POVJESTGRADITELJSTVAIIDIO

SrednjivijekXXstoljee

SREDNJIVIJEK

Povijesniokvir
Poetaksrednjegvijekajerazdobljeod476.g.padaZapadnogaRimskogaCarstva,do529.g.kadaje
zatvorenaposljednjaklasinaakademijauAteniiutemeljenbenediktinskireduItaliji.
Zavretaksrednjegvijekajerazdobljeod1453.g.ipadaCarigrada,preko1492.g.iotkriaAmerike,do
1517.g.ipoetkareformacije.
Seoba naroda razbila je Rimsko Carstvo. Zapadna je polovina Carstva u V. st. dospjela pod germansku
vlast.IstonoRimskoCarstvo,Bizant,sedo1453.odralokaokopnenaipomorskasila.UVII.iVIII.st.
islam prodire iz Arabije prema sjeveru i zapadu, razbijajui politiko i kulturno jedinstvo sredozemnog
prostora. Granice njegovoj ekspanziji postavljaju Bizant i franaka drava. Sjeverna Afrika i Bliski istok
sadatvoreposebankulturnikrugnasuprotkojegnastajenovaEuropaijeseteitepremjetanasjeveri
zapad,premagermanima,odnosnonaistokpremaSlavenima.
Mladi narodi koji se nastanjuju na osvojenim teritorijima stvaraju u ranomu srednjem vijeku trajne
dravne tvorevine. Uzor rimske drave kao institucije nije se prenio na te nove drave. Od starih
institucija preivjela je samo Crkva. Drava se pretvorila u "savez osoba", u kojemu se svatko
individualno vezuje uz druge osobe. I kralj, stoji u osobnom odnosu vjernosti prema odreenim
osobama,javnopodrujevienepostoji.
Oblici vladavine tipini za srednji vijek institucionalizirani su u lenskom sustavu. Njegovi se zaeci
oblikujuufranakojdraviudobaKarolinga.Zauinjeneuslugeplemstvusedodjeljujuposjediuzemlji,
isprva na odreeni rok, poslije s pravom nasljeivanja. Na vrhu hijerarhijski ustrojene lenske piramide
stoji kralj bez istinske centralne moi. Njegova mo poiva, kao i kod drugih plemia, na veliini
zemljoposjeda,starostiirazgranatostinjegoveobitelji,posebicenanjegovimuspjesimauratuipolitici,
tenanjegovojosobnojkarizmi(kraljevskodostojanstvo).
Gospodarski ivot ranoga srednjeg vijeka poiva na naturalnoj privredi i razmjeni. Podloga je
zemljoradnja.Uzogranienibrojslobodnihseljakaprevladavajuvelikizemljoposjediurukamaplemstva.
Na seljakim imanjima, na plemikim, vladarskim i samostanskim dobrima, vlada zatvorena kuna
privreda, u kojoj se vlastiti osnovni proizvodi prerauju za osobne potrebe. Samo manji broj
specijaliziranihobrtnikaradizaopepotrebe.Navladarskimdobrimaiusamostanimastvarajusezalihe
za vee skupine ljudi i za opskrbu veih vojnih jedinica tu se naziru zaeci planirane proizvodnje za
trite.Najnaprednijisusamostani,kojiprviupraksiprovodesustavnupodjelurada.
Svedorazvijenogasrednjegvijekakaraktercjelokupnogivota, ukljuujuiigospodarstvo,odreuje
feudalnoureenjesvisokimplemstvom,crkvenimdostojanstvenicimaivitekimstaleom.
Trgovina i gradovi pojavljuju se kao protutea tek u razvijenom, a svoj procvat dosiu u kasnomu
srednjem vijeku. U XI. st. porast stanovnitva prouzrouje velike zahvate kolonizacije i kultiviranja
zemljita. Obradu zemlje u velikoj mjeri potie reformski red cistercita. U srednjoj Europi, takoer se,
provodiiekspanzivnakolonizacijasvedoVisleiBaltika.Mreagradovaubrzoprekrivasrednjuiistonu
Europu, pri emu se stari gradovi, nastali oko utvrenih biskupskih sjedita i zamkova (burgova),
proirujunovimetvrtimaobrtnikaitrgovaca.TajprocesdostievrhunacuXIII.st.
U itavoj Europi proizvodnja potronih dobara, njihova prodaja i sveukupna trgovina premjeta se u
gradove.Trinoorijentiranonovarskogospodarstvogradovasmjenjujeautarkinunaturalnuprivredu
zemljoposjeda. Iz gildi i bratovtina trgovaca nastaje gradski patricijat, koji na oligarhijski nain vodi
politiku gradova, izborivi kao trei stale, nakon klera i plemstva, vlastita prava i politiki utjecaj na
raun graanstva. Osim na proizvodnji robe i trgovini, njegova sve vea mo poiva na pokretnom
financijskomkapitalu.Ukasnomusrednjemvijekudrutvojezahvaenoopimraslojavanjemtoizaziva
brojnekrizetoseuzreligioznopreviranjeiskazujeuraskolimaireformacijama.
2

Temeljikulture
Kranstvo, koje je postalo dravnom vjerom, prodire kao nova snaga u kulturu kasne antike,
preivljavajui propast Carstva. Bizantsko Carstvo bez prekida je nastavilo imperijalnu tradiciju i
kasnoantiku kulturu. U ranim germanskim kraljevstvima kraljevi svoju vladavinu moraju organizirati
iznova, oslanjajui se na Crkvu. Crkva je jedina institucija koja raspolae organiziranom upravom,
izvoromiskusnihslubenikazamlademonarhije.RimiBizant,razdvojenivjerskimraskolom,meusobno
senatjeu u pokrtavanjumladihnaroda.Latinska seCrkvairi posvimgermanskimdravamaidijelu
slavenskih.GrkacrkvauspjenopokrtavanaBalkanuiuRuskomcarstvu.OtpoinjepolarizacijaEurope
na istoni i zapadni dio, a ostaju i suprotnosti izmeu sjevernog i junog dijela. U VIII. st. karolinki
vladari,uzpapinupodrku,proglaavajuZapadnoCarstvokaoprotuteuBizantu.
Budui da kod mladih naroda nije postojala profana, urbana kultura, Crkva je stoljeima zadrala
monopolnaobrazovanje,utemeljenonadvostrukomnaslijeukranskevjereikasnoantikekulture.
Latinski se preuzima kao slubeni jezik u obredima i upravi. Knjievnost, likovna umjetnost i
arhitekturanadovezujusenaantikutradiciju.
Glavnipredstavnicidrutvaobrazujuseukatedralnimisamostanskimkolama.DravaiCrkva,plemstvo
iklerstapajuse:klericizauzimajuvisokeupravnepoloaje,plemstvodobivavodeamjestaucrkvenoj
hijerarhiji. Glavni dio svoga kulturnog programa Karolinzi preputaju benediktinskim samostanima.
Gospodarska i drutvena struktura samostana odgovaraju agrarnom i feudalnom nainu ivota ranoga
srednjeg vijeka. Privreda, kultura i umjetnika produkcija premjetaju se ponovno iz gradova na
poljoprivredna imanja. Premda su katedralne kole dale vaan doprinos kulturnom razvitku, on se
uglavnom odvija u samostanima, razasutim po cijelom Carstvu. Vrhunac njihova znaenja i moi
dostignutjepodklinijevcimauXI.st.UskaprepletenostCrkveidravesjednestraneuvrujepoloaj
kraljeva,notijekomvremenadovodidotekihsukoba.DravabivauvuenaurazmiriceunutarCrkveili
suoenasnjezinimzahtjevima.
Uspon gradova u razvijenomu srednjem vijeku izaziva promjene u srednjovjekovnom drutvu.
Privredniikulturniivotsadasekoncentriraugradovima,graanstvopostajenosiocemnoveurbane
kulture i drugaije religioznosti. Prosjaki redovi prekidaju s feudalnom benediktinskom tradicijom i
djeluju u gradovima. Nastaju prva sveuilita. Radionice graditelja, slikara i kipara organiziraju se u
graanskaudruenja.

Arhitektura
Arhitektura prati razvojne faze drutva promjenama graevinskih tipova i stilova. Od ranoga do
razvijenogasrednjegvijekakralj,kleriplemstvoodreujuifinancirajugraevinskeprograme.
DuhovnamoCrkve,dominantnadrutvenaulogaivladarskeaspiracijecrkvenogplemstvaizraenesuu
opoj prevlasti sakralne arhitekture, to jest njenom dominantnom poloaju i fortifikacijski zatvorenom
ustrojstvu.KaodemonstracijemoinakonXI.st.nastajuvelikecarskekatedrale,auFrancuskojuXII.st.
gotike katedrale. Samostani utjeu na oblikovanje tipova i stila romanike. Osim crkava i samostana u
visokomusrednjemvijekupojavljujusezamkovi(burgovi)uijojsetipologijipovezujevojnoobrambena
arhitekturasreprezentativnimplemikimstilomivota.Usvemonijimgradovimadominacijasakralne
gradnje u gotici je pojaana vertikalizacijom, no tip klasine gotike bazilike uskoro vie ne odgovara
potrebama i prostornim idealima gradskog drutva, te se u mnogim europskim pokrajinama kasnoga
srednjegvijekakaotipgradskeupnecrkveprevladavadvoranskacrkva.
No, prvi put nakon antike, u visokom srednjem vijeku stvaraju se novi tipovi gradske arhitekture:
vijeniceizgradezasveanosti,trgovakekue,lodeidvorane,skladitaibolnice,teprvesveuiline
graevine.Iakoseumnogimgradovimapodiugradskitornjevikojiprostornokonkurirajucrkvenim
tornjevima,svedokrajasrednjegavijekaobrisegradovaodreujusakralnegraevine.
3

KatedralauReimsuikatedralauAachenukljunesugraevineupovijestiarhitekture.UAachenuje
podKarlomVelikimutemeljenanovatradicijazapadnjakemonumentalnearhitekture,auReimsuse,
400 godina kasnije, ta tradicija, kao i sve ostale tradicije koje joj pripadaju, sintetiziraju u
najmodernijojarhitekturisvogvremena.Onenarazliitenaineutjelovljujupovijest:

REIMSkaoobjedinjenoremekdjeloukojemujejednopovijesnorazdobljedoseglosvojvrhunski
domet,i

AACHENkaopovijesnajezgrakojaseusvakomrazdobljudopunjujeodgovarajuommodernom
arhitekturom:povijestjeunjemuutjelovljenakaomijena.
KatedralauReimsuXIII.St.
- na toj lokaciji povijest biskupskih crkava
trajala je tada vie od 1000 g; oko 400. g.
Reims postaje biskupsko sredite; V st.
Merovinzi podiu baptisterij i katedralu;
496. g. utemeljena je njezina tradicija
francuske krunidbene crkve; 862. u doba
Karolinga nova crkva; X. st.
modernizirana je izgradnjom portalnog
tornja umjesto westwerka; XII st gradnja
proelja sa dva tornja i deambulatorija;
1211. 1287. g., nakon katastrofalnog
poara, slijedi postupna rekonstrukcija
sadanjekatedraleodkoradoproelja;XV.
st.nakonnovogpoaraiobnovezavrena
jeizgradnja,tornjevisuostalinedovreni;

tijekomsljedeihpetstoljeakatedralajepretrpjelabaroknumodernizaciju,prolakrozrazdoblje
ikonoklazma, revolucije i restauracije XIX. St; 1914. 1918. g. njemako je topnitvo razorilo
katedralu;XX.st.njezinakonsolidaciju,zatitu,obnovuiarheolokoistraivanje.
KatedralauAachenukrajVIII.st.
nastalauzpalau,namjestukapelerelikvijarakojujeizgradiootacKarlaVelikog;XII.st.gornjidio
kapele dobiva slijepu galeriju; 1224. g. kapela dobiva osam visokih slijepih zabata, a umjesto
plitkoga atorastog krova visoku naboranu kupolu; XIV. st. wetwerk je nadograen, kapela je
dograena s bonim kapelama; 1355. 1414. g. dogradnja kapitularnog kora; 1684. g. naborana
kupolajezamijenjenabaroknomkupolomjednakevisineslanternom;odrazliitihdogradnjikojima
je dopunjen graevinski kompleks jo od karolinkog doba sauvane su gotike kapele i barokna
portalnaprigradnja;XIX.st.tijekom historicistike restauracije, krovzapadnogtornjajepovien;
Promjenaoblijatijekompovijesnograstaodgovaramijenifunkcijaistilovaodkarolinkogdobado
baroka: isprva dvorska crkva, potom slobodna zaklada s crkvom relikvijarijem i hodoasnika
crkva, 936. 1531. njemaka krunidbena crkva, stolnica i krstionica grada koji je 1336. postao
slobodnimcarskimgradom,aod1930.biskupskacrkva.

UnutarsrednjovjekovnogpovijesnograzdobljanatluEvroperazlikujemotritemeljnastilskarazdoblja:
- predromaniku(ranaromanika);
- romanikui;
- gotiku.
Uz njih u istonom dijelu Evrope (Istono rimsko carstvo) razvija se bizantski stil (do 1453. i pada
Konstantinopola),anaIberijskompoluotokumaurskistil(panjolskaoko711.g.1292.g.).
-

PREDROMANIKA(RANAROMANIKA)

Nastaje pokuajem da se interpretira rimska arhitektura, ona predstavlja stoljetni proces

nerazumjevanja, deformacija i promjena antikih oblika koji prethodi stvaranju stila, odnosno
stvaranjuromanikearhitektureuXst.

Konstruktivnioblicipredromanika
Koncepcije monumentalne i reprezentativne arhitekture odrale su se samo u sakralnoj gradnji.
Arhitektura posee za kasnoantikim graevinskim oblicima uz postupno rastakanje vieslojnog
jedinstvaantikogsvijetaoblika.Rimskosenasljeeprovincijaliziraibarbarizira.
Mladi narodi daju vlastit doprinos samo na podruju ornamenta, tako da u primijenjenim
umjetnostima ostvaruju znaajna postignua, no u arhitekturi su esti nesporazumi. Nadarenost za
apstraktniornamentpratinedostatnorazumijevanjezakonamonumentalnearhitektureukamenu.
Mnoge malene graevine ranoga srednjeg vijeka pruaju karakteristine primjere usporednosti
rafiniranihoblikakasnogstilaiprovincijalneizvedbe.
CrkvaSantaMariadeLarauQuintanilli(40kmjunoodBURGOSA)
u vanjtini crkve se osjea sigurnost i elegancija kasne antike, no na kapitelima u unutranjosti iz
istogadobavesenametnuopojednostavnjeni,barbariziranijezikoblika,kojinajavljujeromaniku
arhitektonskuplastiku.SlinajesituacijaikoddrugihgraevinaVIIIX.st.uvizigotskojpanjolskoj.
VizigotskakraljevskadvoranauNaranuuAsturiji,oko842.850.g.
tijelastupovaukraenasuspiralamakojesuuoprecisastatikomfunkcijom,takodanosadjeluje
kaoukrasnielement.Kapitelisakantomapstraktnosustilizirani.
Pokuajidaserimskiibizantskiuzoripreveduuranosrednjovjekovnisvijetpredodbi,iukarolinkoj
arhitekturivodeueklekticizampunnesporazuma,bezdosizanjaistogstila(karolinkarenesansa).
UlaznitrijemsamostanaLorsch,posljednjatreinaVIII.st.
jedna je od rijetkih sauvanih
reprezentativnih graevina iz doba
vladavineKarlaVelikog.Oblogaodbijeloga
i crvenog pjeenjaka ralanjuje oba
proelja prema uzoru rimskog slavoluka.
Proelje se sastoji od dva pojasa, koji su
ureeni neovisno jedan o drugome, i
preuzetisuodrazliitihuzora.Rimskalana
arhitektura besteinski pluta na arenoj
dematerijaliziranojpovrini.

TipianoblikizkasnokarolinkogdobapokazujekubnikapitelizwestwerkaopatijskecrkveuCORVEYU
koji je izveden prema antikom uzoru lisnatog kapitela. Meutim, nije dominantan sam kapitel, ve
viestrukostupnjevaniimpost,ijajepokrovnaploaistaknutapoputvijenca.
Ukruivanje, zbijanje i geometrizacija oblika naposljetku rezultira nestankom antikoga plasticiteta.
Nastajuzatvoreni,kubini,pojednostavljenioblici.
Uskladusrimskomtradicijomkarakterpredromanikestruktureodreujezidanastruktura,upotreba
polukrunih lukova, upotreba stupaca, minimalizirana upotreba stupova, te koritenje zateenog
graevnogmaterijala.
Istovremenobizantskasesakralnagradnjapriklanjadematerijalizacijiplastikihitektonskihelemenatai
zidnihplohaprimjenomrafiniranihgraditeljskihtehnika.
5

ROMANIKA

Tijekom srednjega vijeka iji je opi stav bio posve suprotan antikom antiki su se elementi
sauvaliubrojnimcitatimaitransformacijamaromanikearhitekturesvedoponovnogpovezivanjas
antikomurenesansi.

Romanikikonstruktivniioblikovnielementi

Karakter romenike arhitekture odreuje zidana struktura, otvori se premouju i nosai povezuju
gotovoiskljuivopolukrunimlukovima,graenimuvijekujednostavnojtehniciodkamenovaklinastog
oblika, bez tipinoga rimskog stepenastog profiliranja i vezivanja u zidove od klesanaca. Kod malih
otvora i ukrasnih frizova luk se esto klee iz jednog komada kamena. Medu elementarna sredstva
oblikovanja spadaju uslojeni, dubinski viestruko stupnjevani arhivolti, te izmjena viebojnih kamenih
slojeva.Arhitrav,horizontalnakamenagreda,nestajejerneodgovarazidanojgradnji.
Odreprezentativnihnosivihinoenihelemenataklasinearhitekturesauvalisusesamostupovi,kojise
oblikuju prema kasnoantikim uzorima s impostnim kapitelima neko razvijenim za stupove arkada.
Redukcijom i geometrizacijom nastaju isto tektonski oblici, iji je uzor impostni blok. Trapezoidni
kapiteliprekotrapezoidneploheizravnavajurazlikuizmeutijelastupaiirokogazidanogluka.Kapiteli
uoblikukaleaturazlikusavladavajusvojimstoastimvolumenom.Najranijipouzdanodatiranikockasti
kapitelispoetkaXI.st.ucrkviSv.MihaelauHildesheimunastajuegzaktnimproimanjemkockeikugle.
Istovremeno s tim tektonskim kapitelima, na romanikom jugu i jugozapadu pojavljuje se obilje
figuralnihkapitelaizvedenihizrazliitihosnovnihoblika.
Stupci bolje odgovaraju zidanoj gradnji nego stupovi, te ih potiskuju kao standardni oblik nosaa.
Pravokutni stupci oblikuju konstrukcijsko jedinstvo sa zidom. Kruni stupci odvajaju se od zida kao
samostalnioblici,nozadravajuanalognustrukturu.Zapostavljanjearkadanijednimanidrugimanisu
potrebni kapiteli. U svrhu posredovanja ili naglaavanja prijelaza moe se umetnuti pokrovna ploa ili
impostni vijenac, kojima na tlu esto odgovara podlona ploa (plinta) ili profilirana baza. Sve jaa
ralambazidovairasprostranjivanjesvodnihgradnjidovodidostvaranjasloenihoblikanosaa.
CrkvaAbdinghofa,Paderbornu,oko1025.g.
u kripti ove crkve po etiri su stupa s trapezoidnim kapitelima spojena u stupce tako nastaje
formakojomseproirujeuporinaplohazasvodove.

Stupci krinog oblika s pravokutnom zidanom jezgrom i zidanim istacima ili polustupovima
prislonjenim na sve etiri strane raznolikim se kombinacijama prilagoavaju raznim situacijama.
Rebraipojasnicesvodovaisprvaestopolazeodvelikepokrovneploe,poslijesekaopolustupoviili
pilastrinastupcimaproduujusvedotla.
StupciutornjupredvorjacrkveSaintBenoitsurLoire(XI.st.),pokazujupripremnistadijralambezida
isvodarasporedomelemenataprislonjenihnastupce,napredakuadicijskompovezivanjuelemenatai
svejauvertikalizaciju.

Kombinacijazida,lukaistupcatemeljjeromanikogstila.Stuppostupnogubiznaenjesamostalnog
elementapunogvolumenate,prilagoendrugaijimuvjetimagradnjestupcimaisvodovima,postaje
vertikalnimtankimpolustupom,tzv.slubom.Onjeprviodelemenatakojigubivlastituvrijednostza
volju sustavnog uopavanja i stilskog jedinstva, no struktura graevine jo je uvijek odreena
naelompribrajanjapojedinihprostoraivolumena.

KatedralauSpeyeru,uprvojpoloviciXI.st.(SpeyerI)
pojavljuje se jednaki sustav ralambe u
prostorima posve razliite veliine i visine:
u kripti, u bonom brodu i u srednjem
brodu. Promjeri, osni razmaci i irine polja
tek se neznatno poveavaju, dok visine
naglorastu.
Tu se oituje karakter posve suprotan
antikoj arhitekturi od koje su preuzeti
elementi:
promjena
od
statiki
horizontalne u dinamiki vertikalnu
kompoziciju, od volumenski plastikih u
apstraktno linearne elemente prelaz
premagotici
.
Ralambapovrinaimasa

Romanikaarhitekturautehnikomiestetskompogledupolaziodrimsketradicijenosivihzidova.Uzori
romanikihsakralnih graevina kasnoantike bazilike, jesu prostrane, lagane graevine od opeke, no
buduidazatakvugradnjuusrednjemvijekunisupostojaletehnikepretpostavkegraditeljisevraaju
tekim,masivnimstrukturamadebelihzidova.
Oblikovanje traveja (svodnih polja), tj. aditivno strukturiranje prostora u jednakim odjeljcima, i
ralamba zidova u vertikalna polja usko su povezani. To oblikovanje zapoinje izmjenom nosaa
(alternirajui sustav) u arkadnoj zoni, isprva bez konstrukcijskog odnosa sa zidom i pokrovom. Kod
jednostavne (rajnske)izmjene nosaa stupci i stupovi pravilno se izmjenjuju. Stupci se pojavljuju kao
sastavnidijelovizidneplohe,stupovikaolakielementipostavljeniumeuprostor.Lunapoljaizmeu
stupacaestosespajajuudvostrukuarkadu.Njihovospajanjeujednopoljeoitujeseosobitoondakad
ihpremoujerasteretnilukkojisepruaodstupcadostupca.Stupcioznaavajuarhitektonskopolje.
OdpoetkaXI.st.zidsrednjegabroda,kojijedotadakomponiranuhorizontalnomsmislu,svesejae
vertikalnoralanjuje.Polustupoviilipilastripostavljenipredstupcediusesvedopoetkakrovitaili
svoda. Njihovim presijecanjem s horizontalnom podjelom katova nastaju razliite mogunosti
oblikovanjazidnogreljefa,ralanjenogupolja(slijepilukovi,lunenie,slijepeipatuljastearkade).
Kod bazilika s galerijama, odnosno emporama vertikalna zidna polja prekinuta su na pojedinim
katovimaarkadamaiprozorima.
U crkvi SaintEtienne u Neversu takva je zidna
kompozicija sauvala jednostavne oblike iz
sredineXI.st.Uvelikimhodoasnikimcrkvama
jugozapadnih podruja i u Normandiji ti motivi
dosiusvojpunirazvitak.Vertikalnislijedarkada
preuzimaju i crkve bez galerija. Mrani krovni
prostorpritomeseotvaraililanim galerijama
ili se povieni boni brod s dodatnim nizom
lukova iznad glavne arkade otvara prema
srednjem brodu. Uzajamno djelovanje podjele
na zidna polja i svodove pospjeuje ralambu
prostoraujednakeodsjeke.

Kod bavastog svoda zidni istaci pred stupcima nastavljaju se preko svoda kao pojasni lukovi,
povezujuiobazidanajeeuskimpravokutnimtravejima.
Kod krinog svoda polukrunim voenjem uzdunih i poprenih lukova nastaje prostorni travej na
kvadratinojosnovi,akaonjegovnastavaknastajevezanisustav,ukojemujesvakitravejsrednjega
broda povezan s dva traveja bonih brodova. Izmjenom nosaa istie se meusobna povezanost i
ritamtraveja.
PrijelaznavezanisustavsasvodovimaiizmjenomnosaazornoseoitujenakatedraliuSpeyeru.Kod
pregradnjeipodizanjakrinorebrastihsvodovakoncemXI.st.ostvarujesepoprenopovezivanjepreko
srednjegbroda.Pojaanipolustupovi(slube)predsvakimdrugimstupcem,teuzdunizidnilukovikoji
premoujupodvalunazaslona,oblikujuzidnireljefralanjenuritmutraveja.

KonstrukcijskaiplastikaralambazidovakarakteristinajezakasnuromanikuuitavojEuropi,aza
anglonormanskuromanikukarakteristinajejoisklonostdekorativnomnizanjuelemenatapodjela
upoljaneproizlazisamoizgradnjesvodova,vedaserazvijaineovisnoonjoj.
UsjevernomtranseptukatedraleuPeterboroughu,iznadzonepostoljaukraenoguskimarkadama
podignut je troetani zid s prozorima dubokih paleta, s umetnutim stupovima i stupnjevanim
lukovima. Debljina zida, koji je izgraen kao dvostruka ljuska, iskoritena je za normanski prolaz.
Podjelazidnihpoljapolustupovimaponavljaseiudrvenojkrovnojkonstrukciji.

Sveukupni raspored graevinskih elemenata u romaniko se doba zasniva na naelu adicije

(pribrajanja)prostorusastavljenomodmanjihprostornihjedinicaodgovaraizgradnjavolumenaod
manjihdijelova.

Na podruju utjecaja antike tradicije sauvala se sklonost prema jedinstvenim zatvorenim

volumenima.
KrstionicauFirenci,XI/XII.st.
masa nije ralanjena u manja tijela.
Prislonjeni i umetnuti elementi, koji su
prvotno imali konstruktivne funkcije, slue
josamoralambizidaiukrasu.Krstionica
u Firenci, prekrivena je omotaem idealne
arhitekture u skladu s regionalnom
toskanskom
tradicijom
plonog
ukraavanja raznobojnim obraenim
kamenom. Sama povrina zidova ukraena
je mramornom inkrustacijom: umetnute
tamnetrakeoblikujuslijepuarhitekturu
koja se na dekorativan nain svjesno poigrava motivima, te djeluje kao grafiki uzorak.Ovakvo
oblikovanje proelja karakteristino je za toskansku romaniku, koja se esto naziva
"protorenesansom"irezultatjesuoavanjasnaslijeemrimskereprezentativnearhitekture.
KapelaSvihsvetihuRegensburgu,oko1050.g.

lezene,konzole,doprozomiciinadvojiodtamnogkamenasuteknekolikocentimetaraistaknutiod
zida.Prozoriumetnutiulezenedokazujudaralambanemanikakvekonstruktivneuloge.
Zajednikajeznaajkaobijugraevinazatvorenostploha.

RomanikajearhitekturazapadneEuropevrloranoteilajedinstvukonstrukcijeiralambe,avaan
poticajdolaziodgradnjesvodovazidovisusastavljenipremakonstruktivnimzakonimaodblokova,
stupacailukova,kojisemeusobnonoseiuvruju.Ralambaproizlaziizkonstruktivnogsklopa.

ToranjiznadpredvorjacrkveSaintBenoitsurLoire,prvapol.XI.St
odreen je strukturalnim napetostima proizalim iz diferencijacije graevinske mase u pojedinim
katovima,nijestatikistereometrijskivolumenisprekidanotvorimakaotoranjuPADERBORNU.

Plastikaralambaiolakavanjegraevinskemase,kaoikonstruktivnopoimanjezidakasneromanike,
osobitojeuoljivouhodnicimaigalerijama.Izvanaseoniestopostavljajukaogornjizakljuakapside,
na mjestu gdje se ispod krova upire svod apsidalne konhe. U jednostavnom obliku pojavljuju se vrlo
rano u obliku ugraenog vijenca, npr. poetkom XI. st. na crkvi Sv. Martina u Aimeu. Kao prohodne
patuljaste galerije nalaze se na istonim i zapadnim korovima carskih katedrala u Speyeru, Mainzu i
Wormsu,tenacrkvamanastalimpodnjihovimutjecajemuAlzasuiuPorajnju.USpeyerupruajusei
du itave uzdune lae. Osim mogue funkcije prolaza za odravanje krovova, glavna funkcija
patuljastih galerija je ralanjivanje zida. Galerije u smanjenom mjerilu nastavljaju sustav stupaca i
lukova, te zonom svjetla i sjene zakljuuju visinski rast velikog tijela graevine. U normandijskim i
engleskimcrkvamasliniseprolaziproteucijelomduinombrodovaiznadgalerijailiarkada.

Preobrazba "debelog zida" u dvostruki zid vodi onkraj romanikih ralambi i konstruktivnih
uvjetovanostinosivihzidova,premarastvaranjuzidnogvezaigraenjulancimatoihuXII.iXIII.st.
ostvarujegotika.

