255787.EDiplomski Rad 1684 Vidovic

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 1684
PROJEKT SINKRONOG GENERATORA S

PERMANENTNIM MAGNETIMA
Hrvoje Vidovi
Zagreb, sijeanj 2015.
Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Dragi Banu na strunom voenju i pomoi
tijekom rada na viim godina studija i pisanja diplomskog rada.
Zahvaljujem se dr. sc. Damiru arku na savjetima i pomoi koju sam dobio tijekom
nastajanja diplomskog rada.
Zahvaljujem se svim profesorima i asistentima Zavoda za elektrostrojarstvo i
automatizaciju za znanje koje su prenosili na svoje studente.
Zahvaljujem se svojoj obitelji i kolegama na pruenoj podrci tijekom cijelog
studija.
Sadraj
1.
Uvod...........................................................................................................1
1.1.
Bezkontaktna uzbuda sinkronih generatora...........................................1
1.2.
Sinkroni strojevi s permanentnim magnetima.........................................3
1.3.
Permanentni magneti..............................................................................4
2.
Analitiki projekt generatora.......................................................................7

2.1.
Glavne dimenzije stroja..........................................................................7
2.2.
Namot statora.........................................................................................9
2.2.1.
Broj utora statora.............................................................................9
2.2.2.
Izvedba namota.............................................................................10
2.2.3.
Faktor namota................................................................................10
2.2.4.
Inducirani napon............................................................................11
2.2.5.
Izolacija i smjetaj namota.............................................................13
2.3.
Proraun magnetskog kruga stroja.......................................................16
2.3.1.
Dimenzioniranje jarma statora.......................................................17
2.3.2.
Rasipni magnetski tok...................................................................18
2.3.3.
Radna toka magneta...................................................................19
2.3.4.
Dimenzije magneta........................................................................23
2.3.5.
Rezultati prorauna magnetskog kruga stroja...............................24
2.4.
Gubici....................................................................................................25
2.4.1.
Radni otpor statorskog namota.....................................................25
2.4.2.
Induktivni otpor statorskog namota...............................................26
2.4.3.
Gubici u zubima.............................................................................27
2.4.4.
Gubici u jarmu statora...................................................................28
2.4.5.
Povrinski i dodatni povrinski gubici............................................29
2.4.6.
Mehaniki gubici............................................................................30
2.4.7.
Gubici u bakru statora...................................................................30
2.4.8.
Ukupni gubici i korisnost stroja......................................................31
2.5.
3.
Popreni presjek aktivnog dijela stroja.................................................32

Provjera analitikog modela stroja metodom konanih elementata.........33
3.1.
Model stroja za analizu metodom konanih elemenata.......................33
3.1.1.
Materijali u modelu........................................................................33
Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Fakultet elektrotehnike i raunarstva
iii
3.1.2.
Kreiranje svitaka............................................................................34
3.1.3.
Pomina komponenta u modelu....................................................34
3.1.4.
Mrea konanih elemenata...........................................................35
3.2.
Rezultati analize metodom konanih elemenata..................................36
3.2.1.
Indukcija u pojedinim elementima magnetskog kruga..................37
3.2.2.
Odreivanje ukupnog, glavnog i rasipnog magnetskog toka........39
3.2.3.
Inducirani napon............................................................................39
3.2.4.
Proraun sinkrone reaktancije Xd..................................................44
3.2.5.
Proraun sinkrone reaktancije Xq..................................................46
3.3.
4.
Usporedba rezultata dobivenih analitikim i numerikim proraunom. 48

Korekcija modela stroja............................................................................49
4.1.
Provjera korigiranog modela metodom konanih elemenata...............49
5.
Zakljuak...................................................................................................54
6.
Literatura...................................................................................................55
7.
Dodatak....................................................................................................56
7.1.
Ispis programa za proraun dimenzija utora........................................56
7.2.
Ispis programa za proraun magnetskog kruga stroja.........................57
7.3.
Karakteristike upotrijebljenog eljeza i permenentnog magneta..........61
7.4.
Program za analizu valnog oblika linijskog napona..............................63

iv
Popis slika
Slika 1. Podjela uzbudnih sustava........................................................................1
Slika 2. Principna shema beskontaktnog uzbudnog sustava...............................2
Slika 3. Krivulja razmagnetiziranja, energija permanentnog magneta.................5
Slika 4. Razvijena shema statorskog namota.....................................................11
Slika 5. Oblik i dimenzije statorskog utora..........................................................15
Slika 6. Popreni presjek aktivnog dijela stroja..................................................32
Slika 7. Model sinkronog generatora s permanentnim magnetima....................33
Slika 8. Raspored svitaka u modelu...................................................................34
Slika 9. Podjela zranog raspora u modelu na komponente..............................35
Slika 10. Mrea konanih elemenata modela.....................................................36
Slika 11. Raspodjela magnetskih silnica u praznom hodu.................................37
Slika 12. Raspodjela magnetske indukcije u praznom hodu..............................37
Slika 13. Valni oblik indukcije u zranom rasporu..............................................38
Slika 14. Mjesto oitavanja magnetskog potencijala..........................................39
Slika 15. Inducirani fazni napon stroja................................................................40
Slika 16. Harmonijska analiza faznog napona...................................................40
Slika 17. Uveani dio slike 16.............................................................................41
Slika 18. Linijski napon u praznom hodu, bez skoenja.....................................42
Slika 19. Harmonijski sastav linijskog napona bez skoenja.............................42
Slika 21. Linijski napon stroja uzimajui u obzir skoenje utora........................44
Slika 22. Raspodjela magnetskih silnica pri proraunu reaktancije X d...............46
Slika 23. Raspodjela magnetskih silnica pri odreivanju reaktancije X q............47
Slika 24. Raspodjela indukcije u korigiranom modelu........................................50
Slika 25. Valni oblik linijskog napona korigiranog modela..................................51
Slika 26. Harmonijski sastav linijskog napona korigiranog modela....................51
Slika 28. Linijski napon korigiranog modela nakon skoenja............................53
Slika 29. Krivulja magnetiziranja eljeza............................................................62
Slika 30. Tipine krivulje razmagnetiziranja pri rezliitim temperaturama..........62

Popis tablica
Tablica 1. Karakteristike odabranog vodia........................................................14
Tablica 2. Dimenzije statorskog utora.................................................................16
Tablica 3. Odabrane dimenzije permanentnog magneta....................................24
Tablica 4. Iznosi indukcije, jakosti magnetskog polja i pada magnetskog napona
na pojedinim elementima magnetskog kruga....................................24
Tablica 5. Iznosi magnetskih tokova u stroju......................................................25
Tablica 6. Popis svih gubitaka u stroju i ukupni gubici.......................................31
Tablica 7. Veliine stranice konanog elementa unutar pojedinog objekta........35
Tablica 8. Usporedba indukcija za analitiki i numeriki proraun.....................48
Tablica 9. Usporedba magnetskih tokova za analitiki i numeriki proraun.....48
Tablica 10. Promjena dimenzija magneta...........................................................49
Tablica 11. Vrijednosti indukcije u elementima kruga novog modela.................50
Tablica 12. Iznosi magnetskih tokova u novom modelu stroja...........................50

vi
1. Uvod
Generator s permanentnim magnetima iji je projekt dan u radu namjenjen je za
uzbudu glavnog uzbudnika sinkronog generatora. Zbog toga su sljedeim poglavljima
uvoda iznesene neke injenice o beskontaktnom sustavu uzbude, zatim o
permanentnim magnetima te openito o strojevima s permanentnim magnetima.
1.1. Beskontaktna uzbuda sinkronih generatora

Sustav opreme uzbude sinkronih strojeva tvori oprema koja ukljuuje upravljako
regulacijske ureaje, opremu za brzo razbuivanje, zatitu od prenapona i relejnu
zatitu sustava uzbude. Radi pouzdanosti pogona, snaga potrebna za napajanje
uzbude najee se uzima s osovine sinkronog stroja ili sa stezaljki statora sinkronog
stroja. Kao izvor elektrine energije koristi se ili rotacijski uzbudnik (uglavnom
prigraen na osovini sinkronog stroja) ili uzbudni transformator prikljuen na
sabirnice statora generatora. Prema nainu uzbuivanja uzbudni sustavi se dijele na
nezavisne i samouzbudne, a takva se podjela uglavnom poklapa s izvedbom
uzbudnika. Prema tome se moe napraviti i podjela uzbudnih sustava prema [11] i
slici 1.
Uzbudni sustavi
S rotirajuim
uzbudnikom
Istosmjerni
uzbudnik
Sa statikim uzbudnikom
Izmjenini
uzbudnik
Namot
armature na
rotoru
Rotirajue
diode
Namot
armature na
statoru
Rotirajui
tiristori
S naponskim
izvorom
S naponskim i strujnim
izvorom (kompaundacija)
Tiristorski
usmjeriva
Napajanje sa
setzaljki stroja
Serijski
spoj
Paralelni
spoj
Napajanje sa
stezaljki vlastite
potronje
Slika 1. Podjela uzbudnih sustava

Debljim okvirom na slici 1 istaknuta je podvrsta uzbudnog sustava s rotirajuim

izmjeninim uzbudnikom invertirane izvedbe, a iji se napon rotirajuim diodama
ispravlja i dovodi na uzbudu sinkronog stroja. Uzbudu izmjeninog uzbudnika napaja
preko tiristorskog mosta pomoni generator s permanentnim magnetima, a za takvu
je namjenu projektiran stroj u ovom radu.
Slika 2. Principna shema beskontaktnog uzbudnog sustava
Na slici 2 prikazana je principna shema takvog uzbudnog sustava [11]. Ovakav tip
uzbudnog sustava naziva se beskontaktna izvedba sustava. Beskontaktna uzbuda
donekle je potisnula statike uzbudne sustave kod nekih vrsta sinkronih strojeva
malih
sinkronih
strojeva
(generatora
motora),
turbogeneratora,
cijevnih
hidrogeneratora i potpuno istisnula sustave s istosmjernim uzbudnicima. Najvie se

primjenjuje kod malih i srednjih generatora pogonjenih dizleskim motorima.
Osnovna je karakteristika beskontaktnih generatora da nemaju kliznih kontakata
(etkica, kolektora, kliznih koluta), to znatno olakava odraavanje, a ne postoji ni
opasnost od iskrenja. Nedostatci beskontaktne uzbude su sporiji odziv, nemogunost
brzog razbuivanja te otean pristup ispravljakoj opremi radi pregleda i odravanja.

