zdjele, valovitr igle, riblji mjehur)
-sjeverna Maarska- Pilliny II (ukras koji podsijeda na Belegi I i kasnije na Belegi II, amfore, igle srodne
onima u Transdanubiji, grobovi:urne pokrivrene kamneom, kasnije i grobovi pokriveni kamenom-to de biti i u
Kyjatice, metalurki centar- kao i Kyjatice i Gava kasnije-zbog bakrenih ruda, dvosjekle britve-uske listolike pa
etvrtaste)
HaA1- Transdanubija- aka
-izmeu Dunava i Tise- Csorva (urne s rubom pomalo izvuenim prema van (supstrat na kojem je nastala i
utjecaj sa zapada, Peka- Belegi, kod Maarske granice), etvrtasti izljev, valoviti ljebovi- utjecaj Gave grupe,
fibule s raskucanim lukom s osmicama su karakteristine za nonju, listoliki privjesci)
-od dunavskog koljena do Potisja- Kyjatice (kamena arhitektura, groblje Sajla, naglaen bikonitet, ostaci
bukla, okomito i koso kaneliranje, igosani ukrasi, alice s rukom- utjecaj sa zapada, polumjeseasta britvaesta u Transilvaniji, rijetka kod nas, bukli omeeni kanelurama-to de biti karakteristino za Gava grupu)

-srednje Potisje i sjeveroistona Maarska- Gava I

HaA2- sjeverna Maarska- Val(amfore s rukama, dolje kanelirane, alica s rukom koja nadvisuje rub,
kerakteristine amfore s horizontalnim fasetiranjem, kantarosi, tipologija- E. Patek)
-sjeverna Maarska- Kyjatice II
-Potisje- Gava II (manja naselja, puno jama, stoari, radionice: Schalenknauf maevi, zvonolike kacige i
kotlidi tipa Hajduboszhemely, kanelure u obliku valovnica, zvjezdoliki kanelirani ukras na alicama, fibule s
raskucanim lukom s dvije osmice-tipine za nonju, rogoliki izdanci, posude s valovitim rubovima- to se razvilo iz
oblika otrog jeziastog ruba iz prve faze sa zapada, na jug se iri na sjeverni Banat i moda do Dunava, kasnije
tu Fusesabony- Meszocat)

OSTAVE KULTURE POLJA SA ARAMA

-polovinom 20.st. poinje se materijal definirati prema horizontima ostava-to se koristi kao korekcija apsolutnih
datuma
-ostave se sistematiziraju prema regijama- 60-ih i 70-ih objavljeni korpusi po regijama
-postoji vie naina podjele ostava: -prema brojanoj nadmodi tipinih i tipoloki jasno utvrenih oblika (K.
Vinski-Gasparini)
-prema pojedinom spektru predmeta koji sadrava svaki pojedini horizont
(broj predmeta i koliko ih ima, slomljeni predmeti u odnosu na cijele predmete) uz tipoloku analizu (Peter
Turk)
-bitno uoiti: sastav ostava, rasprostranjenost i tipoloke znaajke predmeta
-horizont: stabilno odvajanje aktivnosti u jednom horizontu od razliitih aktivnosti u drugom horizontu
-Von Brunn prvi podijelio ostave u Transilvaniji
- K. Vinski-Gasparini nazvala stupnjeve prema najrjeitijim ostavama- tzv. Leitfunde (nije ba dobro jer svi
predmeti ne traju jednako dugo pa se danas to izbjegava, ved se oznaava po brojevima)
-A. Moszolics napravila podjelu za Transdanubiju- 6 stupnjeva
1. Aranyos (sjeverna Maarska)- BrD
-koplja- manja, sa okomito fasetiranim tuljcem vie na krajevima (tipino za Maarsku, kad je okomito
fasetirano vie na sredini to je tipino za mlau broncu na Jadranu i Balkanu)
-sjekire-uplje s uicom,malo fasetirane
-maevi- s jezicem za nasad, dugaki, rombian presjek, rebro po sredini (puno maeva u kasnoj bronci),
Cowen i Sprockoff radili tipologije, Harding za Jugoslaviju
-u ovom horizontu najrasprostarnjenije u sjevernoistonoj Maarskoj
2. Kurd
-puno ostava u Panonskoj nizini