Romanikipojedinaniiukrasnioblici

Jedinstvoromanikogastilapoivanazakonimagraenjazidanjem.Upojedinanimiukrasnimoblicima
ogledaju se mijene unutar tog procesa. Kao i u drugim razdobljima, oblici dijelom nastaju iz strukture
samih graevina, a dijelom se prenose s drugih podruja. Preuzimanje antikih ukrasa i pojedinanih
oblikauranomusrednjemvijekuestorezultiraeklektikimkombinacijamaivarijacijama.Zieseobino
pokazujeusvom"sirovom"stanju,spovrinamakojesluekaopodlogazidnimslikama.Naziduseesto
slikajuielementiralambe.Kadasugraditeljskeradioniceovladaletehnikomzidanjaiobradomkamena,
stvaraseposebnikanonplastikihukrasnihoblikapovezansralambomploha.
Kod frizova i vijenaca, vanih za vodoravnu ralambu, antike oblike modelirane punim volumenom
zamjenjujuukrasnetrakesusitnjenim,geometrijskiapstraktnimuzorcima,npr:zupastifriz(vujizub,
njemaka traka) od malih blokova postavljenih na ugao, veoma rasprostranjen zbog jednostavne
izvedbe; ahovska ploa ili kockasti friz, s izmjenino istaknutim i uvuenim sitnim kamenim kockama;
srodnisumuvaljkastiiIjuskaslifriz;dijamantnifrizsnizovimasitnihkamenovaspiramidalnozailjenim
vrhovima; friz od polukrunih lukova u obliku male slijepe arkade istaknute u odnosu na zid,preko
kojegasedominantnimotivpolukrunoglukairiinaornamentiku.

esto se vie frizova spaja u iroke ukrasne pojaseve, prije svega kod glavnih vijenaca. Friz od
polukrunihlukova,eventualnonakonzolama,estojepodlogaostalimfrizovima.Konzolesunerijetko
figuralno obraene. Kod zidanja klesancima linije zidnih reski nastavljaju se u frizu, tako da zid i friz
oblikujuhomogenotijelo.
Portali i prozori u ranom razdoblju najee se otrim i ravnim bridovima urezuju u zid; poslije se, u
skladu s debljinom zida, grade s koso usjeenim ili stupnjevanim stranicama otvora (paletama),
ponekadisumetnutimstupovimakojisenastavljajuuoblimprofilimalukova.Pojedinanilanciesto
nosefiguralniiliornamentalniukras.
CrkvaSaint'AbbondiouComu,XI.st.,
jedanprozorpokazujebogatuornamentiku
s vinovom lozom, heraldikim ivotinjama,
oblim tapovima uvijenim poput debelog
ueta, te pojasevima od kamena drugaije
boje. Isti motivi nalaze se i na katedrali u
Speyeru te se vjerojatno zahvaljujui
graditeljskim radionicama iz Lombardije
ireposrednjojisjevernojEuropi.
CrkvaSaintEtienneuNeversu
portal sa stupovima s nekoliko u dubinu
stupnjevanih pomaka, s stupovima i
arhivoltima, te timpanom povie nadvoja
vrata, temeljni je model velikih figuralnih

portalakasneromanike.

Arkadeigalerijeproteuseduzidovakakobiolakaleiralanilenjihovumasu,kaotojesluajkod
slijepih i patuljastih galerija, ili kako bi meusobno povezale prostore, kao u sluaju galerija bonih
brodova.Osimzasakralnegraevinenjihovojeznaenjevelikoizasamostanskeklaustre,odnosnoza
gradnju palaa. U sabornim dvoranama kraljevskih sjedita (pfalz) ili zamkova osim uobiajenim
dvostrukim prozorima pojedina proelja otvaraju se i dugakim prozorskim arkadama. Njihova bogata
dekoracijauoprecijesobrambenimkarakterom,toucjeliniodreujestambenugradnjuplemstva.
ProzorskaarkadanapalasuzamkaWildenberguOdenwaldu
sastojiseodtridvostrukearkade,ukojima
se pojedinani stupovi, svenjasti stupci,
izmjena nosaa te arkade koje ih
zakljuuju, kombiniraju u karakteristinim
kasnoromanikimoblicima.Tajtiparkadeu
naelu je, unato svomu malom mjerilu,
graen na isti nain kao i velike arkade
nekogklaustra.Izgledadasunacrtipolazili
odosnovnihmodelauapsolutnommjerilu,
koji su se mogli prenositi u odgovarajue
relativnomjerilo.Izvoaupritomeostaje
dovoljno
slobodnog
prostora
za
pokazivanje
osobne
umjetnike
sposobnosti.Nainradakojipolaziodmodelanaosnovitemeljnihgeometrijskihpravilajedanjeod
razlogastilskogjedinstvapojedinanegraevine,kaoijedinstvaromanikearhitektureuope.
10

GOTIKA

Ugoticieuropskaarhitekturadostieuodnosupremaklasinojanticidijametralnoopreankoncept
prijelaz preko romanike zidane gradnje u gotiku gradnju lancima koji se zbio u germanskim
zemljama sjeverno od Alpa unio je novu konstruktivnu i formalnu logiku u gradnju to je u XII. st.
rezultiralonovomarhitektonskomestetikom.Zarazlikuodantikearhitekturekojanaglaavaodnos
nosaa i tereta, gotika tei nijekanju sile tee te, razlaui graevinsku masu u prividno uzlazne
putanjesila,nastojiukinutisuprotnostizmeunosaaitereta.

Stupacisvodnerazdruivosespajaju.Zidgubikaraktermasivne,nosiveopnetesepretvaraustatiki
kostur s plohama koje slue samo zatvaranju, a veim su dijelom transparentne. Stupci su vorine
toke svodnih rebara u koje se odvode sile pritiska. Na ugaonim tokama svodnih polja, traveja u
gotikimbazilikamastojearkadnistupci.Karakteristrukturanjihovaoblikaproizlazeizrazliitihodnosa
prostoraiploha:ponajprijeodnosapremagornjimzidovimaglavnogbroda,ukojemsvodprekoslubi
vri pritisak na stupce, potom odnosa prema arkadama ije lukove oni izravno nose, te naposljetku
odnosapremabonombroduijisesvodoviupiruozonukapitelanaistojvisinikaolukoviarkada.
Oblikstupcamoraukljuitisveteodnose,aistodobnosemoradratigotikognaelaolakavanjamasa,
vertikalizacijeitransparentnosti.Onmoradjelovatikaoautonomniplastikielement,aliseiuklapatiu
cjelokupnisustav.Njegovooblikovanjenadovezujesenaromanikesvenjastestupcekojigubekarakter
zida;jezgrastupcapostajevitkom.Polustupovipredstupcimanastavljajusekaoslubeuzazidglavnoga
broda,granajuiseposvoduuoblikurebara.Kodesterodijelnihsvodovaranegotikebrojslubivarira,
auskladusnjimaibrojnosaa.estosekaomedunosaizabireoblistupackojiprihvaaslubevena
pokrovnojploikapitela.
Razvoj tei ujednaavanju; naputa se izmjena nosaa. U vanim graevinama druge pol. XII. st. kao
nosai arkada pojavljuju se jo samo obli stupci, npr. u Parizu i Laonu. U korovima oni dominiraju od
samog poetka, jer uski osni razmaci ne doputaju postavljanje irih svenjastih stupaca. Kantonirani
stupackruneilipoligonalnejezgresetiripolustupaprislonjenanapravcimaglavnihosipojavljujese
1194.g. u novoj katedrali u CHARTRESU, te je odmah preuzet u Reimsu i Amiensu. U svojoj
konstrukcijskoj logici i snanom plasticitetu on sjedinjuje bitna svojstva svenjastog i oblog stupca.
Njegovi polustupovi koji se uspinju od baze preuzimaju etiri vane linije sila to odreuju sustav. U
AMIENSU kantonirani su stupci rasporeeni i oko kora, kako bi se postiglo posvemanje jedinstvo
sustavaralambe.Promjeneusustavumijenjajuioblikstupca.Fazetoslijedenakonklasinegotike,
npr.stilravonnant,raslojavajuputanjesilakojepolazeodsvodausvetanjeprutovekojisegotovobez
zapreke sputaju po zidu glavnoga broda, pokrivajui jezgru stupca. I krini se svodovi zamjenjuju
ralanjenijim oblicima, npr. zvjezdastim i lepezastim svodom. Daljnjim cijepanjem putanja rebara u
kasnoj se gotici oblikuju jedinstvena svodna polja. Ornamentalna igra rebrastih prepleta napose je
omiljenauEngleskojiNjemakoj(lepezastiilijevkastisvod,mreastiisaastisvod,vijugavipreplet).
Udvoranskimprostorima,npr.viebrodnimdvoranskimcrkvama,uudvostruenimbonimbrodovima
te dvobrodnim dvoranama, nedostajenaglaeno usmjerenje zida glavnog broda, svi svodovi zapoinju
na istoj visini, nosai su slobodno razmjeteni u prostoru. Kruni ili poligonalni stupci neutralnog
usmjerenja i glatkih povrina bolje odgovaraju objedinjenim i prozranim prostorima nego stupci
kompleksnihplastinihoblika.Izobjedinjenihsvodnihpolja,naposeizkasnogotikihfiguralnihsvodnih
polja, jasne se putanje sila ne sputaju vie sve do podnoja stupaca; gusto profilirana rebra esto
izrastajuneposrednoiztijelastupcatikispodsvodnihpolja.
Osobito je znaajno oblikovanje stupaca i svodova u prostorima sa sredinjim nosaem. Istaknute
primjere pruaju kapitularne dvorane engleskih katedrala (ChapterHouse), najee oktogonalne,
11

rastvorene velikim prozorima bogatih mreita, u kojima se viestruko varira motiv zvjezdastog ili
lepezastog svoda to polazi od sredinjeg stupca. U bazilici Santa Croce u Firenci boni su brodovi
veoma visoki, a stupci arkada slobodno rasporeeni u prostoru omeenom jednostavnim plohama.
Oktogonalno tijelo nosaa posve je glatko, dok se iznad antikizirajueg kapitela lukovi arkada i pilastri
rasporeujukaoplone,pravokutnetrake.Gotikojedinstvostrukturezamjenjujesejedinstvomjasno
omeena prostoraukojemstupcistojekaorazgovijetnouoljivipojedinani elementi.Umjestosvoda
opetsepojavljujeotvorenokrovite.

Kontrafornisustav

Kontrafornizidovi,kontraforiikontrafornilukompoznatisuveuantici,notekihgotikapovezujeu
okvirtoizvanapodupirezidove,odreujuiistodobnooblijesamegraevine.

Kontrafori(upomjaci)neposrednosupovezanisazidomkojipodupiruuromanikodobapojavljujusei
rasprostranjuju usporedno s gradnjom svodova na uglovima tornjeva i korskih kapela. S vremenom
nastajetipinioblikzidnogistakakojisestupnjevitosuujepremagore,zavravajuikosimokapnicama
zaotjecanjekinice.Kontraforidominirajuvanjskimzidovimagotikihdvoranskihijednobrodnihcrkava.
KatedralaSv.StjepanauBeu,nacrtarhitektaHANSAPUCHSPAUMAoko1440.g.vodigradnju
prikazuje tlocrt kontrafora sa svim istacima i suenjima sve do zavrne fijale. Presjek nainjen u
visiniprozorajasnopokazujedasegotiki"zid"doistasastojiuglavnomodstupaca,ijajevanjska
strana vidljiva u obliku kontrafora a unutranja u obliku profiliranih zidnih stupaca ili kao sveanj
slubi,nastavljajuiseuprofiliranimprozorskimskoenjima(paletama).

Kontraforni lukovi (lebdei kontrafori, lebdei upomjaci) pruaju se od kontrafora podupirui

odreenidiograevineusmjerusuprotnomodsmjeradjelovanjasilekojagapotiskujeizleita.

Kontraforni sustav nastaje povezivanjem kontrafora i kontrafornih lukova, a odvija se u vie faza
tijekompreobrazberomanike bazilikeuvisokogotiku.Zidsrednjegbrodaprobijenprozorimauzdie
se slobodno i s prividnom lakoom iznad bonih brodova. S unutranje strane ojaavaju ga pojasna
poprenaidijagonalnarebra.Kompenzacijakontraforimanijemoguajerjenjihovopodizanjeunutar
bonihbrodovaiskljueno.

skriveni kontraforni sustav uobiajenim u bazilikama s galerijama (emporama) u ranoj gotici.

ojaavanjezidasrednjegbrodapreuzimajusamegalerije.Njihovisvodoviuspostavljajuravnoteuu
odnosu na potisak svoda srednjega broda. Njihove pojasne poprene lukove esto prate dodatni
12

potpornizidovi,skriveniispodkrovabonogabroda(npr.opatijskacrkvaSt.Germera).Kontrafori
uzazidbonogabrodasluekaovanjskiupomjaci.Takavkontrafornisustavnijedovoljnojakzasve
vee visine srednjeg broda: kritine toke nalaze se iznad krovova bonih brodova. Osim toga,
situacijukorjenitomijenjaizostanakgalerijaubazilikamavisokegotike.

otvoren kontraforni sustav dosljedno prenosi karakter kostura na cijelu graevinu. Ve pri prvoj
velikojgraeviniklasinegotike,katedraliuChartresu,graenojod1194.g.tajsustavsepojavljuje
kaovidljivelementkojioblikujegraevinskivolumen.
Njegov oblik ini zornim smjerove odvoenja sila: kontrafor, odmaknut od zida bonoga broda,
slobodnosedieuvis.Dvakontrafornalukapruajuseodnjegapoputmostovadosredinegornje
prozorske zone, meusobno povezana arkadom polukrunih lukova koja, kao bice na kotau,
uprizoruje pravce odupiranja potisku svoda. Zid glavnog broda je ispod krova bonoga broda
poduprt kontrafomim zidom koji poiva na poprenom lukovima. S njim je povezan uski zidni
kontrafor o koji se odupiru kontraforni lukovi. U gornjem dijelu on se nastavlja polustupom koji
prekokonzolezavravaukrovnomvijencu.
Utehnikomsmislutajekoncepcijaeksperimentalna.UXIV.st.dopunjenajetreimlukomkojise
pruaovrhakontraforadokrovnogvijenca.KasnijekatedralevisokegotikeslijedeuzorChartresa.
KatedralauAmiensu,gradiseod1220.g.
otvorenikontrafornisustavosloboensvakesuvineteinedostie"klasinioblik";
Katedrala u Reimsu, gradi se od 1211.g., izvorni nacrt za kontraforni sustav kora, iji je autor
vjerojatnoJEAND'ORBAIS.
za neutralizacija potiska svoda postie se u koru kao i u dvostrukim bonim brodovima na
dvostrukoj udaljenosti. U REIMSU se kontrafori diu iznad bonih brodova kao vitki tornjevi,
rastvoreni prorezima, ralanjeni vijencima i zavreni otvorenim tabernakulima sa iljastim
kroviimaikrinimcvjetovima,izmeunjihpruajusepodvaparakontrafornihlukova.Izvedba
unosinekepromjeneuprojektvanjskikontrafori,oblikovanisuiznaddeambulatorijaibonih
brodovakaotabernakulinastupovima,okrunjeniiljastimkroviimaiukraeni:nanjimastoje
kipovikrilatihanelaunatprirodnojveliini.
Kontraforni sustav ukljuuje se tako u likovni program koji proima itavu katedralu. To je najbolji
dokaznjegoveiznimnevanostiucjelokupnomoblikovanjugotikihkatedrala.

Zidglavnogbrodagotikihkatedrala

Uprostorugotikihcrkavaoptikijedokinutaoprekaizmeunosaaiteretaoblicimakojikaodaseu
svom uzdizanju ne obaziru na silu teu. Svoje nove prostorne koncepcije gotiki arhitekti najprije
ostvaruju u tipu bazilike, iji povien srednji brod na najbolji nain omoguuje eljenu vertikalizaciju i
bolju osvijetljenost. Pojedinani elementi nisu posve novi, no u okviru sveukupnog rasporeda
uspostavljajunoveitonoodreeneodnose.
U vodoravnim superponiranim nizovima stoje arkade, galerije (empore) i triforij, te gornja prozorska
zona.Izstupacaarkadaizdvajajusesvenjastipolustupovi,slube,kojeralanjujuziduuska,izduena
polja, stvarajui vertikalnu dinamiku i naglaavajui osne odnose i podjele traveja. Putanje sila teku
prekosvodnihrebarasvedotjemenasvoda.
Adicijskuprostornushemuromanikezamjenjujeintegrirajuisustav.
Zid glavnog broda dobiva karakter plastiki ralanjenog reljefa koji je s jedne strane odreen ritmom
vertikalnihslubiinainomnjihovapovezivanjausvenjeve,asdrugestraneveliinomzidnihotvorai
superpozicijomdrugihprostornihslojeva.

13

Sistematizacija gotike arhitekture definira se u francuskim katedralama XII. i XIII. st.. Za svaki
konkretnisustavkarakteristianjeoblikpojedinanogzidnogpolja.
rana gotika slui se uglavnom etverokatnim zidnim sustavima, najee povezanim sa
esterodijelnim svodovima. Takav je zid bogato ralanjen ali usitnjen, a odgovara tipu bazilike s
galerijamanpr.katedralauLaonunpr.,sagraene1160.1210.g.,
klasinagotikanastajepregradnjomkatedraleuChartresu1194.g.setverodijelnimsvodovimai
trokatnom elevacijom, monumentalnim redom s arkadom i prozorskim katom jednake visine, te
triforijemusredini. Kantoniranistupci najavljujuvertikalni pokretslubiveu postolju.Viedijelni
prozoruprozorskompojasuispunjavacijeligornjidiozida.Tajsesustav,dopunjennovinomprozora
smreitem1210.g.uREIMSU,brzoudomaujeuveinivelikihgraditeljskihradionica.
U peterobrodnoj katedrali u BOURGESU, istodobnoj sa CHARTRESOM, oblikuje se vana inaica
klasinog sustava. Bazilikalno stupnjevanje bonih brodova omoguava ponavljanje trodijelne
elevacijeiuunutranjembonombrodu;onasepojavljujeiuokviruveomavisokeglavnearkade.
Tajsustavpreuzimajuidrugekatedrale,nopreuzimanjegotovouvijekznaivarijaciju.

Ugotikojarhitekturiosimdosljednogarazvojastilazadivljujebogatstvooriginalnihrjeenja.
Plastikaralambaklasinihkatedrala,polazeiizPARIZA,nastavljasesveveimrastvaranjemzidovau
profinjenemreasteikopljastesustave,kojeiristilrayonnant.
SaintDenis,1231.g.
prviseputpojavljujeostakljenitriforij,tenovisvenjastistupacoblikovanirokimpotezimaslubi
kojeseneprekinutopruajuodpostoljadosvoda.
KatedralauStrasbourgu,1235.1275.g.
s irokim arkadama, jednakom mreinom strukturom u gornjem prozorskom pojasu, triforiju i
bonombrodu,zajednosaslijepomarkaturompostolja.
Tijekom klasine gotike oblikovanje zida glavnoga broda mijenja se u smjeru sve vee
transparentnostiirastvaranjaplastikestruktureulinearnuapstrakciju.

Gotikaarhitektonskastruktura

Svaki je prostor odreen strukturom ploha koje ga omeuju gotiki sakralni prostori duguju svoj
esto tajanstven i iracionalan karakter obojenom svjetlu koje, ovisno o dobu dana i vremenskim
prilikama,spromjenjivimintenzitetomzraikrozprozore.

14

Odnos prozora i punog zida potpuno je izokrenut u korist prozora. U romanikim crkvama on je u
omjeru 1:10, dok je u klasinim gotikim katedralama, npr. u KOLNU, otprilike 10:6,5! Ve u
CHARTRESU,prijekonaneizvedbemreitaiostakljenogtriforijavitrajiprekrivajuoko5000m2.
Kopljastiikruniprozoriranegotikeunaelusejonerazlikujuodromanikih;isprvasuonipojedinani
otvori u zidu. Olakavanje zida njegovim sve veim reduciranjem u poteze stupaca omoguuje
poveavanje otvora, odnosno oblikovanje viestrukih prozora (polifora), npr. vise kopljastih prozora
unutarjednogakrunogprozora.
Prijelaz prema "arhitekturi stakla" zbiva se
poetkom visoke gotike. U katedrali u
Chartresu, u gornjem prozorskom pojasu
glavnog broda pojavljuje se novokoncipirani
viestrukiprozor.Stom"upljikavomkamenom
plohom" zidarska je gradnja dosegla krajnje
granicesvojihmogunosti.
Oko 1210.g. JEAN D'ORBAIS je za katedralu u
Reimsu nainio nacrt prvog prozora s
mreitem, koji se izravnim preuzimanjem i u
mnogim inaicama proirio cijelom Europom
kao klasian gotiki prozor. Ispod iljastog luka
pruenog izmeu kontrafora, dva kopljasta
prozoraiesterolisnarozetapovezanisutankim
kamenim profilima u samostalnu jedinicu po
istom naelu kao i veliki nosivi kostur crkve.
Time je gradnja lancima dostigla potpunu

homogenost.
Onaseneoitujesamonazidovimaglavnogabroda,negoiuskrovitijojzonideambulatonjakoragdje
npr. sustav mreita na prozorima, odgovara lancima zidova glavnog broda i bonih brodova.
Kamenorezaka tehnika dosegla je u sustavu mreita savrenstvo, omoguivi u arhitekturi prozora
igranje najsmionijim i najmatovitijim oblicima. Na prvom su mjestu velike prozorske rozete (rue).
Kruni i zrakasti prozori potjeu jo iz romanike, no u gotici se poveavaju ili se kombiniraju s malim
krunim prozorima u vee krune skupine (LAON, transept; CHARTRES, zapadna fasada). Na poetku
visoke gotike pojavljuju se rozete s mreitima. Velika zapadna rozeta katedrale NotreDame u Parizu
oznaava novu koncepciju zrakastog prozora. Kruna ploha promjera 9,60 m ralanjena je u dva
koncentrina prstena, unutranji s 12, vanjski s 24 segmenta, te je u svim pojedinostima oblikovana u
punojplasticinalikarkadamasastupovima,kojikrueokosredinjetoke.Takompozicijaoponaaseu
razliitiminaicamadiljemEuropeiprovlaikrozsvestilskefazegotike,svedorozetaflamboyantstila.
Mreita i kamene reetke prozora potpuno se uklapaju u plastiku gradnju lancima zrele gotike.
Unutar statikoga kostura taj sustav omoguuje uporabu svih moguih obrazaca podjele plona, kako
strogotektonske,takoiornamentalnevrste.
Engleska gotika rabi te mogunosti ve u XIII. st. u dekorativnom stilu (decorated stvle) te ostvaruje
bogatu ornamentiku. Nakon prve treine XIV. st. slijedi vertikalan stil (perpendicular style). Golemi
ostakljenizidoviralanjujuseuuske,vertikalnetrakekojesenastavljajunadijelovimazidova.
KatedralauGloucesteruslovikaojednaodgraevinakojesuutjecalenastvaranjetogstila.
nakon pregradnje u XIV. st. korska kapela otvara se jednim jedinim velikim staklenim zidom,
prozoromCrecy.RijejeonajveemoslikanomprozoruuEngleskoj,kojijeoblikovankaokamena
reetkastriglavnauspravnapolja,ralanjenavodoravnimivertikalnimprofilimaumanjapolja.
15

U drugim dijelovima Europe stilove kasne gotike odreuju organino isprepletene varijacije mrezinih
sustava. U mnogim pokrajinama, prije svega u Francuskoj, rasprostranio se stil flamboyant s
karakteristinimvijugavimlisnatimukrasima(floivingtracery).
Najvanijiosnovnielementkasnogotikogakamenogukrasajesuplamenoviiliribljimjehuri("petlje").
Oni nastaju na podlozi geometrije kruga presijecanjem lukova zacrtanih iz razliitih toaka ak i u
kasnojornamentalnojfazisrednjivijekustrajesenapotivanjugeometrijskihnaela.

Strukturaiukrasgotike

Gotika sustavnost iskazuje se u jedinstvenom oblikovanju koje obuhvaa cijelu graevinu sve do
najmanjihpojedinosti.Tosejedinstvonajeepotvrujeikodvelikihkatedralaunatotometoje
na njima radilo vie narataja. Ono ponajprije poiva na gotikom diobenom naelu, po kojemu svi
dijelovioviseocjelini.Logikazapoetogsustavazahtijevanjegovodovrenje,anenjegovomijenjanje.
Gotikikonstruktivnisustavizahtijevajuvelikupreciznostsvihdijelova,kojisejedinotakomoguuklopiti
u graevinu. Budui da ne postoji opi decimalni mjerni sustav, kao osnova nacrta i izvedbe slue
geometrijski likovi, prije svega kvadrat sa svojim podjelama i mjernim odnosima. Prema njima se
ponajprije odreuju glavne osi i osnovne toke zgrade, te poloaj nosivih dijelova. Unutar tih sustava
odnosanastajunacrtiitavegraevineujakosmanjenumjerilunapergameniilipapira,apotomtlocrtii
bokocrtipojedinihelemenatauprirodnojveliini,kojiseizvodenacrtaojdasciilinekojdrugojpodlozi.
Sauvanioriginalniprojektiigraditeljskeknjigesnacrtimapokazujudaseobliciiodnosisvihdijelova
graevine precizno objanjavaju opsenim pripremnim crteima. Osim uporabe jednostavnih
geometrijskihlikovaiapsolutnihmjerilatipinajeipraksagradnjeprema modelu, odnosnomaketi.
Velikiimalidijelovigraevinenastajukaopoveanjailismanjenjaosnovnihmodelanpr.reproducirana
malafijalasPuchheimovabaldahinaukatedraliSv.StjepanauBeu,odgovaraobrisimavelikihfijala
navanjskimfasadamainjihovuukrasu,aunaeluodgovaraiiljastimkapamagotikihtornjeva.
Ugraditeljskimradionicamapraksajesjedinjenasteoretskimprouavanjem.Kontinuitetpredajejami
stvaranje obvezujuih pravila i opeg kanona oblika. No, pojedinane graevine nisu djela anonimnih
skupina. Njihov stil u jednakoj mjeri odreuju i opi stil vremena i osobni stil arhitekata koji vode
gradnju. Konstrukcijsko jedinstvo graevine ne doputa dodue nikakvu samovolju, no ipak ostavlja
dovoljnomjestadaseiskauosobniodabiriiumjetnikesposobnostigraditelja.Njihova univerzalnost
moe se iskazati na irokom polju djelovanja, od projekta cijele graevine do izvedbe arhitektonske
plastikeiopremeunutranjosti.
Na katedrali u Chartresu, izrazitije nego na
drugim velikim crkvama, pokazuje se
povezanost svih imbenika pri oblikovanju
posebnogkarakteragraevine.Sustavklasinih
gotikihkatedralaovdjeseprviputpojavljujeu
posve dovrenu obliku. Odnosi izmeu
unutranjeg i vanjskog kostura, te sila koje
djeluju u graevini, posve su vidljivi. Stil
majstorakojiovdjevodegradnjukarakteriziraju
monumentalni, uglasti oblici snanoga
plasticiteta, kroz koje se neposredno oituju
funkcije pojedinih elemenata. Medu inovacije
spadajuotvorenikontrafornisustaviviedijelni

prozori(polifore)nagornjojprozorskojzoni.
16

ZaproeljeKatedraleuStrasbourgusauvanesurazliitestudije.NacrtA,izvedenvjerojatnooko1260.
udobarayonnantstila,slovikaonajstarijijedinstvograevinesepostiepovezivanjemnosivogkostura
splonorazapetimreetkamaimreitima.Uiduimfazamagotike,kojimapripadaiizvedenafasada,ta
se tendencija pojaava. Graevina se prekriva objedinjujuom linearnom strukturom. Geometrijski
ornamentikonstrukcijapovezujuseujedinstvenmreinistil.
Ustrukturimnogihgraevinastapajusekonstrukcija,ralamba,arhitektonskaplastikaiukras.Svaki
funkcionalnioblikmoepostatiumjetniki,odnosnoukrasnioblik,npr.jednostavnikameniodvodza
kinicupretvaraseudemonskailineobinabiakojanapuujukrovnezonemnogihvelikihcrkava.

Gotiki ornament pronalazi nove izvore: s jedne strane to je svijet geometrijskih oblika dobivenih
potezimaestara,sdragestraneorganikaprirodanpr.zaglavnikamenizsredinjegbrodakatedraleu
Naumburgu, iz XIII. st, stilizirani cvjetni i lisnati motivi rasporeeni su na krunoj kamenoj ploi koja
svojimornamentomprihvaaglavneosisvodnogpolja.Tajkamennasvojemumjestuodraavagotiko
naelopremakojemusepodjelacjelinemoraodraavatiiunjezinimdijelovima.

URBANIZAM

Proces urbanizacije tee od zapada prema istoku i od juga prema sjeveru razliitim intenzitetom koji
odgovara sve veoj konsolidaciji ranosrednjovjekovnih drava i doie svoj vrhunac u XIII. i XIV. st.
(prostoromeenRajnomiVislom,AlpamaiBaltikim/Sjevernimmorem).
Usrednjevjekovnimgradovimaulinamreajesubstandardna,nemakanalizacijeivodovoda,vodotoci
se esto koriste kao smetlita, ulice su nepoploane (prvi plonici: Pariz (12. st.), Firenca (13. st.),
Engleska (14. st.), nema sanitarnih uredjaja sve to je pospjeivalo razvoj bolesti i epidemija velikih
razmjera.Tekod14stoljeagradeseprvebolnice iuvodiobavezakarantene.Takoerzbogupotrebe
drvetaugradnjiestisubiliipoarikojisuunitavaliitaveetvrti.Svetoutjecalojedarastgradskog
stanovnitvabudespornpr.,uEngleskojzatristoljea(odXIdoXIV)porastaosamoza2,2puta.
LoiuvjetiivotarazlogsuzbogkojegsugradoviSrednjegvijekamaleninajveigradsrednjegvijeka
jeVenecijas140.000st.koncemXIIIst.,kaoiKonstantinopolis.UtodobanajveigraduuHrvatskoj
s6.000stanovnikajeDubrovnik.

Jezgreokokojihserazvijajugradovijesu:
1. rimskigradovi,kateliivojnikitabori,
2. kraljevskidvorovi,zamkovi(burgovi),biskupskasjedita,
3. prometnavorita,mjestameuregionalnetrgovakerazmjene,regionalnatrgovita.

Pravni poloaj gradova spoetka je ovisan o zatiti autoriteta (kralja, plemstva, klera kao "gradskih
gospodara"). Na temelju dobivenih privilegija i stalekog organiziranja gradskog stanovnitva (gilde,
cehovi)stvaraseposebnogradskopravo.
Srednjevjekovnourbanistikozakonodavstvosejavljaurazvijenomesrednjemvijekukaoreakcijana
uvjeteivotaugradu,njimeseeliosigurati:
sigurnostivotaugradu,podizanjeiodravanjegradskogazida,zatitaodpoara;
pravilaizgradnjeduulicaiodravanjeulica,zabranaizboinanazgradamapremaulici.(uPragu,
je 1313. g. potrebna dozvola za izgradnju ili dogradnju, u Genovi uveden je propis za gradnju
zgradapremaluci).
Uzorne pravne sustave najvanijih gradova preuzimaju drugi gradovi (gradska prava proirena na
predgraa). Cilj im je postii status slobodnoga grada, koji znai jednakopravnost s ostalim staleima,
plemstvomiklerom.
17

Prema drutvenopolitikom poloaju razlikujemo: slobodne kraljevske gradove, gradovedrave,

crkvenegradoveifeudalnegradovi

Analizaranihgradskihplanovaotkrivadvavodeanaelakojasepotujuvienapragmatiannegona
teoretskinainitakoiliautonomnoiliumeusobnomdopunjavanjuodreujuurbanustrukturu:

Geomorfnonaelo
drisetopografskesituacije,koristeisenjomeilipojaavajuinjezinepogodnostidogradnjom,
slinostarijemnainuugrkojgradogradnji.
MILTENBERG je primjer grada u potpunosti razvijenog iz poloajne situacije. Izmeu strmog
obronkaOdenwaldairijekeMajne,namjestupogodnomzaskelurazvijasenaselje.