1.2. Sinkroni strojevi s permanentnim magnetima

Motori s permanentnim magnetima se prvi put pojavljuju ve u 19. stoljeu. Zbog
loih karakteristika materijala za permanentne magnete (elik, elik sa tungstenom)
bivaju istisnuti iz uporabe na raun strojeva sa uzbudom sve do pojave Alnico
magneta 1932.
Najpopularniji motori u 20-tom stoljeu su asinkroni kavezni motori. Zbog
dinaminog razvoja uinske elektronike i regulacijske tehnike njihova uporaba se
znaajno poveala. Glavne prednosti asinkronih kaveznih motora su njihova
jednostavna konstrukcija, jednostavno odravanje, nema kliznih prstenova, niska
cijena i srednja razina pouzdanosti.
Nedostaci asinkronih motora su mali zrani
raspor, mogunost pucanja kaveza zbog postojanja toplih toaka prilikom pokretanja
ili promjene smjera vrtnje te nia korisnost i faktor snage nego kod sinkronih motora.
Pojavom novih materijala za permanentne magnete omoguena je izrada strojeva
veih snaga sa mnogim prednostima u odnosu na motore sa uzbudom. Za poetak
nema potronje energije na uzbudnom namotu, odnosno nema gubitaka uzbude to
poveava korisnost motora, mogui su vei momenti i snage po jedinici volumena
nego kod motora sa uzbudom. Bolja su dinamika svojstva uslijed vee gustoe
magnetskog toka u zranom rasporu. Jednostavnija je izrada i odravanje jer nema
kliznih prstenova i etkica.
Cijene magneta od rijetkih zemalja padaju pa takvi motori postaju sve raireniji.
U zadnje vrijeme se tehnologija servo motora, motora koji imaju konstantan
moment na svim brzinama, promijenila iz istosmjernih strojeva u trofazne vektorski
upravljane motore s permanentnim magnetima.
Strojevi s permanentnim magnetima se proizvode u irokom rasponu snaga od
mW do nekoliko stotina kW. Postoje nastojanja da se izrade i veliki strojevi snaga
veih od 1MW. Koriste se u raznim podrujima primjene od koranih motora u runim
satovima, pogona u diskovima raunala, u industrijskim alatima do velikih pogona u
vunim vozilima i u sustavima propulzije (pogon plovila).

1.3. Permanentni magneti

Permanentni magnet moe proizvesti magnetsko polje u zranom rasporu strojeva
bez postojanja uzbudnog namota i bez potronje elektrine energije. Vanjska energija
se dovodi samo za promjenu energije magnetskog polja, a ne i za njegovo
odravanje. Kao i svi drugi feromagnetski materijali permanentni magnet se moe
opisati sa B-H petljom histereze. Permanentni magneti zovu se jo i tvrdi magnetski
materijali, to znai da imaju iroku petlju histereze.
Osnova za ocjenu permanentnih magneta je dio petlje histereze u drugom
kvadrantu koji se naziva krivulja razmagnetiziranja (slika 3). Ako na prethodno
magnetizirani toroidalni uzorak dovedemo magnetsko polje suprotnog smjera
gustoa magnetskog toka pada do iznosa odreenog tokom K. Kad se suprotni
magnetski tok ukloni, gustoa toka se vraa do toke L prema manjoj petlji histereze.
Zbog toga primjena suprotnog polja smanjuje remanenciju. Dovoenje magnetskog
polja suprotnog smjera e ponovno smanjiti tok, zatvarajui time malu petlju
histereze vraajui jezgru do otprilike iste vrijednosti gustoe toka u toki K. Mala
petlja histereze se obino moe zamijeniti ravnom crtom koju zovemo povratna linija
bez velike pogreke. Ova linija ima nagib koji se zove povratna permeabilnost rec [7].
Dok god iznos jakosti magnetskog polja suprotnog smjera ne prelazi maksimalnu
vrijednost koja odgovara toki K permanentni magnet se moe smatrati odgovarajue
permanentnim. Ako ipak dovedemo veu suprotnu jakost polja H gustoa
magnetskog toka e se smanjiti na vrijednost ispod toke K tako da e se nakon
uklanjanja polja H ustanoviti nova i nia povratna linija.

Slika 3. Krivulja razmagnetiziranja, energija permanentnog magneta
Glavna veza izmeu gustoe magnetskog toka B, intrinsine magnetizacije B i

zbog prisutnosti feromagnetskog materijala i jakosti magnetskog polja H se moe
izraziti kao [7]:
B 0 H Bi 0 H M 0 1 H 0 r H
(1.1)
Gdje su B, H, Bi i M paralelni vektori tako da se jednadba moe pisati u

skalarnom obliku. Relativna magnetska permeabilnost feromagnetskih materijala
r=1+ >>1. Vektor magnetiziranja M je srazmjeran magnetskoj susceptibilnosti
materijala . Gustoa magnetskog toka 0H e biti prisutna u toroidu ako nema
feromagnetske jezgre, a gustoa toka Bi je doprinos toku sa feromagnetskom
jezgrom.
Permanentni magneti su odreeni sljedeim parametrima:
Indukcija zasienja Bzas i odgovarajua jakost magnetskog polja zasienja

Hzas. U ovoj toki su sve orjentacije magnetskih momenata materijala u smjeru
vanjskog magnetskog polja.
Remanencija ili gustoa magnetskog polja remanencije Br je gustoa

magnetskog polja koja odgovara jakosti vanjskog polja 0. Visoka remanencija

znai da magnet moe imati viu gustou magnetskog toka u zranom

rasporu magnetskog kruga.
Koercitivnost ili snaga koercitivnog polja Hc je vrijednost jakosti polja

potrebnog da se u prethodno magnetiziranom materijalu gustoa magnetskog
toka spusti na 0 (u simetrino ciklikim uvjetima magnetiziranja). Visoka
koercitivnost znai da se mogu koristiti tanji magneti da izdre polje
razmagnetiziranja.
Intrinsina krivulja razmagnetiziranja je dio petlje histereze Bi=f(H) u

drugom kvadrantu gdje je Bi=B-0H prema izrazu (1.1). Za H=0 gustoa
intrinsinog magnetskog toka Bi=Br.
Intrinsina koercitivnost Hic je jakost magnetskog polja potrebna da se na 0

dovede intrinsina gustoa magnetskog toka Bi magnetskog materijala
opisanog sa Bi=f(H) krivuljom. Za materijale permanentnih magneta Hic>Hc.
Povratna magnetska permeabilnost rec je odnos gustoe magnetskog toka i

jakosti magnetskog polja u bilo kojoj toki krivulje razmagnetiziranja
B
H
rec 0 rrec
(1.2)
gdje je relativna povratna permeabilnost rrec=1-3,5.
Najvea magnetska energija per unit proizvedena od permanentnog

magneta u vanjskom prostoru je jednaka gustoi maksimalne magnetske
energije po zapremini [2].
wmax
BH max , J / m 3
2
(1.3)
gdje produkt (BH)max odgovara toki najvee gustoe energije na krivulji

razmagnetiziranja sa koordinatama Bmax i Hmax.
Faktor oblika krivulje razmagnetiziranja opisuje konkavni oblik krivulje

razmagnetiziranja.
BH max
Br H c
Bmax H max
, J / m3
Br H c

(1.4)
2. Analitiki projekt generatora
2.1. Glavne dimenzije stroja

Nazivna brzina vrtnje je jednaka:
nn
60 f
60 50
1500 r / min
p
2
(2.1)
gdje su:
f frekvencija napona statora,
p broj pari polova.
Faktor iskoritenja C (Essonova konstanta) predstavlja u nekom mjerilu elektrinu
snagu po jedinici volumena stroja [1]:
Sn
D l n
2
(2.2)
Faktor iskoritenja raste s poveanjem polnog koraka p i brojem pari polova p jer se
tako poveavaju aktivni dijelovi stroja magnetski krug i namot unutar statorskih
utora. No, nije ekonomino maksimalno poveati polni korak jer se tako poveava i
duljina glave statorskog namota, tj. poveava se utroak bakra, a i ostalih neaktivnih
dijelova stroja (kuite statora, nosai itd). Prema tome, potrebno je pri odabiru glavni
dimenzija stroja voditi rauna i o ekonomskom omjeru . On je odabran prema [1]:
li
0.35 do 0.5 2 p 0,35 2 2 0,7
p
(2.3)
Prema [1] dobija se relativna snaga stroja:

PREL
S N kVA
3
kVAs
0.043
p f
2 50 0,7
p
(2.4)
U ovisnosti o relativnoj snazi stroja dobiva se iz slike 2.5 u [1] iznos polnog koraka:
p 0,115 m 115 mm
(2.5)
Promjer provrta stroja iznosi:

2 p P 2 2 0,115
0,1464 m
(2.6)
Iznos se zaokruuje na:

D 0,15 m 150 mm
(2.7)
Korekcija duljine polnog koraka:

P
D
0,15
0,11781 m 117,81 mm
2 p
22
(2.8)
Koeficijent iskoritenja prema [1]:
Sn
3
1,08 kVAmin/m 3
2
D p n 0,15 0,1178 0,7 1500
2
(2.9)
Na osnovu koeficijenta iskoritenja odreuje se idealna duljina stroja [1]:
li
Sn
3
0,0823 m
2
D C nn 0,15 1,08 1500
2
(2.10)
Za stroj ove snage nema potrebe za izvoenjem rashladnih kanala pa je idealna

duljina stroja jednaka stvarnoj, koja zaokrueno iznosi:
li L 0,08 m 80 mm
(2.11)
Zrani raspor se odabire tako da bude to je mogue manji, koliko to doputaju

mehaniki razlozi. U ovom sluaju je po analogiji sa strojevima s permanentnim
magnetima sline snage odabran zrani raspor duljine 1,5 mm.
1,5 mm
(2.12)
Ciljane vrijednosti strujnog obloga i indukcije u zranom rasporu odabrane su prema

slici 2.11 iz [1] u ovisnosti o polnom koraku p :
A 18750 A/m
B 0,69 T

2.2. Namot statora

2.2.1.Broj utora statora
Kod izbora broja utora uzima se u obzir nekoliko faktora koje utjeu na
karakteristike stroja. Prevelik broj utora (mali utorski korak u ) dovodi do
nepovoljnog omjera povrine bakra i izolacije u utorima i do slabe mehanike
vrstoe zuba. S druge strane, premali broj utora (velik utorski korak) uzrok je velikih
struja po utoru, velikog toplinskog optereenja i poveanja dodatnih gubitaka u bakru
zbog potiskivanja struje.
Stator asinkronih i sinkronih strojeva se ne razlikuje pa se broj utorskih koraka
moe odabrati prema iskustvenom podatku o veliini utorskog koraka za male
asinkrone motore (vanjski promjer manji od 350 mm) [2]:
u 1 2 cm
(2.13)
Veza izmeu broja utora i utorskog koraka dana je relacijom:

N
D
u
(2.14)
Uvrtavanjem u gornju relaciju dobiva se raspon u kojem se moe kretati broj utora:
N
D
15
47,1 do 23,6
u
1 do 2
(2.15)
S aspekta kvalitete (harmonikog sastava) induciranog napona, poeljan je to vei

broj utora po polu i fazi q. Broj utora je konano odabran prema uvjetu da broj utora
po polu i fazi bude cijeli broj vei ili jednak od etiri, to je postignuto s izborom
ukupnog broja utora od 48:
q
N
48
4
2 p m 2 23
(2.16)
gdje je m broj faza. Ovime je dobivena i veliina utorskog koraka:

u
D 150
9,82 mm
N
48
(2.17)
to je priblino u zadanim okvirima.