-posude tipa Kurd s trakastom drkom-este u sjevernoistonoj Maarskoj

-srpovi, falere, fibule s raskucanim lukom
-maevi s tri vodoravna rebra na punoj kovinskoj drci, dugaki, saicom na balaku (Schvolenschauschwerter)
-Kappenhelmen, Glockenhelmen
-vale:karpatski nain sprezanja konja
-kotlidi-srcolike atae (mlaa faza ima krine atae)
-bronane alice- bez noice i s niskom rukom (kasnije se penje ruka i imaju noicu)
-knemide-pojava-Schaller i Clausing napravili tipologiju, bitan nain vezivanja
-sjekire sa zaliscima i uplje sjekire
-djelovi kola- u ostavama u Slovakoj i Bavarskoj
- Debeli Vrh u Sloveniji- ostave sline naima u Zagorju
3. Gyermely
-problem definiranja prijelaza
-sjekire sa irom otricom, sjekire s Y ukrasom, sjekire sa zaliscima koji su nie
-maevi sa irom otricom i ukrasom koji je urezan (HaB1)
4. Hajduboszmely
-bronane posude s drugaijim rukama, Punktbuckel manira
-jako iroke otrice maeva u donjem dijelu
-krine atae, noge na alicama
-este u sjeveroistonoj Maarskoj
-u HaB regionalizacija ostava: razliiti tipovi u razliitim predjelima
5. Romand (kod Vesprema)- HaB2
-polumjeseaste britve
-noevi s naglaenim hrptom
-antenski maevi: tipino za zapadnu Karpatsku kotlinu u HaB
6. Bukkszentlaszlo
-sedlaste fibule, naoalaste fibule
-sve manje sjekire
-alice s visokom rukom i vratom

-manji maevi s punom kovinskom drkom koja se odvojeno privrduje

-Srbija: D. Garaanin, R.Vasid: najvie u Srijemu i junom Banatu

FENOMENI RASPROSTRANJENOSTI OSTAVA KULTURE POLJA SA ARAMA

-danas se sve vie koristi statistika i kvantitativna analiza pri podjeli ostava
-Sven Hansen i Peter Turk
-rasprostranjenost pojedinih predmeta u ostavama (npr. britve brojne u Meurjeju, rijetke sjeverno od
Balatona)
-bitno zanati da li se predmeti iz ostava pojavljuju i u grobljima i da li jedno iskljuuje drugo
-kronoloke razlike
-regionalizacija ostava
-Hansen- starija KP: bogate ostave, kompleksne ostave (srednja Njemaka i dolina Rone), jednostavne ostave
-sjeveroistona Maarska: centar na poetku KP i u HaB1 (Gava): puno ostava
-juno od Balatona: Kurd horizont
-Brodsko Posavlje
-knemide- rijetke u grobovima i kao rtveni darovi, najvie ih je u Meurijeju
-titovi- u istonom krugu u ostavama, u zapadnom u grobovima
-maevi-u zapadnom krugu u ostavama i grobovima (vlanitvo zajednice koja rtvuje svoje kao poputbinu za
onaj svijet), u istono krugu slomljeni u ostavama, najvie ih ima u sjevernoistonoj Maarskoj u svim
razdobljima
-koplja-s plamenastom otricom esta u junoj Panoniji i istonoj Karpatskoj kotlini, ukras na tuljcu koplja je
est na naem podruju i sjeverno od Alpa
-bronano posue- ima ga puno vie u ostavama, jako fragmentirano, radionice u jugoistonoj Maarskoj
-djelovi kola i konjska oprema- esto u rumunjskim ostavama i Bavarskoj, ima konjske opreme od kosti i rogova
(Kote napravio tipologiju)
-sjekire-tuljaste sjekire svojstvene karpatskom krugu, sa zaliscima u zapadnom dijelu, u zapadnom krugu s
peticom
-bronani pojasevi- ima ih u Meurijeju i Transilvaniji