Geometrijskonaelo

slijedi pravilne mjerne sustave. Gradska se povrina temeljem naela svrhovitosti i jednakosti
dijeli u jednake blokove odijeljene ortogonalno trasiranim ulicama, slino hipodamskom
urbanizmu.

Prematlorisnompredlokurazlikujemoslijedeetipovegradova:
koncentrini gradovi nastaju prstenastim
ortogonalni (klasini) gradovi uvijek
irenjem(Bale,Nordlingen)
planirani; novi gradovi ili gradovi esto
rimskogpodrijetla(Zadar,Pore)

linearni gradovi formirani uz jaku

prometnicu,izdueni(Edinburgh,Krievci)

radijalno koncentrini popreno

prosjeeneulicespajajugradskavrata,trgu
sreditunaselja

vretenastigradovilinearangradodlulice
sa proirenim trinim mjestom
(Samobor)

zvijezdasti gradovi na mjestima gdje se

sutievieputnihpravaca(Siena,minj)

spiraloidni gradovi obino obavijeni oko

stoastihbreuljaka(Motovun)

18

Oblikovanje grada na presudan nain ovisi o dominaciji, promjeni ili povezivanju funkcija. Rast i
stvaralaka snaga gradskog drutva polarizacija i konkurencija njegovih skupina te promjena potreba,
vodenastankuveegbrojakarakteristinihgradskihcjelina.Premacentrinostinaseljarazlikujemo:
Monocentrinigradovi(Brive)
organizirani su oko jednog sredita u kojem dominira i ostaje stalnom jedna funkcija, kod
geomorfnog naela naselja podsjeaju na pojave iz organike prirode njihov se obris pribliava
krunom; kod geometrijskog naela uglavnom nastaju pravokutni (kvadratni) urbani sklopovi sa
sredinjimtrgomiskupinomgraevina.
Bipolarnigradovi(Carcassone,Budimpeta,Zagreb)
svojimustrojstvomoniizraavajuviestrukefunkcije.Postojeisklopdvasusjedna,aliprostornoi
pravno odijeljena naselja, ureenih prema razliitim naelima, koja se poslije, esto nakon dugih
nadmetanja,stapajuujedangrad.
Policentrinigradovi(Reims,Hiledsheim)
svojim ustrojstvom oni takoer izraavaju viestruke funkcije. Postojei sklop vie susjednih, ali
prostorno i pravno odijeljenih pojedinanih naselja, ureenih prema razliitim naelima, koja se
poslije,estonakondugihnadmetanja,stapajuujedangrad.

Premanainunastanka(planiranju)srednjevjekovnogagradarazlikujemo:
nepravilneispontanonastalegradove
novoutemeljeneplaniranegradoveuvojne,kolonizacijskeitrgovakesvrhe:
a) pravilnageometrijska(ortogonalna)planimetrija;
b) bastide i borgade novoutemeljeni planirani gradovi/naselja osnovani zbog: vojnoga znaaja,
gospodarske obnove ratovima opustoenih podruja. To su naselja poluurbanih obiljeja
(izmeu sela i grada) neka vrsta pretea renesansnoga urbanizma traganje za
srednjovjekovnimidealnimgradom;
nazivbastideuFrancuskojiEngleskoj,aborgade(castellifranchi)uItaliji.

Raznolikost urbanih struktura u srednjem vijeku proizlazi prije svega iz nadmetanja drutvenih
skupina.Kler,plemstvo,graanikojiobradujuzemljuiobrtniciestostanujukaozatvoreneskupineu
odreenim zgradama, ulicama i gradskim etvrtima. Potreba za reprezentacijom oituje se u gradnji
vlastitihcrkava,kapela,vijenica,cehovskihigildskihkua,todajuposebnenaglasketipologijinaselja
uvjetovanojtradicijomodreenogpodrujaigraevnimmaterijalima.
Svremenomse,krozfunkcijuioblikovanje,definirajudvatemeljnatipagradova:
gradoviutvrde;
trgovakigradovi

Gradoviutvrdenastajupovezivanjemcivilnihivojnihfunkcija.Zamakiliburg,instrumentsvjetovneili
duhovnemoi,naseljupruazatitu,aligaikontrolira.Uranomusrednjemvijekustalneborbeprisililesu
velike dijelove Europe na gradnju utvrda koje, pogotovo u jo slabo koloniziranim krajevima, ine
zaetkegradskograzvoja.Sopompolitikomkonsolidacijomgradovisenaglorazvijajuisvevietee
samostalnosti.Borbeprotivplemstva,utvrenoguzamkovima,estokoerazvojnaselja.Akopretee
stratekafunkcija,tadadolazidostagnacijecivilne,akopakgradrastekaocivilnonaselje,slabinjegova
vojna uloga. Sami gradovi sve se vie brinu za svoju obranu, esto u zamjenu za udijeljene privilegije.
Analognoserazvijajugradoviuzfeudalnezamkove,utvrenesamostaneibiskupskasjedita.
Urbanastrukturaovihgradovaodreenajeprijesvegatopografskomsituacijomipolitikimodnosima.
Zafunkcijuzamka(burga)vaanjeuizbortoakakojeimajuvojneprednosti,nooneestokoerazvoj
19

grada.Prednostpovezivanjasazamkompretvaraseunedostatak.Utakvimsluajevimaestodolazido
osnivanja novih gradova na pogodnijemu mjestu u blizini, npr. poloaj na brijegu zamjenjuje se
smjetajemunizini.Zamakigradostajuuskopovezaniakoseobjefunkcijedopunjujuiakojesituacija
zaobajednakopovoljna.Samomalibrojgradova,npr.CALAIS,uspijevarazvitidovoljnotrgovine,obrtai
drugihgradskihfunkcijadamoguopstati.

Oblikgradovautvrdaodreujudvaosnovnatipautvrenja:
1. Zamak(burg)nauzvisini sagraennabrduiliogrankubrijega,iznadgradakojilei

napadiniiliudolini.
2. Zamak(burg)navodi

okruenmovarom,rijekomilijezerom,sgradomnaistoj

raziniilineznatnopoviennaumjetnombreuljku.

Temeljnonaeloorganizacijeovihgradovajedagradnesmijeometativojnefunkcijeutvrdamora
imati pregledan obzor i slobodno podruje za djelovanje oruja i za vojne operacije. Zamkovi stoga
esto stoje na rubu grada kao izolirane fortifikacije ili kao jaki bastioni ukljueni u kasnije izgraene
gradskebedeme.

Carcassonne utjelovljuje tip grada uz utvreno sjedite na uzvisini, koje je kao cjelina preuzelo
fortifikacijski karakter. Utvreni gradski breuljak iznad doline rijeke Aude imao je od galskorimskog
dobavanuuloguusvimborbamaokojugozapadneFrancuske(Vizigoti,Franci,Arapi,albigenzi).

CaernarvonspadauskupinufortifikacijakojejekoncemXIII.st.podigaoEduardI.zaosvajanjeWalesa.
KaograditeljaengleskijekraljzaposlioznamenitafrancuskogstrunjakaJaquesadeSaintGeorgea.Jezgra
Caernarvona je stara kula krunog tlocrta (motte) na uzvisini to lei na poetku poluotoka nastalog
izmeu ua rijeke Seiont (Saint) i Cadnant (danas zatrpana) u Menai Strait. Novi katel zaprema
poluotok u cijeloj irini: dvoja vrata s dvostrukim kulama i sedam poligonalnih kula ojaavaju pojas
njegovih zidina. Ustrojstvo podsjea na shemu rimskog tabora, proeto je vojnim razlozima, te ga se
moesmatratitipinimzanizutvrenihgradova.

Trgovakigradovidostiunajviuorganizacijskuioblikovnurazinusamostalnihopinskihzajednicau
srednjemuvijeku.Usporedivisusgrkimpolisom.
Popolitikomureenjumoguseuglavnompodijelitiudvijeskupine:
gradovidravesvlastitimteritorijemVenecija,Firenca,Novgorod,Bern;
slobodnikraljevskigradovigotovobezokolnogteritorija,zahvaljujuikraljevojprivilegijineovisni
o pokrajinskim vladarima Njemaka. Ostali znaajniji gradovi, npr. u Francuskoj, Engleskoj ili
Flandriji na razliite su naine ovisni o dinastikim monicima koji njihov gospodarski potencijal
koristekaofaktormoi.

20

Sreditameuregionalnetrgovine(emporiji)usrednjemvijekunajeenastajuubliziniobale.Njihov
malenbrojupodrujimakojanisujokoloniziranaosiguravaimvelikuvanostisveveeblagostanje,no
njihov razvoj ugroava monostruktura i politika nestabilnost. Samo se malobrojni (npr. Novgorod)
razvijajuupravegradove,veinaihnijepreivjelasrednjivijek(npr.QuentoviciliHaithabu).

Haithabu,odIXXI.st.djelominojepoznatzahvaljujuiiskopavanjima
trgovako sredite izmeu Sjevernog i
Baltikog mora kontrolira krianje
vodenoga puta iz vedske prema
Nizozemskoj i kopnenog puta od Jutlanda
prema Donjoj Saskoj. Naselje se nalazi na
obali plitkog i niskog fjorda i pokriva
podruje od oko 28 ha, opasano
polukrugom od jaraka, nasipa i palisada.
Grad i burg krajnje su istone toke
obrambenogsustavadugranicesdanskim
podrujima i plovidbenog puta izmeu

rijekaSchleiiEider.

TrgovakigradovirazvijenogasrednjegvijekaestosuorganiziranipremaslinomnaelukaoHaithabu
osobitojeestpoloajuzvodeniputodnosnoubliziniutvrde.KakojeobrambenafunkcijaodXIII.st.
sve manje vana planovi nastaju na temelju nekoliko prokuanih tipova pravilne (ortogonalne)
planimetrije(vidistr.22.Gradskaplanimetrijablokoviiulice).
Tisustaviuzmeusobnodopunjavanjeiproimanjevarirajuuskladuslokalnimpotrebama.

Lbeck,utemeljenpodrugiput1158,od1226.slobodankraljevskigrad,kaonasljednikHaithabua,ima
dominantnutrgovakuulogunaBaltiku,glavnojesrediteisjediteHanze.S25000stanovnikauXV.st.
spada medu najvee gradove Kurope. Ustrojstvo grada odraava mjeavinu vie tipinih temeljnih
obrazacatrgovakihgradovakojiserazlikujuovisnoopovijestiipriroditeritorija.
na poluotoku s vie niskih breuljaka

izmeurijekaTraveiWakenitzdustaroga
trgovakogputaoblikovalasusetriarita:
grofovski burg na sjeveru, biskupski burg i
katedrala na jugu, te mjesto trgovake
razmjeneusredini.
okosnicu itavoga grada ini dvostruki
potez ulica du starog puta u smjeru
sjeveristok.Sreditestrnicom,vijenicom
iMarijinomcrkvomsmjetenojebonood
tog poteza na mjestu gdje se nalazilo i u
prvotnom gradu. Isticanjem dvostrukog
ulinog poteza kao da se istie trajna

prevlast trgovine s udaljenim krajevima

nadregionalnomtrgovinom.

21

Obiljejasrednjevjekovnoggradaodreenasu:
fortifikacijskimgraevinamazidine,kuleigradskavrata;
planimetrijomgradablokoviiulice;
gradskasreditatrgovi,vijenice

Fortifikacijske graevine zidine, kule i gradska vrata odreuju perimetar i vanjski obris
srednjovjekovnihgradova.
Svigradovikontinuiranograde,odravajuiojaavajugradskezidinekojimapokazujusvojugospodarsku
moipolitikuneovisnost.Premaunutrazidinepakomeujuivotniprostorgraana.Pribrzomrazvoju
gradoviestopostajupreskuenimapasegradiilidodatniprstenzidina,podieutvrenopredgraeili
novigradestoorganizirankaosamostalnajedinica.
Rimska tehnika utvrivanja zaboravljena je tijekom seobe naroda istono od Rajne i sjeverno od
Dunava nema niti jedne kamene graevine. U ranomu srednjem vijeku kao zatita slue jarci, nasipi i
palisade,nokodutvrda,prijenegokodstambenihkua,gradnjakamenompotiskujegradnjudrvom.
U razvijenom srednjem vijeku, razdoblju utemeljivanja veine gradova, obrambena tehnika u cijeloj
Europi opet dostie visoku razinu. Ustrojstvo i tehnika gradnje gradskih zidina odgovara uzorima i
iskustvima gradnje zamkova, odnosno bumova, koja vremenski prethodi podizanju gradova. Zidine ili
slijedeprirodnukonfiguracijuzemljitailise,pogotovouravnici,drenaeladasetomanjimobujmom
obuhvati to vea povrina krug i kvadrat su omiljeni tlocrtni oblici urbane planimetrije. Debljina i
visina zidova odreena je prije svega graevnim materijalom i financijskim mogunostima gradova.
Prednost se daje lokalnom graevnom materijalu: na zapadu i jugu uglavnom kamenu lomljencu, na
sjeveruiistokuopeci.Vanjskastranazidinauvijekseizvodiosobitobriljivo.Nakrunituseestonalazi
obrambenihodniksprsobranima(merlaturom),istacima,tzv.nosevima(Pechnase)zaizlijevanjesmole,
vrueg ulja i sl. te strijelnicama. Obrambeni hodnik je katkad zatien nadstrenicom. Pojas zidina s
unutranjestraneojaavajukontrafori.
Kuleslue:
konstrukcijskomojaavanjuzidina(djelujukaokontrafori);
osiguranjuizloenihtoakakojasuizloenanapadu,npr.gradskihvrata,mostovaisl.;
bonojzatitiodnapadakuleseloacijrajuurazmacimauvjetovanimdometomvatrenogoruja;
gaanju udaljenijih dijelova bojita visoko postavljene platforme opremljene su dalekometnim
orujem.
Temeljni oblici, pravokutna kula i kruna kula raznoliko se variraju, iz njih proizlaze npr. polukrune ili
poligonalne kule. esto se oblici mijenjaju po katovima: npr. prijelaz iz kvadratnog u poligonalni, pa u
kruni oblik. U kasnomu srednjem vijeku jednostavni se volumeni esto zamjenjuju matovito
oblikovanimgornjimkatovimaikrovnimnadgradnjamastornjiimaiistacima.
Od kasnoga srednjeg vijeka topnitvu moguih opsjedatelja suprotstavljaju se posebne obrambene
kulesazidovimadebelimnekolikometara,jakimsvodovimairazliitimstrijelnicama.Samonajmoniji
gradovimogudratikoraksrazvojemratnetehnike.
Gradska vrata toke su povezivanja s vanjskim svijetom, mjesto kontrole osobe i roba, no u
obrambenomsmisluonasupukotinauobrambenompojasu.Otvorivrata,odkojihjeestojedanveliki
zakolaadrugimanjizapjeake,osiguravajusegradnjombonihkulailikulaiznadulaza.Jednostavna
vratazamjenjujusedvostrukimvratimasprednjimistranjimvratnicama;zidovisetakoerojaavaju
dogradnjamanavanjskojiunutranjojstrani.
estosusezbogobrambenihrazloga spajalagradskavrataikulaujedinstvenugraevinugradska
vratauoblikukule.Velikakulanaobjestraneimavrata,estospodiznomreetkomkaoosiguranjemu
sluaju iznenadna napada. Unutranji prostor izmeu vrata slui kontroli prometa, a pri obrani kao
22

meuprostor koji se nadzire s gornje etae i brani kroz strijelnice odnosno otvore za polijevanje. S
gornjih etaa promatra se okolni prostor i dri pod vatrom. Povezivanje funkcija rezultira gradnjom
samostalnih obrambenih kompleksnih ulaznih utvrda s ulaznim kulama, prednjim vratima, vanjskim i
unutranjim ophodima, jarcima ispunjenim vodom, podiznim mostovima. Njihov izgled zastrauje
neprijatelje zbijenim volumenom i obrambenim pojedinostima. S druge strane zbog briljive izvedbe,
impozantne ralambe i umjetnikog ukrasa djeluju reprezentativno. Za pogled iz daljine njihova
vertikalnostupnjevanastrukturapojaavadojamsiluetegrada.
Gradske kule u unutranjosti gradova, bilo samostalne ili povezane s vijenicama i trnicama, od
kasnogasrednjegvijekanatjeusesvelikimsakralnimgraevinama,teestokaodominanteisimboli
komunalnogponosanadvisujugradskeetvrtiitrgove.

Gradskaplanimetrijablokoviiulice
Mreaulicaravnaseuranomsrednjemvijekupremapostojeimodnosimaterenaivlasnitva.Glavne
ulicepreuzimajutokstarihvanihputova,takoeriumnogimrimskimgradovimageometrijskashema
rimskogtaborabivanaputenaipromijenjenauskladusgeomorfnimnaelom.
Sustavi racionalnog koritenja terena razvijaju se tek u razvijenomu srednjem vijeku oni su okvir
egzistencije naseljenika to dolaze u nove gradove, egzistencije koja se zasniva na posjedovanju
zemljita i kue. Drutvena skupina koja je u razdoblju osnivanja gradova najjaa odreuje ulinu
mreuiveliinuparcelapremasvojimiskustvimaipotrebamauslijedeesustave:

sustavusporednihulicatipianzasreditameduregionalnetrgovine.Ulicejednakeirineijednog
smjeraomoguujubrzprijevozrobedokuatrgovacakojesugustonanizanesobjestrane;

sustavpoprenihulicarazvijaseokojedneilivieglavnihulica,ijesuuzduneosipovezanepod
pravimkutomuskimpoprenimulicama("naealj").Uzduneulicepreuzimajuglavnipromet,uz
njihstanujutrgovci.Popreneuliceslueunutranjemprometu,unjimasenaseljavajuobrtnici;

sustavkvadratnograsteranastajekadsegradskapovrinapodjednakoirokimulicamapodijeliu
osnovne kvadrate. Daljnja podjela uskim ulicama u blokove ili u parcele prilagodava se razliitim
potrebamatipuobiajenzaregionalnetrgovakegradovesrednjeiistoneEurope.
Veliinaioblikparcelamijenjajuseodgradadogradaiodjednogdijelagradadodrugog.Graanima
kojisebavezemljoradnjomodgovaradrugaijaparcelacijanegotrgovcimailiobrtnicima.Obliciparcelau
istomusporednomsustavuvrlosukruti.Sustavpoprenihulicaisustavkvadratnograsteraolakavaju
raslojavanje neophodno gradskom drutvu. Parcele su esto vlasnitvo gradova te se graanima
preputajuuzakup,aoninanjimagradepremagraevinskimpropisima.
Blokovi uglavnom nastaju umnoavanjem jedne osnovne parcele, tipine za grad, na kojoj se moe
graditi u manjim odjeljcima. Hijerarhija ulica i parcela najee odraava socijalno uslojavanje. irina
ulica, dubina blokova i veliina parcela esto se smanjuju od sredita prema periferiji. Njihovo
stupnjevanjeodgovarapodjelamastalekogdrutva.Pojedinanegradskeetvrtiiliblokovihomogeni
sunesamouarhitektonskojnegoiusocijalnojstrukturi.
LbeckjeusvojojprvobitnojjezgriizmeurijekeTraveitrniceureenpremasustavuusporednihulica:
etiriblokadubokaoko60m=200stopaizmeupetuzdunihulica,sasrednjomveliinomparcelaod
7,5x30m=25x100stopa=225m2.Svekuezabatnomsufasadomokrenutepremaulici.
Freiburgu u Breisgau veliina parcele iznosi 50x100 stopa s kuama koje su okrenute prema ulici
uzdunomstranom.
Koln je sauvao osnovne crte rimskog tabora. Ulini blok sjeverno od starog kapitolija ima priblino
pravokutnioblikodoko60x75m,teoznaavasrednjovjekovnupreinakuodnosnopodjelurimskeinzule.
Parcele se proteu u skupinama dubinom bloka: prvotno njih 10 u smjeru istokzapad s 300400 m
povrinezakuu,dvoriteivrt,apotom10poprenihusmjerusjeverjugs90120m2zakuebezvrta.
23

GoslarseodX.st.razvijaspajanjemnaseobinakojesuserazvileoko trnice.Zarazlikuodtognaselja
sjeverna gradska etvrt, nastala oko 1070. 1080. g., pokazuje pravilno planiranje, usklaeno s
posebnim potrebama naseljenih kolonista. Od uzdunih ulica ona unutranja, prilazna ulica, iroka tek
devetstopa,doputakolniprometsamoujednomsmjeru.Ljevkastaproirenjaispredpoprenihulica
olakavajuskretanjeiprolazusuprotnomsmjeru.Veliinaparcelavariraizmeu200i600m2.
Veina gradskih naselja od XI. st. pokazuje planimetriju podjednakih parcela za razliite drutvene
skupinestanovnika.Unaelnomjedinstvustanovanjairada"kuaidvorite"temeljsuegzistencije.
Sigurnu egzistenciju gusto naseljenom stanovnitvu u gradovima koji se brzo razvijaju mogla je
omoguiti samo racionalna podjela ogranienoga graevinskog zemljita. Homogenost
srednjovjekovnih gradova dobrim dijelom nastaje zahvaljujui ope vaeim pravilima u raspodjeli
zemljita, a koje za posljedicu ima iznimno veliku gustou izgraenosti i stanovanja kod
srednjevjekovnoggrada:

gustoaizgradnje:do100%(ItalijaVenecija);

gustoanaseljenostiprosjeno100150st./ha,do500700st./ha

Gradskasreditatrgovi,vijenice
U ranomu srednjem vijeku sredinja funkcija pripada utvrdama, vladarskim dvorovima (pfalz),
biskupskim sjeditima i samostanima. Velike sakralne graevine dominiraju okolicom. Taj razvitak
kulminiraugotikimkatedralamabiskupskihgradova.Unovoutemeljenimgradovimavisokogasrednjeg
vijekadominantesuupnecrkve.
U razvijenome srednjem vijeku javljaju se prva komunalna sredita. Njihovo ustrojstvo odreeno je
potrebama gradske privrede, a njoj su prije svega neophodne trnice. Za posebne proizvode esto
postojeposebnetrnice,ponekadpovezanespojedinimgradskimetvrtima(trnicavune,sukna,isl.).
Ulinetrnice,tj.proirenjalinearnogaprometnogsustavauuliniprostoriliuuskiizduenitrg.Takve
su trnice tipine ve za rana trgovaka naselja, a u srednjem vijeku esto tvore kimu planiranja
trgovakihgradovasmjetenihuzvelikemeuregionalneprometnice(Bern).
Iz forme ulinih trnica razvili su se gradski trgovi, vie kao pragmatine nego teorijsko shematine
forme,aizregionalnihtradicijaipraktinihpotrebanastajenekolikotemeljnihtipova,naprimjer:
sredinjitrgovi,zarazlikuodulinihtrnica,otvarajusenasvestrane.Najeesuoblikapravilnog
pravokutnika,aestoiistogkvadrata(naroitoutrgovakimgradovimaXIII.iXIV.st.odsrednjedo
istone Europe Krakow). Da bi se izbjeglo presijecanje povrine trga i njegova proelja, ulice se
najeeulijevajunauglovimatrgovailitekuuznjihovestranice.Izbjegavaseosnasimetrija;
poligonalni ili kruni trgovi ne odgovaraju pragmatinom planiranju srednjega vijeka. Rjeenje
poputnpr.trgauSieni(Campo)kojiimakoljkastoblikvezanojeuzspecifinusituacijutogagradai
neesedrugdjeponoviti.Izmeuulinogisredinjegtrgapostojebrojniprijelaznioblici,apostojii
nizspecifinihrjeenjakojasudijelomtipinaadijelomindividualna;
trgoviizmeuusporednihulicaomoguujuizravni spojsprotonimprometom. Mnogi gradovina
prostoru uz Rajnu i u Vestfaliji, te hanzeatski gradovi baltikih podruja (Lbeck), pokazuju tipian
slijedtrgovaizgradasglavnimtrnimtrgom,nakojemusupoprenopostavljenagradskavijenicai
glavna crkva s grobljem, a okrueni su drvenim duanima i stolovima za trgovanje (hanzeatska
planimetrijskashema).Ostaleulicepolazeodte"gradskeokosnice";
trokutastitrgovinastajubifurkacijomulicakojetekuuzdvijestranetrgadoksenatreojpodiu
kueikomunalnegraevine.Uprimjerimaveegprostoratrokutseispravljanjemdivergentnihulica
estopreoblikujeuetverokut.

24

Iznimna rjeenja npr. trgovi u obliku trapeza ili vretena (Verona), odnosno potpuno nepravilni
tlocrtni sklopovi, poput npr. niza trgova u San Gimignanu, nastaju ne toliko zahvaljujui estetskim
promiljanjimakolikoutjecajutopografskeilipovijesnesituacijekojasepotompoinjetumaitiisve
vieisticatikaoestetskiimbenik.

Javnigradskiprostori(trgoviiulice)seintenzivnokoristeza:
religijske sveanosti: velike crkvene zabave, procesije, scenske predstave (crkvena prikazanja,
religijskiigrokazi);
graanskesveanosti:organiziraneispontanepukezabave;turnirskeigreinatjecanja;uBologni:
javniizborsudaca,rektora,sveuilinihprofesorailaureata;prigodnisajmovi;predstaveputujuih
pjevaa,sviraa,glumaca,ongleraimaioniara,podizanjeiodravanjegradskogazida;
javnakanjavanja:stupovisrama,vjeala,lomae;

Ukasnomusrednjemvijekuoblikovanjeslobodnihprostorapostajekomunalnomzadaom.
Zarazlikuodantikih,srednjovjekovnitrgovinemajuarhitektonskiokvirkojibijavniprostorodvajao
odstambenihetvrti.Umnogimgradovimatrijemoviuprizemljupovezujuprivatniunutranjiprostors
javnim vanjskim prostorom. Tipovi i strukture kua u razliitim podrujima Europe odreuju temeljni
karakterprostoratrgova.
Najavnimtrgovima,naposenaglavnomtrgu(trnici),koncentrirajusekomunalnegraevinekojese,
(osobito gradska vijenica), svojim poloajem u sklopu trga istiu u odnosu prema manjim kuama
graana.Tipinajenpr.postavanauglu,nauojstraniiliusredtrga,tesusjednailinasuprotnapostava
gradskevijeniceiglavnecrkve,katedraleivladareverezidencije.Meusobnimusklaivanjemveliine
trga, njegovih fasada, poteza ulica, volumena i grupiranja velikih zgrada, prvenstveno glavne crkve i
gradskevijenice,nastajeindividualnooblijegradskihsredita.
Ustarimbiskupskimgradovimausporednopostojanjeduhovnihisvjetovnihsreditapotienatjecanje
u arhitektonskom oblikovanju trgova i skupina kua, npr. katedrale i katedralnog trga na jednoj, te
gradskevijeniceitrnogtrganadrugojstrani.
U slobodnim gradovima sakralne i profane graevine koje u potpunosti podiu graani, uzajamno se
istiunaglaavanjemsuprotnosti.
Srednjovjekovnagradogradnjatijekomsvogaviestoljetnograzvitkapronalaziitipinaiindividualna
rjeenjaugrupiranjuiisticanjugraevinskihmasa,teuoblikovanjudominanti.Pritome,zahvaljujui
kakonadmetanjugradova,takoiiracionalnompretjerivanju,naposeuvertikalamacrkvenihigradskih
tornjeva,nastajudinamineislikovitegradskevizure.
25

Seoskekue

Seobanarodanapragusrednjegavijekasjednestraneupoznajejunekrajevesdrvenimkonstrukcijama
uvrijeenimnasjeveruiistokuEurope,asdrugestranedoseljenegermanskenomadskenarodesuoava
stehnikomioblicimagradnjekamenom.NoiSjeveriJuguglavnomostajuvezaniuzsvojetradicije.
UjunojEuropiprevladavajukamenestrukture,asvremnomseoblicikuagermanskihdoseljenika
pribliujuseantikimtipovimakua.
Mjeoviti tipovi nastaju npr. spajanjem kamenog tijela kue mediteranskog podrijetla i krovnih
konstrukcijagermanskogpodrijetla.
Kue s nadstrenicom spadaju u mediteranski tipoloki krug, odgovaraju klimi kiovitih dolina Alpa.
Temeljnijeoblikjednokatna,jednoelijskakuaognjitestrijemomzarad.izkojeproirivanjemnastaju
viekatne, vieelijske kue s kamenim i drvenim nosaima, lunim trijemovima i hodnicima. Vanjski
prostor(dvorite)iunutranjiprostormeusobnosutijesnopovezani.
kue s lunim trijemom kao inaice kua s nadstrenicom pokazuju motive bizantskogotikih
palaa svedene na pojednostavnjene elemente. Tipino je ritmiko naglaavanje superponiranih
etaa;svakomlukuuprizemljuodgovaranpr.dvostrukilukugornjojetai.
CasaVernettiuRolateCamasco,kuaslunimtrijemomnastalauXIV.st.,primjerjekasnogstupnja
u razvoju tog tipa. Trijem u prizemlju povezuje tri prostorije zasvedene bavastim svodovima tipa
rimskekueognjita.Jednakislijedprostorijaugornjojetainatkrivenjegrednikom.Krovpokriven
kamenimploamapoivanagredamapovezanimuoblikukosestolice.
SjevernoodAlpaprevladavagradnjadrvom:
ualpskimkrajevima,SkandinavijiiistonojEuropiuglavnomgradnjapunihdrvenihzidova;
uzapadnojisrednjojEuropiuglavnomkanatnagradnja(Fachwerk).
Tehnika gradnje drvetom koja je omoguila premoivanje velikih raspona uz istodobno podnoenje
velikihoptereenjaukasnomusrednjemvijekuomoguujeekonominugradnjuvelikihseljakihkua.
Einhausjetipkuekojaujednojzgradiobuhvaafunkcijemalihstambenihprostorija,stajeisjenike
karakteristinesuprijesvegazapodrujagdjeosimratarstvaprevladavaiuzgojstoke.
Donjonjemaka dvoranska kua pripada skupini kua koje pod istim krovom okupljaju razne
funkcije,arasprostranjenajeodsjeverozapadneEuropedoBaltikogmora,razlikujemo:
Saalhausjednobrodnu,jednoprostornukuu;
Hallenhaus prostranu trobrodnu kuu, najee prema unutra otvorena s dva niza nosaa
usporednih s uzdunom osi. Uzori su joj stambene dvorane starogermanskih plemia, koje su
kaotipprihvatilislobodniseljaciipretvoriliihustambenuigospodarskukuupoljodjelskogtipa.
Kua s uzdunim prolaznim prostorom (Durchgangshaus), stariji je oblik takvih kua sa stanom i
stajama,asastojiseodsredinjeprolazneprostorije(tzv."deele")kojaseproteesvedostranjega
zabatnog zida protee izmeu dva niza jakih nosaa i niskih "bonih brodova". U njima se nalaze
staje(npr.lijevozagoveda,desnozakonje),testambeneiprateegospodarskeprostorije,dijelom
otvorenepremaprolazu.Isprednizaprozoranazaelnomzidunalaziseotvorenoognjiteuputeno
upodu.Kosturodnosaaiokviranosikrovitepodignutopomouvelikihtrokutnihveznihgreda,
gdjeje,iznadcijelogprizemlja,spremljenvelikdioetvekojiistodobnosluziikaotoplinskazatita.
U kui s uzdunim i poprenim prolaznim prostorom (Flettdeelenhaus), kasnijem obliku
prethodnogtipakue,stambenijedioustranjemdijeluproirenpoprenimprolaznimprostorom
(tzv. "Flett") sve do bonih vanjskih zidova, na kojima se nalaze prozori. Time je stambeni i radni
prostorsobjestraneognjitaodjeljeniboljeosvijetljenodprednjegdijela.Uproduetkukuese
uzastranjizabatniziddodaje,tzv."zonasoba",kojasedijelommoezagrijati.
KuesvelikimprostorijamadostiumaksimalnedimenzijeinajbogatijiukrasuXVIII.iXIX.st.
26