2.2.2.Izvedba namota
Kada je q 4, obino se izvodi cjelobrojni dvoslojni namot. Iako dvoslojni namot
ima slabije punjenje bakrom od jednoslojnog, znaajnije su izvedbene i elektrike
prednosti koje donosi. Omoguuje se skraenje koraka svitka i time dobro
ponitavanje viih harmonika u naponu, a usto svi su svici jednaki. U ovom sluaju je
q = 4 pa je odabran dvoslojni namot.
S obzirom na nain ulaganja vodia u utor, odabran je usipni namot, koji se
upotrebljava uglavnom kod malih strojeva. Kod usipnog namota se u poluzatvorene
utore usipavaju okrugli vodii.
S obzirom na spoj namota, odabran je petljasti namot.
2.2.3.Faktor namota
Elektriki kut izmeu dva susjedna utora:
p 360 2 360
15
N
48
(2.18)
Zonski faktor namota fz za prvi harmonik napona izraunat je sljedeom

jednadbom:
15
) sin( 4 )
2
2 0,9577
f z1
15
q sin
4 sin
2
2
sin( q
(2.19)
Polni korak izraen brojem utora:

Q m q 3 4 12
(2.20)
Korak svitka se skrauje za 1/5 kako bi se ponitio peti harmonik napona:

y
4
4
Q 12 9,6
5
5
(2.21)
Korak svitka mora biti cijeli broj pa je odabrano skraenje za dva koraka:
y 10
(2.22)
Preporuuje se da omjer y/Q iznosi 0,8 - 0,9 [3], to je u ovom sluaju zadovoljeno:
y 10 5
0,833
Q 12 6

(2.23)
10
Zonski faktor namota za prvi harmonik iznosi:

f s1 sin(
) sin(0,833 ) 0,9659
Q 2
2
(2.24)
Ukupni faktor namota je jednak umnoku tetivnog i zonskog faktora namota:

f n1 f z1 f s1 0,9577 0,9659 0,925
(2.25)
Nakon odreivanja faktora skraenja moe se napraviti razvijena shema

statorskog namota (slika 4). Plavom bojom oznaena je namot faze A, zelenom
bojom faza C te crvenom bojom faza B.
V2
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48
U1
W2
V1
W1
U2
Slika 4. Razvijena shema statorskog namota
2.2.4.Inducirani napon
Inducirani fazni napon stroja odreen je jednadbom [1]:
E 4 f 0 f n1 f i L p B w
(2.26)
gdje su:
f0 faktor oblika,
i faktor toka,
B - masimalna indukcija u rasporu,
w broj zavoja jedne faze spojenih u seriju.

11
U (2.26) sadran je izraz za glavni magnetski tok:

gl i L p B
(2.27)
Faktori f0 i i ovise o prekrivanju pola b p / p . Prekrivanje pola se kree od 0,55 do

0,75. Za prekrivanja manja od 0,55 znatno opada glavni tok, a pri prekrivanju od
preko 0,75 previe raste rasipanje meu polnim papuama. Budui da se manje
vrijednosti odabiru za brzohodne strojeve, odabrano je prekrivanje pola od 60%:
b p / p 0,6
(2.28)
Uz takav se omjer mogu odrediti faktori oblika i toka prema [1]:

f o 1,15
(2.29)
i 0,67
(2.30)
Sada se moe odrediti iznos glavnog magnetskog toka:

gl ' i li p B ' 0,67 0,08 0,1178 0,69 0,004357 Vs
(2.31)
Iz (2.26) moe se dobiti broj zavoja potrebnih za induciranje nazivnog faznog

napona:
w'
Un / 3
150 / 3
93,4
4 f 0 f N 1 f gl 4 1,15 0,925 50 0,004357
(2.32)
Broj zavoja mora biti cijeli broj pa je privremena vrijednost oznaena apostrofom. Iz
broja zavoja jedne faze dobiva se ukupan broj vodia:
z ' 2 w2 'm 2 93,4 3 560,4
(2.33)
Namot je izveden bez paralelnih grana, a=0. Broj vodia po utoru:

zu '
z ' 560,4
11,67
N
48
(2.34)
Budui da se radi o dvoslojnom namotu, broj vodia po utoru mora biti parni cijeli
broj:
zu 12
(2.35)
Sada se korigiraju iznosi ukupnog broja vodia i broja zavoja jedne faze:
z N zu 48 12 576

(2.36)
12
z
576
96
2 m a 2 3 1
w2
(2.37)
Iz (2.26) slijedi da su glavni tok i indukcija u zranom rasporu obrnuto proporcionalni

broju zavoja faze:
gl
w2 '
93,4
gl '
0,004357 0,004239 Vs
w2
96
(2.38)
w2 '
93,4
Bod
0,69 0,671 T
w2
96
(2.39)
Mora se korigirati i vrijednost strujnog obloga:

A
zI
576 11,5
14056,6 A/m
D a 0,15 1
(2.40)
2.2.5.Izolacija i smjetaj namota

Prema [1] odabrana je gustoa struje:
5 A/mm 2
(2.41)
Presjek vodia statorskog namota odreuje se iz nazivne struje i odabrane gustoe

struje, uzevi u obzir broj paralelnih grana:
qv
In
11,5
2,3 mm 2
a 1 5
(2.42)
Slijedi potrebni presjek vodia (okrugli, lakom izolirani vodii):

dv
qv
2
2,3
2 1,71 mm
(2.43)
Prema [2], promjer vodia bi trebao biti u rasponu 0,4 do 1,5 mm radi lakeg
usipavanja u utore. Zato se za vodi odabiru dvije paralelne ice presjeka
qv 2,3
1,15 mm 2
2
2
(2.44)
i promjera:
dv
qv / 2
1,15
2
2 1,21 mm
(2.45)
Odabrana je odgovarajua ica sa svojstvima prema tablici 1.

13
Tablica 1. Karakteristike odabranog vodia

Proizvod
okrugla lak ica
Komercijalni naziv
ELMODUR
Sirovina
Bakar (Cu)
Promjer
1,200 mm
Povrina
1,131 mm2
Klasa
HL1/5, HL2/5, 200C
Provjera gustoe struje s odabranim presjekom vodia:
In
11,5
5,08 A/mm 2
a qv 1 2 1,131
(2.46)
Ukupan presjek bakra u utoru:

FCu zu qv 12 2 1,131 27,14 mm 2
(2.47)
Presjek utora mora biti vei od ukupnog presjeka bakra zbog potrebne izolacije i
zranosti. Odnos presjeka bakra i presjeka utora definiran je faktorom punjenja utora
fCu, a moe se procjeniti prema [2]:
f Cu 0,38
(2.48)
Ukupan presjek utora jednak je omjeru presjeka bakra i faktora punjenja:

Fu
FCu 27,14
71,4 mm 2
f Cu
0,38

(2.49)
14
Slika 5. Oblik i dimenzije statorskog utora
Odabrani tip utora zajedno s dimenzijama prema tablici 2 prikazan je na slici 5.

Svaka bona strana utora paralelna je sa bonom stranom susjednog utora, to
znai da je irina zuba je konstantna. Da bi se izraunale dimenzije utora, potrebno
je odrediti irinu zuba. Ona se odreuje prema ciljanoj indukciji u zubu. Uz
pretpostavku da sav glavni tok prolazi kroz eljezo zuba, dobiva se prividna indukcija
u zubu Bz' [1]:
B' z
gl B u L B u
S z k Fe bz L k Fe bz
(2.50)
gdje su:
Sz povrina aksijalnog presjeka zuba,
kFe faktor ispune eljeza,
bz irina zuba.
Iz (2.50) moe se dobiti irina zuba uz pretpostavljene vrijednosti faktora ispune
eljeza i indukcije u zubu [2]:
k Fe 0,93

(2.51)
15
B ' z 1,55 T
(2.52)
Sada se moe odrediti potrebna irina zuba:

bz
B u 0,671 0,00982
4,6 mm
B' z k Fe
1,55 0,93
(2.53)
Uz poznatu vrijednost irine zuba mogu se prema traenoj povrini presjeka utora
odrediti sve dimenzije koje ga odreuju. U tu svrhu posluio je program napisan u
programskom paketu MATLAB 7.0, a iji se ispis nalazi u Dodatku 7.1. Veliine ho, bo
i r2 imaju fiksne vrijednosti, a ukupna visina utora hu je varijabla koju se podeava
kako bi se priblino dobila traena povrina presjeka utora. Vrijednosti svih dimenzija
utora nalaze se u tablici 2.
Tablica 2. Dimenzije statorskog utora
Ukupna visina utora hu [mm]
12,5
irina utora na vrhu utora bu [mm]
6,9
Visina otvora ho [mm]
0,5
irina otvora bo [mm]
2,5
Polumjer zakrivljenosti donjeg ruba utora r1 [mm]
2,8
Polumjer zakrivljenosti gornjeg ruba utora r2 [mm]
Ukupna povrina utora Su [mm2]
70,9
2.3. Proraun magnetskog kruga stroja

Magnetski tok stvara permanentni magnet, koji se nalazi na jarmu rotora i ispod
polne papue. Ukupni tok m prolazi kroz jaram rotora, magnet i polne papue i tu se
grana na rasipni tok ras, koji se zatvara izmeu polova, te glavni tok gl koji prolazi
kroz stator. Cijeli magnetski krug se moe podijeliti na elemente i to: zrani raspor,
zube statora, jaram statora, polnu papuu, permanentni magnet i jaram rotora.

16
Protjecanje koje stvara permanentni magnet mora pokriti padove magnetskog

napona na svim elementima magnetskog kruga:
V m 2 V 2 Vz V js V jr 2 V p
(2.53)
gdje su
Vm magnetski napon magneta,
V magnetski napon zranog raspora,
Vz magnetski napon zubi,
Vjs magnetski napon jarma rotora,
Vjr magnetski napon jarma rotora,
Vp magnetski napon polnih papua.
2.3.1.Dimenzioniranje jarma statora

Iznos glavnog magnetskog toka koji je potreban za induciranje nazivnog napona,
odreen je u poglavlju 2.2.4 jednadbom 2.38. Odatle slijedi da se mogu prema
ciljanoj indukciji dimenzionirati svi elementi kojima prolazi glavni tok. To jo preostaje
uiniti za jaram statora budui da je zrani raspor ve poznat, kao i irina zuba (u
poglavlju 2.2.5).
Iznos magnetske indukcije u jarmu statora moe se odabrati prema [4]:
B js 1,3 T
(2.54)
Sada se moe odrediti visina jarma statora iz odnosa indukcije i glavnog toka:
hj2 '
gl
0,004239
0,0219 m 21,9 mm
2 k Fe l B j 2 0,93 0,08 1,3
(2.55)
Za vanjski promjer stroja se dobiva:

Dv D 2 ( h j ' hu ) 0,15 2 (0,0219 0,0125) 0,2188 m 218,8 mm
(2.56)
Vanjski promjer moe se zaokruiti na vrijednost:

Dv 220 mm
(2.57)
17
Visina jarma statora je sada

hj
Dv D 2 hu 220 150 2 12,5
22,5 mm
2
2
(2.58)
a promijenio se i oekivani iznos indukcije:

Bj
gl
0,004239
1,27 T
2 k Fe l h j 2 2 0,93 0,08 0,0225
(2.59)
Sada je stator stroja potpuno definiran, tj. poznate su sve dimenzije jarma, utora i
zubi. Potrebno je jo pravilno dimenzionirati rotor stroja, na nain da se postigne
eljeni iznos glavnog magnetskog toka. Magnetski tok koji proizvede permanentni
magnet jednak je zbroju glavnog i rasipnog djela toka. Iz toga je vidljivo da je
poeljno to tonije procijeniti rasipni dio toka.
2.3.2.Rasipni magnetski tok

Rasipni tok polova ovisan je o magnetskom naponu izmeu dva pola Vs te o
magnetskoj vodljivosti meu polovima p:
2 p Vs (2.60)
Magnetska vodljivost se moe izraunati sljedeom formulom [1]:

L h pm
0,8 a p
2 h pm log(1
bp
) 10 6
2 a p
(2.61)
gdje je
hpm srednja visina polne papue,
ap udaljenost meu polnim papuama,
bp irina polne papue.
irina polne papue odreena je polnim preklapanjem:
b p 0,6 p 0,6 0,1178 0,0707 m 70,7 mm
(2.62)
Visina polne papue hp obino iznosi oko 10% polnog koraka [1]:
h p 0,1 p 0,1 117 ,8 11,8 mm
(2.63)
Odabrana visina polne papue je neto vea:

18
h p 13 mm
(2.64)
Duine hp1 i hp2 su duljine:

h p1 9,1 mm
h p1 3,9 mm
(2.65)
Srednja visina polne papue je:
h p1
h pm
hp2
9,1
3,9 8,4 mm
2
(2.66)
Udaljenost meu polnim papuama odreena je konstruiranjem luka koji ih spaja u

programskom paketu AUTOCAD i iznosi:
a p 38 mm
(2.67)
Uvrtavanjem u (2.61) dobiva se magnetska vodljivost meu polnim papuama:

0,0707
0,08 0,0084
2 0,0084 log(1
) 10 6 2,4 10 8 Vs/A
2 0,038
0,8 0,038
(2.68)
Uvrtavanjem magnetske vodljivosti meu polovima (2.60) dobiva se ovisnost

rasipnog toka o magnetskom naponu meu polovima:
2 2,4 10 8 Vs 4,8 10 8 Vs
(2.69)
Za nastavak prorauna potrebno je najprije odabrati permanentni magnet. Izabran

je permanentni magnet od rijetke zemlje - VACODYM 655 AP od proizvoaa
VACUUMSCHMELZE, a njegove karakteristike mogu se vidjeti u Dodatku 7.3. Ovaj
permanentni magnet prikladan je i jer mu radna temperatura moe biti i 160 C.U
Dodatku 7.3 se nalazi i opis upotrijebljenog eljeznog lima (USS M-19 Gage 26).
2.3.3.Radna toka magneta

Karakteristike magnetskog kruga u najveoj mjeri ovise o parametrima odabranog
permanentnog magneta, odnosno o pripadajuoj BH karakteristici i fizikim
dimenzijama. Aksijalna duljina permanentnog magneta jednaka je duljini stroja.
Preostaje odrediti irinu i visinu magneta za koje e se stvoriti takav magnetski tok da
se inducira upravo nazivna vrijednost napona. Potrebne dimenzije pronaene su
metodom pokuaja i promaaja, na nain da se programu, iji se kod nalazi u

19
Dodatku 7.2, podeavaju dimenzije magneta dok se ne dobije traeni napon. Slijedi
opis programa:
Kree se od neke vrijednosti indukcije u rasporu, iz koje se prema ve opisanim
formulama odreuje glavni magnetski tok, jakost magnetskog polja u zranom
rasporu H, magnetski pad napona u rasporu V te prividna indukcija u zubu Bz':
B
i L p
(2.70)
gl
B
0
(2.71)
V H i
(2.72)
B u
bz k Fe
(2.73)
B' z
gdje je 0 relativna permeabilnost zraka, a i tzv. idealna duljina zranog raspora.

Idealna duljina zranog raspora vea je od stvarne zbog utjecaja utora na statoru, a
dobiva se mnoenjem stvarne duljine s Carterovim faktorom kc:
kc
bo 5
2,5 5 1,5
1,068
u bo
9,82 2,5
5 1,5
o
5 2,5
9,82
u
i k c 1,068 1,5 1,6 mm
(2.74)
(2.75)
Zatim se izraunava stvarna indukcija u zubu Bz, oitava jakost magnetskog polja u
zubu Hz s krivulje magnetiziranja eljeza te rauna pad magnetskog napona na zubu
Vz:
Bz Bz ' 0 H z k z
(2.74)
Vz H z hz
(2.75)
gdje je visina zuba hz jednaka visini utora hu, a kz se rauna na sljedei nain:
kz
u
1
k Fe bz

(2.76)
20
Slijedi raunanje indukcije u jarmu statora Bjs, oitavanje jakosti magnetskog polja Hjs
s krivulje magnetiziranja eljeza te odreivanje pada magnetskog napona u jarmu
statora Vjs:
B js
gl
2 k Fe L h js
V js H js l js
(2.77)
(2.78)
gdje je ljs duljina koju prelaze silnice polja na sredini jarma statora po paru polova:
l js
( D 2 hu h js )
2 p
(2.79)
Sada se moe odrediti pad magnetskog napona statora Vs za jedan par polova:
Vs 2 V 2 Vz V js
(2.80)
Iz veliine Vs slijedi iznos rasipnog magnetskog toka:

4,8 10 8 Vs
(2.81)
Izraunati su i glavni i rasipni magnetski tok pa se moe odrediti ukupni tok

permanentnog magneta m, kao i pripadna indukcija Bm, jakost magnetskog polja Hm
te magnetski napon magneta Vm. Radna toka magneta odreena je pri radnoj
temperaturi stroja (150 C).
m gl
(2.82)
Bm
gl
L bm
(2.83)
Hm
Br Bm
(2.84)
Vm H m hm
(2.85)
Zatim se raunaju za jaram rotora vrijednosti indukcije Bjr i pada magnetskog napona
Vjr uz oitavanje jakosti magnetskog polja Hjr:
B jr
m
2 k Fe L h jr
V jr H jr l jr

(2.86)
(2.87)
21
gdje je hjr srednja visina jarma rotora, a ljr put silnica polja u jarmu rotora po paru
polova:
h jr1 h jr 2 4 h jr 3
h jr
l jr
6
( Do 2 h jr )
2 p
(2.88)
(2.89)
pri emu je Do promjer osovine. Promjer osovine se prema [1-2] odreuje tako da
indukcija u jarmu rotora bude u zadanim granicama: izmeu 1,0 T i 1,2 T. Zadnji
element magnetskog kruga je polna papua, za koju se vrijede jednadbe:
Bp
m
Sp
V p H p hp
(2.88)
(2.89)
gdje se jakost magnetskog polja Hp dobiva iz krivulje magnetiziranja eljeza, a

povrina polne papue Sp se rauna kao:
S p L b p k Fe
(2.90)
Sada su poznati padovi magnetskog napona na svim elementima magnetskog kruga

u jednom polnom koraku stroja. Prema zakonu protjecanja suma svih magnetskih
napona mora biti jednaka nuli (budui da nema uzbudne struje):
0 2 Vm 2 V p V jr 2 V 2 Vz V js
(2.92)
Zakon protjecanja se provjerava na kraju petlje:

ZP 2 Vm 2 V p V jr 2 V 2 Vz V js
(2.91)
gdje je ZP kontrolna varijabla. Cijeli proraun se neprestano odvija u petlji, svaki put
s 0.01% manjom vrijednosti varijable koja oznaava indukciju u zranom rasporu,
sve dok se ne zadovolji zakon protjecanja. Pretpostavljeno je da zakon protjecanja
vrijedi ako varijabla ZP ima vrijednost manju od 1.
2.3.4.Dimenzije magneta
Kad je na opisani nain zavren proraun magnetskog kruga i odreena radna
toka permanentnog magneta, slijedi provjera induciranog napona, tj. provjera
inducira li se uz zadane dimenzije magneta upravo nazivna vrijednost napona:
22
E 4 f 0 f n1 f w gl
(2.92)
Ovisno o tome koliko se razlikuje vrijednost napona dobivena prema proraunu od

nazivne vrijednosti, korigiraju se (runo) dimenzije magneta. S promijenjenim
dimenzijama magneta ponovo se 'odvrti' isti proraun, toliko puta ponavljajui
postupak dok inducirani napon ne bude jednak nazivnom.
Odabir dimenzija permanentog magneta nije potpuno proizvoljan. Aksijalna duljina
magneta lm ima stalnu vrijednost, a jednaka je duljini stroja L:
lm L 80 mm
(2.93)
Proizvoa navodi da se irina magneta bm u jeftinijoj (engl. low-cost) varijanti kree

u granicama:
lm
5500
bm
5
lm
80
5500
20 mm bm
68,75 mm
5
80
(2.94)
Prema preporukama iz [5] irina magneta odabire se tako da iznosi oko polovice
polnog koraka:
bm 0,5 p 0,5 117 ,8 59 mm
(2.94)
Visina magneta hm u jeftinijoj varijanti odreena je prema proizvoau na sljedei

nain:
hm 0,15 lm bm
hm 0,15 80 bm 1,3416 bm
(2.95)
Takoer, treba voditi rauna o razliitim tolerancijama za visinu magneta u odnosu na

tolerancije za irinu i duinu magneta. Budui da su tolerancije za visinu magneta
puno manje (kao to se vidi u Dodatku 7.3), visina magneta je finije podeavana (u
manjim koracima) od irine magneta.
2.3.5.Rezultati prorauna magnetskog kruga stroja

Uz dimenzije magneta prema tablici 3 dobiven je linijski napon iznosa
U 150,15 V .
Tablicom 4 prikazani su rezultati prorauna magnetskog kruga stroja
vrijednosti indukcije, jakosti magnetskog polja i pada magnetskog napona na svim

elementima magnetskog kruga. Iznosi glavnog, rasipnog i ukupnog magnetskog toka
23
prikazani su tablicom 5. Navedeni podatci su dobiveni uz dimenzije magneta prema

tablici 3, odreene prema poglavlju 2.3.4.
Tablica 3. Odabrane dimenzije permanentnog magneta
Duina [mm]
80
irina [mm]
58
Visina [mm]
10,7
Tablica 4. Iznosi indukcije, jakosti magnetskog polja i pada magnetskog napona

na pojedinim elementima magnetskog kruga
Element magnetskog kruga:
B [T]
H [A/m]
V [A]
Zrani raspor
0,672
534930
857,0
Permanentni magnet
0,933
84258
-902,6
Zubi
1,538
1640
20,5
Jaram statora
1,268
243
37,6
Jaram rotora
1,028
123
10,6
Polna papua
0,823
83
0,7
Tablica 5. Iznosi magnetskih tokova u stroju

Glavni magnetski tok [Vs]
0,0042448
Rasipni magnetski tok [Vs]
0,000086
Rasipni magnetski tok [%]
1,99
Ukupni magnetski tok [Vs]
0,0043308

24
2.4. Gubici
2.4.1.Radni otpor statorskog namota
Za izraun gubitaka u bakru statora potrebno je najprije odrediti radni otpor
namota statora. Srednja duljina vodia lv jednaka je sumi duljine vodia u paketu
statora l i duljine glave namota lgl [2]. Duljina vodia u paketu statora jednaka je duljini
eljeza stroja:
lL
(2.97)
Duljina glave namota za sluaj dvoslojnog usipnog namota rauna se prema [2]:
l gl A1
( D hu ) y
(150 12,5) 10
B1 1,35
30 173,6 mm
N
48
(2.98)
pri emu su A1 i B1 parametri koji za etveropolne strojeve imaju vrijednost [2]:

A1 1,35
B1 30 mm
(2.99)
Srednja duljina vodia dobije se zbrajanjem duljine vodia i duljine glave namota:
lv l l gl 80 173,6 253,6 mm
(2.100)
Radni otpor faze statorskog namota Rf20 pri temperaturi 20 C jednak je [1]:
R f20
z lv
576 0,2536
0,3776 / fazi
m qv a 3 2 1,131 1 57
(2.101)
gdje je vodljivost bakra.
2.4.2.Induktivni otpor statorskog namota

Induktivni otpor statorskog namota izazvan je ulanenjem rasipnog toka stvorenog
strujama u vodiima namota, a zatvara se popreno kroz utor, meu glavama
susjednih zubi i oko glave namota.
Specina rasipna vodljivost utora se rauna prema [2]:
h
h
0,5
9,2
u Cu o 0,785 k y
0,785 0,875 1,34