-mlaa KP- sve naglaenija regionalizacija

PROBLEM DEFINIRANJA SREDNJE FAZE KP U SREDNJOJ EUROPI

-1959. Muller-Karpe nije mogao izdvojiti HaA na materijalu iz istonih Alpa (Grossmugl), ved ga je izdvojio na
temelju bavarskih nalaza i nalaza iz sjeverne Italije, a apsolutne datume sravnao prema mikenskim importima
-1984. kolokvij: prijedlog da podijeli na rano kasno bronano doba (BrD), starije (HaA1), srednje (HaA2) i mlae
(HaB)
-1996. Hansen uoava da se u Gyermely horizontu mijenja broj i vrsta predmeta: ima manje sjekira, srpova,
narukvica, maeva i kopalja, a vie noeva, ingota i predmeti su manje fragmentirani
-Sperber predlaesvoju kronologiju: BrD1- 1363-1295
BrD2- 1295-1225
HaA1- 1225-1155
HaA2- 1155-1085
HaB1- 1085-1020
HaB2a- 1020-950
HaB2b- 950-880
HaB3- 880-740
-podjela HaA i HaB poiva na zatvorenim nalazima u naseljima, a ne na kombinacijskoj statistici grobnih nalaza
iako postoji dovoljan broj HaB grobova
-Rychner- na temelju C14 datuma iz naselja u vicarskoj i dendro datuma nisu prepoznate konvencionalne i
teoretsko-kronoloke faze Ha2 i HaB1-3 pa zakljuuje da su to oznake stila
-izmeu 1050-1000 postoji mjeavina HaA2 I HaB1, dakle to je prijelazni stil ili rani HaB1
-Izmeu 1000-950 je HaB1
-izmeu 950-900 je HaB2 to je zapravo prijelaz izmeu HaB1 i HaB3
-izmeu 880- 850 je HaB3
-radio tipolodiju na noevima: noevi strnom za nasad su karakteristini za zapadni krug, akod nas s jezicem za
nasad
-1999. Pare- istie vanost nalaza iz sjeverne Italije za apsolutnu kronologiju (Bologna, Este...)
-groblje Kelheim dobro definira HaB u Bavarskoj
-HaA1- 1200-1100
-HaA2- 1100-1050/1020

-HaB1- 1050/1020-950/920
-HaB2- 950/920-800

MLAA FAZA KP U SREDNJEM PODUNAVLJU

-Podoli-groblje u junoj Moravskoj
-ima ire kanelure od Dalja (neki ubrajaju i Dalj u srednje podunavske grupe) , rogolike ruke, harfaste i
sedlaste fibule, polumjeseaste britve, vazolike igle, noevi s trnom za nasad (zapadni utjecaj), noevi sjezicem,
bronane posude tipa Stillfried-Hestoknice?
-Stillfried- groblje i naselje u Donjoj Austriji
-puno konjske opreme trako-kimerijskog tipa, sjekire sa pseudozaliscima, sojeniarske igle, ponegdje
eljezni predmeti (utjecaj s istoka), crveno-crno slikanje na keramici preuzeto sa zapada (na vlastitim oblicima),
ukraavanje kositrenim lamelama
-St. Andra- groblje u donjoj Austriji-okomito kaneliranje, sedlaste narukvice ukraene V-ukrasom (este kod
nas)
-Hadersdorf am Kamp- esto urezivanje na donjem dijelu trbuha, noevi kao dio nonje
-Hasan-Regelsbrunn- ostava u Donjoj Austriji, razvodnici kao u Adaevcima, naoalaste fibule
-grob iz Steinkirchena-Bavarska-jednosmjerni (novi, s istoka) i dvosmjerni (europski) razvodnici: nov nain
sprezanja konja, utjecaj s istoka, ma tipa Gullingen (od bronce i eljeza)
-Weidering- groblje, ma tip Gullingen
-Kelheim groblje u Bavarskoj: drugaija keramika, grafitiranje (to de biti kod nas u haltatu)
-Ossingen-groblje-grafitiranje, utjecaj iz Bavarske
-Val-u sjevernoj Maarskoj
-vidi se jak utjecaj ake i Baierdorf-Velatica, amfore, zdjele s koso kaneliranim i fasetiranim rubovima, alice
iz starije faze KP s rukom koja nadvisuje rub (te su razliite od tipa Stillfried koje imaju naglaeni bikonitet),
bukli (utjecaj s istoka, Gava), alice s dva rogolika izdanka (mi takve imamo u Krievcima-Ciglani)
-Chotin- u jugozapadnoj Slovakoj
-utjecala na nastanak daljske grupe
-najvie grobalja uz dunavsko koljeno
-kraj razvoja KP u srednjem podunavlju datira se u 9. St
-Stillfried ivi dalje i slijedi juno njemaki razvoj, a Val, Podoli i Chotin prestaju

NAJISTONIJE GRUPE MLAE FAZE KP

-grupa Val-smjetena uz Dunav do Feroa

-jugoistona Transdanubija-Istona transdanubijska grupa-podruje gornjeg Meeka-tu dobar prijelaz preko

Dunava
-Dalj je mlai od Vala, poinje u HaB, ali groblje iz Doroslova i grob Dalj-Studenac ukazuje na paralelan razvoj na
podruju Podunavlja
-Budimpeta-groblje-istraivala Rosa Kalicz-Raiter, ara i kosti direktno stavljene u jamu, postoji kontinuitet
mjesta za razliku od Dalja
-Bekesmeger-groblje-oblik podsijeda na Gava grupu, posude u obliku noge (kod nas to u Krievcima-Ciglani od
HaA), plastine trake i gumbidi (zapadni utjecaji, to de se zadrati u Kalenderberg grupi), igle s malom vazolikom
glavicom,sojeniarske igle, ruka od britve sjevernog tipa, nalaz eljeznog noa u grobu