Gradskekue

Stambena kula i kaminata izvorno su dijelovi plemikih zamkova i dvorova, no u gradovima one
spadaju medu prve samostalne kamene gradnje. Kule, isprva obrambene graevine, postupno se
ureuju za povremeno ili stalno stanovanje. Kaminate (lat. caminata), prostorije koje se zagrijavaju
kaminima,nastajuuuzamkovimakaoprvestambeneprostorijeprivatnogkaraktera.Ugradovimase
one podiu zasebno kao pravokutne graevine sline kulama. Jedna ili dvije stambene etae iznad
podrumasadreuglavnomsamopojednuprostorijukojasegrije,apristupunjuvodiestoizvanapreko
stubailigalerije.etverostreniiliatorastikrovnaglaavanjezinekskluzivnikarakter.Gradnjakaminata
dugojebilapovlasticaviegaplemikogstalea.Nakontosugraanipreuzelisvapravaugradovima,
kaminatesukaodvoranegraeneodkamenapostalesastavnidiootmjenihgraanskihkua.Usrednjoj
Europionerijetkodostiubrojiznaenjetogaimajuutalijanskimgradovima.
Tipovi graanskih kua nastaju najee prilagodbom seljakih kua novomu gradskom ivotnom
prostoru, no zbog skuenosti gradova, tradicionalno jedinstvo stanovanja i rada zahtijeva veliku i
intenzivnuuporaburaspoloivogprostora(parcele)tosenadoknaujesegradnjomviekatova.
Kuesastambenimiskladinimprostorom(sjevernaEuropa)odgovarajutipuseljakekuesastajom.
Dvoranskakua(Hallenhaus)sjeverozapadneEuropeutomjesmisluosobitojasnoodreentip.Njezina
jednostavna i prostrana struktura uinila ju je neutralnim okvirnim oblikom pogodnim i za gradske
potrebe.Visokadvoranazauzimacijeloprizemlje,tvoreijedinstvenprostorzaradistanovanje.Ugradu
otpadaju niske bone prostorije s obje strane, a kod graanina koji se bavi poljoprivredom grade se
malenestajesvedenenapolavisineprolaznedvorane,ugraeneustranjemdijeluilidujednogzida.
Prostornastaoumeukatumoesekoristitinarazliitenaine.
Kue trgovaca isprva su sline skladitima u
kojima se i stanuje. Diele, prostorija iznad
podruma slui za spremite, trgovanje i
stanovanje. Ognjite uz jedan od uzdunih
zidova ini jezgru stanovanja, ogranienog na
nekoliko soba u gornjim etaama. Sve vea
potreba za skladinim prostorom zahtijeva
gradnju sve vie katova sa spremitima. Poslije
se uz Diele, isprva na jednoj, potom na obje
strane, odvajaju prostorije za trgovaki ured,
kuhinju i blagovaonicu, a ugradnjom galerije
dodatnosekoristiinjezinavisina(viseesobe).
Nakon brojnih razornih poara, u mnogim
gradovima gradnja kamenom, odnosno
opekom, zamjenjuje tradicionalnu kanatnu
gradnju.Uska,visokakuasaskladitem,

okrenutapremaulicizabatom,smnotvomprozora,prozoriaigredomvitlomuvrhuzabata,dominira
dugimpotezimaulicamnogihtrgovakihgradovasjevernoodAlpa.
Diferenciranestambenekuenastajuukasnomusrednjemvijeku.Zahvaljujuisveveemblagostanju,
graani nastoje stvoriti privatni stambeni prostor: odvajanjem pojedinanih prostorija ili skupina
prostorijaunutarpostojeegoblikakue,produenjemkueilidogradnjomdodatnestranjezgradedu
uskogdvorita(osnovnitipdopunjenjemanjomistovrsnomgraevinom,ulinasestrananemijenja),te
pripajanjemipovezivanjemprostorijaidijelovagraevineunovcjelovitoblik.

27

Tijekomtihprocesapreobrazbedolazidorazmjeneelemenataizmeupojedinihstambenihpodruja,
tomesepridruujeiprenoenjekarakteristinihstambenihoblikaizjednogadrutvenogslojaudrugi,
npr.povezivanjegraanskeDielenbausskaminatomilidvoranomtojeprijebioprivilegijplemstva.
Obaseprocesadopunjuju,aestoipreklapaju,teuslojevimaimunogagraanstvavodekstvaranju
kua s diferenciranim prostorijama za rad, gospodarstvo, reprezentaciju i boravak (spavanje) vidi
primjerstambenaDielenhaus(izGoslara),kojajeprvotnobilazabatomokrenutapremaulici,kanatne
konstrukcije, spojena je s kamenom gradnjom kaminate i gospodarskih prostorija pod zajedniki krov
usporedansulicom.KolniprolazvodikrozDiele,itosastrane,avisinaprostorijedodatnojeiskoritena
ugradnjom galerije i stuba, s kojih se prilazi prostorijama na gornjoj etai i tavanskom spremitu.
Elementidijelomuvajusvojuposebnost(drvenagradnja,kamenagradnja,obliciprozora),nooblikuju
cjelovitorganizamkojizadovoljavarazliitezahtjeveioitujeihsvojimizgledom.
UantikigradovimajuneEuropezarazlikuodsjeverneEurope,mnogeplemikeobiteljitrajnoiveu
gradovima,njihoviobiaji,tenjazavlauipolitikisaveziodreujuivotinaingradnjeugradovima.
Viekatne kue s dvoranom i obiteljske kule (tornjevi) dominantni su tipovi ranosrednjovjekovne
stambeneizgradnje.Naskuenugraevinskomzemljitugradovazgraderastuuvis.
Viekatne kue s dvoranom, uobiajeni tipovi gradske plemike kue, sastoje se od visokoga zidnog
platakojijepodignutnauskompravokutnomtlocrtu.Gredniciilisvodovidijeleihupojedinaneetae
koje najee sadre samo jednu prostoriju: u prizemlju ulazno predvorje s vratima prema ulici i prema
dvoritu,naprvomkatuglavnudvoranu,aiznadnjejojednuilidvijeetaesastambenimiligospodarskim
prostorijama,kojesupovezaneizvanastubamailiiznutraljestvama.
Obiteljskekulenadvisujuskupineviekatnihkuasdvoranompoputpravihkulanautvrdama.Ustalnim
obiteljskim sukobima i mnogobrojnim poarima one slue kao sigurno utoite obitelji i zatita njezina
imetkaizaliha,tespovienogpoloajaomoguujuborbuprotivneprijatelja.Gradnjakulaiskljuivoje
pravoplemstva,kojesemeusobnonadmeeuposjedovanjusvebrojnijihitoviihkula.
UmalomtoskanskomgraduSANGIMIGNANUimaih72,avisinanekihdoseeak51m.Ugradovima
se dolaskom na vlast stalea trgovaca i obrtnika organiziranih u cehove, spreavaju takve
pretjeranosti, tako je 1251. g. u Firenci visina kula ograniena na 50 lakata (oko 26 m) i naredba je
odmahprimijenjena.

Gradska palaa kao tip graevine novoga vladajueg sloja, od XIII. st. sve vie odreuje izgled ulice.
Veliki pravokutni graevni blokovi palaa zamjenjuju uske viekatne kue. Trijemovi i galerije vode iz
sredinjeg dvorita u skupine prostorija rasporeene po katovima. Prizemlje obuhvaa visoko ulazno
predvorje (vestibul), prostorije za strau, staje i spremita. Iz dvorita vanjsko stubite vodi u
reprezentativne i stambene prostorije na 1. katu. Ostali katovi slue potrebama obitelji i kunoga
gospodarstva.PojedinepokrajinejuneEuropestvorilesuutipologijipalaekarakteristineinaice.
Toskana (prije svega u Firenca i Siena) zidne plohe, dijelom od pravokutnih klesanaca, dijelom od
opeke, odreuju visoke graevne blokove koji jo uvijek djeluju poput utvrda. Velika ulazna vrata,
najee u sredinjoj osi, jedini su naglasak na zidu prizemlja koji je gotovo bez prozora. Odreeno
vrijeme jo su uobiajene galerije konzolno istaknute iznad prizemlja. Prozorski otvori gornjih etaa
velikim su odteretnim lukovima povezani sa zidom od klesanaca, koji naglaava njegov obrambeni
karakter. Lukovi (dvostruki ili trostruki) umetnuti u otvore karakteristini su elementi rezidencijalne
palae.Isdvorineisulinestranetippalaepostupnosepodreujejasnomrasporeduijajeglavna
oznaka simetrinost Prevladava fasada organizirana prema vertikalnim osima. Horizontalni vijenci pak
naglaavaju etanu podjelu graevinske mase. Krunite na konzolnom vijencu ili naputena streha na
istaknutimroenicamazakljuujugornjidiograevine.

28

Venecijavanjskiizgledgraevineneodreujezatvorenostnegootvorenost.Tlocrtveihpalaapoiva
na simetrinoj trodijelnosti: dvorite i sredinje krilo jednake irine nalaze se jedno iza drugog u
sredinjojosi,sastranesuuabonakrila.Tajrasporedpotvrujeseinaglavnojfasadi,podijeljenojutri
vertikalna zidna polja. Vertikalna temeljna podjela suprotstavlja se horizontalnom nizanju pojedinih
elemenata po etaama. Izmjenom otvorenih i zatvorenih dijelova, svjetla i sjene, kontrastnih
materijala,te odrazom u vodi, naglaava se "slikovitost" i transparentnost te arhitekture. U Veneciji
takoer nastaju i velike najamne kue, koje se grade prema utvrenim pravilima, dijelom s unaprijed
izraenimelementima(prozori,vijenci,idr.),tojeusrednjovjekovnojEuropigotovojedinstvensluaj.
S palaom koja se organizira oko unutranjeg dvorita arhitektura june Europe preuzima tip velike
gradskekuenastaourimskocarskodoba,kojiepunirazvojdoseiurenesansiibaroku.

Gradskevijenice

Uveinijegradovagradskavijenicanajvanijaprofanagraevina,ispoetkauglavnomjednostavne
zgradeumjerenihdimenzija,arazliitetradicijejugaisjeveraeuropestvarajurazliitetipove.
Javnegraevinekaotipoviposebnegradskearhitekturenastajutekurazvijenomusrednjemvijeku:
1. odtipovaregionalnihgradskihkua,najeeupoveanommjerilu;
2. odtipovaielemenataplemikihiklerikihzgradauzraznekombinacijeinamjenskeizmjene;
3. od graevina za trgovinu i obrt; isprva esto nastaju kao provizorne, a kasnije ili kao samostalne
zgradeilikaokombiniranivelikisklopovi.
Funkcijeiprostorniprogramidiferencirajuseprijesvegauvelikimgradovima:
dvorana za vijeanje prostor u kojem se sastaje gradsko vijee, gotovo je uvijek, osim sakralnih
prostora,najznaajnijemjestougradu.Onasenajeenalazinaprvomkatu(pianonobile),teslui
ikaosudnicagradskogsudaikaodvoranazasveanosti;
otvorenestubenajeesluekaoreprezentativniprilaz;
podest,balkonililodasumjestaskojihseobznanjujuzakljucivijeaisuda;
prizemlje je, sjeverno od Alpa, esto namijenjeno trgovakim djelatnostima gradskoj "trgovakoj
kui", dvobrodnoj ili trobrodnoj dvorani za najvanije vrste robe (trnica sukna, kruha). Ovdje se
najeenalaziigradskavaga,tetrgovakisud(niigradskisud)sazasebnimtrijemom.Iznadtrnice
najeesediedvoranazavijeanje,aobjesuspojeneujednostavni,velikigraevnivolumen.
DudevapalaauVenecijiigradskavijenicauLubeckuprimjerisuslubenihsjeditavelikihgradskih
uprava jedne june i jedne sjeverne metropole. Obje su nastale prerastanjem graanske kue
(gradskepalae)udravnuarhitekturu.ZaVenecijujekarakteristinaodvojenosttrgovakeiupravne
funkcije,zaLbecknjihovopovezivanje.
U Veneciji 1340.g. zapoinje preobrazba
dudeva katela, u kompleks namijenjen
ukupnoj dravnoj upravi. U trokrilnom sklopu
oko velikog dvorita s arkadama, prislonjenom
uz baziliku Sv. Marka, objedinjeni su tipovi
gradskih jednoprostornih graevina i upravne
palae. Trokatna i etverokatna krila
obuhvaajustanislubenedudeveprostorije,
vijenice za vladu, upravu i pravosue grada
drave, te urede i prostorije odvjetnika i

biljenika.

29

ULbecku1226.g.zapoinjegradnjanovegradskevijenice,isprvasdvijejednakezgrade postavljene
usporednodustranicajednogdvorita.Iznjihuviefazanastajetrodijelnigraevinskisklop,kojijena
zabatnimstranamaobjedinjenumonumentalnuslijepufasadu.Krilosgradskomvijenicomuprizemlju
sadripredvorjeidvoranuzavijeanje,augornjemkatudvoranuHanze,namijenjenuzakonferencije
hanzeatskih gradova. U krilu Gewandhausa obje etae slue kao trnice sukna. Oba krila povezana su
trijemomkojijeokrenutglavnomtrgu.Produenjekrilasvijenicompremajugu"dugakomkuom"i
dogradnjaKriegsstubeomoguavajuizdvajanjevanihfunkcija.Uotvorenojdvoraniuprizemljunalaze
se duani zlatara i gradska vaga, na katu je velika sveana dvorana i mala dvorana za sveanosti i
konferencije.Dograenaratnavijenicazakljuujecijelisklopproeljemuskladusglavnomzgradom.
PalazzoPubblicouSieni
gradska vijenica toga znaajnog
toskanskoga grada drave, u svome
srednjem dijelu sastoji se od graevnog
bloka tipinog za plemiku palau s etiri
etae, etiri prozorske osi, s vijencima i
merlaturom. Bona krila analogne
kompozicije manje su visine i irine.
Zahvaljujui ujednaenosti elemenata i
njihovu jednakomjernu rasporeivanju,
tijelograevinedjelujekaocjelovitavelika

palaa,nozbogstupnjevanihbonihkrila
prua dojam sloene strukture. Njegova golema masa ne umanjuje druge kue na trgu ve
pridonosinjihovojmonumentalnosti.

Natkrivene trnice nalaze se najee u odvojenim zgradama ili u samostalnim krilima gradskih
vijenica.Trnicesuknaspadajumeunajvanijespecijalnegraevinetevrste.Njihovaveliinaiesto
bogataarhitekturaodgovarajuvanostiteprivrednegrane.UvelikimgradovimaFlandrijeiBrabantas
izvoznomtekstilnomprivredomoneseestokaograevineodosobitogugledasmjetajuodmahpored
gradskevijenice,akatkadseunjihovojgornjojetaiiliujednomodbonihkrilanalaziigradskauprava.
Trnicama se pridruuje gradski toranj, tipian za sjeverne pokrajine francuskog kraljevstva, koji
simbolizira pravni status gradskih zajednica. De jure one su dodue podlone lokalnom vladaru, ali su
defacto, zahvaljujui svojoj gospodarskoj moi, samostalne. Toranj kao simbol moi posuen je iz
arhitektureplemstvaiuzdignutdoulogedominantnogazdanjagrada.
TrnicasuknaigradskitoranjuBrugesu,graenisuodsredineXIII.st.dokoncaXV.st.
primjer stapanja elemenata graanske,
feudalne i sakralne arhitekture u
jedinstven oblik velike javne graevina,
tipine za sjever Europe. Gledana s
glavnoga trga ona djeluje kao graevina
postavljena na iroko postolje iz kojeg se
izdie toranj visok 108 m koji dominira
zgradom, trgom i gradom. Kao to trg u
Sieni nastavlja tradiciju kampanila i

obiteljskihkula,taoitoranjuBrugesu
nastavljatradicijusjevernjakihtornjevanazapadnimproeljimailinadkriitimacrkava,odnosno
stambenihkula(donjon).VoluminoznamasatornjanadalekoseistieuravnicamasjeverneEurope.
30

Posebnegraevinesdvoranamazasveanostiiprijamenastajukaopandangradskojvijeniciuvelikim
i bogatim gradovima. Za gradnju tih dvorana presudan je ne samo nedostatak prostora nego i
razdvajanjereprezentacijskihfunkcijaodadministrativnihisudbenihnpr.GrzenichuKolnu,1437.g.,
gdje su pod jednim krovom povezane dvije vane funkcije skladite i trnica (prizemlje) i dvorana za
sveanosti (kat s visokim drvenim stropom). Budui da prostorija velika 23x53 m nije bila dovoljno
prostrana, gradsko je vijee kupilo jo jednu, ak stariju "kuu za svadbe" na suprotnoj strani ulice,
povezavijemostomsdvoranomuGrzenichu.Tipinielementifeudalneisakralnegradnjeiovdjese
povezujuselementimagraanskihkuaugradskureprezentativnuarhitekturu.

Bolniceikole

Hospitali (bolnice) u gradovima vie slue njegovanju starih siromanih itelja nego lijeenju akutnih
bolesti.Njihovagradnjaiodravanjefinancirasezakladamaimunihgraana.
Smjetaj se odabire blizu sredita grada. Starci i bolesnici ostaju u okvirima gradskog ivota, samo se
bolnicezazaraznebolestigradeizvanzidina.Kaovelikiikompleksnigraevnisklopovi,hospitaliseistiu
uusitnjenomkontekstugradskihgraevina.
Uzorgraevinskomtipuhospitalajesusamostani.VenaplanuSanktGallenabolnicasepojavljujekao
posebnopodrujesasvimbitnimelementima.Znaajnepoticajegradnjibolnicadaju:velikahodoaa
(hodoasniki hospitali), kriarski pohodi (viteki redovi koji se posveuju njegovanju bolesnika,
upoznavanjeorijentalnemedicine),utemeljenjemedicinskihvisokihkolaifakulteta,teprosjakiredovi.
Bolnika dvorana najee je izdueni, visoki, jedinstveni prostor koji esto dostie dimenzije velike
crkve.Onjejednobrodanilidvobrodan.Bolesnikikrevetiporedanisuuzuzdunezidoveuodjeljcima,
katkadispodophodnegalerijeskojesebolesnikemoenadzirati.Nakrajudvoranepostavljenjeoltarili
je u uzdunoj osi podignuta kapela slina otvorenom predvorju s oltarom, koji je vidljiv iz dvorane.
Posebneigospodarskeprostorijeokupljenesuudrugimkrilimanpr.prostorijazalijenikaizaputanje
krvi, te ljekarna, prostorije u kojima stanuju njegovatelji, odnosno otmjeniji bolesnici, kuhinja i
gospodarskeprostorije.Cijelikompleksdopunjujusjeniciistaje.
HotelDieuuBeauneuu,1443.g.
sluio je kao bolnica za siromane sve do
1945. U junom krilu trokrilnog sklopa
nalazi se velika bolnika dvorana veliine
14x72 m s oltamim prostorom na
zapadnom kraju te s portalom, kolnim
prolazomirefektorijemnaistonomkraju.
Ubonica je podignuta kao masivna
kamena graevina. Nasuprot njoj druga
dva krila izgraena su u drvenoj kanatnoj

gradnjisdvokatnimtrijemovimaispred
odvojenihprostorijazaredovniceiotmjenebolesnike.Tornjevisastubitimaeljasuzakladnikada
timdjelomsauvasvojeimezakasnijapokoljenja.
OdgojiobrazovanjeodranogasrednjegvijekagotovosuposveunadlenostiCrkve.Samostanskekole
pruajuosnovnoobrazovanje,katedralnekole,kojenajveiprocvatdostiuuXII.st.,obrazujuelitu.
Prva sveuilita nastaju u istom stoljeu u Bologni, Parizu i Oxfordu meusobnim povezivanjem
slobodnih kola i studentskih udruga koje se, po uzoru na gradske zajednice organiziraju kao
autonomnaudruenja(universitates)svlastitimstatutimaipovlasticama,bezstalekepodjele.

31

Gradovikojiihprihvaajuimajuodtogaviestrukukorist.Dobivajuprihodeodstudenata(uBologniihje
tada cca 5000), dobivaju pravnike i strunjake za svoju upravu, te uitelje za gradske kole, ugled tih
gradovaraste.Utemeljiteljiiudruenjakupujuiiznajmljujuprostorijeilizgrade;zainteresiramsamostani
stavljajunaraspolaganjesvojeprostorijezanastavu.Sveuilitasekoncentrirajuupojedinimgradskim
podrujima(npr.QuartierLatinuParizu).
Kolegijisuprvispecijalnitipsveuilinihgradevina,nastalihbezvrstogoblika,aorganiziranipouzoru
nasamostanekaointernatizasiromanestudentekojiiveuzajednicipodnadzoromrektoraidekana.
Onipostupnostjeupoloajnastavnihustanovatesvevieutjeunasveukupnoobrazovanje.
Collegio di Spagna, Bologna, 1364.1369.g., potpuno je razvijeni tip. Slini sklopovi nastaju i u drugim
gradovima.UOxforduiCambridgeuoniodreujukaraktercjelokupnogagrada.
New College, Oxford, 1386.g. uzor je brojnim manjim i veim sklopovima, naroito velebnom
Magdalen Collegeu iz 1480. U oksfordskom
tipukoledaskupineprostorijarasporeenesu,
kao i u Bologni, u etiri krila oko unutranjeg
dvorita(Quadrangle).Ujednomodkrilanalazi
se kapela s pretkapelom za akademske
ceremonije, te velika dvorana koja slui kao
prostorija za okupljanje i blagovaonica. U
jednom od susjednih krila nalaze se vratarnica,
stanovi rektora i dekana, te arhiv i riznica, a
posebno mu je obiljeje toranj podignut iznad
ulaza.Utreemkrilunajeesenalazikuhinja,
uprava i biblioteka, u etvrtom prostorije za
stanovanjepitomaca.Gospodarskezgrade,

sjenici, staje i latrine dopunjuju sredinji kompleks. Cijela skupina graevina, ukljuujui groblje,
okruenajezidomteinifunkcionalan,jasnoralanjenkompleksekskluzivnogielitnogkaraktera.
Zgradezanastavuisjednicesuionicamaipredavaonicamarazvijajusekaotipovitekmnogokasnije.
Kompleksiplaniranikaopovezanecjelinepojavljujuseteknakonsrednjegavijeka.

Zamkovi,burgovi,kateliiutvrenidvorci

Oblik zamkova, burgova, katela i utvrenih dvoraca s vremenom se mijenja, stalan je samo poloaj u
krajoliku:utvrdamoebitinauzvisini,napadiniiliudolini.Graevinskiprogramovisanjeopromjenjivoj
stratekoj i drutvenoj namjeni: moe npr. biti ista obrambena gradnja ili utvrena rezidencija,
pogranina utvrda, sredinje sjedite posade ili gradska citadela, viteki zamak, kneevska palaa ili
utvrdanekogareda.Mijenjajusevlasnici,stiloviiobrambenatehnika.
Pretee i uzori osno organiziranih sklopova jesu: franaki kraljevski dvorovi u obliku pravilnog
etverokuta, rimski kateli sa zidinama, obrambenim hodnicima i kulama; za centralne sklopove,
keltska i germanska utvrena pribjezita s obruem zidina, ulaznom kulom i predbedemima, te
straarske kule rimskih graninih bedema iburgus), s obrambenim hodnikom i atorastim krovom,
podignutenabreuljku,opasanepalisadamaijarkovima.

Tipoviutvrdaranogasrednjegvijekasastojeseodmalobrojnihjednostavnorasporeenihelemenata.
kruneutvrdeskulomnauzvisini,tzv."mote"(tal.motta),odgovarajutipurimskogburgusa,kojije
dopunjenpotkovastomdogradnjomsgospodarskimzgradama.Sredinjakulaugornjojetaisadri
glavnuprostoriju,prizemljeostajeotvorenimilisluikaoskladite;
32

stambena kula (branikula) u Francuskoj zvana "donjon", u engleskoj "keep" preuzima funkciju i
oblik kule na uzvisini. Nakon prijelaza u gradnju kamenom, koncem X. st. pravokutne, jedva
ralanjene kule, dobivaju vee dimenzije. Pravokutna predgradnja istodobno je pristup ulazu i
njegovazatita.Oblaganjemstarihdrvenihkulakamenom,kaoposebantipnastajetzv.shellkeep.
Iz ranoga razdoblja sauvane su: u Francuskoj Langeais (oko 990.g.), Loches (3 stambene etae,
visoka 37 m) i Beaugency; u Engleskoj London, White tower i Colchester (oko 1070.g.),Richmond i
Newcastle.Kakobisepoboljalabonazatita,pravokutnijetipdobioizboeneugaonekule,npr.u
Doveru.NakonXII.st.nastaju,razliitiprijelazniobliciizmeupravokutneikrunekule.
DonjonuEtampesu,kraljevskautvrdapodignutaoko1140.g.
s tlocrtom u obliku etverolista spada meu usavrene tipove. Oblikovanje triju dijelom
nadsvedenih etaa s inovativnim rjeenjem ulaza i stubita unutar zidnog omotaa, svjedoi o
uznapredovalojgraevinskojiobrambenojtehnici.
VrhuncemtograzvitkasmatrasekrunakulauCoucyju,podignutanakon1254,visoka55m,promjera
31m,sgotikom,svodnomkonstrukcijomikontraforima.
Brojni nacionalni i internacionalni dinastiki sukobi u razvijenom srednjem vijeku potaknuli su razvoj
novih tipova, koji naputaju osnovne geometrijske likove i krute formalne koncepte te u planiranje
ukljuujuprirodnukonfiguracijuzemljita.
Prstenastim utvrdama osnovni je zajedniki element pojas zidina. Zgrade tek rijetko stoje slobodno.
Unutarperimetralnihutvrdazgradesuprigraeneiliugraeneuzidine.Sredinjejedvoriteslobodno,
kulesudijelomsamostalne,dijelompovezanesazgradama,odnosnosazidinama.
Burg Munzenberg, sjedite dinastije Hohenstaufen sagraeno 1170.g. na uzvienju koje dominira
dolinomWetterau.Zgradetipinezavelikenjemakeburgove,palas,kapelaikuavitezovapodignute
suuzazidine,dvijeglavnekule(Bergfried)djelominosuiliposvesamostalne.
Segmentirane utvrde povezuju sve poznate elemente obrambene gradnje u kompleksne viestruko
stupnjevaneobrambenesklopove,koristeisekonfiguracijomzemljita.Ponekadsegradekaoodvojeni
prstenovi oko sredinje utvrde, a ponekad u susljednim odjeljcima. Debljina zidova i obrambena mo
pojaavajusepremaunutranjosti,najvanijezgradenalazeseuunutranjempojasuiliuposljednjem
odjeljku.Korekcijamaterenailiposebnimzahvatima,npr.jarcima,poveavasenedostupnost.
ChateauGaillard,1195.G.,sagradiogajeRIKARDLAVLJEGSRCA

sastoji se od tri jasno odvojena odjeljka: iroki jarak, predutvrda s jako izboenim kulama, drugi
jarak,dvoriteutvrde,treijaraktezidniplatkojitvorisredinjuutvrduokodonjona,asastojise
odnizazbijenihpolukrunihkula.Krunidonjonsazidovimadebelim4mpruaseiljastimdijelom
premaunutranjemdvoritu,stojeinairokojkosojpodgradnji.Utvrdudopunjujecijelikompleks
dodatnihobrambenihgradnjikojeseproteusvedorijeke.
Oprenost izmeu obrambene i stambene namjene poseban je problem srednjovjekovne gradnje
utvrda.Utjecajanivisokpoloajudrutvutrai,'stalekiprikladan"nainivota.UEngleskojiFrancuskoj
33

obrambenaistambenagradnjaproimajuseutipudonjona.Daljnjirazvitakvodirazdvajanjutihdviju
funkcija. U Njemakoj se stambene zgrade vrlo rano odvajaju od obrambenog sklopa uporabom tipa
prstenaste utvrde. Kriarski ratovi posreduju u sticanju novih saznanja i poticaja. Rimskobizantske i
arapsketradicije,povezanesiskustvimasamihkriarainovimgotikimkonstrukcijama,vodeuXII.iXIII.
st. do brzog jaanja obrambene moi, odnosno stvaranja nove tipologije utvrenog dvorca kojom se
uspostavljaravnoteaizmeufunkcijestanovanjaifunkcijeobrane.
KrakdesChevaliers,ubliziniHOMSAujunojSiriji
zauzeogaje1142.g.redIvanovaca,pretvorivigaujednuodsvojihnajvanijihutvrda.Prostranei
dovoljno udobne stambene i gospodarske zgrade posve su ukljuene u obrambeni sustav
organiziran na raznim razinama i u vie odjeljaka. Njegovo ustrojstvo tzv. kompozitnog tipa
sjedinjujedotadapoznatetipoveutvrdaifortifikacijsketehnike,ujedinstvenobrambenisklop.
Iskustva kriarskih ratova utjeu u Europi u XIII. i XIV. st. s jedne strane na gradnju prstenastih i
segmentiranih utvrda. S druge se strane ponovno preuzimaju geometrijske sheme i stari tipovi
orijentalnihutvrdaizdanja(katel,karavansaraj).
Oblikkatelasetverokutnimdvoritemkojejeokruenozgradamatesistaknutimobrambenimkulama
razmjetenim na pravilnim razmacima, pojavljuje se u razliitim europskim zemljama u nizu
karakteristinih inaica pri emu pokazuju da arhitektura postie stapanje obrambene i stambene
funkcije uz isticanje reprezentativnog karaktera. U Istonoj Pruskoj i u baltikim zemljama nastaju
burgovi njemakih vitekih redova, koji su poseban tip sastavljen od elemenata samostana i utvrde s
tendencijompremaoblikukatelaokounutranjegarkadnogdvorita.
Utvrenidvorciuspostavilisunovuravnoteufunkcijestanovanjaiobrane.Obranupreuzimavanjski
sustav zidova, rovova, jaraka, bastiona, galerija i strijelnih kula. Vatrenim orujem protivnik se
zadrava na udaljenosti. Stambena zgrada ili palaa ostaju dodue "utvrena kua" s odreenim
obrambenimznaajkama,noprijesvegasuplaniranezadiferenciranoiudobnostanovanje.
DvoracSullynarijeciLoirejasnopokazujepreobrazbuurezidencijalnupalau

Glavna zgrada "donjon', nastala je oko 1360.g. Veliki krini prozori s kamenim okvirima na vanjskim
zidovima, jasno upuuju na pomak prema stambenoj gradnji. Natkriveni hodnici du zidova ispod
samogakrovitaslueobrani,alisuvjetopovezanisazidomikrovomdapreuzimajufunkcijuikarakter
glavnogavijenca.Istinskuobrambenufunkciju,kaoikodsvihdvoracanavodi,zapravopreuzimasama
voda. Prilaz dvorcu osiguran je visokim portalom s dvostrukom kulom, dvorite dvorca brane krune
kule. Odlika je cijeloga sklopa pravilnost tipina za katele, ime se najavljuje tip renesansnog dvorca.
KrilosvisokimtornjemnadulazomdodanojeprethodnomsustavuuXVI.stoljeu.