3 2 2,8 2,5
3 2r bo
(2.102)
gdje se ky i hCu dobivaju sljedeim jednadbama [2]:

25
3
ky
y
1
3 0,833 1
Q
0,875
4
4
(2.103)
hCu hu ho r1 12,5 0,5 2,8 8,2 mm
(2.104)
Rasipna vodljivost utora se dobiva jednadbom [2]:

u u l 0 1,34 0,08 0,4 10 6 0,135 10 6 Vs/A
(2.105)
Specifina rasipna vodljivost glave namota se moe izraunati sljedeom formulom

[2]:
g 1,13 f s1 (h1 0,5 m1 ) q 0
2
1,13 0,9659 2 (0,025 0,5 0,0438) 4 0,4 10 6

0,249 10
(2.106)
Vs/A
gdje se veliina h1 uzima iz tablice 9 u [2], a veliina m1 se rauna prema [2]:

h1 0,025 m
m1
(2.107)
y u '(bu ' d1 )
2 u '2 (bu ' d1 ) 2
10 10,6 (6,25 0,5)

2 10,6 2 (6,25 0,5) 2
43,8 mm
(2.108)
pri emu veliina d1 iznosi 0,5 mm za sluaj usipnog namota [2], dok se srednja
vrijednost irine utora bu' i vrijednost utorskog koraka na sredini visine utora u '
raunaju na sljedei nain [2]:
bu '
2r bu 2 2,8 6,9
6,25 mm
2
2
(2.109)
u '
D hu
150 12,5

10,6 mm
N
48
(2.110)
Specifino rasipanje glave zuba dobiva se iz [1]:
b0
1,5
b
2,5
Z
p
0,6 0,243
p
1,5
5 4
5 4
b0
2,5
5

(2.111)
26
Vodljivost glave zuba izraunata je prema [1]:

Z Z
L
0,08
0 0,243
0,4 10 6 0,0061 10 6 Vs/A
q
4
(2.112)
Ukupni induktivni otpor statorskog namota [1]:

X 12,56 f
w2
( u g z )
p
96 2
(0,135 0,249 0,0061) 10 6
2
1,13 / fazi
12,56 50
(2.113)
Rasipni napon po fazi dobiva se sljedeom formulom [1]:

En X I n 1,13 11,5 13,0 V
En %
En
Un
100
13,0
100 15,0 %
150 / 3
(2.114)
(2.115)
2.4.3.Gubici u zubima
U eljezu statorskih zubi nastaju gubici zbog vrtlonih struja i gubici histereze.
Specifini gubitaci upotrijebljenog eljeza dani su u Dodatku 7.3. Specifini gubici pri
nazivnoj frekvenciji iznose:
p10 1,203 W / kg
(2.116)
Specifini gubici zubi se raunaju sljedeom formulom [1]:

2
p z kob p10 Bz 1,5 1,203 1,5382 4,27 W/kg
(2.117)
gdje je kob faktor koji uzima u obzir poveanje gubitaka uslijed mehanike obrade
lima, a procjenjen je prema [2]. Masa zubi iznosi [1]:
mz k Fe l ( D 2 hz ) 2 D 2 N Fu
4
4
2
7650 0,93 0,08 0,15 2 0,0125 0,152 48 71,4 10 6
4
4
1,6814 kg

(2.117)
27
gdje je gustoa eljeza. Ukupni gubici u zubima statora dobivaju se mnoenjem

mase zubi sa specifinim gubicima eljeza [1]:
PZ mz p z 1,6814 4,27 7,2 W
(2.118)
2.4.4.Gubici u jarmu statora

Masa jarma statora iznosi [1]:
2
m js Dv ( Dv 2 h js ) 2 l k Fe
4
4
7650 0,22 2 (0,22 2 0,0225) 2 0,08 0,93

4
4
7,9457 kg
(2.119)
Gubici zbog histereze u jarmu statora iznose [1]:

2
PHjs m js k Hjs pH BHjs 7,9457 1,01 0,79 1,2682 10,2 W
(2.120)
gdje pH oznaava specifine gubitke histereze odabranog eljeza (prema Dodatku

7.3). Gubici zbog vrtlonih struja u jarmu statora iznose [1]:
2
PWjs m js kWjs pW B js 7,9457 1,2 0,413 1,2682 6,4 W
(2.121)
gdje su pW specifini gubici zbog vrtlonih struja za odabrano eljezo (Dodatak 7.3).
Faktori kHjs i kWjs su faktori koji uzimaju u obzir poveanje gubitaka zbog nejednolike
raspodjele indukcije po presjeku jarma statora, a odabiru se prema slikama 7.1 i 7.2
u [1]. Ukupni gubici u eljezu jarma statora dobivaju se zbrojem gubitaka zbog
histereze i gubitaka zbog vrtlonih struja te mnoenjem faktorom obrade lima kob:
Pjs k ob ( PHj PWJ ) 1,5 (10,2 6,4) 24,9 W
(2.122)
2.4.5.Povrinski i dodatni povrinski gubici

Povrinski i dodatni gubici koji nastaju zbog ozubljenosti statora mogu se prema
[2] zanemariti za strojeve malih snaga i poluzatvorenim utorima. Raun je radi
kompletnosti ipak proveden. Povrinski gubici P0 u statoru raunaju se iz izraza
prema [2] :
u bo N n 2
(
) ( B kc 1 u 103 ) 2
u 10000
3
P0 4 D l

(2.123)
28
3
2
0,00981 0,0025 48 1500

P0 4 0,15 0,08
0,00982
10000
0,5 W
(0,672 0,93 0,15 0,00982 10 3 ) 2
gdje je 1 koeficijent se u ovisnosti o omjeru otvora utora i zranog raspora odabire

prema [2].
Dodatni povrinski gubici koji nastaju uslijed viih harmonikih lanova u krivulji
protjecanja statora dobivaju se sljedeom jednadbom [1]:
Ph1 p l ( A p ) 2 f C 10 10
(2.124)
2 0,08 (14056,6 0,1178) 2 50 360 10 10

0,8 W
Specifini dodatni povrinski gubici koji nastaju usljed stepeniastog oblika krivulje
protjecanja statora zbog utora raunaju se sljedeom jednadbom [1]:
p p1
N n
0,79 k 0
10000
48 1500
0,79 2,5
10000
3
2
3
2
A u
1000
9,82
1,5
Cv
14056,6 0,00982
1000
0,3
(2.125)
7,7 W/m
pri emu se faktor
2,5
Cv 2
v 0,3 dobiva sa slike 7.7 iz [1] za odnose bo / 1,5 1,66
9,82
i u / 1,5 6,54 . Uz poznate specifine gubitke, dodatni povrinski gubici zbog

stepeniastog oblika protjecanja raunaju sa na sljedei nain [1]:
PP1 p l p p p 2 0,08 0,00982 7,7 0,01 W
(2.126)
2.4.6.Mehaniki gubici
Mehaniki gubitke ine gubici trenja u leajevima i ventilacijski gubici. Kako i jedni i
drugi uvelike ovise o konstrukcijskoj izvedbi i ostalim faktorima zbog kojih se gubici
ne mogu izraunati jedinstvenim izrazom. Zbog toga se mehaniki gubici odreeni
samo priblino pomou slike 7.9 iz [1]. U ovisnosti o nazivnoj prividnoj snazi stroja i
brzini vrtnje, dobiva se da gubici trenja i ventilacije iznose 0,17% nazivne prividne
snage stroja:

29
Ptr , v
0,17
0,17
Sn
3000 5,1 W
100
100
(2.127)
Jednadba (2.127) je dobivena iz [1], gdje su formule i izrazi primjereniji sinkronim

strojevima veih snaga. Dobiveni iznos mehanikih gubitaka prema [1] je relativno
malen pa su radi provjere odreeni mehaniki gubici i prema [2], gdje su izrazi
primjereniji strojevima manjih snaga. Prema slici 22 iz [2] se za mehanike gubitke
dobiva sljedei iznos:
Ptr ,v
0,23
0,23
Sn
3000 6,9 W
100
100
(2.148)
2.4.7.Gubici u bakru statora

Prema propisima se gubici u bakru za odreivanje korisnosti raunaju pri
temperaturi od 75 C. Zbog toga se otpor statorskog namota po fazi dobiven u
poglavlju 2.4.1 mora preraunati na tu temperaturu:
R f 75 R f 20
235 75
235 75
0,3776
0,4590
235 20
235 20
(2.128)
Gubici u bakru statora iznose:

2
PCu 3 I n R f 75 3 11,5 2 0,4590 182,1 W
(2.129)
2.4.8.Ukupni gubici i korisnost stroja

Ukupni gubici stroja jednaki su zbroju svih pojedinih gubitaka izraunatih u
prethodnim poglavljima (2.4.3 do 2.4.7). Prikaz svih gubitaka i ukupni zbroj prikazani
su tablicom x.
Tablica 6. Popis svih gubitaka u stroju i ukupni gubici
Gubici u zubima
Pz [W]
7,2
Gubici u jarmu statora
Pjs [W]
24,9
Povrinski gubici
Po [W]
0,5
Ph1 [W]
0,8
Pp1 [W]
0,01
Ptr,v [W]
6,9
Dodatni povrinski gubici uslijed viih

harmonika u protjecanju statora
Dodatni povrinski gubici zbog
stepeniastog oblika protjecanja
Gubici trenja i ventilacije

30
Gubici u bakru statora
PCu [W]
182,1
Ukupni gubici
Puk [W]
222,4
Korisnost generatora pokazuje odnos predane i primljene snage. Rauna se

prema izrazu:
S n cos
3000 0,9
0,924 92,4 %
S n cos Puk 3000 0,9 222,4

(2.130)
31
2.5. Popreni presjek aktivnog dijela stroja

Slikom 6 prikazan je popreni presjek aktivnog dijela stroja (bez kuita i drugih
konstruktivnih dijelova) zajedno s naznaenim glavnim dimenzijama provrt statora,
vanjski promjer statora, promjer osovine, visina i irina magneta te irina polne
papue.
Slika 6. Popreni presjek aktivnog dijela stroja

32
3. Provjera analitikog modela stroja metodom

konanih elementata
U prethodnim poglavljima dana je kompletna sinteza analitikog prorauna
sinkronog stroja s permanentnim magnetima. U ovom se poglavlju numerikim
postupkom provjeravaju neke analitiki izraunate vrijednosti koje opisuju magnetsko
stanje stroja, kao to su magnetski tokovi i indukcije u pojedinim elementima
magnetskog kruga. Na ovaj nain mogue je takoer odrediti ne samo efektivnu
vrijednost induciranog napona, nego i sam valni oblik napona.
3.1. Model stroja za analizu metodom konanih elemenata

Iako je model stroja mogue nacrtati i u MagNetu, jednostavnije je uvesti u
MagNet model nacrtan u AutoCAD-u. Zbog magnetske simetrije dovoljno je
modelirati samo jedan polni korak, a ostatak stroja se nadomjeta periodikim rubnim
uvjetima. Time se ne gubi na tonosti, a znatno se smanjuje vrijeme trajanja
prorauna. Model jednog polnog koraka stroja prikazan je slikom 7.
Slika 7. Model sinkronog generatora s permanentnim magnetima
3.1.1.Materijali u modelu
Za svaki objekt u modelu potebno je definirati materijal od kojeg se sastoji. U
modelu su koritena etiri materijala zrak (na slici 7 je bijele boje), eljezo