-Junotransdanubijska grupa- gusto naseljeno u 9. i 8. stoljedu, vana komunikacija rijekom Kapos (veza s
Podravinom, dobri prijelazi preko Dunava, isto gusto naseljeno u 13. i 12. st., sjeverno od Batine su prijelazi: 2
lokaliteta blizu Mohaa i Bata)
-E. Patek- istoni utjecaji: lijevkasti lonci, kantari i lonci sa cilindrinim vratom
-centri- Firstensitz-kneevsko sjedite (Kimming izdvojio na podruju Slovenije 12 vedih i manja sredita koja
gravitiraju vedima): mora biti utvreno, prilozi u grobovima moraju biti bogatiji
- Pecs-Jakabhegy- naselje iz starije i mlae KP, ima akropolu i tumule (tumul 1 i 75)
-Batina- plato s tri strane zatiden i tumuli
-Dalj- Junotransdanubijska grupa se moe povezati s Daljskom preko konjske opreme, eljeznih
predmeta, bruseva, pitanje da li su imali sirovinu ili su ju samo kontrolirali, neistraen dobro, jajoliki lonci
(karakteristika zapadnog dijela) u Doroslovu

-Fuszesabony-Mezocsat- istono od Vala, nomadi koji se bave transhumantnim stoarstvom, kosturni grobovi s
keramikom koja slii Kyjatice grupi, teorija o dolasku s istoka zbog konjske opreme, obino jedna ili dvije
posude, konjska oprema, brusevi, kameni rvnjevi, kotane ploice, korice za bode i koplje su slini- bili noeni
u kompletu, buzovani (ezla)- oita komunikacije s istokom
-ostave skonjskom opremom u Karpatima- vidi se put preko hrpta Karpata i putem Donjeg Podunavlja
-Gava-kratkotrajna jednoslojna naselja, ali Gomolava, Feudvar, Vinkovci su telovi
-juni susjed Mezocsatu je Bosutska kultura
-Dalj- periodizaciju napravila K. Metzner-Nebelsick, N.Tasid ga prati od 11. st, do 6. st. u Dalju se pokopavaju
paljevinski, Kalakaa je paralelna s 1. i 2. fazom Dalja (10. i 9. st), Basarabi je paralelan s 3. i 4. fazom
-agrad- sjeverno od granice s Vojvodinom, zanimljiv za odnose istoka i zapada
-Szabo negira postojanje Gava grupe
-granica izmeu daljske i bosutske je izmeu Sotina (Dalj, groblje) i Iloka (Bosut, naselje)

APSOLUTNE I RELATIVNE KRONOLOGIJE HA B STUPNJA

-1924. P. Reinecke izdvojio HaA i HaB
- Muller-Karpe- izdvojio HaB1-3 prema groblju u Ruama, ali se to nije moglo na drugom groblju u Ruama ni u
Pobreju (Pahi istraivao), nije mogao izdvojiti HaB za istonoalpski krug
- HaB1- maevi u grobovima, moda i neka nova tradicija
-HaB2- vrevi u grobovima u Ruama (samo u enskim: Teran)
- HaB3- nalazi iz prvih tumula koji se veu za KP......, brojno bronano posue (italski utjecaj iz Estea), slikana
crveno-crna keramika, sedlaste narukvice
-K. Vinski-Gasparini nije mogla izdvojiti 3 stupnja HaB
-groblje u Ljubljani- S. Gabrovec- Ljubljana Ia je HaB1, Ljubljana Ib je HaB2, Ljubljana IIa-b je HaB3-C- elio
pomiriti pojavu tumula i eljeznog nakita u grobovima i pokazati kontinuitet
-Metlika (Hrib)- paljevinsko groblje pod tumulima i s ravnim paljevinskim grobovima
-1974. U. Ruoff- upozorava na upitnu istu razdiobu HaB1-2 u Ruama prema poloaju grobova, ali i prema
kronolokoj jasnodi sastava grobnih cjelina iako sam naglaava da poetak nove faze oznaava pojava novih
tipova
-Kapelna- geografska raznolikost ostava, vee se uz transdanubijski krug
-Matijevidi- veu se uz balkanski krug (4. i 5. faza) i trako-kimerijski tip ostave (5. faza)
-IV faza: sjekire tipa Passau, igle najosjetljivije, naoalaste fibule
-V faza: nakit i konjska oprema
-B. Teran: u HaB se poinju osnivati visinska naselja, 9. st., poetak eljeznog doba u tajerskoj
-L. Spreber: kombinacijska statistika na zatvorenim naseljima uz dendro datume
-V. Rychner-1999. -Ch. Pare: dendro datumi vedinom iz sjevernozapadne alpske kulture i koncentrirani su u 11., 10., i 9.
stoljede
-italski nalazi bitni za kronologiju srednje Europe (Bologna, Fratensina, Este)
-Weringen-tumul u kojem je ma koji slui kao okosnica za poetak HaC
- M. Trachsel: za definiranje trajanja odreenih tipova odabrao tri metode: statistiku odreenih tipova iz naselja
datiranih dendrodatumima, analiza zdruenog spaljivanja igala i noeva u grobovima i prouavanje oblika i tipa
ukrasa
-HaB1-11. st
-HaB2-10. st
-HaB3-9. st