34

Pfalzirezidencije

TerminPfalzoznaujerezidencijalnoiupravnosjeditekraljeva,pokrajinskihknezovaibiskupa.Imei
funkcijapotjeuodrimskecarskepalae(palatium).
Kraljeviranogirazvijenogasrednjegvijekanajee nemajusvojuprijestolnicuilisredinjurezidenciju.
Gospodarski sustav utemeljen na zemljoposjedu sili ih na stalno mijenjanje izvora opskrbe. Biskupi,
naprotivoviseosjedilakomsustavu,njihovasjeditakaoglavnaupravnamjestaubiskupijamapostaju
jezgramaurbanograzvoja.
Kraljevska palaa (Pfalz) mora ispunjavati razliite funkcije, posebne zgrade slue: stalnom upravljanju
zemljoposjedima, povremenim vladarskim aktivnostima, privremenom stanovanju dvora, dravnoj
reprezentaciji:primanjima,skuptinama,audijencijamaiturnirima,tevjerskimceremonijamadvora.
Karlo Veliki stvara opsean graevinski program za podizanje vladarskih dvorova ije se teite nalazi
izmeu rijeka Mosel, Maas i Rajne, pfalz dobivaju Nimwegen, Aachen, Ingelhelm, Worms. Gradnja
pravokutnihkompleksasjasnimosnimodnosimapolaziodrimskogosjeajazaredimonumentalnost,
kojiproimadravnopolitikapromiljanjaikulturniprogramKarolinga.
Carskapalaa(Pfalz)uAachenu
preuzima koncem VIII. st. funkciju stalne rezidencije i upravnog sredita cijeloga Carstva. Njezinu
nadreenom poloaju odgovara i graevinski program koji je od temeljnog znaenja za kasniji
razvoj.Planimetrijasezasnivanakvadratuorijentiranomtonopremastranamasvijeta,stranine
duljine 120 m (360 stopa). Glavna ulica dijeli je prema rimskom uzoru po sredinjoj osi od istoka
premazapadu.Poprenaulicakojaseproteeodsjeverapremajuguduprednjegdvoritapalae
presijecaglavnuulicuunjezinojzapadnojtreini.Shemaplanasastojiseod16kvadrata.
Zgrade za dravnu reprezentaciju, tj. skupina graevina s palatinskom kapelom i samostalni blok
kraljevske dvorane (aula regia), sagraene su sa svake strane temeljnog kvadrata kao
suprotstavljene dominante. Povezuje ih dvoetani, natkriveni hodnik koji istodobno razdvaja
vanjskodvoritepalaeodunutranjeg..Stambeneprostorijecarskeobiteljinalazesejodaljena
istonoj strani. Skupina zgrada oko palatinske kapele, rasporeena u obliku latinskog kria,
naglaavaiznimnovelikuuloguvjereteizravnupovezanostdravnecrkvescarskimdvorom.
DvorovirazvijenogasrednjegvijekanadovezujuseuNjemakojnakarolinkiprograminjegovosnovni
model u AACHENU. Osim carskih dvorova grade se i burgovi pokrajinskih vojvoda i grofova,a osobito
mjesto pripada katelima Friedricha II. u Italiji. U Francuskoj i Engleskoj ne postoje posebni tipovi
kraljevskihutvrda.Vladariivisokoplemstvonatjeuseugradnjivelikihdonjonaikatela.
U kasnomu srednjem vijeku u cijeloj Europi dolazi do razdvajanja na gradnju utvrda i na gradnju
dvoraca. Naputanje obrambene namjene doputa rastvaranje graevinske mase, slino onom u
sakralnoj arhitekturi. Stroga gradnja lancima zrele gotike, sve vie uzmie pred arhitekturom Koja
naglaava plohu i prostor. Usitnjenost i virtuoznost kasnih ornamentalnih stilova u potpunosti
ispunjavajufunkcijuarhitektonskepozadineiokvirazaraskonijavninastupvladara.
AlbrechtsburguMeissenurezidencijasaskogavojvode,1471.1485.g.sagradiogajeArnoldizWestfalije
Utvreni dvorac smjeten je pored katedrale na rubu visoravni iznad Elbe. Tlocrt iskoritava
granine linije brijega na kojem poiva utvrda rasporeujui prostorne skupine u dva viestruko
stupnjevana i pod raznim kutovima poloena krila. Debljina zida iskoritena je za ugradnju
sporednih stubita. Prostorije dobivaju individualne znaajke zahvaljujui karakteristinom
oblikovanju svodova, te dubokim i irokim prozorskim niama izmeu kontrafora postavljenih s
unutranjestrane.Osebujnioblik"prozorazavjesa"doputamaksimalnidotoksvjetla.
Arhitektura se izvana i iznutra poima kao jedinstvena cjelina, a ne vie kao zbrajanje i
ralanjivanjepojedinanihelemenata.
35

Samostani

Usrednjemvijekuseizmjenjujudvanaela:pustinjakiivot(monachos)iivotuzajednici.Pustinjake
naseobine (eremitoriji) i naseobine monaha s pojedinanim kolibama i malobrojnim kuama za
zajednikeobroke,okupljanjeislubuBoju,predstupanjsustvaranjasamostana.Naseobinevaneza
europsku povijest nastaju isprva u Galiji, a potom u veem broju od V. do VII. st. u Irskoj. Na razvoj
tipologije utjecali su i pokuaji istaknutih duhovnih voda da ustanove sveobuhvatna i trajna pravila
zajednikog ivota nastaju veliki redovi. Za grko monatvo osobito je znaajan Bazilije (oko 330.
379.g.),azarimskoredovnitvotosubiliAugustin(354.430.g.)iBenedikt(oko480.552.g.).
Naseobina monaha Nendrum kod Downpatrickapokazujedajemonasima u Irskoj sredinom VII. st. za
ivotdoputenatekminimalnamaterijalnapodloga:malekrunekameneilidrvenekuice,jednavea
zaglavara,nekolikospremita.Malenacrkvausredituiprstenastizidovikaozatitaodnapada,prvisu
elementiprostornogaureenja.
Grkimanastiri(gr.monasterion)programskesuiarhitektonskekoncentracijepustinjakihimonakih
naseobina. Monaka republika na gori Atos jo i danas prua primjere monakog naina ivljenja i
gradnje,odpustinjakenaseobinedovelikogmanastira.ManastirinaAtosuuglavnomsuutemeljeniuX.
st. i graeni prema istim naelima zgrade se prema van zatvaraju poput utvrde. Manastir esto
nadvisuje straarska kula. Manastir "Velika Lavra" smatra se najstarijim manastirom na Atosu, njegovo
prvotnoustrojstvosluikaouzorostalimmanastirimanaAtosu.
Latinski samostani otili su jo dalje u stvaranju pravila zajednikog ivota. Pravila sv. Benedikta za
samostanMonteCassino,togajeosnovao529.g.,brzosuse,uzpodrkupapeGrguraVelikog,proirila
kao temelj latinskog redovnitva. Benediktinski red postaje nositeljem karolinke kulturne politike.
Nakon VII. st. pojavljuju se cjelovito planirani samostanski sklopovi. Koncem VIII. st. nastaje prva
srednjovjekovna dravna arhitektura, u iji su graevni program ukljueni i mnogi samostani, npr.
SaintDeis, Fulda, Centula, Lorsch, Corvey. Pravilni kompleksi, monumentalna arhitektura i podrka
carskeobiteljioznaavajusamostankaovodeuustanovuufranakojdravi.

Idealni plan samostana Sankt Gallen pokuaj je prenoenja u arhitekturu pravila sv. Benedikta, te
politikihzadaaireformacijskihtenjiAahenskogsinoda816./17.g.Tajjedinisauvaninacrtizranoga
srednjegvijekapredstavljamodelzamiljenkao"misaonavjeba",kakopiepoiljalac(biskupHaito)
opatu Sankt Gallena. Skupine graevina, u kojima svaka funkcija ima vlastitu zgradu, odgovaraju
razliitimzadaamavelikogakarolinkogsamostana.Zajednoonetvoregolempravokutnikompleks.
36

Osistokzapad,zadanaorijentacijomcrkve,nameerasporednaetiriglavnapodruja.Taosdijeliplan
u dvije nejednake povrine: sjeverna zaprema jednu treinu, juna dvije treine. Na junoj strani osi
nalaziseunutranjisamostan,okruenstristranegospodarskimzgradama;nasjevernojstraninalazese
zgradesjavnimfunkcijama:gostinjci,kole,opatovstan.Istonoodcrkvenalaziseetvrtopodrujes
novicijatom i bolnicom. Crkva i unutranji samostan, kao jezgra cijeloga sklopa, okrueni su ostalim
zgradama i odvojeni od okoline. Dormitorij, refektorij (blagovaonica) i spremite, dvokatne masivne
kamene graevine, okruuju dvorite s vrtom i klaustrom kvadaratinog oblika: on je istodobno
unutranjiotvoreniprostoridistributivniprostor,sasjeveraomeen crkvomiokrenutpremanjoj.Ta
shemaperistilapreuzetogizantike,kojajeveokuanaugradnjisamostana,ovdjejenaegzaktninain
dobila kljunu organizacijsku ulogu. Crkva kao dominantna graevina ima dvostruki kor i dvostruke
tornjevespolukrunimatrijemnazapadu,tetranseptipolukruniotvorenideambulatorijnaistoku:tip
koji nije usamljen meu karolinkim crkvama (katedrala u Klnu). Novicijat i bolnica u obliku manjega
dvostrukogsamostanaponavljajuustrojstvovelikogsamostana
Planovi idealnih samostana i reforme redova pokazuju podudarnosti. Tijekom srednjeg vijeka
benediktinciprovodemnogereformeistvarajunoveredoveijijetemeljpravilosv.Benedikta.Njegovo
tumaenjeiprovedbaupraksipodreenisupromjenjivimduhovnimstajanjima.
KlinijevskareformauXI.iXIIst.nesamodaodreujeivotuoko1500samostanaveutjeeinaborbu
izmeusvjetovneiduhovnevlastizaprevlastuEuropi.Sreditereforme,samostanCluny,prolazikroz
vieznaajnihgraevinskihfaza.
ClunyII,zapoetoko950.g.
cjelokupniplanpoivanaosnovnomkvadratuodoko300stopa=oko100miodlikujesestrogou
organizacije. Umjesto vie manjih graevina, pojedini se sektori saimaju u velika krila podignuta
oko nekoliko dvorita. Ovdje se u unutranjem samostanu kao novost pojavljuje kapitulama
dvorana, a u vanjskom se razdvajaju novicijat i bolnica. Gradi se i velika zgrada za brau laike
(konverze), koji se pojavljuju kao novi samostanski stale uz redovnikesveenike, a preuzimaju
pretenosvjetovneposlovetosepoveavajustalnimrastomsamostanskogposjeda.Clunypostaje
sreditemredakojiodreujeduhovniivotEurope,alibezobezujuegutjecaja(propisivanjapravila
gradnje)novonastalim,onjemuovisnim,samostanima.
Opatijecistercitaistiusesvlastitomtipologijomumnotvusrednjovjekovnihsamostana.Osnivajuih
redovnicikojiseopredjeljujuzaasketskiivotsetiriglavnanaela:siromatvo,povuenostizsvijeta,
ivotpremapravilu,filijacija.MatinaopatijaCiteauxosnovanaje1098.g.,apresudanzaustrojstvoreda
bio je Bernard iz Clairvauxa (1091.1153.g.) iji se jedinstveni plan za sve opatije ostvario u nizu
novoizgraenihopatija.PokretsebrzorairiocijelomEuropom.
Tlocrt cistercitske opatije arhitektonski je ekvivalent strogim pravilima kojima je samostanski ivot
podvrgnut prema preciznom dnevnom i nonom rasporedu. Nizanje skupina prostora od crkve na
jednojdolatrinanadrugojstraniodgovarastupnjevanjufunkcija,bezzanemarivanjabilokojeodnjih.
Elementiplaniranjapoznatisuiokuani,alinovjeekonominiraspored.Stalekoureenje,hijerarhijska
strukturasrednjovjekovnogdrutvausamostanuseneukida,negosevidljivoinstitucionalizirabraa
laiciiredovniciupraviteljirazdvojenisuakiucrkvi.
Kartuzijanskomreduuspjelojepovezatiobaoblikaredovnitva(pustinjatvoiivotuzajednici)ujedan
samostanskired.Kartuzije,samostanikartuzijanaca,usvomustrojstvuslijedeuzorGrandeChartreuse
kodGrenoblea,tojuje1084.g.utemeljioSv.Bruno.
Svakakartuzijasastojiseodtriglavnapodrujameusobnovrstopovezanascrkvompostavljenomu
sredinu. Dvanaest pojedinanih kuica, poredanih oko prostranog dvorita oblikuje claustrum maius.
Sljedeaskupinagraevina,claustrumminus,dostupnajesamoizvelikogklaustra;obuhvaazajednike
prostorije, crkvu, kapitularnu dvoranu, refektorij, biblioteku i kuu zamjenika priora, te malo
37

samostansko dvorite. Varijante pojedinih kartuzija uvjetovane su mjestom gradnje, odredbama

utemeljiteljaistilomrazdoblja,noubitnimelementimauvijeksuiste.
Kartuzija u Clermontu (prema Viollet le Ducu) odgovara osnovnoj shemi, uz poveanje na 18 elija. U
claustrumminusumetnutajekapelautemeljitelja.Cijelisklop,utvrenpoputkatela,odlikujesebono
postavljenimulazomiosnimrasporedom,kojinijemoraobitipravilo.
Franjevci i dominikanci naputaju tu tradiciju. Prema elji svojih utemeljitelja (Dominik, 1170.1221.g.,
Franjo,1181.1226.g.)posveuju se duebrinikom radu u zajednici. Njihov isprva neprijateljski odnos
premazemaljskimdobrimapostupnonestaje,teusvrhudjelotvornostiuCrkviidrutvuizgraujuvrste
organizacijesodgovarajuimsjeditima.
Samostani prosjakih redova nastaju u gusto naseljenim gradovima. Gradska zajednica im daje
povlastice i pomae ih zakladama. Ukidanjem stalekih razlika, individualizacijom redovnika i njihovim
javnim djelovanjem rastvara se i kruta shema samostanskog tlocrta. Umjesto zajednikih spavaonica i
radionica pojavljuju se pojedinane elije. Rasporeene najee oko dvoetanih klaustara, tvore
unutranjepodrujesamostanskeprivatnosti.Prostorijezaokupljanje:kapitulamadvorana,refektorij,a
kod dominikanca i biblioteka, s jedne su strane sredinje prostorije ivota u zajednici, a s druge tvore
polujavnu prijelaznu zonu prema gradu, koja je u odreenoj mjeri dostupna utjecajnim laicima
(zakladnicima,mecenama).Crkve,kaomjestapropovijedanja,vanasuaritajavnogaivota.
Javnom djelovanju tih redova odgovara samostanska arhitektura otvorenog i urbanog karaktera.
BuduidaCrkvavienemamonopolnadkulturomiobrazovanjemurbanakulturakasnogasrednjeg
vijeka odreuje program i oblik samostana. Ve prva sjedita u velikim trgovakim gradovima
sjeverneItalije,odlikujusevelebnimplaniranjemprostora.
Samostan i crkva Santa Croce u Firenci nastaju nakon 1295.g. kao novo sjedite franjevaca. Crkva i
samostan postaju sreditem irenja nove gradske etvrti. Golema crkva i prostrani samostan nisu u
skladusvoljomsv.Franje,veodgovarajuastoljubljugradskihmecena.
Komplekssesastojiodetiripodrujakojasrazliitimintenzitetomuspostavljajuodnospremajavnosti.
Crkva, prvotno s ugraenim redovnikim korom, slui kao propovjednika crkva za sav puk. Njezina
visokagraevinskamasapresudnoodreujeobrisgrada.Fasadaoblikujezidgradskogatrga,nakojem
se prireuju propovijedi za mnotvo i puke sveanosti. Os koja polazi od ulaznih vrata usmjerena je
tono prema proelju kapitularne dvorane, prema znamenitoj kapeli Pazzi, podignutoj u uglu izmeu
crkve i treeg podruja koje ine sakristija i novicijat. Drugi klaustar s redovnikim elijama u svojoj
zatvorenostizadravanetoodunutranjihsamostanarazvijenogsrednjegvijeka.Noonvienijemjesto
odvajanjaodsvijeta,vemjestozaodmorismirenostposveenoduebrinikomiodgojnomradu.

Prostornatipologijaprofanearhitekture

Uranomuirazvijenomusrednjemvijekunepostojigradskaustanovasvelikimprofanimgraevinamai
prostorima za svekoliko puanstvo osim crkava. Tek se s vladarskim dvorovima i samostanima javlja
potreba velikih prostorija za reprezentaciju i zajedniki ivot. Tipovi nastali u kasnom srednjem vijeku
vjerojatnopolazeodvrloranihtemeljnihoblika,kojiserazvijajupodutjecajemsakralnearhitekture.
Temeljni tipovi veine tih prostora openito su odreeni nainima rasporeivanja tereta stropova,
odnosno krovita. Veliki rasponi sa zahtjevnim stropnim konstrukcijama, ostvaruju se prije svega u
sakralnojarhitekturi,dokseuprofanimprostorimanajeeposeezaekonominijimrjeenjima:
dvobrodne dvorane izduenoga pravokutnog tlocrta, spadaju u program svih veih gradevinskih
sklopova,kakvesunpr.vitekeiprijestolnedvoraneuvladarskimdvorovimaiutvrdama,idr.Onese
takoergradeikaosamostalnegraevinevelikihdimenzija;

38

viebrodni prostori preteno trobrodni, primjenjuju se onda kad se raspon prostorije ne moe
rijeitisamojednimnizomnosaaposredini.Dvostrukiniznosaapridajeprostorukaraktermjesta
zazaustavljanjekakavnalazimokodmanjihdvoranskihcrkava;
centralizirani prostori sa sredinjim nosaem na pravokutnom ili poligonalnom tlocrtu
upotrebljavaju se preteito kod intimnijih prostora za okupljanje, npr. kod kapitularnih dvorana
("ChapterHouse"engleskihkatedrala),ilizamaleblagovaoniceivijenice.

Karaktersvihnavedenihprostoraodreujukonstrukcija,proporcijeiosvjetljenje.
Veina prostornih tipova nastaje zbrajanjem istih elemenata: nosaa, greda, svodova, zatvorenih ili
otvorenihzidnihpolja.Ugraevinskojtehniciizborjeogranienizmeudrveneikamenekonstrukcije:
strop od drvenih greda prednost mu je jednostavna konstrukcija, te puna iskoristivost relativno
niskihprostora.Oblikovanjestropasvidljivimglavnimisporednimgredama,skasetamailioplatom,
omoguuju,ukljuujuiidekoraciju,mnotvovarijanti;
svodjeutehnikomiumjetnikomsmisluzahtjevniji,traiveuvisinuprostora,alijezatootpornijii
trajniji.Izmnotvaoblikasvodovainosaarazvijenihusrednjemvijekunastajubrojnekombinacijei
varijante.
Proporcijemorajuodgovaratinesamopraktinimzahtjevimaveivanostiprostora.Karakteristiansu
primjer refektoriji u mnogim samostanima: "refektorij redovnika" obino zaprema dvostruku etanu
visinu,idoimasegotovokaosakralniprostor,a"laikirefektorij"imaniistroptedjelujejednostavnoi
profano.
Osvjetljenjejedodatnosredstvooblikovanjaprostora.Presudanjeveisampoloajprozora,tojestkut
podkojimizravnoulazidanjesvjetlo.Osimtogavanajeveliinaprozora,kojavariraodmalogotvorado
prozorasmreitemkojezapremacijelizid,potompoloajprozorskihosiidjelovanjesvjetlaisjeneKoje
iznjegaproizlazi,teeventualnauporabavitraja.

LaikirefektorijsamostanaMaulbronn,poetakXIII.st.
presudanjeodnosizmeutlocrtauoblikupravokutnikairazmjernomalenevisineprostora,odkoje
gotovopolovicuzapremazonasvoda(horizontalnaproporcija).Upotrebasvodasasusvodnicamai
zidnim konzolama naglaava vrijednosti ploha. Popreno postavljeni udvojeni stupovi
suprotstavljaju se dubinskom djelovanju, a suprotstavlja mu se i nain dovoenja svjetla kroz
skupineprozorakojesuprilagoeneirinitraveja.Prostorizmeuudvojenihnosaadokidanjihov
karakterpojedinihelemenata,ineiprostortransparentnim.
Ljetnadvorana(Sommerremter)HochmeisterschlossauMarienburgu
1393.1407.g., sluila je kao blagovaonica i vijenica velikom metru Teutonskoga reda, njegovim
savjetnicima i gostima. Reprezentativni karakter prostorija duguje visini (vertikalna proporcija);
39

naglaavajujevitkioblici rebrakojasediuizsredinjegstupca,razvijajuiseu zvjezdastisvod.

Dekoracija prianja uz konstrukciju, arhitektura se izrazito pridrava zakona statike i geometrije.
Osebujnosttogprostoraproizlaziizpovezivanjaotmjenogstilastanovanjairedovnikearhitekture.
Prostorije bez nosaa viebrodne dvorane, uobiajene u ranomu srednjem vijeku, u kasnomu
srednjem vijeku uglavnom se zamjenjuju jednobrodnim dvoranama, sve ee graenim od kamena.
Njihovizidovi,osimtosusigurniodpoara,vrstsuoslonacsveveimkrovnimkonstrukcijama,kojese
tehniki usavravaju i sve ekonominije iskoritavaju. Karakter prostora s otvorenim krovitem ovisi o
grednojkonstrukciji.Zaoptikidoivljajproporcijapresudnajevisinakojuodreujedonjagranicagreda.
Konstruktivnepromjene,osimtehnikihpoboljanja,nastojepoveatiosvijetljenuvisinuprostorabez
povisivanja bonih zidova ili krovita. Stoga se uobiajene donje poprene grede zamjenjuju
kosnicima. Trokutni vez, vaan za popreno uvrivanje, poinje tek s visoko poloenom razuporom.
Osimkutijastogoblikatogaprostorudajeravnistropsgredamanadonjojstranikrovita,rairenasu
jodvaosnovnarjeenjaubezbrojniminaicama.
Prostori s drvenim bavastim svodovima iziskuju grede koje e krovini prostor osloboditi sve do
sljemena.Pritomesekodsauvanihgraevinapojavljujudvijevrstekonstrukcija:
bavasto krovite, kod kojeg je sama nosiva konstrukcija izvedena u obliku bavastog svoda.
Vidljivimaostajukrovnerazuporeivisuljekojeihpridravaju.Konstrukcijamoeostatiotvorenaili
bitizatvorenadaanomoplatom.
objeen bavasti svod, kod kojeg je dvostreno krovite uvreno ispod sljemenskog trokuta
ukrtenimdijagonalnimkosnicima(vjetrovnivez)ilipaklunimgredamakojesesusreuutjemenu
krovita. Njihova nagnutost, odnosno zakrivljenost, odreuje oblik daanoga bavastog svoda
objeenogispodgreda,akojisdonjestranenemanikakvenosae;
U Engleskoj se otvorene gredne konstrukcije, s raznolikim, usitnjenim drvenim vezovima izrazito
ornamentalnog djelovanja, esto primjenjuju u "dvoranama" plemstva, bogatoga graanstva i u
komunalnimgraevinama.
ElthamCastle,sagraenuXIV.st.
konzolninosaiistaknutinabonimzidovimanoseikrovnevezaespodkojihsupojasniceuobliku
tudorskog luka. Sva gornja polja poduprta su mreitima. Mjesta oslanjanja konzolnih nosaa i
unutranji vezaa naglaena su konzolama i viseim eerima. Vidljiv je i uzduni vez krova
(podronice). Ornamentalni raspored svih dijelova stvara dojam slian svodovima perpendicular
stilausakralnimgraevinamatogadoba.

HanzeatskadvoranagradskevijeniceuLbecku,1340.50.g.
veliine je 37x10 m, zauzima cijelu gornju etau jednog krila gradske vijenice. Otprilike 2/3
povrineposvejeslobodno.Stropdvoraneosebujnajeinaicabavastihsvodova.etiriparalelne
40

ljuske kao da se meusobno podupiru; ispod najviih sredinjih segmenata vide se razupore i
krajevivisulja.Tajstropjesrednjerjeenjeizmeumonumentalnostivelikihpolukrunihiliiljastihi
jednostavnih,plitkihbavastihsvodovasegmentnogaluka.
U dvoranama s visokim bavastim svodovima ili roenikim krovitima osvjetljenje je najee
nedovoljno zbog sjenovitog pojasa ispod krova. Gradnja krovita s nosivim rogovima i ispune krovnih
ploha podronicama omoguava probijanje krovne povrine leeim i stojeim krovnim prozorima
(krovnim kuicama, mansardnim prozorima). U francuskim dvorcima kasne gotike krovni prozori sa
zabatomestoproduujuprozorskeosivisokoupojaskrova.
1487.1502.g. Benedikt Ried podie Vladislavsku dvoranu u prakim Hradanima s povrinom od
16x62monajenajveadvoranskagraevinasjevernoodAlpa.
Ukamenojgradnjikasnogasrednjegvijekarazvijajuseusitnjeniiekonominioblicisvodova.Umjesto
krino zasvedenih traveja sve ee se pojavljuju zvjezdasti i mreasti svodovi koji bez nosaa
presvoujuvelikeprostorijesamostana,vijenicaidvoraca.