33
(naranaste boje), bakar (smee boje) i materijal za permanentni magnet (zelene

boje). Zrak (naziv materijala u MagNetu je AIR) i bakar (Copper: 5,77e7
Siemens/meter) predefinirani su u sklopu MagNeta, a eljezo i materijal za
permanentni magnet definirani su na osnovu magnetskih, elektrikih i ostalih
svojstava odabranih materijala prema Dodatku 7.3, za radnu temperaturu 150 C.
Objektima u modelu se definira i iznos duljine u aksijalnom smjeru, koji je prema
(2.11) za sve objekte jednak 80 mm.
3.1.2.Kreiranje svitaka
Vodii koji se nalaze u jednom dijelu utora (donjem ili gornjem), zaseban su
element koje je potrebno meusobo povezati u svitke. Formirana su tri svitka, od
kojih svaki pripada jednoj fazi. Svici su rasporeeni tako da se os faze A podudara s
direktnom osi, kao to se vidi iz slike 8. Na slici 8 plavom bojom oznaeni su vodii
faze A, zelenom vodii faze C i crvenom vodii faze B, kao i na slici 4. Potrebno je
takoer za svaki utor definirati da gornji i donji dio sadre svaki po est vodia.
Slika 8. Raspored svitaka u modelu
3.1.3.Pomina komponenta u modelu

Budui da se u modelu simulira rotacijsko gibanje, potrebno je definirati koji su
objekti u modelu pomini. U pominu (Motion) komponentu ukljueni su dijelovi
zranog raspora 2, 3 i 4, koji su prikazani na slici 9, zatim jaram rotora, permanentni
magnet te polna papua. Zrani raspor je podijeljen tako da gornji dio pripada

34
statoru, tj. miruje, a donji dijelovi su definirani kao pomini. Vrtnja generatora je
simulirana pri nazivnoj brzini od 1500 r/min.
Slika 9. Podjela zranog raspora u modelu na komponente
3.1.4.Mrea konanih elemenata

Na raspodjelu gustoe mree moe se utjecati na dva naina: definiranjem
najvee veliine stranice konanog elementa unutar objekta te definiranjem broja
vorova i njihove raspodjele na rubovima. U modelu je koriten prvi nain, a veliine
stranica elementa unutar pojedinih objekata prikazane su tablicom 7.
Tablica 7. Veliine stranice konanog elementa unutar pojedinog objekta
Objekt
Veliina elementa
Jaram statora, jaram rotora
2 mm
Permanentni magnet, polna papua, utori statora, zrani

raspor 3 i zrani raspor 4
1 mm
Zrani raspor 1, zrani raspor 2
0,5 mm
Utorski klinovi
0,3 mm
Postavljanjem parametara mree za sve objekte prema tablici 7 dobiva se mrea kao
na slici 10.

35
Slika 10. Mrea konanih elemenata modela
3.2. Rezultati analize metodom konanih elemenata

Simulirana je vrtnja stroja nazivnom brzinom tijekom jedne periode napona
armature (20 ms). Vremenski korak je podeen tako da se dobije 200 toaka unutar
periode (korak je 0,1 ms). U proraunu su koriteni elementi prvog reda.
Raspodjela magnetskih silnica (linija konstantnog magnetskog potencijala) du
polnog koraka stroja u praznom hodu prikazana je slikom 11. Slikom 12 prikazana je
raspodjela magnetske indukcije u stroju. Obje slike odnose se na prvi trenutak u
simulaciji (0 ms).

36
Slika 11. Raspodjela magnetskih silnica u praznom hodu
Slika 12. Raspodjela magnetske indukcije u praznom hodu
3.2.1.Indukcija u pojedinim elementima magnetskog kruga

Radi usporedbe s analitikim proraunom, odreene su srednje vrijednosti indukcije
u jarmu statora, jarmu rotora i permanentnom magnetu. Srednju vrijednost indukcije
na nekom elementu magnetskog kruga mogue je izraunati pomou vektorskih
magnetskih potencijala prema [6]. Rezultat prorauna polja su iznosi vektorskih
magnetskih potencijala u svakom voru mree konanih elemenata. Srednja
indukcija u permanentnom magnetu dobiva se pomou izraza:

37
Bm
A A2 L
A A2
m
1
1
Sm
bm L
bm
(3.1)
gdje je Sm povrina aksijalnog presjeka magneta, dok su A1 i A2 iznosi vektorskih

magnetskih potencijala na krajnjim (rubnim) tokama irine magneta. Oitavanjem
iznosa A1 i A2 te uvrtavanjem u prethodnu jednadbu dobiva se iznos srednje
indukcije u magnetu:
Bm
A1 A2
0.0283753 (0.0283753)
0,978 T
bm
0,058
(3.2)
Analognim postupkom moe se odrediti i srednja indukcija u jarmu statora:

B js
0,0273944 7,3372 10 5
js
A A2 L
A A2
1
1
1,214 T
S js
h js L
h js
0,0225
(3.3)
Na slian nain rauna se i indukcija u jarmu statora:

B jr
0.027828 4.01755 10 6
jr
A1 A2 L
A1 A2
0,953 T
S jr
h jr L
h jr
0,0292
(3.4)
gdje je Sjr povrina aksijalnog presjeka jarma rotora na rubu polnog koraka.
Raspodjela indukcije u zranog rasporu du jednog polnog koraka prikazana je
slikom 13. Iz valnog oblika indukcije u zranom rasporu vidljiv je utjecaj ozubljenosti
statora.
Slika 13. Valni oblik indukcije u zranom rasporu

38
3.2.2.Odreivanje ukupnog, glavnog i rasipnog magnetskog toka

Nain izrauna magnetskog toka kroz neku povrinu vidljiv je iz prethodnog
poglavlja. Ukupni tok (tok stvoren od permanentnog magneta) rauna kao u (3.1)
pomou izraza:
m A1 A2 L 0.0283753 ( 0.0283753) 0,08 0,0045400 Vs
(3.5)
Glavni tok se dobiva iz jednadbe:

gl A1 A2 L 0.0276407 (0.0276407) 0,08 0,0044225 Vs
(3.6)
gdje su magnetski potencijali A1 i A2 oitani na tokama na lijevom i desnom rubu

polnog koraka statora, na mjestu oznaenom crveno tokom na slici 14.
Slika 14. Mjesto oitavanja magnetskog potencijala

Uz izraunati glavni i ukupni magnetski tok moe se lako dobiti apsolutni i relativni
iznos rasipnog toka:
ras m gl 0,0045400 0,0044225 0,0001175 Vs
ras
ras
0,0001175
100
100 2,58 %
m
0,0045400
(3.7)
(3.8)
3.2.3.Inducirani napon
Slikom 15 prikazan je valni oblik induciranog napona faze A, a slikom 16 harmoniki
sastav valnog oblika faznog napona.

39
Prazni hod bez skosenja statora
150
Fazni napon Ua [V]
100
50
-50
-100
-150
0.002 0.004 0.006 0.008
0.01
t [s]
0.012 0.014 0.016 0.018
0.02
Slika 15. Inducirani fazni napon stroja

120
Amplituda napona [V]
100
80
60
40
20
20
40
60
80
100
Redni broj harmonika valnog oblika faznog napona
120
Slika 16. Harmonijska analiza faznog napona

40
7
6
5
4
3
2
1
0
10
15
20
25
30
35
40
45
Redni broj harmonika valnog oblika faznog napona
50
Slika 17. Uveani dio slike 16
Slika 17 prikazuje uveani dio slike 16. Iz nje je vidljivo da su harmonici napona
dobro prigueni izvedenim skraenjem namota, uz iznimku utorskih harmonika.
Prema [8] dva najjae izraena utorska harmonika lana su lanovi reda:
'
N
48
1
1
p
2
(3.9)
Kao to se vidi na slici 17, to su harmoniki lanovi reda 23 i 25. Ukupni namotni
faktor je za utorske harmonike lanove isti kao i za osnovni harmoniki lan. To ini
utorske harmonike lanove osobito neugodnima jer ih se ne moe ukloniti zgodnim
izborom namota, a da se pritom istodobno ne ukloni i osnovni harmonik.
Slikom 18 prikazan je linijski napon Uab, uz pripadni harmonijski sastav na slici 19.

41
250
200
Linijski napon Uab [V]
150
100
50
0
-50
-100
-150
-200
-250
0.002 0.004 0.006 0.008
0.01
t [s]
0.012 0.014 0.016 0.018
0.02
Slika 18. Linijski napon u praznom hodu, bez skoenja

Harmonijska analiza
250
Amplituda harmonika [V]
200
150
100
50
20
40
60
80
redni broj harmonika
100
120
Slika 19. Harmonijski sastav linijskog napona bez skoenja

42
Harmonijska analiza
12
Amplituda harmonika [V]
10
8
6
4
2
0
0
10
15
20
25
30
35
redni broj harmonika
40
45
50

Zbog spoja namota u zvijezdu, u linijskom naponu se ne vidi trei harmonik, ali u
valnom obliku napona i dalje je prisutan veliki utjecaj utorskih harmonika. Rjeenje
kojim se suzbijaju utorski harmonici jest skoenje utora. Radi dobivanja pravilnijeg
oblika napona izvedeno je skoenje utora za jedan utorski korak. Skoenje iznosi:
ms
1
1
N 48
(3.10)
Budui da skoenje nije mogue modelirati u koritenoj verziji MagNeta, valni oblik
linijskog napona prikazan na slici 21 dobiven je pomou programa napisanog u
MATLAB-u 7.0, a nalazi se u Dodatku 7.4. Iz slike je vidljivo da je skoenjem efikasno
uklonjen utjecaj ozubljenosti statora na inducirani napon.

43
Prazni hod uzimajuci u obzir skosenje utora statora
250
200
150
Fazni napon Ea [V]
100
50
0
-50
-100
-150
-200
-250
0.002 0.004 0.006 0.008
0.01
t [s]
0.012 0.014 0.016 0.018
0.02
Slika 21. Linijski napon stroja uzimajui u obzir skoenje utora

Linijski napon uz skoenje iznosi:
U
U m 204,5
144,6 V
2
2
(3.11)
to je 3,6 % nia vrijednost od nazivnog iznosa 150 V.
3.2.4.Proraun sinkrone reaktancije Xd

Nain proraunavanja iznosa sinkrone reaktancije pomou metode konanih
elemenata opisan je u [6]. Simulacijski model razlikuje se od opisanog u poglavlju 3.1
utoliko to je za permanentni magnet upotrijebljen materijal koji ima sve karakteristike
kao i ranije koriteni, osim to mu BH karakteristika uz isti nagib sada prolazi kroz
ishodite. Model je ponovo kreiran tako da se os faze A podudara s direktnom osi. Za
proraun reaktancije Xd potrebno je postaviti rezultirajui vektor struje u direktnu os.
To je zadovoljeno kada je struja faze A maksimalna. Tada vrijedi:
ib ic
ia
2
(3.12)
Za nezasienu sinkronu reaktanciju Xd vrijedi izraz prema [6]:

44
Xd
d
id
(3.13)
gdje je elektrina kutna brzina, d direktna komponenta ulanenog magnetskog

toka, a id direktna komponenta struje armature. U trenutku kada vrijedi (3.12), tada je
id = ia, a d = a. Iz simulacije se dobiva za iznose struja ia = 2 A, ib = = ic = 1 A
vrijednost nezasiene sinkrone reaktancije Xd:
Xd
a
4 0.00133415
314,159
0,84
ia
2
(3.14)
Sinkrona reaktancija Xd izraena u jedininim vrijednostima:

XB
xd
U nf
I nf
150 / 3
7,53
11,5
X d 0,84
0,112 11,2 %
X B 7,53
(3.15)
(3.16)
gdje je XB bazna vrijednost reaktancije. Dobivena vrijednost relativne sinkrone

reaktancije xd je oekivano znatno manja od uobiajenih vrijednosti kod sinkronih
strojeva s uzbudnim namotom i istaknutim polovima (>100% prema [1]). Umjesto
eljeza oko kojeg je namotan uzbudni namot, PMG u direktnoj osi ima permanentni
magnet, koji za magnetske silnice predstavlja gotovo jednak otpor kao zrak. To je
uzrok relativno malog dobivenog iznosa za reaktanciju xd. Raspodjela magnetskih
silnica pri simulaciji reakcije armature u d-osi prikazana je slikom 22.

