KALJENJE postupak se sastoji od ugrijavanja i progrijavanja na temp

aust, dranje pri temp aust i gaenja u svrhu postizanja maks tvrdoe
ovisno o udjelu C i postizanje jendolinosti presjeka
STUPANJ ZAKALJIVOSTI omjer tvrdoe koju postignemo kaljenjem i
maks tvrdoe, iz njega saznajemo koliki je postotak martenzita u
strukturi.
ZAKALJIVOST svojstvo elika da gaenjem s temp austen postigne to
veu tvrdou na povrini, tim via to je vii sadraj ugljika koji je
otopljen u austenitu.
KALJIVOST gaenjem s temp aust postigne 1.zakaljivost(tvrda povrina,
uvijeti su transformacija Ferita u aust, elik mora sadravati dovoljan
udio C, grijanja na temp aust i dovoljno brzo gaenje da bi se sprijeila
difuzija ugljikovih atoma iz aust reetke)2.prokaljivost(jednoliko po
presjeku, bolja ako je predmet manjih dimenzija ili sporije gaenje)
PROKALJENOST ovisi
intenzivnosti gaenja

proklajivosti,dimenzijama

predmeta

TVRDOA ovisi o udjelu C i o intenzivnosti gaenja

JOMINY METODA jedna epruveta propisanog oblika i dimenzija i
nakon austenitiziranja intenzivno joj se hladi samo elo. Tako se na
jendom probnom uzorku postie niz razliitih brzina ohlaivanja ovisno o
udaljenosti od gaenog elnog uzorka. Nakon se ispituje tvrdoa na
propisanim udaljenostima od gaenog ela. Y-os je HC(tvrdoa), a x-os
promjer epruvete.
POPUTANJE ugrijavanje kaljenog elika na neku temp ispod A1 u
svrhu:1.povienje ilavosti,2.snienje zaostalih naprezanja,3. Dimenzijska
postojanost. Broj stadija poputanja i temp. Istih ovisi o vrsti elika i
strukt stanju nakon gaenja. 1.stadij70-200C zbog difuzije ugljikovih
atoma iz martenzitne reetke oni atomi ugljika koji su potpuno izili iz
martenzitne reetke spajaju se sa Fe, najprije u tzv. Prelazni karbid Fe2,4C
a pri temp iznad oko 250C ( u treem stadiju poputanja) u Fe 3C. U
drugom 200-300C doi e do pretvorbe nelegiranog i niskolegiranog
zaostalog austenita u bainit. Kod visokolegiranih (sa npr W,Mo,V) koji
poveavaju otpornost poputanju npr. alatnih elika pri visokotemp
poputanju odvija se proces (550C) pretvorbe Az u karbide poputanja,
pri tome se snizuje udio ugljika i legirnih elemenata to ima za posljedicu
povienje temp pretvorbe u martenzit (Ms i Mf),a zbog toga se
hlaenjem Az pretvara u sekundarni martenzit. Iz relativno mekane faze