SAKRALNAARHITEKTURA

Prostoriivolumeniraneromanike(predromanike)

Arhitekturu srednjega vijeka od samog poetka odreuju crkve svih vrsta i veliina. Kasnoantika
tradicija nastavlja se u osebujnim regionalnim razvojima: kroz sveukupnu tipologiju i karakter
pojedinanih graevina, kroz preuzimanje pojedinih oblika i kroz tehniku gradnje zida i svodova. Kraj
manjegbrojavelikihgraevinanastajumnogemalenecrkve.
Male crkve oznauju krajnju redukciju sakralnih graevina. Mnoge drvene crkve se mogu samo
hipotetskirekonstruirati,apotpunoilidjelominosauvanekamenecrkve,neprelazeduljinuod612m.
Najeesesastojeodsamojednogaglavnogprostoraspredvorjemilibeznjega.
SamostanskacrkvauMacdari
pokazuje drevnu tehniku gradnje tih crkava s poligonalnim zidnim vezom, konzolnim svodovima i
krovovimaodkamenihploa.
Italskolangobardska skupina preuzima kasnoantikobizantski prostorni ideal, poveavajui sloenost
prostornihodnosa.
SantoSatirouMilanu,posveena876.g.
temeljnijeoblikkubuscentralnikvadratniprostoromeenarkadamaprobijasekrozkubusinosi
kupolu. Od njega se izdvajaju krakovi kria, nadsvedeni bavastim svodovima koji zavravaju
polukrunim apsidalnim konhama. Ugaoni se prostori na dijagonalama otvaraju prema unutra
malimviseimarkadama,apremavanuzidnomplastuoblikujuplitkeapside.
panjolskavizigotskaskupinanastavljatradicijuantikegradnjeklesancimasarhitekturomjakihstupaca
ilukova.Oratorijtoje806.g.podignutuGermignydesPresukrajOrleansa,pandanjeSantoSatiru.
U ranomu srednjem vijeku kompozicija prostornih elija i kubinih volumena uz poveanje visine
prostornihjedinicazamjenjujegradnjuvelikih,jednostavnihprostoraantike.Takoeruspostavljajuse
dvije tradicijske tipoloke skupine. Razlikuju se po nainu oblikovanja zidnih povrina i oblikovanju
gornjegazavrnogdijelagraevinekojijepresudanzadojamcjelokupnogprostora:
Bazilike i jednobrodne crkve s ravnim stropom prevladavaju u Italiji, Sjeverozapadnoj Galiji i
Germaniji. Vanu tipoloku skupinu tvore dvorane s dvije ili tri apside, rasprostranjene du tradicijske
linijekojaodistonogSredozemljaprekoJadranaprodiresvedosjeverozapadaKarolinkogcarstva.
Sv.PetaruMistailucrkvasamostanaredovnicapodignutauVIII.st.
otvoreno krovite s gredama raspona oko 11,5 m prekriva dvoranu dugaku samo 13,5 m.
41

Prostorom dominiraju tri apside suprotstavljene kutijastom etverokutu gotovo posve zatvorenih
bonih zidova i s krovnim plohama vidljivim kroz otvoreno krovite. Arhitektura je odreena
temeljnimgeometrijskimoblicima.
Presvoene crkve karakteristine su za jugozapadnu Europu. U ranom je razdoblju sredite njihova
rasprostiranja s obje strane Pireneja, u Kataloniji i u Rousillnu. Kompozicija i obrada zidova, nosaa i
svodvapokazujeizrazitiosjeajzastrukturuiplasticitetkamenegradnje.
OpatijskacrkvaSt.MartinduCanigouuistonimPirenejima,sagraena1001.1009.g.
donja i gornja crkva sastoje se od po tri bavasto presvodena broda. Iznad niskih arkada na
stupovima zidovi izravno prelaze u svod. Samo 3,5 m iroki, povieni srednji brod gornje crkve
dobiva neto svjetla kroz dva mala prozora smjetena u apsidi i na proelnom zidu (stupnjevana
dvorana).Prostorjegotovomonolitnogkaraktera.
Trijemovi i dvorita okruena stupovima preuzeti su s antikih graevina, npr. kao atrij ili klaustar, a
poslijeikaotrijemovikojiseproteuiproelnimibonimstranamacrkavailiokocijelecrkve.
Jednobrodne crkve s aneksima predstavljaju skupinu rairenu cijelom Europom, kod koje niski
prigradeni volumeni razliitih namjena poput bonih brodova okruuju glavni prostor. Kao tipina
regionalnapodskupinaistiuseuVII.st.crkvestrijemomujugoistonojEngleskoj,okoCanterburyja.
UFranakomcarstvupodKarlomVelikimocrtavasesredinomVIII.st.politikimotivirangraevinski
programkojitraipoveanedimenzijeinovutipologiju.Poticajidijelomiduizravnoodsamogcara,
dijelom su posljedica nove organizacije biskupija, a dijelom ih u sklopu stvaranja nove tradicije
(renovatioimperii)dajuglavnerimskecrkve.
Najopenitiji tip postala je bazilika, koja u srednjemu vijeku dostie najveu raznolikost oblika.
Karolinzisukaoprvuvelikugraevinu754.775.g.sagradilinovucrkvuzakraljevskuopatijuSaintDenis,
trobrodnu baziliku sa stupovima koja je imala kontinuirani transept rimskoga tipa, izravno pripojenu
polukrunuapsidutebonetornjevenaistonojstraniiproeljesbonimtomjevimanazapadnoj.
I druga samostanska crkva u Lorschu, sagraena 768.774.g., pripada toj skupini. Nakon razdoblja
pregradnji i proirenja nastaje oko 790.g. skupina velikih crkava, kao demonstracija nove dravne
monumentalnearhitekture,osimdvorskekapeleuAachenunjojpripadajunovekatedraleisamostanske
crkve.
U samostanu Fulda nastaje pod Ratgarom, 791.819.g., najvea graevina tog razdoblja. Dimenzije te
crkvedostiuilinadmaujurimskeuzore.Velikjeinjezinutjecajnadrugegraevine.
SamostanskacrkvaSt.RiauieruCentuli,podigaoAngilbertjuje790.799.g.
naputa rimsku tradiciju, prvi se put
bazilikalnouzdunotijelopojavljujeizmeu
dvije antitetike graevinske skupine,
izmeu dva izvana jednaka viekatna
transepta s tomjevima nad kriitima i
stubinim tomjevima. Istoni transept ima
iznutra bone galerije (empore), zapadni
sklop, pak, najvei je od svih, prostorno
sloenih,karolinkihwestwerka.Ustrojstvo
tesloenegraevineodgovaraliturgijskom
programu za dva jednakovrijedna kultna
sreditaitrikorazapo100redovnikai33
novaka. Ta najmodernija graevina tog
razdoblja bila je ishoditem znaajne

difuzije.
42

EinhardovabazilikauSteinbachu,posveena827.g.
prostorni je sklop manjeg mjerila, sastavljen od prostornih odjeljaka, koji e postati uobiajen u
romanikom graditeljstvu. Iza trodijelnog zapadnog zdanja s predvorjem i tomjevima slijedi
uzduno tijelo u obliku bazilike sa stupcima, od koje se sa svake strane odvajaju neto nia krila
transepta sa sporednim apsidama (viedijelni transept). Stroga zakonomjernost tlocrta i elevacije
karakteristina je za "karolinki klasicizam", pri ijem je oblikovanju na carskom dvoru znatno
sudjelovaoutemeljiteljbazilikeEinhard.
KarolinkiuzorizCentuleslijedenpr.samostanskecrkve:Sv.MihaeluHildesheimuiMariaLaach,katedrale
uSpeyeruiWormsu,ionebeztornjevanadkriitemuBamberguiNaumburgu.
KatedralauSpeyeru,ugradnjiod1030.g.
djeluje kao demonstracija carske moi. Transept, korski kvadrat, apsida, toranj kriita i boni
tornjevi spojeni su u graevnu skupinu koja nadmauje sve do tada uobiajene razmjere. Sve se
povrineibridovidiuokomitouvis.Pojedinanielementizadravajusamostalnostunutarskupine.
Masivnojgradnjistereometrijskimtijelimapridruujesebogataralambaplohaslijepimarkadama
i niama, patuljastim galerijama i frizovima polukrunih lukova. Speyer e zadugo biti uzor, no u
velebnostisvojepojaveostaojenenadmaen.

PalatinskakapelauAachenu
Karlo Veliki sagradio je koncem VIII. st. za carski dvor u Aachenu palatinsku kapelu na mjestu stare
crkve svojega oca. Mjesto nove crkve zadano je smjetajem staroga oltara, a istodobno je ono i
polazitezaodreivanjedimenzijacijelogacarskogdvora.
Prvotno capella oznaava relikvijar u kojemu se uva plat (cappa) Sv. Martina. Franaki kraljevi tu
relikviju uvijek nose uza se, a duhovnici koji ju prate (capellani) istodobno su zadueni za voenje
dvorske kancelarije. Isprva se pojam kapela odnosi na njihovo sjedite (crkva, kua, ator), potom na
ahensku novu graevinu, no napokon je postala openitim pojmom u sakralnoj arhitekturi. Funkcije
kapelerasporeenesugraevinskimprogramomuskupinuodetirizgrade:dvorskucrkvu("basilica"),
dvijekrilnegraevine("metatorium"i"secretarium")terezidencijunadkapelana("curia").

43

Skupinagraevinauoblikulatinskogkriaukljuenajeusveukupniplandvora.Nauzdunoj,simetrijskoj
osi niu se od zapada prema istoku izduen pravokutni atrij, westwerk i crkva centralnog tlocrta te
dvoritekojezavravarezidencijalnompalaom.Poprenaosprolazikrozdvijebonekrilnegraevine.
Objeseosisijekuuistonojtreinicrkve.Oblikiizgledgraevinazadovoljavajupraktinepotrebe,no
istodobnosenjimakapelaistiekaoinstitucijainaglaavacarevopravonavjerskoipolitikoprvenstvo.

Dvorska crkva je centralna graevina, no s osi koja je usmjerena prema apsidi. Kao novi element
pridruujesewestwerk(zapadnozdanje).
Centralni prostor viekatni oktogon s ophodom. Visoki ophod s emporama iznad lukova prizemlja
odvojen je od sredinjeg prostora dvokatnim arkadama koje su kao element ralambe i ukrasa
umetnuteusvakiodosamvisokihlukova.
Westwerk u prizemnom dijelu slui kao ulazno predvorje (vestibul) kojem se pristupa iz atrija. U
gornjoj etai dvorana tornja lukovima se otvara prema carskoj loi, koja je dostupna preko stubinih
tornjeva.
Stupnjevita struktura graevine odgovara izvana unutranjem prostoru gradnja u skupinama koju
tvore dva glavna volumena, sastavljena od manjih dijelova. Iz esnaesterokuta pokrivenog
jednostrenimkrovomdieseoktogonsprozorskometaom(tambur)zakljuenatorastimkrovom.
Oprema materijalima i umjetnikim ostvarenjima iz razliitih provincija Carstva svjedoe o
posebnom statusu graevine. Nain izvedbe upuuje na italskolangobardske radionice. Stupovi od
obojenakamenapotjeuizItalijejednakokaoimozaicikupoleiapside,bronanereetkeogradaivrata
potjeu iz ljevaonice u podruju rijeke Maas. Vanjski zidovi prevueni su glatkom crveno obojenom
bukom.Krov,pokrivenolovnimploama,nosizlatneamblemenauglovimastrehainavrhu.
Uzori pri projektiranju bile su rimskobizantske centralne graevine, napose San Vitale u Ravenni.
Meutim,promjene u tlocrtu, proporcijama, prostornim odnosima i nov nain povezivanja elemenata
oitujusposobnostzapreobrazbuistvaranjenovihprostornihkoncepata.
Konstrukcija i izvedba svjedoe o dobrom poznavanju antike graevinske prakse. Stupci oktogona
preuzimajuvertikalnipritisak,aprstenastazategapotisaksredinjegsvoda.Usponskibavastisvodovi
iznad empora rastereuju arkade; njihov boni potisak djeluje na pojasne lukove, sline kontrafornim
lukovima; trokuti izmeu njih nadsvedeni su svodnim plohama, a ophod prizemlja prstenastim
bavastimsvodom.PremapredajiarhitektsezvaoOdo.
Teorijskaiteolokapodlogaprojektaizraenajeviestrukomsimbolikombrojeva.Izanjeoiglednostoji
ideja da se u carskoj crkvi objedine svete graevine Staroga i Novoga zavjeta, te da ona postane
sastavnicomtakvetradicije.Kombinacijanizovabrojevaizdecimalnogidvodecimalnogsustavaodreuje
glavne proporcije tlocrta i elevacije. Tako se ovdje vrlo rano i na presudnom mjestu raspoznaje nain
miljenja u rednim brojevima i geometrijskim likovima, preuzet iz antike, a koji e postati tipian za
srednjivijek.Tajegraevinausvojimfunkcijamajedinstvenaupovijesti.Onajetipolokiiformalniuzor
znaajnimsrednjovjekovnimgradnjamacentralnogtlocrta.
Novatipologijasakralnearhitekturenastajeizeljedasepreuzimanjerimskecarsketradicijepoprati
odgovarajuommonumentalnomarhitekturom.

IzjednaavanjecarskevladavinesazastupanjemBoga(regnumetsacerdotium)tepridodanapolitika
funkcija samostana i biskupskih sjedita uinili su crkvenu zgradu monumentalnim odslikom Boje
draveiBojegagrada.
Umnoavanje liturgijskih funkcija; sve vei broj redovnika u samostanima te liturgijske sveanosti s
procesijama izborovima trae mnogoprostorai odgovarajuiraspored elemenata,takoer umjesto
dasepoveavabrojmalihcrkavapojavljujusevelikegraevinesvieobrednihsredita.
44

Liturgijskimfunkcijamanadodajusealegorijskaisimbolikaznaenja,prvotnogotovoprofanakuaza
okupljanje zajednice preobraava se sve vie u sakralnu graevinu simbolikog karaktera, i mimo
liturgijskih obreda i bez nazone zajednice, a oblije crkve svojim izgledom udovoljava sloenim
zahtjevimaliturgijeireprezentacijetefunkcijireligijskeisimbolikegraevine.
Naelopribrajanja(aditivnonaelo)omoguujepovezivanjeprostoraielemenatakojiihoblikuju,akoji
su razliitih veliina, usmjerenja i namjena, u kompleksni sklop, pri emu svaki dio zadrava svoje
vlastitedimenzijeiobiljeja.Graevinasesastojiodpojedinihelemenatakoji,stupnjevani,stojejedan
dodrugog,kojisuautonomnialidjelujutekzajednosostalima.

Naelo pribrajanja dovodi do regionalnih spojeva tipolokih elemenata i do izdvajanja karakteristinih

pojedinanihrjeenja.Naelopovezivanjamoguejeprikazatipomoudvateoretskamodela.
A. kodtrobrodnebazilikepresijecajusesrednjibroditranseptistevisineiirine.Iznadkriitauzdie
se toranj koji prema unutra moe biti otvoren ili zatvoren. Deambulatorij u visini i irini bonih
brodova obilazi kor i apsidu. Prednju stranu crkve oblikuje proelje s dva tornja, sa sredinjim
viekatnimelementomizmeudvavisokabonatornja.
B. srednjibrodtrobrodnebazilikeproteesedoapside.Sobjestraneprikljuujuseniapoprenakrila
sasporednimapsidama(viedijelnitransept).Naproeljustojitoranjirokkolikoisrednjibrod,a
moebitioblikovankaokorskitoranjilikaoportalnitoranj.
Romanika arhitektura slui se mogunostima pribrajanja velikih elemenata prema naelu odreenog
izbora u tisuama crkava. Mnotvo razliitih kombinacija prua predodbu o bogatstvu i raznolikosti
sakralnihgraevina,kojeunatojasnouoljivojzakonomjernostiipaknepodlijeukrutomshematizmu.
Tipolokielementipreuzimajuseizranokranskesakralnearhitekture,izantikeprofanearhitekture
ili se izvorno oblikuju. Njihov oblik i poloaj u graevini usklauje se s politikim i liturgijskim
programom,regionalnimililokalnimtradicijamaimijenamaidealnekoncepcijesakralnearhitekture.

45

Tipoloki elementi su: uzduno tijelo, glavna apsida i sporedne apside, transept, predvorje, atrij
predtravejiilimeutraveji,tornjevi,kripteikorskideambulatoriji.
Uzdunotijeloprostorzaokupljanjekranskezajednice.
Uzduna je dvorana od V. do XV. st. glavni tipoloki element crkvene gradnje koji je mogla udovoljiti
poveanimprostornimzahtjevima(brojredovnikaikanonika,razmjetanjevieoltara,podizanjekorova
inasuprotnihkorova,aestoipodjelucrkvenadiozaredovnikeidiozalaike).
Oblik uzdunog tijela crkve mijenja se u skladu s promjenama u poimanju prostora, ralanjivanju
zidovaigraevinskojtehnici.Odbazilikarimskogtiparanisrednjivijekpreuzimauzdunotijelosravnim
stropomiliotvorenimkrovitem.Umjestonizastupovasairokimosnimrazmacima,uranomsrednjem
vijeku najee se pojavljuju uske arkade na snanim zidanim stupcima. Plastika i strukturalna
ralamba koja iz njih proizlazi dijeli zid srednjeg broda u vertikalna polja. Njihovo usklaivanje s
konstrukcijom stropa rezultira poprenim spajanjem od zida do zida preko srednjeg broda ime se
prostorodreujepribrajanjemtemeljnihjedinica.
PresvoivanjeuzdunogtijelaodXI.st.inipovezivanjetravejatemeljnimkonstrukcijskimnaelom.
Do uvoenja rebrastog svoda krini svodovi podiu se gotovo iskljuivo na kvadratnom tlocrtu,
naglaavajui kompoziciju prostora od velikih traveja. Izmjena glavnih i sporednih nosaa istie
kvadatinishematizamkojijeveuranomrazdobljupolaziteprojektiranja,notekgradnjomsvodova
vrsto se povezuje u konstruktivni sustav. U skladu s tim mijenja se i odnos izmeu srednjeg broda i
bonihbrodova.Tjenjevezeizmeubrodovadolazitekjaanjemzidneralambeipojavomsvodova.
Vezanim sustavom jedan kvadratini travej srednjega broda i dva traveja u bonim brodovima
objedinjujuseutemeljnujedinicukojajesdrugimausklaenautlocrtu,presjekuipogledu.Velikitraveji
mali traveji zasvedeni su krinim svodovima s polukrunim pojasnim lukovima i poprenim lukovima.
Kvadratuspostavljaravnoteuizmeuuzdunogusmjerenjaipoprenepovezanostibrodova.Zarazliku
od toga, bavastom svodu srednjeg broda odgovara slijed traveja u obliku uskih pravokutnika bez
izmjenenosaa.Svakomtravejusrednjegbrodaodgovarajutravejibonihbrodova,estopresvoenih
krinimsvodovima.
Dojam prostora uvelike je odreen kompozicijom zidova pojedine zone su isprva horizontalno
poloene, poslije sve vie dobivaju vertikalni karakter zahvaljujui plastikoj i konstruktivnoj razdiobi
koja se preko stupaca produuje prema svodu. Tome se pridruuje i bojenje vanih elemenata te
oslikavanjezida,stropaisvodova.
Presjek prostora i proporcije srednjovjekovnih bazilika osjetno su okomitiji nego u kasnoantikih
uzora.Visinaseuodnosupremairinineprestanopoveava:odnpr.1:1,5kodgraevinaKonstantinova
dobana1:1,9uSv.MihaeluuHildesheimu,tena1:2,5uSpeyeruI.Uobaposljednjasluajarijejeo
crkvamasravnimstropom.USpeyeruIIskrinimsvodovimaiClunyjuIIIsbavastimsvodovimaodnosje
1:2,7.Presudni"skok"upojaanuvertikalnostdogaaseveuprvojpol.XI.st.TeknaprijelazuuXIII.st.
josejednomznaajnopoveavajuiapsolutnevisineistupanj visinskogomjera.UReimsuondostie
1:3,uAmiensu1:3,3.
Transept
Uvoenjemtranseptanastajuizosnovnogoblikalatinskogkriabazilikekrinogoblika.Malojevelikih
crkava bez transepta, no njegovo je usvajanje vrlo razliito. Transept je prvi put za cara Konstantina
ukljuenuLateranskubazilikuvjerojatnoufunkcijicarskogceremonijala.
Razvojtranseptapoivanadvaosnovnatipa:
Kontinuiranitransept
Karolinzisugapreuzelikaosimbolrimskecarsketradicijeidokazhtijenjadananjojutemeljenovu.
Dotadanja iznimka postala je u srednjem vijeku pravilom. Uzduno tijelo crkve dopunjeno je
poprenimprostoromkojijenamijenjenliturgijskomceremonijalu.
46

Viedijelnitransept
odgovararanosrednjovjekovnomobiajudaseuzsrednjibroddogradesamostalniboniprostori.
Niskipoprenikrakovibonimsulukovimarazdvojeniodsrednjegbroda.
Natadvatipatranseptanadovezujesedaljnjirazvoj:Korskikvadrat,odnosnopravokutnikorskitravej,
estosepoveavauproduenikornastavljaglavnibrodizatransepta.ZrelorjeenjeustaljujeseodXI.
st. s visokim lukovima to izlaze iz istaka na stupcima i odreuju etiri stranice izdvojenog kriita.
Ojaanistupcikriitainjegovilukovipoduprtizidovimauzdunogtijelaitranseptamogunosititoranj
kriita,dominantnielementsvetita.
Apsida
Apsidagubifunkcijuprezbiterija.Zakljuakoltarskogprostoraoblikujuzasvedenakonhailipravokutna
nia. Glavni oltar je neposredno ispred apside ili u njoj. Zbog poveanog broja oltara, na zavrecima
bonihbrodovailiutranseptugradesesporedneapside,kojeseizvanapovezujusglavnomapsidomu
trojnuskupinutoodreujeizgledkorskogproelja.
Bonitornjevi
Boni tornjevi se nalaze u kutovima izmeu transepta i kora ili glavnoga broda, odnosno na kraju
poprenihkrakova.Onisluekaotornjevizastubeilikaozvonici,obogaajucjelokupniizgledgraevine.
Kor
U Francuskoj sloeni korski sustavi nastaju pribrajanjem i proimanjem pojedinanih elemenata.
Produenjem bonih brodova iza transepta, te gradnjom, umnoavanjem i stupnjevanjem kapela i
sporednih apsida nastaje stupnjevani kor, koji se iri iz sredita u Burgundiji (Cluny II) sve do
Normandije, a preko graditeljske kole iz Hirsaua i na istone europske krajeve. Produenjem bonih
brodovaokokoraiglavneapsidenastaje,pouzorunakriptusdeambulatorijem,noviznaajnitipkors
deambulatorijemokruenvijencemkapelailibeznjega.
SamostanskacrkvauOrcivaluizsredineXII.st.
opim znaajkama francuske klinijevske sakralne arhitekture ovdje je pridodano i povienje
transepta jednim poprenim blokom. Ispod njegovih plitkih jednostrenih krovova skriveni su
polubavastisvodovikojipodupirutoranjkriita.
Trikonhalnikor(trolisnikor)javljaseveuranokranskimmemorijalnimcrkvama,noskrivenuzidnom
omotau.Romanikaarhitekturapotvrujegaiizvana.UXII.iXIII.st.tajseelementproirioodRajne
doPikardije,naposenapodrujukolnskonizozemskegraditeljskekole.
SamostanskacrkvaSv.apostolauKolnu
dobivauXII.st.trolisniKoruoblicimakasneromanike.Dominantnimotivdvoetanihapsidaprua
dojam da sekod tog i slinih korskih sklopova radio centralnoj graevini s pridodanim uzdunim
tijelom.Izrazitatenjadasepostignejednolikostunutranjegprostoraproimavolumengraevine,
nalazeisvojvanjskiodrazuplastikiralanjenuzidnomomotaukojigaravnomjernoobavija.
Westerkzapadnozdanjeizapadnoproelje
Proeljapoprenipresjeciodgovarajuprostornompresjekuuzdunogatijelacrkve,kojisemijenjaod
bazilike, preko bazilike s galerijama, dvorana s galerijama i pseudobazilika do viebrodnih dvoranskih
crkava s brodovima iste visine. Prijelazi izmeu tih tipova dodatno se uslojavaju razliitim vrstama
ralanjivanjaplohe.
PriorskacrkvauChatelMontagneu
pojaanikontraforizajednosaslijepimpolukrunimlukovimaiarkadamatvorekosturijajeulogai
konstruktivna i istodobno ralanjujua, u kompoziciji proelja ponavlja sveukupni karakter
prostoraivolumena.
Tipoviudrugimpokrajinama,bogatijesuralanjeniiukraeni,aponekadiposveprekriveniskulpturom
(Poitiers).Proeljepostajepodlogaskulpturidobivaikonografskufunkciju.
47

Proeljazasloni(slijepaproelja)oblikovanasuneovisnoopresjekuprostoraioblikukrovita.esto
supravokutna,tebezzabatastoje,poputvisokihkulisa,ispreduzdunogtijelacrkvezaklanjajuinjegov
obrisistovremnodominirajuitrgovimagradovasjeverneItalije,aliinajuguizapaduFrancuske.
Zapadna zdanja (westwerk) pojavljuju se u karolinkoj arhitekturi krajem III.st. Mijenjaju se u
otonskom razdoblju, od sjevera i istoka francuske ire se preko cijele Njemake. Njihovoj jezgri,
uglavnomuoblikutornjasulaznimtrijemomiviekatnomgornjomcrkvom,moguse,ovisnooprojektu
dodati bona krila, galerije (empore). predvorja i stubini tornjevi. Prostorije u prizemlju slue i kao
baptisteriji,agornjikatovimogusluitiikaocarskedvorane,loeidr.
WestwerksamostanskecrkveuCorveyu.posveen883.g.
sredinjitoranjstrijestraneokruengalerijamaisporednimprostorijama,uglavnojosiviekatnim
se arkadama otvara na jedan popreni travej s trijumfalnim lukom okrenutim prema uzdunom
tijelucrkve.Sastrane,iznadpredvorja,diusekvadratinibonitornjevi.
Polifunkcionalnost ranih westwerka grana se u bogat tipoloki razvoj. Redukcijom i preoblikovanjem
nastajunovitipovidijelomregionalnog,dijelomopegznaenja:
Poprenitornjevipravokutnisutornjevipostavljenipoprenoispreduzdunogtijelacrkve;
Zapadnazdanjasaskupinamatornjevaviekatnisukubinikompleksikojiseusvedovisinekrova
srednjegbroda,ukljuujuiestoitransept,stornjemkriita(srednjitoranj)ibonimtornjevima.
Korski tornjevi masivni pojedinani tornjevi s ugraenim korom ili apsidom. S njom je najue
povezanrazvojtornjakaopojedinanogelementa.
Proelja s dva tornja potjeu od ideje zapadnoga zdanja. Njihov rani stupanj pojavljuje se u
BurgundijikodopatijskecrkveuTournusu,noprerastanjeuistitipuglavnomsezbivauNormandiji.
Prototip klasinog proelja s dva tornja pojavljuje .se oko 1060.g. kod opatijske crkve SaintEtienne u
Caenu. Proelni zid srednjeg broda i tornjevi u istoj su prostornoj ravnini, njihova vodoravna katna
ralambapotpunojeusklaena;triportalanaproeljuodgovarajuusporednostitrijucrkvenihbrodova.
ini se da je s tim proeljem pronaen odgovarajui model za proelnu stranu bazilike, koji uspijeva
povezatitehnikapostignuagradnjetornjevasnaelomusmjerenearhitekture.Tajsetipbrzoproirio,
asvojjenajveizamahdosegaoufrancuskojzrelojgotici.
Tornjevi
Tornjevisuprvotnoelementiutvrda.Odsrednjegvijekaukljuujuseusakralnuarhitekturukaonosioci
simbolikihfunkcija.Gradnjatornjevanemoeseobrazloitipraktinomnunou.
Tornjevi stubita, poznati jo iz antikog razdoblja, u ranomu srednjem vijeku poinju se slobodno
uzdizatiiznadkrovova,izlazeiizokvirasvojefunkcije.
Tornjevi kriita koji su postojali ve u karolinko doba, od samog poetka takoer nadilaze funkciju
"krovnihlanterni";odXI.st.svesevieistiukaodominantesvetita.
Zvonici se vjerojatno grade tek od VIII. st. U Italiji, zemlji iz koje potjee uporaba zvona, razvija se tip
kampanila,ograniennajunuEuropuuglavnompravokutnogtornjakojistojislobodnoispredilipored
crkve. Tornjevi krunog tlocrta rjei su. Razvoj prema sve viim i sve vitkijim tornjevima prati sve jae
rastvaranjenjihovazidnogaplata.
KampanilSvetePudenzianeuRimu
uzdie se u cijeloj svojoj visini bez suavanja, kao pravokutno prizmatino tijelo. Iznad visokog
postolja katovi se prema gore sve vie rastvaraju. Ritam ralambe s arkadama na stupovima i s
vijencimajednakjeodtreegdoestogkata.
UzapadnojisrednjojEuropinastajudrugaijitipovitornjeva,ponajprijepreobrazbomwestwerka,kojise
katkadralanjujuuskupinetornjeva,akatkadsaimajuuvertikalnemasivnetornjeve.
Korski tornjevi zakljuuju uzduno tijelo crkve kao visoki uspravni volumeni, koji svojim zidnim
omotaemobuhvaajuprostorkorailiapsidu.Tekseurijetkimsluajevimatoranjpodieiznadkorskog
48

traveja,nakojisepotomnastavljaapsida.Bazilikesdvostrukimkoromdobivajustakvimtipomtornja
odgovarajuudominantu.
ZapadnitoranjkatedraleuPaderbornu,posveen1068.g.
neralanjeni zid samo je u gornjoj polovini rastvoren sa est nizova rezonantnih otvora. Kruni
zrakastiprozorkoraumetnutjetekuXIII.st.Manjitornjevistubitapojaavajukontrastnimkrunim
oblicimasnaguuglatogtornjavisokog43m.
Crkvetornjevi redukcija su sakralne graevine na oblik zbijenoga tornja, koji najee obuhvaa malu
crkvenu dvoranu uz koju je esto prigraden kratki pravokutni kor; katkad toranj stoji izmeu dvije
pravokutneprostorije.Tajtipogranienjesamonanekeeuropskekrajeve,npr.panjolskuiEnglesku.
ToranjuEarlsBartonu,sagraenmodajokoncemX.st.,
ralamba zidova po naelu shortandlongwork smatra se prijenosom drvene konstrukcije u
gradnjukamenoms"citatima"antikedekoracije,kaokodkarolinkogulaznogtrijemauLorschu.
Tornjevipredvorja ire se prije svega u zapadnoromanikim pokrajinama, a omoguuju povezivanje
uzdunousmjerenogtijelacrkvesdominantomzapadnogtornja.Njihovoprizemlje,najeeotvoreno
sasvihstrana,sluikaoreprezentativnopredvorjeuzdunomtijelucrkve.
U daljnjem razvoju, nakon sredine XI. st., nastaju temeljni tipovi tornjeva prevladavaju sljedea
usmjerenja:
sve vea samostalnost volumena tornja nestanak prvotnih funkcija omoguava slobodnije
ukljuivanje u crkveni sklop, tornjevi sve vie postaju graevine s vlastitim arhitektonskim
zakonima;
sve vea vertikalizacija poveavanje apsolutne visine, a u optikom smislu tektonska ralamba
volumenatornja,npr.visokimvertikalnimkontraforima;
stupnjevanje volumena tornja od kata do kata uz postupno olakavanje zidne mase pomou sve
veihotvora;
plastika ralamba saimanje mase u ugaone kontrafore pomou konstruktivnog, s duboko
uvuenim prozorskim okvirima i kosim prijelazima na uvlakama katova, te presijecanjem slijepih
zahataiugaonihtornjia.
Zapadne i jugozapadne francuske pokrajine osobito se istiu raznolikim rjeenjima u gradnji tornjeva.
Zvonik katedrale u Le Puyu zastupa brojne znaajne tornjeve, pokazujui preobrazbu iz homogenoga
zidnog volumena u konstruktivnoplastiki ralanjen volumen. Ugaono saimanje, uvlaenje katova,
kosiprijelazi,stupnjevanjeirastvaranjemasestvarajuprijenepoznatudinamiku,kojazavravailjastom
kamenomkapomnavisiniod56m.