45
Slika 22. Raspodjela magnetskih silnica pri proraunu reaktancije X d
3.2.5.Proraun sinkrone reaktancije Xq

Za proraun sinkrone reaktancije Xq potrebno je postaviti rezultirajui vektor struje
u poprenu os [6]. To je zadovoljeno kada za fazne struje vrijedi:
ia 0
(3.17)
ib ic
Sinkrona reaktancija u poprenoj osi rauna se izrazom [6]:

Xq
q
iq
(3.18)
Za poprenu komponentu ulanenog toka i struje armature vrijede izrazi [6]:

q
iq
1
(c b )
3
1
(ic ib )
3
(3.19)
(3.20)
Iz simulacije se za iznose struja ia = 0, ib = 2 A, ic = 2 A dobiva:

q
iq
1
1
( c b )
4 0.0042746 (4 0.0042748) 0,0197441 Vs
3
3
1
1
2 (2) 2,31 A
(ic ib )
3
3

(3.21)
(3.22)
46
Sada se moe dobiti apsolutni i relativni iznos sinkrone reaktancije Xq:

Xq
xq
Xq
XB
q
iq
314,159
0,0197441
2,68
2,31
2,68
0,357 35,7 %
7,53
(3.23)
(3.24)
Na slici 23 prikazane su magnetske silnice u simulaciji kojom se odreuje sinkrona

reaktancija Xq. Usporedbom slika 22 i 23 vidljivo je da silnice magnetskog polja
savladavaju manji magnetski otpor u simulaciji odreivanja reaktancije Xq. Time je
objanjena injenica da izraunata sinkrona reaktancija u poprenoj osi ima veu
relativnu vrijednost od reaktancije u direktnoj osi, to nije sluaj kod strojeva s
istaknutim polovima i uzbudnim namotom.
Slika 23. Raspodjela magnetskih silnica pri odreivanju reaktancije X q
3.3. Usporedba rezultata dobivenih analitikim i numerikim

proraunom
Usporedba rezultata analitikog prorauna i prorauna metodom konanih
elemenata za vrijednosti srednjih indukcija u jarmu statora, jarmu rotora i

47
permanentnom magnetu dana je u tablinom obliku (tablica 8). Usporedba

magnetskih tokova dana je tablicom 9.
Tablica 8. Usporedba indukcija za analitiki i numeriki proraun
Srednja indukcija u
elementu kruga:
Analitiki
proraun
Metoda konanih
elemenata
Relativna
razlika
Jaram statora
1,268 T
1,214
-4,4 %
Jaram rotora
1,028 T
0,953 T
-7,8 %
Permanentni magnet
0,933 T
0,978 T
4,6 %
Tablica 9. Usporedba magnetskih tokova za analitiki i numeriki proraun

Analitiki proraun
Metoda konanih
elemenata
Relativna
razlika
Ukupni tok
0,0043308 Vs
0,0045400 Vs
4,6 %
Glavni tok
0,0042448 Vs
0,0044225 Vs
4,0 %
Rasipni tok
0,000086 Vs
0,0001175 Vs
26,8 %
Rasipni tok
postotno
1,99 %
2,58 %

48
4. Korekcija modela stroja

U poglavlju 3.2.3 dobiveno je da se inducirani linijski napon razlikuje za 3,6 % od
nazivnog. Kako bi se dobio korektan iznos induciranog napona, promijenjene su
dimenzije magneta. Promjene su prikazane tablicom 10.
Tablica 10. Promjena dimenzija magneta
Stare dimenzije Nove dimenzije
Duina
[mm]
80
80
irina [mm]
58
60
Visina [mm]
10,7
11
Nove dimenzije takoer su odabrane tako da spadaju u jeftiniju (engl. low-cost)

varijantu (prema (2.94)):
20 mm bm 68,75 mm
hm 0,15 80 60 10,39 mm
(4.1)
4.1. Provjera korigiranog modela metodom konanih

elemenata
Svi parametri simulacije (trajanje, vrijeme jednog koraka, red polinoma) ostali su
nepromijenjeni, kao i sam model stroja (izuzev novih dimenzija magneta i jarma
rotora).
Raspodjela magnetske indukcije u stroju prikazana je slikom 24. Istim postupkom
kao u poglavlju 3.2.1 odreene su vrijednosti srednje indukcije u jarmu statora, jarmu
rotora i permanentnom magnetu, a novi rezultati se mogu vidjeti u tablici 11.
Izraunati su i iznosi glavnog, rasipnog i ukupnog toka postupkom kao u poglavlju
3.2.2, to je prikazano tablicom 12.

49
Slika 24. Raspodjela indukcije u korigiranom modelu
Tablica 11. Vrijednosti indukcije u elementima kruga novog modela

Element magnetskog kruga: Srednja indukcija
Jaram statora
1,26 T
Jaram rotora
0,980 T
Permanentni magnet
0,976 T
Tablica 12. Iznosi magnetskih tokova u novom modelu stroja

Ukupni tok
0,0046869 Vs
Glavni tok
0,0045826 Vs
Rasipni tok
0,0001043 Vs
Rasipni tok
postotno
2,22 %
Oblik krivulje linijskog napona prije skoenja prikazan je na slici 25, a pripadni
harmonijski sastav krivulje napona nalazi se na slici 26.

50
250
200
150
Linijski napon Ua [V]
100
50
0
-50
-100
-150
-200
-250
0.002 0.004 0.006 0.008
0.01
t [s]
0.012 0.014 0.016 0.018
0.02
Slika 25. Valni oblik linijskog napona korigiranog modela

Harmonijski sastav linijskog napona
250
200
150
100
50
20
40
60
Red harmonika
80
100
120
Slika 26. Harmonijski sastav linijskog napona korigiranog modela

51
Harmonijski sastav linijskg napona
15
10
0
0
10
20
30
Red harmonika
40
50

Nakon skoenja za jedan utorski korak dobiva se krivulja linijskog napona prema slici
28.

52
Prazni hod uzimajuci u obzir skosenje utora statora
250
200
150
Fazni napon Ea [V]
100
50
0
-50
-100
-150
-200
-250
0.002 0.004 0.006 0.008
0.01
t [s]
0.012 0.014 0.016 0.018
0.02
Slika 28. Linijski napon korigiranog modela nakon skoenja

Inducirani linijski napon novog modela iznosi:
U
U m 211,5
149,5 V
2
2
(4.2)
to se za 0,33 % razlikuje od traene nazivne vrijednosti 150 V.

53
5. Zakljuak
U radu je dan kompletan analitiki projekt malog sinkronog generatora s
permenentnim magnetima, namijenjenog za uzbudu glavnog uzbudnika trofaznog
sinkronog generatora snage 6250 kVA. Odreene su glavne dimenzije stroja i
proraunat magnetski krug stroja. Dobiveni rezultati provjereni su metodom konanih
elemenata.
Usporedbom
rezultata
prorauna
magnetskog
stanja
pojedinih
elementata stroja utvreno je da se veliine srednje indukcije, magnetskih tokova i

induciranog napona dobivene analitikim i numerikim postupkom razlikuju najvie
8 %. Izuzetak je rasipni magnetski tok za koji se zbog male apsolutne vrijednosti
dobije velika razlika u postotcima (26.8 %).
Iako razlike u rezultatima nisu znatne, model stroja je korigiran kako bi se dobile
poetno pretpostavljene vrijednosti, u prvom redu nazivna vrijednost induciranog
napona. To je postignuto korekcijom dimenzija magneta.

54
6. Literatura
[1]
Z. Siroti, V. Krajzl, Upute za proraun sinkronih strojeva, Zagreb, 1968.
[2]
I. Flisar, Upute za proraun asinkronih strojeva, Zagreb, 1968.
[3]
Z. Siroti, Z. Maljkovi, Sinkroni strojevi, Zagreb, 1996.
[4]
V. Ralovski, Prematanje asinkronih srojeva, Tehnika knjiga, Zagreb
[5]
T. Bosanac, Upute za projektiranje sinkronih strojeva s permanentim

magnetima
[6]
D. arko, Analiza zasienih reaktancija turbogeneratora metodom konanh

elemenata, magistarski rad, Zagreb, 1999.
[7]
T. A. Lipo, Introduction to AC machine design, Winsconsin Power Electronics,

2004.
[8]
R. Wolf, Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
[9]
K. Gaguli, Elektromagnetski proraun sinkronog stroja s permanentnim

magnetima, diplomski rad, Zagreb, 2006.
[10]
D. Ban, D. arko, Primjena metode konanih elemenata u analizi motora s

permanentnim
magnetima
napajanog
iz
elektronikog
enenrgetskog
pretvaraa, nastavni materijal, Zagreb, 2006.

[11]
D. Ban, I. gombi, Uzbudni sustavi turbogeneratora, Zagreb, 1998./1999.
[12]
Pia Salminen, Fractional slot permanent magnet synchronous motors for low
speed aplications, Lappeenranta, 2004.