nastaju dvije bitno tvre, ta pojava naziva se SEKUNDARNO

OTVRDNUE.
POBOLJAVANJE ELIKA sastoji se od kaljenja i visokotemp
poputanja(u svrhu vee ilavosti i granice teenja)
POSTUPCI ARENJA u svrhu postizanja specifinih tehnolokih
svojstava dijele se na one koji se provode na temp ispod A1(nema
promjene kristalnim reetkama)
1.ZA REDUK. ZAOSTALIH NAPREZANJA (400 do 650 C) nastalih
tijekom deformiranja, obradi odvajanjem estica, prebrzom ohlaivanju
nakon arenja, zavarivanja itd
2.REKRSITALIZACIJSKO provodi se nakon hladnog oblikovanja
tijekom kojega se promijenila tekstura materijala i nastupilo hladno
deformacijsko ovrsnue, svrha je postignue poligonalnih kristalnih
zrna. Vraa metalima duktilnost i deformabilnost koja se smanjila pri
hladnom deformiranju (kod elika 500-600 C).
I na one koje se provode na temp iznad ili oko A1(dolazi do
prekristalizacije)
1.SFEROIDIZACIJSKO ili meko arenje je ugrijavanje elika na neku
temp oko A1, duljeg dranja pri toj temp
te vrlo sporog ohlaivanja u svrhu prevoenja lamelarnih i mreastih
karbida u kuglasti oblik, time se snizuje tvrdoa i poboljavaju svojstva
obradljivosti
2.NORMALIZACIJSKO postupak ugrijavanja podeutektoidnih elika do
n=A3+(30...70 )C, nadeutektoidnih do n=A1+(50...70)C ili za otapanje
karbidne mree do n=Acm+(10...20)C te podkritinog ohlaivanja s
svrhom postignua sitnozrnate i jednoline mikrostrukture. Primjenuje se
kada u pustupcima prerabe ili toplinske obrada i zavarivanja pogrubi
kristalno zrno zbog pregrijanja elika ime se snizuje tvrdoa
3.HOMOGENIZACIJSKO izvodi se pri temp malo ispod odgovarajue
temp solidusa sa svrhom izjednaenja svojstava u masi elika. Dugotrajna
arenje nakon kojeg je zrno vrlo grubo
4.NA GRUBO ZRNO temp znatno iznad A3 u svrhu postizanja grubog
zrna podeutektoidnih elika koji su u tom stanju lake obradljivi
odvajanjem estica
DECEMENTACIJSKO ugrijavanje metastabilno kristaliziranih odljevaka
od bijelog lijeva na temp 900-1000 C u svrhu poboljavanja njihovih
uporabnih svojstava (nia tvrdoa, vea ilavost i kovkost, bolja
obradljivost) Obradom u neutralnoj atmosferi dobijemo crni temper lijev,
a u oksidacijskoj atmosferi bijeli temper lijev

IZOTERMIKI TTT dijagrami slue za prikazivanje struk zbivanja pri

izoterm transformaciji pothlaenog austenita koja nastaje ako se austenit
to bre pothladi na neku temp izoterm pretvorbe iz=Ms< iz<A1 .
Raliit od kont. TTT po nainu oitavanja pretvorbi mikostrukture
postignutih tvrdoa, te kvantitativnim podacima trajanja i temp pretvorbi.
Glavna kvantitativna razlika u podacima jest u trajanju inkubacije, kraa
u izotermikim nego u kontinuiranim 1.IZOTERM ARENJE dobije se
F+P 2.IZOTERM POBOLJAVANJE (austempering) obradba na bainit
3.MARTEMPERING (gaenje u toploj kupki) daje martenzitnu strukturu.
PRECIPITACIJSKO OVR. (homogenizacija i dozrijevanje)preduvjet
jest da se topivost legirajueg elementa u vrstoj otopini osnovnog metala
poveava s porastom temp. te da legirajui element stvara intermetalni
spoj s osnovim metalom. Homogenizacija-pri povienoj temp legura
postaje jednofazna pri emu se ostvaruje ujednaenje kem sastava.
Prirodno (sobna temp) i umjetno dozrijevanje ( pri povienoj temp) pri
emu se kod legura odvija proces nastajanja izluevina intermetalnog
spoja.
CEMENTIRANJE je postupak koji se sastoji od termokemijske obrade
pougljienja i kaljenja pougljienog proizvoda i niskotemp poputanja.
Postiu se tvrdi povrinski slojevi i jezgra otporna na udarna optereenja
(ilavost). Sredstva za pougljiavanje mogu biti kruta,tekua, plinovita i
plazmatina.
NITRIRANJE obogaivanje povrinskih slojeva duikom pri temp 500580 C u trajanju od nekoliko h. Nastaje tanki sloj nitrida(spojevi eljeza i
duika debljine do oko 0.6mm) koji je otporan na adhezijsko troenje.
Ispod sloja nitrida duik je dijelom otopljen u feritu to takoer doprinosi
povienju tvrdoe. Poveeanje din izdrljivosti i antikorozivnosti, ilavost
se smanjuje. Primjena u industriji precizne meh, dijelovi za pumpe, alati
za topli rad.
KARBONITRIR. i NITROKARBURIR. obogaivanje pov slojeva
istodobno ugljikom i duikom. Pri viim temp intenzivniji prijenos C od
duika, mikrostruktura slina cementiranju, a kod niih temp (<580C)
preteito duik pa se naziva nitrokarb.
BORIRANJE obogaivanje pov slojeva borom temp (800-1000C) nastaju
eljezni boridi visoke tvrdoe i imaju visko otpronost na abrazijsko
troenje. Ivodi se pri temp 800-1100C u trajanju od nekoliko h. Dubina
sloja jest nekoliko destaka mikrometara pa do 0.3mm. Tvrdoa iznosi oko
2000 HV. Nia ilavost i vrstoa savijanja, vrlo visoka tvrdoa,
postojanost pri viim temp. Primjena za dijelove mjenjaa, dijelovi
ventila, valjci za graviranje.