Romanikabazilika

Bazilikesuviebrodnelongitudinalnecrkvestupnjevanogpresjeka.
Graevinajednoznanogusmjerenja,poputranokranskebazilikeuzapadnojCrkvi,trajnijeideal,jai
odkoncepcijecentralnegraevineilibipolarnogprostora.Tajidealpripadarimskojtradiciji,aodgovara
crkvenohijerarhijskimilatinskoracionalnimpredodbamaepiskopatairedovnitva.Potrebadinastijai
crkvenihinstitucijazareprezentacijompomoumonumentalnearhitekturenadovezujesenakarolinku
tradiciju.Razvojsepritomeodvijauviesmjerova.
Otonska arhitektura tj. graditeljska djelatnost u doba careva saske dinastije, povezuje karolinku
tradiciju, te bizantske i zapadnofranake utjecaje s vlastitim koncepcijama. Osobitu raznolikost oblika
postieustarimkulturnimpokrajinamauzRajnuiMaas.OdgraevinanastalihdokoncaXst.sauvanaje
samostanskacrkvauGernrodeu,sagraena961.g.

49

SamostanskacrkvaSv.MihaelauHildesheimu,1007.1033.g.
najznaajnija graevina otonskog razdoblja i saske kole, istodobno je i klasini primjer tipa
graevina s antitetikim skupinama. Crkva je podignuta, na breuljku sjeverno od utvrenoga
katedralnog sjedita. Samostanska crkva i karolinka stolnica tvore dominante
ranosrednjovjekovnogabiskupskogagradaHildesheima.

Tlocrt i vertikalna struktura ve na prvi pogled iskazuju ravnoteu i pravilnost. Sveukupni plan
zasnivasenakvadratuizdvojenogkriita,odreenogazidnimistacimailukovima.Duinasrednjeg
brodajednakajeduinitrikvadrata.Transeptisunaobjestranezaduinujednogkvadratairiod
srednjegbrodaizavravajuuvanjskojtreinidvokatnimgalerijamakojesudostupneprekotornjeva
stubitapostavljenihnaproelnestranetransepta.
Vanjtina je sastavljena od pojedinanih volumena. Njihovo grupiranje odgovara organizaciji
prostora.Karakteristinabipolarnostosobitojeizraenaunasuprotnojpostavitornjevakojisekao
skupinestereometrijskihvolumenauzdiuiznadkrovova.Dodatnikontrastizmeukubinogtornja
kriita i vitkih bonih tornjeva pridonosi oivljavanju i ritmizaciji cjeline. Boni tornjevi takoer su
diferencirani.
U dva vana elementa nazire se povezanost s Francuskom. Kripta s deambulatorijem upuuje na
uzor u crkvi Sv. Martina u Toursu (1003.14.g.), a cjelokupna struktura na karolinku samostansku
crkvuuCentuliinakatedraluuReimsu.
CrkvaSv.MihaelauHildesheimuoznaujesaimanjevanihtendencijaimotiva,nameuisesvojom
jasnoom kao model za oponaanje. Iza uravnoteenosti primarnih geometrijskih ploha i tijela stoji
tono izraunat proporcijski sustav, koji na jednak nain vrijedi kako za cijelu graevinu, tako i za
pojedinevolumeneiprostore,tepojedinaneoblikeinjihovekombinacije.
Slino kao u Aachenu, i ovdje nalazimo brojane vrijednosti decimalnog i dvodecimalnog sustava, to
upuujenapoznavanjeantikematematikeiteorijeproporcija,aliprijesvegapoznavanjeizvornihspisa
Vitruvia i Boetija, a vjerovatno i knjige Gilberta nadbiskupa Reimsa, u kojima se prenosi Pitagorino i
Ptolomejevo uenje. S obzirom na takav kulturni kontekst, klasine proporcije crkve Sv. Mihaela se
pojavljujukaodemonstracijaobjektivnih,elementarnihzakonitosti.
U Njemakoj se proirio tip crkve s antitetickim graevnim skupinama koje se sastoje od transepata,
korova,tornjevanadkriitemibonihtornjeva.KarolinkiuzorizCentuleslijedeidrugecrkve.
KatedralauSpeyeru,ugradnjiod1030.g.
transept,korskikvadrat,apsida,toranjkriitaibonitornjevispojenisuugraevnuskupinukoja

50

nadmauje sve do tada uobiajene razmjere. Sve se povrine i bridovi diu okomito uvis.
Pojedinani elementi zadravaju samostalnost unutar skupine. Masivnoj gradnji stereometrijskim
tijelimapridruujesebogataralambaplohaslijepimarkadamainiama,patuljastimgalerijamai
frizovimapolukrunihlukova.
UFrancuskojseromanikograditeljstvopokuavapovezatinaelausmjerenegraevine,npr.procesijski
putisveaniulaz,teokrenutostzajednicepremaoltaru,scentralizirajuimtendencijamamemorijalnihi
grobnihgraevina,dodajuiusmjerenomprostorubazilikenoveelemente,takonastajestupnjevanikor,
kor s deambulatorijem, vijenac kapela i proelje s dva tornja. Od XI. st. kljuno mjesto pripada
Burgundiji. Za razliku od istodobne "saske graditeljske kole" i njezinih odmjerenih odnosa ploha i
prostora,"burgundskakola"oslanjajusenaartikulacijukonstrukcije.Njezinesukarakteristike,uporaba
grubestrukturezida,jakihzidovaistupaca,teeksperimentiranjeugradnjisvodovaiosvjetljenju.
OpatijskacrkvaSt.PhilibertuTournusugraenajeodkoncaX.pasvedoXII.st.

jedinstveni karakter slijeda prostora dijelom poiva na neoekivanom povezivanju konstruktivnih

elemenata iz razliitih faza gradnje u logini sustav, prije svega kombinacijom razliitih oblika
svodovauzuporabunjihovihposebnihstatikihprednostiimogunostiosvjetljenja.Konstrukcijase
takoneposrednooituje,akinaraunljepoteprostora.Volumenuzdunogtijelagraevinezbijen
jeigotovoneraslanjen.Zapadnoproeljepredstavljanovorjeenjeblokdonjihetaazatvorenje,
prekinut samo srednjim portalom. Bono su podignuta dva zvonika s dvostrenim krovovima,
probijenapojedinanimrezonantnimarkadamaprvikorakpremaproeljusdvatornja.
"Sustav" Tournusa nije imao sljedbenike iako je predstavljao genijalnu anticipaciju prostornih
elemenata koji e se realizirati u susjednom samostanu u Clunyju crkva Cluny II, sagraena 955.
81.g.,imaproeljesdvatornja,predvorje,uzdunotijelo,transept,toranjkriitaistupnjevanikor,te
nacrkvenograditeljstvoredauekspanzijidjelujekaodefiniranitip(CLlunyII).
Graditeljstvo tog razdoblja zasnovano na elementarnoj konstrukciji zamjenjuje koncem XI. st.
arhitektura zrele romanike s bogatom ralambom, s dekoracijom i figuralnim programima. Kor s
deambulatorijem,toranjkriitaiproeljesdvazvonikaposvudaseudomauju
SamostanskacrkvaClunyjaIII,graenaod1088.g.
nadilazi sve do tada poznate dimenzije, povezujui glavne tipoloke elemente prema aksijalnom
rasporedu usmjerene graevine. Iza dugakog predvorja s proeljem izmeu dva tornja i
peterobronoguzdunogtijelacrkveslijediupredjelukoraneuobiajenogrupiranjedvatransepta
tornjakriitaibonihtornjeva,deambulatorija,gustogvijencakorskihkapelaisporednihapsida.

51

Tajuzoroponaanekolikovelikihkerinskihcrkava,sailibezkorasdeambulatorijem.
Drugaiji tip s dvoetanim zidovima i krinim svodovima, u sva tri broda predouje opatijska crkva u
Vezelayu,sagraenanakon1120.g.
UNjemakojse,kaosimbolujedinjenjasvjetovneiduhovnevlastiucarstvu,razvilaposebnatipologija
tzv. longitudinalnih bipolarnih gradevina, tako se npr. Opatijska crkva St. Emmeram u Regensburgu u
karolinko doba sastoji od trobrodnog uzdunog tijela s troapsidalnim zavretkom, kojemu se izvana
prikljuuje prstenasta kripta, a u X.st. i samostalna memorija. Sredinom XI. st. crkva je proirena
kontinuiranimtranseptomspravokutnomapsidom.Zapadnitranseptrimsketradicijenalaziseuskupini
kojajepodutjecajemkarolinkearhitektureFulde,izmeuostaloguMainzu,RegensburguiBambergu.

UEngleskojnastajeposebantipanglosaksonskihinormanskihkatedrala.estisuravnizakljucikorai
transepata.Nazapadnojstraniporedproeljasdvatornjaoblikujeseitipirokogproeljastranseptom
npr. Katedrala u Elyju, zapoeta 1083.g. koja zavrava uskim i visokim zapadnim transeptom s
naglaenimtornjemkriita,etiriugaonatornjaidvijeapside.
Tip romanike bazilike krinog oblika u potpunosti je ostvaren u skupini velikih hodoasnikih crkava
jugozapadneEuropeukoju,izmeuostalih,spadajuSainteFoyuConquesu,SaintSerninuTouluseu,Saint
Martial u Limogesu i katedrala u Santiagu de Composteli, veim dijelom iz druge pol. XI. st. Njihovim
zajednikimuzoromsmatrasecrkvaSv.MartinauToursu.
Takvo ukljuivanje svih dijelova u cjelovit sustav konstrukcije i ralambe koji nadilazi okvire
romanikog naela pribrajanja, pretea je jo dosljednijih rjeenja to e ih ostvariti gotika sjeverne
FrancuskeuXII.iXIII.st.

Romanikedvoranskeikupolnecrkve

Uzbazilike,dvoranskecrkveinenajvanijutipolokuskupinusrednjovjekovnesakralnearhitekture.
Najbrojnija i najraznolikija skupina stvara se na jugozapadu Europe izmeu Loire i Atlantika, te s obje
strane Pireneja. To su razmjerno niske crkve s brodovima priblino jednake visine, sa zajednikim
dvostrenimkrovom,sproeljemtipapoprenogpresjekairazliitooblikovanimprostoromprezbiterija.
UKatalonijiseviebrodnebavastopresvoenegradnjejavljajuveuXiXI.st.Brodovisemeusobno
odvojajusnanimstupcima;svjetloulazisamokrozvisokopostavljeneprozoreubonimbrodovima,a
svod srednjeg broda ostaje u sjeni. Nerijetko svodovi izravno nose krov (od kamenih ploa). Taj tip
stupnjevane dvorane iri se u XI. st. jugozapadnom Francuskom. Statiki sustav zdanja poboljan je
krinimsvodovimailiniskopostavljenimpolubavastimsvodovimabonihbrodova.
OpatijskacrkvaNotreDamelaGrandeuPoitiersu,sagraenauXII.St.
ima tipian stupnjevani presjek, bavasti svod u srednjem brodu ojaan je poprenim pojasnim
lukovima,krinisvodoviuskihbonihbrodovaimajuniauporita.Potezizidovaiznadnosaaiispod
52

donjegrubakrovasluekaoprotuteapotiskusvodovaikaouporitakrovitu.
Shema takva presjeka kao i oblici svodova viestruko se variraju, brojni su prijelazni oblici u druge
tipove,npr.jednobrodnedvoranskecrkveidvoranskecrkvesgalerijama,kojesuizrazitijegbazilikalnog
obiljeja. Osim u navedenom uem podruju, pojedinane znaajne viebrodne dvoranske crkve
javljajuseiuItaliji,anakonsredineXII.st.iuAkvitanijiiuVestfaliji.
SvojomprostornouikonstruktivnimoblikovanjemcrkveuAkvitanijivepripadajuregionalnojinaici
rane gotike. Vestfalijske crkve s brodovima jednake visine i visokim krinim kupolastim svodovima
srodne su akvitanijskom tipu, no svojim tekim, zbijenim oblicima ostaju u tradiciji kasne romanike.
Osimsamostanskihibiskupskihcrkavapojavljujuseivelikegradskeupnecrkve,temaleseoskecrkve.
Posebno mjesto zauzimaju dvije najvee
romanikekupolnecrkve:Sv.MarkouVeneciji
iz XI.st. i St. Front u Perigueuxu, 1120.70.g.,
kojima je uzor crkva Sv. Apostola u
Konstantinopolu.
Veneciju
karakterizira
bizantsko oblikovanje koje tei rastvaranju
prostora, za Perigeux karakteristian je stroe i
voluminoznijioblikovnijezikzapadneromanike.

crkvaSvMarkaVenecija

KupolnecrkveIstoneEurope

Bizantska sakralna arhitektura preuzima prostorne koncepcije i strukture Justinijanova doba. Umjesto
velikihjavnihcrkavanastajemnogomanjih,uglavnommanastirskih,skromnihprostornihzahtjeva.
Zarazlikuodzapadnetradicijepodizanjausmjerenihgraevina,zagrkuCrkvuidealnajegraevina
centralnogtlocrta.
Crkveuoblikukriaskupolamavarirajujednostavnushemu:dvajednakodugakaprostorapresvodena
bavastim svodovima kriaju se pod pravim kutom, a tako stvoreno kriite na tamburu nosi
dominantnu kupolu. Taj sklop krinog oblika upisan je u kvadrat odreen zidovima. Ugaoni prostori
isprvasuniiodkrakovakria,apresvoenisukrinimsvodomilimalimkupolama.
Crkva s etiri stupa kao ope rairen tip pojavljuje se poetkom X. st. u Konstantinopolu, a potom i u
Grkoj. Stupovi nose lukove kriita ili segmente bavastog svoda s kupolom. Prostorni sklop djeluje
laganimislobodnim.Uporabazidnihstupacaufunkcijinosaasveviedovodidoizraajadolazitipina
srednjovjekovnatenjaukruivanju,suavanjuprostoraivertikalizaciji.
CrkvaHagiosTheologosuAteni
temeljnisetippojavljujespreinakomsakristijskihprostoraidodavanjemdvijusporednihkupolana
zapadnojstrani.Poslijesedodajeipredvorjeskupolom.
Crkve s pet kupola sredinja je kupola okruena malim kupolama iznad ugaonih prostora. Njihovim
uzoromsmatrasenovadvorskacrkvaBazilijaIuKonstantinopolu,takozvanaNea,posveena880.g.
Tip oktogona nastaje umnoavanjem nosaa i irenjem kriinog prostora u veliki kvadratni centralni
prostor, koji je trompama preoblikovan u oktogon na kojemu poiva kupola. Poznati su primjeri grke
manastirskecrkveDaphniiHosiosLukas(velikacrkva:promjer9m)izXI.st.iMistraizXIII.st.
Pozavretkuikonoklastikograzdobljaiprekidasrimskomkurijom,grkajeCrkvaproirilasvojutjecaj
naIstonuEuropu.PresudnikorakbilojeutemeljenjeruskedravnecrkvezaVladimiraI,koncemX.st.
Ruska sakralna arhitektura, slino crkvenoj i dravnoj organizaciji, oponaa bizantske uzore. Njezina
temeljnashemaodX.doXV.st.jestkriskupolom.

53

CrkvaSv.SofijeuKijevu,od1037.g.
katedralaruskihmetropolita,njezinajesredinjajezgracrkvaspetkupola,natristraneproirena
ophodom i galerijama, tako da se stjee dojam peterobrodnog prostora s kojim se podudara
proeljekoraspetstupnjevanihapsida.Sredinjiprostorjesa7,70mnajveislobodnopresvoeni
sakralniprostorsrednjovjekovneRusije.
Uobiajenitlocrtuglavnommalenihcrkavasetiristupcaidimenzijaprostornihelija3x3m,katkadse
nazapadu iliistokuproduujejojednimnizomtraveja,panastajecrkvasa6ili8stupacailisenatri
stranepojavljujupredvorjasjednimtravejem,produujuiosnovnioblikgrkogakriapremavan.
Volumen graevine odgovara strukturi prostora. Za crkve s niskim ugaonim prostorima tipian je
stupnjevitrastvolumenakojipruamnogorazliitihmogunosti.KodcrkavauNovgoroduspokrovom
trostrukogzabatapovezanjepolukrunilukzabatakrinihkrakovasazidnimkvadratomuistojravnini
preko etvrtkrunih bonih zabata. jo kompliciraniji tip tzv. slikovita varijanta, izveden je moda iz
ruskedrvenearhitekturesastupnjevanimuvlaenjemkrovovakojejeuvjetovanokonstrukcijom.
CrkvaUznesenjaMarijinauernigovu,XII.st.
nasvimproeljimalezeneipolukrunizabatiistiudeveterodijelnupodjelu.
CrkvaPjatnicauernigovu,XII.st.
piramidalnom elevacijom s mekim oblicima volumen graevine oituje uzlazno kretanje prostora
(stupnjevitisvod),aupresjekuseoitujenjegovanaglaenavertikalnost.

Drvenecrkve

Drvenegraevineinevanuskupinusrednjovjekovnearhitekture.UprvojfazipokrtavanjauSrednjoj,
SjevernojiIstonojEuropiveinajenajranijihcrkavaoddrva.
CrkvaSv.GalauBrenzutipinajecrkvaoddrvenihstupacaizVII.st.trobrodnisklopspredvorjemi
dvije sporedne prostorije s obje strane pravokutnoga kora. Stupovi su nosai okvira sa sljemenom na
kojemupoivaroenikakrovnakonstrukcija,tonatkrivaprostorirokoko4,20m,dugaak9m.Kao
konstrukcijskiuzorivjerojatnosusluileveeprofanegraevine,npr.plemikekuedvoranskogtipa.
U IX. st. poinje bri razvoj gradnje kamenom, no u mnogim krajevima Europe, bogatima umom, u
kojimajegradnjakamenompreskupainefunkcionalnaidaljesegradedrvenecrkve.
U Rusiji sakralna drvena arhitektura dostie visok stupanj savrenstva i posebnu tipologiju. Najstarije
sauvanecrkvepotjeuizXIVst.,npr.malacrkvaSv.LazarauMuromu(otokuKishinajezeruOnega).
U Skandinaviji, osim nekoliko kamenih katedrala, posvuda prevladava gradnja drvom posebne
tipologije.
Crkvenastupcimasakralnegraevinedrvenihzidovaodokomitihdasakaistupaca(stav)nalazeseu
srednjojijunojNorvekoj,junojvedskojiJutlandu.Kodovihcrkavadrveninosaikaoizidovisuod
platica ukopani poput palisada i na taj nain uvreni. Iskustva s tim graevinama relativno kratkoga
vijeka,odXI.st.vodepronalaenjurazvijenijihsustava.
Crkvesjarbolimanajznaajnijatipolokaskupinaistihkonstrukcijskihnaela.Zanatskatehnikakojajo
nepoznajeuporabupile,naoptimalannainprimjenjujestatikaioblikovnasvojstvadrva.Konstrukcije
izXII.iXIII.st.odlikujelogikajasnoa,proizalaizbrodogradnje,ukojojtadaprednjaiSkandinavija.
Drvorezbarskaornamentikadostiesvojevrhunceveprije;joizXI.st.sauvanesuizrezbarenedaskei
portali,npr.znamenitsjevernizidcrkveuUrnesu.
Konstruktivni sustav odreen je jarbolima glavnim nosaima koji se proteu do glavnog krova, a
poivaju na temeljnom vijencu od po etiri grede praga (podsjeka) koje su poloene u parovima na
kameni temelj (kriaju se na uglovima). Na tokama sudaranja postavljeni su ugaoni jarboli, a izmeu
njih ostali, ovisno o duini praga. Na krakove koji se pruaju prema van postavljaju se sjeimice ui
54

podsjeci, a na njih vanjski zidovi od okomitih drvenih platica. Na uglovima one su umetnute u oble
okomitegrede.Natajnainokovisokogunutranjegkvadratakojiomeujujarbolinastajeuzakophod
male visine. Iznad ophoda jarboli se uvruju drvenim konzolama u obliku luka (Knaegen) i krievima
dijagonalno ukrtenih krakova (kri sv. Andrije), a pojasevi iznad krovova bonih brodova, osim uskih
otvorazasvjetlo,zatvarajusedaskama.Gornjijezakljuakokvirodgreda(vjenanica)nakojemupoiva
krovite.Sasvihstranagredejeuvrenozategama.Naistinaingraenjeikorskiprostor,teotvoreni
ophodiipredvorja,kojisuprostoruzavjernikeestododaniukasnijojfazigradnje.
Volumen graevine dobiva karakteristino oblije zahvaljujui stupnjevanim krovovima. Krovni tornji
zazvonaisnanoistaknuteglavezmajevadajumalim,strmostupnjevanimgraevinamanaroitizgled.
TipologijaXI.doXIII.st.polaziodjarbolakojisukvadratnorasporeeniokoglavnogprostora:
crkvesetirijarbola(tipVaidres),kodkojihsesamougaonijarboliuzdiuodtladopoetkakrova,a
povezanisulukovimairokograspona.
crkve s vie jarbola (od 8 do 20) najpoznatije sauvane crkve pripadaju ovom tipu. Unutranji
ophodislieizdvojenimbonimbrodovima,asrednjiprostorbazilikalnomusrednjembrodu.
CrkveuBorgundu,(danasumuzejunaotvorenomuOslu),dvijegotovojednakecrkvesviejarbola
izXII.st.,Jednacrkvaima12jarbola,adrugacrkvaima8jarbola.
crkvesjednimilidvajarbolaKodnjihjedaniliobanosivajarbolastojeusrediniprostora.Sasvih
su strana vodoravno povezani sa zidovima i na taj nain uvreni, a esto su produeni sve do
sljemena,npr.kodcrkveuNesu.

SAKRALNAARHITEKTURAGOTIKA

Gotika ne stvara korjenito novu tipologiju. Na mjesto romanikog naela pribrajanja (adicije) ona
postavljanaelopodjele,premakojemusvakapojedinostovisiocjelini.
U tipolokom smislu korovi s deambulatorijem postoje od XI. st.. U gotici se deambulatorij i vijenac
kapela povezuju u sustavmeusobno ovisnih nosaa i svodova.Uvoenje krinorebrastog svoda znai
oslobaanje od kvadratne sheme te omoguuje kombiniranje svodova razliitog oblika. U
deambulatorijima se javljaju tzv. trapezoidna svodna polja, koja mogu biti izvedena kao etverodijelni
krini svodovi sa svodnim plohama (jedrima) razliitog raspona i straninih duljina, tako da sva rebra
zapoinjunakapitelimauistojvisini,estozajednoskompliciranimsvodovimakorskihkapela.
Prijelaz iz romanikog u gotiki sustav priprema se u XI. st., posebice u Normandiji. U XII. st. s
jaanjem kraljevske vlasti u francuskim kraljevskim pokrajinama zapoinje opsena graditeljska
djelatnost.
Kor bazilike SaintDenis nastaje 1140.1143.g. iznad dotadanje vanjske kripte, nastavljajui se na
transept Karolinke opatijske crkve. Dva krino presvoena uska traveja nastavljaju unutranji potez
staroga srednjeg broda, apsida se prikljuuje kao polukrug izlomljen u 7 stranica dvanaesterokuta. U
arkadnoj zoni kora uokolo 12 (simboliki broj) krunih stupaca protee se koncentrini dvostruki
deambulatorijsasedamplitkihkapela.Izmeunosaaotvarasepogledna14kopljastihprozorakapela.
Na podruju lledeFrancea time je potaknut niz slinih pothvata. Ustrojstvo korova odraava utjecaj
regionalnih tradicija, katkad i posve suprotnih usmjerenja. Za tipologiju pokrajine Champagne, npr.,
karakteristini su jednostavni, peterodijelni deambulatoriji s dubokim potkovastim kapelama kakav se
prviputostvarujekodkatedraleuReimsuoko1150.1160.g.,nastavljajuisenakarolinkitransept.
U koru opatijske crkve SaintRemi u Reimsu, 1170.1200.g., koji se nastavlja na postojei transept,
postiesepomouistogtemeljnogobrascamaksimalnaprostornaraznolikost.Vitkistupcipostavljeniu
polukrug stoje slobodno ispred prostorno izoliranih kapela. Raznolikoj igri presijecanja odgovara
usitnjenaralambasvodova.IstovrsnivijencikapelanalazeseuChampagniiuChalonssurMarneu,te
55

monumentalno uveani u novoj katedrali u Reimsu, pregraenoj nakon 1211.g.; nadalje u Vezelayu i
Noyonuspet,teuCaenuicistercitskojcrkviuPontignyjusasedamkapela.

Za razliku od te skupine s kompliciranim prostornim odnosima, postoji i druga, skupina koja tei
jednostavnosti i jasnoi. Kor crkve NotreDame u Parizu, sagraen nakon 1163.g., prvi je dio cjelovita
peterobrodnogsklopa.Obabonabrodanastavljajusepolukrunookokorakaodvostrukideambulatorij
bezkapela.Upetglavnihsegmenatabrojnosaaiarkadapoveavasezajedaniznutrapremavan:jedna
arkadaukoru,dvijeudeambulatoriju,trisprozorimauvanjskomzidu.Deambulatorijdobivamaksimum
svjetla kroz zaobljeno prozorsko proelje. I ovdje nastaje bogata izmjenina igra elemenata. U
trapezoidnim travejima umjesto krinih svodova pojavljuju se trokutaste svodne plohe kao elegantno
rjeenje specifinog problema. Slian tlocrtni raspored imaju i prvotni kor katedrale u Laonu s
jednostrukim,tekatedraleuBourgesusdvostrukimdeambulatorijem.
Vanjsko proelje gotikih korova stupnjevanjem i meusobnim povezivanjem elemenata odgovara
sveukupnomunutranjemrasporedu.
Uranojgoticivolumengraevinejonemavanjskekontrafore.Zaobljenioblicikojiisprvaprevladavaju,
postupnosezamjenjujupoligonalnoizlomljenima,akonstruktivnilancigraevinejaeseistiu.
Uzrelojgoticizapoinjedominacijakontrafornogsustava.Vanjtinagraevinepreobraavaseukameni
kosturpostavljenispredvelikihprozorskihploha.Takvorastvaranjetijelagraevineuostalimdijelovima
Europenailazinaodbojnost.Otvorenikontrarornisustavuglavnomseizbjegava.
Kod cistercitske crkve u Doberanu, zapoete koncem XIII. st., istiu se vana gotika naela:
stupnjevanje i lomovi ploha, vcrtikalizacija, te openita struktura u kojoj svaki element ima svoje
tonoutvrenomjesto,akonstrukcijapostajenosiocemarhitektonskogizraza.

Tipovigotikihproelja

Poetak gotike usko je povezan s bazilikom; tek razvijeni gotiki stil ukljuuje i druge tipove crkvene
arhitekture.Odromanikihtipovaproeljaranagotikapreuzimaiskljuivoproeljesdvatornja.Zapadni
dio crkve SaintDenis (1130.1140.g.) nadovezuje se na monumentalna rjeenja u Normandiji (Caen).
Proelje s dva tornja u gotikom se sustavu organiki podreuje cjelokupnosti gradevine. Tornjevi
stojeispredbonihbrodova,izmeunjihnalazisesrednjibrodspredvorjem.Presudanjenainnakoji
su tornjevi povezani s proelnim zidom uzdunog tijela crkve, odnosno nain na koji su s njim u
kontrastu,tekakviseodnosiuspostavljajusunutranjimprostoromicjelokupnimsustavomralambe.
Postoji mnotvo rjeenja, koja su dopunjena mogunostima to ih prua povezivanje strukturalnih i
ornamentalnihelemenatapovertikaliihorizontali.

56

Francuska gotika tei uravnoteenju tijela tornja i eone strane crkve. Kod ranih proelja (SaintDenis,
Noyon,Senlis)kontraforinauglovimatornjevadiuseravnoijasnogobrisa,dijeleiproeljeuvertikalna
polja. Figuralni portali, kopljasti prozori i rozete, slijepe arkade i galerije ostaju meusobno izolirani,
djelomino i na razliitim razinama. Koncem XII. st. postie se usklaenost elemenata: na crkvi Notre
DameuParizusavrenomravnoteompostojeihelemenatairalambe,teuvoenjemnovogelementa
galerije kraljeva, te centriranjem pomou velike rozete. U Laonu pak snanom plastikom obradom i
stupnjevitom ralambom koja zavrava zadivljujuim tornjevima. Kao novina ovdje se pojavljuju
rastvoreni tabernakuli kao elementi prijelaza i naglaavanja, te duboka portalna predvorja izmeu
kontrafora. Na podlozi tih rjeenja u XIII. st. nastaju velike kompozicije proelja klasinih katedrala u
Chartresu(transepti),ReimsuiAmiensusbogatimmotivimaiciklusimaskulpturanaportalimaigalerijama.
PreuzimanjemtipafrancuskekatedraleproeljesdvatornjairiseiostalimdijelovimaEurope,aline
kao obvezatan standardni tip. U kasnomu srednjem vijeku, napose u Njemakoj, tornjevi sve vie
dominirajuproeljem(Marburg,Kln).
U Engleskoj se osim gradnje proelja s dvostrukim tornjevima nastavlja i podizanje irokog proelja
slinog transeptu, uvrijeenog jo u romanikom razdoblju. U Salisburyju, aprvotno i u Lincolnu, lagani
boni tornjevi ukljueni u fasadu omeuju zidove proelja. U Peterboroughu proeljem dominiraju tri
visoke arkade s dubokim niama. Snani tornjevi proelja potiskuju se u korist tornjeva kriita, no
sredina proelja istie se vrlo rijetko. Nasuprot tome, u Lichfieldu, a kasnije i u Lincolnu, u proelje se
ukljuujumasivnidvostrukitornjevi.KodkatedraleuWellsuzidproeljapovezanjeoko1220.1240.g.
najedinstvennainstijelimatornjeva:irokitornjevipostavljenisuuisturavninusproeljemuzdunog
tijela crkve pored bonin brodova. Nii katovi imaju jednolini zid ija su polja ispunjena uskim
kopliastim prozorima i slijepim kopljastim arkadama, a kontrafori su, suprotno svojoj konstruktivnoj
funkciji, rastvoreni u tabernakule s kipovima. Iznad tog jednoliko ralanjenog zida diu se slobodni
katovitornjeva,tezabatsrednjegbrodaukraengalerijamakipovaifijalama.
Italijaiurazvijenomsrednjemvijekuostajevezanauzasvojetradicijeantikogpodrijetla.Posvemanja
ralambaploheivolumenagraevinenijeuvrijeena.Proeljeuoblikupoprenogpresjekacrkvenoga
tijela,beztornjeva,dominantanjetipkojisevarirasgotikimobiljejima.Najvanijaproeljadovrenau
srednjemvijekujesuonakatedralauSieniiOrvietu.
Za proelje katedrale u Orvietu, koje se gradi od 1310, Lorenzo Maitami preuzima vane elemente
francuskih proelja koje rabi prelazei granice dekorativnog efekta. Cijela povrina ralanjena je u
paljivouravnoteenukompozicijusastavljenuodpojedinanihplohaunutarzajednikogarhitektonskog
okvira. Francuskoj gradnji lancima gotika Italije suprotstavlja plonost i slikovitost zida koji se kao
obojenapozadinastapasprostorimajavnihtrgova.