-to je kronologija napravljena na metalnim predmetima (radio na groblju u Kelheimu) i vrijedi primarno za
njihovo datiranje (potreba za neovisnim kronologijama keramike)

TRAKO-KIMERANI I KRAJ KP
............
-Pecs-Jakoheby- trakokimerijski bode i sjekira u jednom grobu i konjska oprema
-zlatni nalaz iz Dalja- predstavnik predmeta tipa Michallow Focoru kakvih ima u Rumunjskoj, Poljskoj i
Maarskoj, oni su nastali na Pontu: zlatne dijademe, gumbidi s viticama
-Vukovar-Lijeva Bara- kosturni grob 269-nova ideja stavljanja oruja u grob i oprema
-arengrad-Renovo-grob
-proces kraja-proces haltatizacije: Louis Nebelsick, Susan Reiter;Regentsburge Beitrage
-paljevinski nain pokopavanja ostaje svugdje osim u Dolenjskoj (Transdanubija, srednje Podunavlje-biritualno:
Kalenderberg grupa)
-novo:tumuli, oruje u grobovima (maevi tradicije KP istone haltatske skupine: Moringen kao u Klein Kleinu,
Frogu, koplja sa sjekirom kao u Ormou-ved ima sjekiru sa zaliscima, s ruicama isto esta u haltatu, Novom
Mestu)
-naselja koja poinju u HaB i traju do HaC (Potela, Zagreb-Gradec)
-keramiki oblici
-Budinjak- ravni paljevinski grobovi, humci: vie u jednom, ideja obiteljskog pokopavanja
-Novo Mesto- grob 16, tumul 1: mahaire se javljaju poslje horizonta maeva
- tumul 6: 2 maa-bronani i eljezni
-zapadni krug: Goldingen i Mildenheim: dugi maevi tipini za rani haltat
-grob iz Willacha: kraj 9. ili 8. st.- no sa tuljcem za nasad (takav kalup naen u Sv. Petru Ludbrekom), igla
italskog tipa, ma koji se vee za KP, polumjeseasta britva, pokopan u kamenoj krinji pod tumulom u ari,
igla s narebrenim vratom koja se vee za prijelaz (kao i razoreni grob iz Batine, uz to i sjekira s ruicama)
-grob iz Radkersburga- ima ma tipa Tahlovice (korice za lijevanje Varvari u Bosni: proizvodnja korica se vee za
Balkan): to je podtip tipa Moringen, tip Tahlovice ima razliitu ruku- od 7. st., ima sjekiru s pseudozaliscima,
ima djelove kola
-Stina- ma tipa Tahlovice (kraj 7./poetak 6. st), vieglava igla, oklop (najkasnije datirani takav grob)
-Frog-2 velikodostojnika: 1. stoasta igla, sjekira sa zaliscima
2. dvije eljezne sjekire s ruicama i sa zaliscima,vieglava igla, eljezna mahajra
-noevi s tuljcem urnfelderske tradicije
-jedino se u Klein Kleinu pokopavaju na vie mjesta

-maevi se tumae kao tradicijsko oruje koje prenosilo

-drugo tumaenje je da se poelo raditi na poetku eljeznog doba
-Metlika-Hrib- tumul, prvo su bili manji grobovi pa manje humke do Stine te se pokopavaju paljevinski
(Dolenjska!!!)
-grob iz Wildona-ravni paljevinski haltatski grob, kasno 7. st.
-Sv. Petar Ludbreki- kalup za no s tuljcem
-Sopron-grob 81- najstariji grob, ima ulomke spaljenog maa, keramiki servis
-Kaptol-tumul 4, grob 1-vieglava igla, konjska oprema