BRUNIRANJE kem postupak obrade u vruim lunatim otopinama koje

sadre nitrate i nitrite Prevlaka je Fe3O4 crne boje (oruje, optiki aparti;
obrade!!).CVD (chemical vapour deposition) postupak kem prevlaenja
iz parne faze koji se izvode pri temp oko 900 C PVD (physical vapour
deposition) postupak fiz prevlaenja iz parne faze koji se izvode pri temp
oko 500C. Primjena za dijelove manjih dim., dijelovi kokila. Mogu se
obraivat svi kaljivi elici. Ovi postupci prevlaenja su razvijeni u cilju
postizanja vie otpornosti na troenje
LEIDENFROSTOV FENOMEN (tri faze: 1.faza parnog omotaa 2.faza
vrenja 3.faza konvekcije. Tekuina u dodiru sa materijalom puno vee
temperature stvara parni omota koji sprijeava brzo isparavanje
tekuine.
TEHNIKE GAENJA su uranjanje (direktno gaenje nadkritino
gaenje; slomljeno gaenjesmanjenje zaost naprez u kombinaciji ulja i
vode; gaenje u toploj kupki i prskanje (povrinsko kaljenje, otopine
polimer u vodi)
POVRINSKO KALJENJE
+ niskotemp poputanje 1.Plameno kaljenje
2
(Gustoa snage kW/cm = 1;trajanje zagrijavanja u sec 10-100; dubina
zakaljene zone u mm 2.0-6.0; gaenje prskanjem, uranjanjjem u
bazen(voda,ulje,vod. otop. polimera) 2.Indukcijsko kaljenje (3-20; 0.510; 0.5-5.0; isto kao 1.) 3.Kaljenje laserskim snopom (0.5-5; 0.01-10; 0.22.0; samozakaljivanjem) 4.Kaljenje snopom elektrona (10-1000; 0.00010.1; 0.1-1.5; samozakaljivanjem).
REIM GRIJANJA (austenizizacija) ureaji za austen. pe
(komorna,jamska,vakumska..), kupka (solna,fluidizirajua), ureaji za
ugrijavanje s visokom gustoom energije (kratkotrajno ugrijavanje).
PRIJENOS
TOPLINE
zraenje
(radijacijom),
konvekcijom
(komeanjem), kondukcijom (provoenjem).
ZATITA PRI GRIJANJU (od oksidacije i razugljienja) koriste se
zatitne folije, paste, solne kupke, fluidizirane kupke, plinske zatitne
atmosfere, vakum. Plinske zatitne atmosfere; postoje aktivne
(komponente reagiraju s povrinom elika, zato sastav treba prilagoditi
eliku) i inertne (ne reagiraju s povrinom elika). Aktivne se dijele na
egzotermne (spreavaju oksidaciju, niski Cpot, razugljiuju, jeftina),
endotermne (vii Cpot, pougljiuju), disocijacijom metanola (visok Cpot),
disocijacijom amonijaka (kaljenje i arenje nehrajuih elika, visoka
istoa i konst sastav) i sintetike plinske atmosfere Inertne (Ar,He i
mjeavine) i vakum