55
7. Dodatak
7.1. Ispis programa za proraun dimenzija utora

%Geometrija utora
do=0.5;
%visina otvora
bo=2.5;
%irina otvora
Ds=150;
%promjer provrta
Rs=Ds/2;
%polumjer provrta
%Do=176;
%vanjski promjer statora
ds=13.5;
%visina utora
bt=4;
%irina zuba
thetas=2*pi/48;
%kut utorskog koraka
%dys=;
%debljina jarma statora
rc2=1;
%polumjer zakrivljenosti gornjeg kuta
alphao=2*asin(bo/(2*Rs)); %kut otvora
x1=bo/2;
y1=Rs*cos(alphao*0.5);
x2=x1;
y2=y1+do;
deltar=bt/(2*sin(thetas*0.5));
a1=cos(thetas*0.5)^2;
b1=2*(deltar*sin(thetas*0.5)^2-Rs*cos(alphao*0.5)-do);
c1=bo^2*0.25+(Rs*cos(alphao*0.5)+do)^2-deltar^2*sin(thetas*0.5)^2;
q1=(-b1+sqrt(b1^2-4*a1*c1))/(2*a1);

56
rc1=sqrt(x2^2+(q1-y2)^2)
x3=0.5*sin(thetas)*(q1-deltar);
y3=-x3*tan(thetas*0.5)+q1;
bs=2*(Rs+ds)*tan(thetas*0.5)-bt/cos(thetas*0.5)
gama=atan(2*(Rs-deltar+ds)/bs);
p2=bs*0.5-rc2/tan(gama*0.5);
q2=Rs+ds-rc2;
y4=1/(1+tan(thetas*0.5)^2)*(q2+p2*tan(thetas*0.5)+deltar*tan(thetas*0.5)^2);
x4=(q2-y4)*cot(thetas*0.5)+p2;
x5=bs*0.5-rc2/tan(gama*0.5);
y5=Rs+ds;
alpha1=atan(x3/(q1-y3));
alpha2=atan(x2/(q1-y2));
alpha3=atan((bs*0.5-x5)/rc2);
S=0.5*(2*x3+bs)*(y5-y3)+rc1^2*alpha1-0.5*rc1^2*sin(2*alpha1)-rc1^2*alpha2+0.5*rc1^2*sin(2*alpha2)-rc2*(bs*0.5-x5)+rc2^2*alpha3
7.2. Ispis programa za proraun magnetskog kruga stroja

%Proraun magnetskog kruga
%glavne dimenzije i opcenite konstante

D=150e-3;
p=2;
L=0.08;
tp=117.81e-3;
tu=9.81e-3;
lg=1.5e-3;
kc=1.068;

57
lgi=lg*kc;
w=96;
fn=0.925;
kfe=0.93;
mi0=0.4*pi*1e-6;
hu=12.5e-3;
lz=hu;
f=50;
bz=4.6e-3;
kz=tu/(kfe*bz)-1;
alfai=0.67;
f0=1.15;
%BH karakteristika zeljeza

B = [0.04 0.08 0.2 0.4 0.6 0.8 0.88 1 1.08 1.2 1.28 1.36 1.4 1.44 1.48
1.52 1.56 1.6 1.64 1.68 1.72 1.76 1.8 1.88 1.92 1.96 2 2.04 2.08];
H = [1.512 2.15 3.3 4.26 5.73 7.96 9.15 11.54 13.93 19.104 25.472 37.41
47.76 65.27 87.56 135.32 199 262.68 366.16 501.48 676.6 875.6 1114.4
1711.4 2109.4 2587 3422.8 5014.8 7960]*10;
BHchip=pchip(B,H);
%magnet
Br = 1.044;
Br20=1.2;
Hc20=915e3;
mi=Br20/Hc20;
%dimenzije magneta
lm=L;
58
wm=0.058;
hm=0.0107;
Sm=lm*wm;
%dimenzije statorskog jarma

hjs=0.0225;
Djs=D+2*hu+hjs;
ljs=(Djs*pi)/(2*p);
%dimenzije polne papuce

bpp=70.7e-3;
Rr=(D-2*lg)/2;
alfapp=acos(1-bpp^2/(2*Rr^2));
hpp1=Rr-sqrt(Rr^2-(bpp/2)^2); %visina luka
hpp2=(13e-3)-hpp1; %visina ravnog dijela
hpp=(hpp1/2+hpp2);
Spp=L*bpp*kfe;
%dimenzije rotorskog jarma

Do=53e-3; %promjer osovine
hjr1=Rr-Do/2-(hpp1+hpp2)-hm;
y1=Do/2+hjr1;
hjr2=sqrt(y1^2+(wm/2)^2)-Do/2;
y2=hjr2+Do/2;
alfa1=atand(wm/(2*y1));
beta1=45-alfa1;
hjr3=y2*cosd(beta1)-Do/2;
hjr=(hjr1+hjr2+4*hjr3)/6;
Djr=Do+2*hjr;
59
ljr=Djr*pi/(2*p);
ZP=1e10;
epsilon=1e0;
Bm=0.98*Br;
n=0;
Hz=0;
Bg=0.7;
while ZP>epsilon,
Bg=Bg*0.9999;
FIgl=Bg*(alfai*L*tp);
Hg=Bg/mi0;
Vg=Hg*lgi;
Bz_=(Bg*tu)/(kfe*bz);
Bz=Bz_-mi0*Hz*kz;
Hz_=ppval(Bz_,BHchip);
Hz=ppval(Bz,BHchip);
Vz=Hz*lz;
Bjs=FIgl/(2*kfe*L*hjs);
Hjs=ppval(Bjs,BHchip);
Vjs=Hjs*ljs;
Vs=2*Vg+2*Vz+Vjs;
FIras=4.8e-8*Vs;
FIm=FIgl+FIras;
Bm=FIm/Sm;
Hm=(Br-Bm)/mi;
Vm=-Hm*hm;
60
Bjr1=FIm/(2*kfe*L*hjr1);
Bjr=(Bjr1+Bjr2+4*Bjr3)/6;
Hjr=ppval(Bjr,BHchip);
Vjr=Hjr*ljr;
Bpp=FIm/Spp;
Hpp=ppval(Bpp,BHchip);
Vpp=Hpp*hpp;
ZP=2*Vm+2*Vg+2*Vz+Vjs+Vjr+2*Vpp;
end
U=sqrt(3)*4*w*f0*fn*f*FIgl
FIras_postotno=FIras/FIm*100
7.3. Karakteristike upotrijebljenog eljeza i permenentnog

magneta
Odabrano eljezo:
USS M19 Fully processed 26 Gage
Debljina lima: 0,47 mm
Specifini gubici histereze pri frekvenciji 50 Hz i indukciji 1 T: 0,78999 W/kg
Specifini gubici vrtlonih struja pri frekvenciji 50 Hz i indukciji 1 T: 0,41337 W/kg
Krivulja magnetiziranja eljeza:

61
2.5
B [T]
1.5
0.5
4
H [A/m]
8
4
x 10
Slika 29. Krivulja magnetiziranja eljeza
Odabrani permanentni magnet:

VACODYM 655 AP
Proizvoa VACUUMSCHMELZE GmbH & Co.
Slika 30. Tipine krivulje razmagnetiziranja pri rezliitim temperaturama

62
Tolerancija za dimenziju magneta koja je paralelna sa smjerom magnetiziranja

(visina) iznosi 0,05 mm. Tolerancije za dimenzije okomite na smjer magnetiziranja
iznose 0,45... 0,90 mm za dimenzije od 40 do 60 mm, a 0,80... 1,5 mm za
dimenzije od 60 do 100 mm.
7.4. Program za analizu valnog oblika linijskog napona

%Podaci motora
p=2;
n=1500;
Qs=48;
L=80;
f=p*n/60;
w=2*pi*f;
KFe=0.93;
%Ucitavanje rezultata FEM proracuna

Ea=load('napon_A.txt');
Eb=load('napon_B.txt');
figure;plot(Ea(:,1),KFe*2*p*(Ea(:,2)-Eb(:,2)),'-x');grid
%Odabir jedne periode napona

Eab=KFe*2*p*(Ea(:,2)-Eb(:,2));
Eab=Eab(2:101);
dt=1/f/100;
t=[0:dt:1/f-dt];
figure;plot(t,Eab);grid
xlabel('t [s]')

63
ylabel('Linijski napon U_{a} [V]')

title('Prazni hod bez skosenja statora')
%fft
N=100;
Eab_fft=fft(Eab,N);
Eab0=Eab_fft(1)/N;
m=1:N/2;
Eab_am=2*real(Eab_fft(m+1))/N;
Eab_bm=-2*imag(Eab_fft(m+1))/N;
%Rekonstrukcija valnog oblika

Eab_t=Eab0;
ang=w*t'*m;
Eab_t=Eab0+cos(ang)*Eab_am+sin(ang)*Eab_bm;
figure;plot(t,Eab,'r-o',t,Eab_t,'b-x');grid
%Fourierova analiza
x=[1:50];
y=sqrt(Eab_am.^2+Eab_bm.^2);
figure;bar(x,y);grid
%Uzimanje u obzir skosenja

Nseg=300;
dtheta=p*2*pi/Qs/Nseg;
Eab_skew=0;
%--------------------------------------------------------for i=1:Nseg
ang=(w*t-(i-1)*dtheta)'*m;
Eab_t=(Eab0+cos(ang)*Eab_am+sin(ang)*Eab_bm)*1/Nseg;
64
Eab_skew=Eab_skew+Eab_t;
end
figure;plot(t,Eab_skew);grid
xlabel('t [s]')
ylabel('Fazni napon E_{a} [V]')
title('Prazni hod uzimajuci u obzir skosenje utora statora')
figure;plot(t,Eab,'.--k',t,Eab_skew,'k-');grid
xlabel('t [s]')
ylabel('Fazni napon E_{ab} [V]')
title('Prazni hod')

65

255787.EDiplomski Rad 1684 Vidovic

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

255787.EDiplomski Rad 1684 Vidovic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 1684

PROJEKT SINKRONOG GENERATORA S

Zagreb, sijeanj 2015.

Bezkontaktna uzbuda sinkronih generatora...........................................1

Sinkroni strojevi s permanentnim magnetima.........................................3

Analitiki projekt generatora.......................................................................7

Glavne dimenzije stroja..........................................................................7

Broj utora statora.............................................................................9

Izolacija i smjetaj namota.............................................................13

Proraun magnetskog kruga stroja.......................................................16

Dimenzioniranje jarma statora.......................................................17

Rasipni magnetski tok...................................................................18

Radna toka magneta...................................................................19

Rezultati prorauna magnetskog kruga stroja...............................24

Radni otpor statorskog namota.....................................................25

Induktivni otpor statorskog namota...............................................26

Gubici u jarmu statora...................................................................28

Povrinski i dodatni povrinski gubici............................................29

Gubici u bakru statora...................................................................30

Ukupni gubici i korisnost stroja......................................................31

Popreni presjek aktivnog dijela stroja.................................................32

Model stroja za analizu metodom konanih elemenata.......................33

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Pomina komponenta u modelu....................................................34

Mrea konanih elemenata...........................................................35

Rezultati analize metodom konanih elemenata..................................36

Indukcija u pojedinim elementima magnetskog kruga..................37

Odreivanje ukupnog, glavnog i rasipnog magnetskog toka........39

Proraun sinkrone reaktancije Xd..................................................44

Proraun sinkrone reaktancije Xq..................................................46

Usporedba rezultata dobivenih analitikim i numerikim proraunom. 48

Provjera korigiranog modela metodom konanih elemenata...............49

Ispis programa za proraun dimenzija utora........................................56

Ispis programa za proraun magnetskog kruga stroja.........................57

Karakteristike upotrijebljenog eljeza i permenentnog magneta..........61

Program za analizu valnog oblika linijskog napona..............................63

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

1.1. Beskontaktna uzbuda sinkronih generatora

Slika 1. Podjela uzbudnih sustava

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Debljim okvirom na slici 1 istaknuta je podvrsta uzbudnog sustava s rotirajuim

Slika 2. Principna shema beskontaktnog uzbudnog sustava

hidrogeneratora i potpuno istisnula sustave s istosmjernim uzbudnicima. Najvie se

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

1.2. Sinkroni strojevi s permanentnim magnetima

Nedostaci asinkronih motora su mali zrani

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

1.3. Permanentni magneti

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

Slika 3. Krivulja razmagnetiziranja, energija permanentnog magneta

Glavna veza izmeu gustoe magnetskog toka B, intrinsine magnetizacije B i

Gdje su B, H, Bi i M paralelni vektori tako da se jednadba moe pisati u

Permanentni magneti su odreeni sljedeim parametrima:

Indukcija zasienja Bzas i odgovarajua jakost magnetskog polja zasienja

Remanencija ili gustoa magnetskog polja remanencije Br je gustoa

Hrvoje Vidovi: Diplomski rad br. 1684

znai da magnet moe imati viu gustou magnetskog toka u zranom

Koercitivnost ili snaga koercitivnog polja Hc je vrijednost jakosti polja

Intrinsina krivulja razmagnetiziranja je dio petlje histereze Bi=f(H) u