Gotikitornjevi

Tornjevioitujutenjuzamoi,tehnikusamosvijestieljuzasvladavanjemsiletee.
UjugozapadnojFrancuskojstrukturatornjapromijenilaseveukasnojromanici.Zidniomotarastae
se u putanje uzlaznih sila, koje se okupljaju u kontraforu, istaknutom u odnosu na sam zid.
Poveavanjem visine uz istodobno smanjivanje tereta, zidovi postaju sve tanji, a njihovo stepenasto
uvlaenje oznaeno je okapnicama. Zidni se pak otvori iz kata u kat poveavaju. Preko tornjeva u
Auxerreu,AngersuiVendomeutajrazvitakstieusamosreditegotike,uChartres,gdjese1140.1170.g.
podiejunitoranjkatedrale.
Normandijapakostajevezanauzkubine,geometrijskeosnovneoblikeinjihovospajanjesproeljem,
no slobodni se katovi poinju ralanjivati svenjastim istacima i polustupovima, uskim prozorima i
rezonantnimarkadama.Takavpostupakslijedi1130.1140.g.zapadnidiocrkveSaintDenis.
57

Ranaizrela gotikauFrancuskojstrukturirajutijelotornjauskladusproeljemsdvatornjaicjelinom
graevine. Nasuprot romanikom pribrajanju, prema diobenom su naelu tornjevi gotike dodue
samostalnioblikovnielementi,noistodobnosusastavnidijeloviproelja.
TornjevikatedraleuLaonu,oko1170.g.,uvode
novo rjeenje. Njihove donje etae povezane s
proelnom stranom uzdunog tijela crkve
oblikuju kompaktno proelje. Iznad njega diu
se slobodni katovi po naelu skeletne gradnje,
od kojih je najnii jo ukljuen u vertikalne
potezekontrafora.Zakljuaktornjaoblikovanje
kao osmerostrani iljasti kameni krov s
prorezimairakovicama.
Igrom preklapanja nastaje dojam kretanja i vrtnje, koji se prema izvornom projektu trebao ponoviti
podizanjemdodatnihparovatornjevanaeonimstranamatransepta.VillarddeHonnecourtnacrtaoje
oko 1235.g. slobodne katove tornja, njegova skica tlocrta s oktogonom i platformom prvoga kata
prikazuje mjesto u kojemu se odvija prijelaz iz jednoga geometrijskog oblika u drugi crte ilustrira
razvojzvonikaizkvadratneosnove.
TornjeviLaonauXIII.st.vrlosuutjecajanuzor,kojipreuzimajunpr.katedralaicrkvaSt.NicaiseuReimsu
ikatedraleuBamberguiNaumburgu.
NapodrujuNjemakogcarstvaiuNizozemskojidealjepojedinanitoranj.
Pokrajinezakojejekarakteristinagotikauopeciuglavnomgradetornjeveuoblikuzatvorenihuglatih
volumenasvisokimdrvenimiljastimkrovovimaobloenimbakrom(obalaBaltikogmora).
Krajevi pak u kojima prevladava gradnja lokalnim klesanim kamenom (njem. Haussteingotik), slijede
smjerniceklasinegotike(Nizozemska,junaNjemaka).
ToranjkatedraleuFreiburgu(Breisgau)izprvepol.XIV.st.
oznaava zaokret prema oblicima jasnijeg obrisa uz istodobno krajnje rastvaranje mase i
naglaavanjevisine.Visokioktogonsamoudonjemdijeluuvrujuugaonikontraforikaonastavak
onih iz podnoja graevine, u gornjim dijelovima stoji slobodno, rastvoren velikim prozorima s
mreitem. upljikav piramidalni krov izveden je prema naelu kamenih ljestava. Polja na
stranicamaoktogonaukraenasumreiStimapatoranjdjelujekaodajeizraenufiligranu.Njegov
vrhskrinimcvijetomizvijezdomvisokje116m.
Nakon dovretka tornja u Freiburgu, zapoinje pravo natjecanje gradova. U jugozapadnoj Njemakoj,
npr. Ulrich iz Ensingena gradi tornjeve u Esslingenu, lmu i Strasbourgu(iljak tornja katedrale u
Strasbourguimavisinuod142m).
Sve vea visina ini tornjeve samostalnima u odnosu prema uzdunom tijelu crkve, koje u nekim
sluajevimasluikaopostoljetornjailisetornjevigradeslobodnogradiliodsamogatlaipostavljalina
prikladnommjestukaodominantnutokuulice(npr.Prag,Brunn,Be,Wroclaw).
JunitoranjkatedraleSv.StjepanauBeu,1359.1433.g.,MichaelKnab
visine136,67m,stojiporeddvoranskoguzdunogtijelacrkve,oddrugeetaenavieslobodansa
svih strana. Zbog uestalog stupnjevanja kontrafora, poevi ve od postolja tornja, te zbog
posvemanjeg prekrivanja jezgre tornja zgusnutim ukrasnim motivima, slijed pravokutnika,
oktogonaipiramidalnogkrovapruadojamzatvorene,usiljenesiluete.
Kasnisrednjivijekuznakugradnjegolemihtornjevakojidominirajugradovimaiokolnimpodrujemkao:
tornjevikriita(Beauvais,Canterbury,...),dvojni tornjevi (Chartres sjeverni toranj,Kln,...) i pojedinani
tornjevi(lm,Mons,...).Zanatskajetehnikaunjimadoladosvojihkrajnjihgranica.

58

Gotikabazilika

Ranagotika kojazapoinjeoko1130.razvijase premarazliitimpredlocima.Dijelom onipotjeuiz

romanike tradicije, dijelom su plod novih duhovnih strujanja, prije svega rane skolastike velikih
katedralnih kola, i reformiranog redovnitva. Oprene predodbe idealne sakralne graevine
utjelovljujuseudvjemakoncepcijama:
ubazilicisvietornjevaiznadkrinogtlocrta,i;
uistojlongitudinalnojgraevinisproeljemsdvatornja.
Gotikabazilikarazvilaseugraevinunovogatipa.Visokicrkvenibrodoviibeztornjevadominiraju
gradovima. Gradnja tornjeva uzmie pred gradnjom sve viih kontrafornih sustava, koji obuhvaaju
graevinu jedinstvenim omotaem kosih kontrafornih lukova i stupaca to stre poput tornjeva.
Klasinagotikakatedralapretvaraseuorganizamkojemujes"bazilikom"zajednikosamonaelo
stupnjevanogprostora.

Uranojgoticiidejabazilikesvietornjevaprviputostvarenaoko1180.g.ukatedraliuLaonu,kojaje
prvotnoplaniranakaokrinabazilikasgalerijamaitornjemkriitanormanskogtipatestriproeljas
parom tornjeva ispred krakova transepta i uzdunog tijela crkve. Prvotni kor s jednostavnim
deambulatorijembezkapelaflankiranjedvokatnimsporednimapsidamauzistonetornjevetransepta.
Oko1210.g.udvostruavaseduljinakora,anjegovjezavretakravankaouengleskihkatedrala;tornjevi
transeptatimedospijevajuusredinucrkve.Unatoizostankutornjevanaistonojstrani,Laonsmjeten
nahrptubrda,jedinajecrkvakojaostavljaneposrednidojamgotikebazilikesvietornjeva.
UFrancuskojseklasinegotikekatedraleuChartesuiReimsunadovezujunaLaon.

KatedralauChartresusmatrasekljunomgraevinomklasinegotike.
Sauvano zapadno proelje, nastalo oko 1140.g., i kripta koja se ve protezala cijelom duljinom
prijanjecrkve,odredilisugotovosvevanijeosnovnemjeretlocrtanovegraevine,akismjetaj
stupaca odnosno svodnih traveja. Unato tome arhitekti su uspjeli iznai rjeenja koja su postala
najvanijimuzoromklasinegotike.
Utlocrtutrobrodnouzdunotijelo,sastavljenoodetverodijelnih,uskih,svodnihtraveja,povezano
jesproirenimlongitudinalnimkorom,sdvostrukimdeambulatorijem,svijencemkapelaporedanih
nasedamstranicadvanaesterokuta,testrobrodnimtranseptomkojiimaproeljasapodvatornjai
portalna predvorja na krajevima obaju krila.Nova i velebna struktura nastaje stapanjem znaajnih
planimetrijaimotivasrednjovjekovnesakralnearhitektureilokalnihtradicija.
Unutranji prostor odreen je pojaanim vertikalizmom te saimanjem i pojednostavnjenjem
konstruktivnih lanaka. U Chartresu nema galerija, tako da umjesto usitnjenoga zidnog sustava
59

nastaje novi troetani kanon elevacije. Visina koja je poveana u odnosu prema starijoj gradnji u
Sensu,terastvaranjegornjegzidaglavnogabroda,poivajunanovojkoncepcijistatikogkostura
naotvorenukontrafornomsustavukojijeusklaensviedijelnimprozorimagornjezonezida.
Tijekom gradnje graevina je prola razliite promjene. Tornjevi su izgraeni samo do poetka
krovasrednjegbroda,tj.kolikojepotrebnodaispunesvojukonstruktivnuzadau.Odustajanjeod
daljnje gradnje tornjeva, a slino se ponavlja i u Reimsu, i projektiranje transepta bez tornjeva u
Amiensu,prijeupuujenapromjenugraditeljskihidealanegonanedostataksredstava.
KatedralauReimsu(nakon1211.g.)polaziodplanakrinebazilikesdeambulatorijemivijencemkapela.
Planiranih sedam tornjeva podignuto je, osim onih na zapadnom proelju, samo do visine zavrnog
vijencaglavnogabroda.JopoetkomXVI.st.katedralnijekapitulvijeaoonjihovudovrenju,izmeu
ostalogidrvenomtornjuiznadkriitakojijetrebaoprijeivisinuod170m!
Ambicija za stvaranjem reprezentativnih figuralnih programa iskazuje se na portalima. Chartresuuz
ReimsiAmiens,pripadakljunauloga.TipportalaoblikovanuLaonusamodobivaveedimenzije.
Predvorjasukaosamostalniprostoriistaknutaisprednizakontrafora.Naportalimasepojavljujuveliki
skulpturalni ciklusi koji veinom odgovaraju slikovnim programima sa vitraja. Arhitekti katedrala u
Reimsu i Amiensu novim rjeenjima pridonose usavravanju konstruktivnog sustava i oblikovnog
kanona.Daljnjirazvojusmjerenjepremasveveemrastereivanjumaseitransparentnostizidova.
UtranseptimacrkveNotreDameuParizu,uuzdunomtijelucrkveSaintDenis,teukatedraliuTroyesu,
gotikaarhitekturarayonantstiladostievrhunacurastvaranjuzidaiosvjetljenju.Idealnaslikagotike
katedrale s vie tornjeva saimanje je i dovoenje do krajnosti velikih tipolokih elemenata
srednjovjekovnesakralnearhitekture.

Longitudinalna bazilika u XII. st. dobiva novu vanost zahvaljujui reformskim pokretima, prije svega
cistercitimakojiuvodegraevinejednostavnestrukturespreglenomralambom.
PrvagotikabazilikabeztranseptajekatedralauSensu,sagraena1140.1160.g.
za razliku od izrazito vertikalnih prostora velikih klinijevskih romanikih crkava, nova je graevina
umjerenevisine,podignutapremanaeluvezanogsustava,alistrukturiranakaolankovitagradnja.
Srednji brod ima trokatnu podjelu zidova, izmjenu nosaa i esterodijelm svod. Boni brodovi
obilazeokokorauoblikujednostavnogdeambulatorijasjednomkapelomutjemenu.
KatedraluuSensuslijedepotomdrugeusmjerenegraevine:
Katedrala Notredame u Parizu graena nakon 1163.g. kao peterobrodna bazilika s galerijama,
etverokatnomelevacijomzidaidvostrukimdeambulatorijemokokorabezkapela;
Katedrala u Bourgesu (oko 1195.g.) tip crkve
bez transepta na tlocrtu slinom katedrali u
Parizu, sa svim konstrukcijskim znaajkama
potpunorazvijenogagotikogsustava,poveava
se do monumentalnih razmjera klasinih
gotikih katedrala. Boni brodovi nastavljaju se
s oko polukrunog kora kao dvostruki
deambulatorij.Svihpetbrodovazavravaispod
tornjeva na proelju s pet portala. Prostor i
volumen graevine podudaraju se s tlocrtom u
dvostrukomstupnjevanjuvisinebrodova,kojim
se izrazito naglaava bazilikalno naelo. Vanjski
boni brod, visok 9 m i unutranji visok 21 m,
poputdvostrukogaprostornogomotaa

60

okruuju srednji brod visok 37 m, koji izvana podupire dvostruki sustav kontrafora. Statika vorita
ravnomjernosurasporeenapocijelojgraevini,asvielementisuukljueniustrogiraspored.
Potpuno ostvarenje tog sustava postie se jedino u Bourgesu, no njime je odreena i gradnja korova
katedralauLeMansu,CoutancesuiToledu,odkojihsesvakanasvojnainodnosipremauzoru.

Koncem XII. st. francuske graditeljske radionice usvajaju okuane konstruktivne metode za bazilike
novoga tipa, uglavnom s etverokatnom elevacijom zidova, esterodijelnim svodovima, otvorenim
kontrafornim sustavom, proeljima s dva tornja, figuralnim portalima te deambulatorijima
jednostavnihilikompliciranihtlocrta.

NovinaratajarhitekataskatedralamauChartresuiBourgesupostieoko1195.joveedimenzijeijo
monumentalnijukoncepcijuzrelegotike.Stilkojiseoblikovaouuskomokviruzemaljafrancuskekrune
gotovotristoljeaproimasveukupnusrednjovjekovnutipologijuinjomedominira.
Francuske graditeljske radionice postaju mjesta na kojima se poduavaju europski arhitekti. Gotika,
"Opus Francigenum", postaje u XIII.st. univerzalnim europskim stilom. Njegove daljnje razvojne faze
obiljeene su proimanjem s tradicijama pojedinih nacija, te brojnim posebnim stilovima: npr. early
English, decorated i perpendicular style u Engleskoj flamboyant u Francuskoj, latinska gotika u
jugozapadnoj Europi, njemaka Sondergotik i gotika u opeci srednje i sjeverne Europe. Tip klasine
gotike bazilike izvan Francuske pojavljuje se tek sporadino, npr. u uzdunom tijelu katedrale u
Strasbourgu,graenom1235.1245.g.iliukatedraliuLeonu1255.g.
irenje gotike u Engleskoj odvija se na podlozi normanske arhitekture koja preko Normandije i u
Francuskoj priprema ranu gotiku. Karakter engleskih katedrala usko je povezan s organizacijom
biskupskih sjedita u obliku opatija, koje se svojim graevinskim skupinama, tipinim za samostansku
arhitekturu, rasprostiru na velikim zemljinim posjedima odvojenim od oblinjega grada. Crkve su
izduljene te djeluju razvijenije u horizontalnom nego u vertikalnom pravcu. Transepti i tipine iroke
fasadevelikihsudimenzija,azavravajuuglavnomravnimproelnimzidovima(uzor:cistercitskecrkve
Fountains, Rievaulx). Engleska sklonost beskonanom nizanju elemenata pojaava horizontalnost. Na
timsmirenimgraevinamaizravnopoivajuvitkitornjevikaouspravnedominante.
MeduprvimjeprimjerimaengleskegotikerekonstrukcijakorakatedraleuCanterburyju,kojuod1175.g.
vodifrancuskiarhitektGulilaumedeSens.Nakonnjeslijederaznefazeobnovekatedrala,uLincolnuiza
1192.g.iPeterboroughuiza1193.g.,veuEarlyEnglishstilu.

KatedralauSalisburyjuprvajekatedralaengleskegotike,graena1220.1266.g.premacjelovituplanu
kojinajasanitrijezannainutjelovljujeengleskitipstiluEarlyEnglish.
61

Tipino izduen tlocrt pokazuje prostorni slijed uobiajen za Englesku: uzduno tijelo, produeni kor,
stranji kor, zapadni glavni transept i istoni korski transept. Istoni transept koji se protee kao
prostornacjelinaodsedamtravejasvedoretrokora,odvojenjeodkoraslijepomarkadom.
Retrokor s produenim bonim brodovima oblikuje samostalnu prostornu zonu. Njezin glavni prostor,
Marijinakapela(LadyChapel)kojazakljuujeuzdunuoskatedrale,oblikovanjeuSalisburyjukaomala,
samostalna, trobrodna dvoranska crkva to mjesto u francuskoj pripada deambulatoriju, koji se u
Engleskoj nije udomaio. Podizanje krnjeg transepta sa samo jednim bonim brodom prema istonoj
strani,tebonopredvorje,daljnjisukarakteristinielementiengleskihkatedrala.
Volumen graevine u svojoj jasnoj strukturi i viestrukom stupnjevanju odgovara tlocrtu. Nema
poligonalnih lomova, sva proelja su ravna i plona. Ravnomjerni ritam vertikalnih elemenata,
kontrafora i viedijelnih prozora, te njihovo horizontalno povezivanje slijepim galerijama i vijencima
pridonosiobjedinjavanjusvihkrilavelikogtijelagraevine.
Toranjkriita,visok123m(!),podignuttekuXIV.st.udecoratedstilu,uizrazitomjekontrastuprema
horizontalnojpoloenostimase.
Engleske sustave ralambe odreuje naglaeni horizontalizam. Zidni pojasevi nisu vertikalno
podignuta, ve horizontalno poredana polja, odvojena vijencima, tako da pojaavaju dojam
beskonanog protezanja prostora u duinu i dubinu. Tome znaajno pridonosi i ujednaavanje svodne
strukture,kojimseprevladavapodjelautraveje.Tasetendencijaoslanjanakasnoromanikunormansku
tradiciju.UkatedralamauLincolnu,YorkuiWinchesteruveseuXIII.st.,udobaearlyEnglishstila,oituje
sklonost bogatim i kombiniranim oblicima svodova (zvjezdasti, mreasti, lepezasti svod), koji niz
pojedinanihsvodnihtravejapreobraavajuujedinstvenosvodnopoljeornamentalnestrukture.Nataj
senainhorizontalnostprenosisvedonajviezoneprostora(Exeter,Norwich).
JunitranseptkatedraleuYorku,nastao1230.1260.g,tipinijeprimjerstrukturiranjazidauEngleskoj
XIII.st.PrekodecoratedstilakasnogXIII.st.razvojstilavodiuperpendicularstilXIV.iXV.st.slepezastim
i lijevkastim svodovima. Vertikalnost ralambe zidova dolazi do sve jaeg izraaja; njihove se plohe
sustavom tankih i gustih kamenih mreastih prutova rastvaraju u staklene plohe (Gloucester).
Transparentnizididekorativnisvodpovezujuseuusitnjenu,organikistopljenustrukturu.
Jedinstvenastrukturapretpostavkajeprostornujedinstvu.Tutendencijukojaseukasnojgoticijavila
uitavojEuropi,engleskaarhitekturanjegujenaosobitnain.Njezinajekrajnjaposljedicanaputanje
bazilikalnesheme,ijestupnjevanjeremetijedinstvoprostora.

Gotikejednobrodneidvoranskecrkve

Oko 1140.g. u pokrajinama Anjou, Maine i Poitou stvara se posebni oblik krinorebrastog kupolastog
svoda ("anujski svod" katedrale u Le Mansu i Angersu). Novi tip dvoranske crkve nastaje u skupini
vanihgraevinaistogakaraktera,npr.uAngersu,Cunaultu,CandesuSt.Martinu,LePuyu.Medunjima
najvanija je katedrala u Poitiersu, zapoeta 1162.g. Rije je o dvorani s krinim stupcima i krino
rebrastimkupolastimsvodovimanadkvadratnimtravejima,ibrodovimapriblinojednakeirine.Posve
ista visina zadrana je samo u est traveja korske dvorane. Lagano povienje glavne dvorane vie
pridonosisaimanjusveukupnogprostoranegotonaglaavarazlikuizmeuglavnogibonihbrodova.
Posvuda jednako oblikovanje svodnih traveja i stupaca postavljenih u velikim razmacima ukida
dotadanju prostornu razdvojenost brodova. Nastaje prostor za zadravanje sa slabo izraenom
longitudinalnouislobodnimpogledomsvedovanjskihzidova.
Jednobrodna crkva, najjednostavniji tip sakralne graevine, monumentalizirani su u romanici june i
jugozapadne Francuske, a tu tradiciju nastavlja i gotika. Veliki objedinjeni prostori jednostavne
ralambe prikladni su za propovjednike crkve. Njihov je oblik blizak mediteranskom prostornom
62

osjeajualiitradicionalnojtehnicigradnjeuopeci.Izrazdobljamaurskihratova,tekaoposljedicaratova
salbigenzima,odralaseitenjazagradnjomutvrenihzdanja.
ProimanjemprostornihkoncepcijaSjeveraiJuganastajucrkvesazidnimstupcimaijednobrodnecrkve
skapelama:kontraforisenenalazeizvananegoiznutra,tedjelujukaoelementivertikalneralambe.
Povezuju se s rebrima svoda u uzlazne silnice ili slue kao uporite otvorenom krovitu. Nie izmeu
zidnih stupaca preoblikuju se kao u korovima s deambulatorijem u kapele koje se na eljenoj visini
moguotvoritipremacrkvenojlai.
KatedralauAlbiju,nastalajenakon1282.g.,
najznaajnijiprimjertogtipa,onajeglavnidioskupinegraevinafortifikacijskojkaraktera,zajedno
s biskupskom palaom i zatvorom (inkvizicija). Ona je propovjednika crkva dominikanskog tipa i
crkvautvrda.Koribrodjedinstvensuprostor.Brod,irok19,5,visok32m,sastojiseod12krino
zasvedenih travejakojineposrednoprelazeupoligonalnikorzavrenspetstranicadeseterokuta.
Kor je obavljen kapelama, ugraenima izmeu kontrafora, visokima kao i brod. Granica prostora
nijeviemasivnizid,veuduhuklasinihkanonagotikezidsdvijeljuskeijednimmeuprostorom.
Dualizam prostora i vanjskog kostura, karakteristian za gotike sustave, u Albiju se dokida.
Jedinstvenaljuskaiznutraoblikujeprostoraizvanavolumengraevine.

panjolska preuzima gotiku iz june Francuske, djelomice izravnim prenoenjem, djelomice bliskim
politikim i kulturnim vezama. Pri tome se uvijek radi o svjesnom odabiru uz istodobno posredovanje
lokalnihtradicija.UKatalonijisekoncemXIII.st.ostvarujeosebujnasintezagotikihkatedralasjeverne
Francuske,sustavazidnihkapelajuneFrancuskeitipastupnjevanedvorane.Tasesintezaoitujekakou
katedralama,takoiuopatijskimiupnimcrkvama(Gerona,PalmadeMallorca,Barcelona).
upnacrkvaSantaMariadelMaruBarceloni,1328.1383.g.
po uzoru na katedralu, tip stupnjevane viebrodne dvorane preoblikovan je prema gotikim
naelima u trobrodnu, longitudinalnu dvoransku crkvu s prostranim kvadratnim travejima u
srednjem brodu i na njih popreno postavljenim travejima u bonim brodovima. Boni brodovi s
uskopostavljenimstupcimaproduujuseukoruuoblikupolukrunogdeambulatorijaokosrednjeg
broda.Izmeukontraforaistaknutihpremavanumetnutesudopolavisinezidnekapele,triusvaki
normalni travej, a u koru po jedna. Dvostruko visinsko stupnjevanje omoguuje ulazak svjetla u
perimetralnekapele,bonebrodoveisrednjibrod.Prozorisuuvijekpostavljenivisokoispodbonih
zidnih lukova. Stupnjevanje brodova i kapela odgovara naelu primijenjenom u Bourgesu, ali bez
bazilikalne elevacije viekatnih zidnih polja. Stupci stoje slobodno u prostoru, svodovi svih triju
brodovazapoinjunaistojvisini.Prostornidojamdvoranskecrkvepojaanjeelementimaklasine
gotikebazilikeijednobrodnecrkveskapelama,
63

UXIV.st.zacijelujeEuropukarakteristinairokamogunostizboratehnikihiumjetnikihsredstava
za ostvarivanje razliitih prostornih koncepcija. Nakon stroge logike visokogotikih sustava, slijedi
razdobljeslobodneigreelementima.
Poveanjembrojagradova,njihoveveliineiznaenjeiupnecrkveveliinomiumjetnikimznaajem
postaju ravnopravne katedralama i opatijskim crkvama. Graansko poimanje sakralnog prostora u
izrazitoj je suprotnosti s pretjeranom monumentalnocu bazilika zrele gotike. Njemu vie odgovaraju
jednostavnost i mjere dvoranske crkve kod koje razlikujemo sljedee znaajke: umjesto odvojenog
dubinskog kretanja pojedinanih brodova objedinjen prostor s ravnopravnim usmjerenjima;
poveavanje prostora irenjem bonih brodova i razmaka izmeu stupaca; transparentnost u svim
smjerovima; prijelaz od strogo omeenih traveja u objedinjeno svodno polje s "ukrasnim" svodovima;
mijenjanje oblika stupaca uklanjanjem elemenata koji naglaavaju usmjerenost, npr. slubi, uporaba
krunog ili poligonalnog stupca; reduciranje vertikalnosti: izjednauju se irina i visina sveukupnog
prostora; obuhvaanje prostora kontinuiranim horizontalama, npr. vijencima ili galerijama s ogradom.
Homogenizacija prostornih odnosa, pomicanje osi stupaca i prozorskih osi, napose u korovima s
deambulatorijem.Naputanjegotikog strukturalizmainjegovanaglaavanjastatikefunkcije,ukorist
isticanja vrijednosti plohe i prostornih elemenata. Jasno omeivanje prostora zidovima; obuhvaanje
volumenagraevinejednimvisokimkrovomiizostanakotvorenogakontrafornogsustava.
U Njemakoj se preuzimanje gotike odmah povezuje s gradnjom dvoranskih crkava. Postoje tri velike
regionalneskupine:
sjevernonjemakaskupina
s dvoranama podignutim na tlocrtnom liku kvadrata ili skraenog pravokutnika, protee se od
Vestfalije preko Donje Saske na cjelokupno podruje gotike u opeci. Dvoranske crkve odlikuju se
protezanjemuirinu.Umjerenivertikalizampratijasnorazgranienjesvodnihtraveja.
upna crkve Maria zur Wiese u Soestu, od 1331.g. gradnju vodi Johannes Schendeler idealno
ostvarenje vestfalskoga tipa: kvadratna dvorana s 3x3 krino presvoena traveja i troapsidalnim
zakljukom. Stupci bez imposta su jako razmaknuti, iroki i visoki prozori s mreitem, te glatke
zidneplohestvarajudojamprostranostiibesteinskelakoe.
junonjemakaskupina
sklonija je izduenim prostorima, a uglavnom obuhvaa vapsku, Frankoniju, Bavarsku i Austriju.
DvoranskecrkvejuneNjemakeslijedeideallongitudinalnogprostorakojipratisklonostnaglaeno
vertikalnim proporcijama. Deambulatorij kora preuzet iz francuske katedralne gotike i kapele sa
zidnimstupcimaugraeneizmeuunutranjihkontraforastapajuseuXIV.st.sprostoromdvorane
udvoranskikor,kojijeestoviioddvorane.
CrkvaSvetogakrizauSchwabischGmnduprototipjunonjemakedvoranskecrkvetuseprvi
putpojavljujuvanielementi,dijelominovekombinacijekojeepostatitipine:npr.zapadnikulisni
zabat kao proelje dvoranske crkve, sagraen oko 1330. Graditelj kora, Heinrich Parler, prvi je
povijesno zabiljeen predstavnik znamenite obitelji graditelja koja daje presudan prilog razvitku
njemakekasnegotike(njem.Sondergotik).
izmeuovihskupinanalazeseekaisrednjaNjemaka(GornjaSaska),narubuleska
upna crkva Sv. Martina u Ambergu, XV. st. presjek pokazuje tipine znaajke njemake kasne
gotike,jedinstvenodjelovanjeelemenata,ravnoteuizmeuvertikalnogihorizontalnogprotezanja
nosaa i graninih ploha prostora, odnosno prostornog omotaa kapela i prozorskih nia, uz
potpunu preglednost vanjskoga zidnog plata. Kontrafori su cijelom visinom ukljueni u unutarnji
prostor oni oblikuju prostorni omota u kojemu se izmjenjuje svjetlo i sjena. Posljednji stupanj
jedinstveno oblikovanog prostora s ornamentalnim svodovima dostiu poetkom XVI. st. upne
crkveuekojiGornjojSaskoj.
64

Crkveprosjakihredova

Ovi redovi trae jednostavne, prostrane, pregledne prostore, ali ne postavljaju nikakva obvezatna
pravila gradnje. Crkve esto oponaaju uzor prve vane redovnike crkve u odreenoj redovnikoj
provinciji,ukljuivanjempostojeihtradicija,imenastajuregionalneskupine,aunekimsluajevima
sepojavljujuinova,dijelomjedinstvenarjeenja.
JakobinskacrkvauToulouseu,graenanakon1260.g.
povezuje razliite prostorne koncepcije i motive, dijelom ak iz profane gradnje. Dvobrodno
dvoransko uzduno tijelo s krino presvodenim kvadratnim travejima dobiva izmeu kontrafora
plitke zidne kapele. Zid iznad njih uvuen je i ploan. U koru centriranom na posljednji stupac
dvorana zavrava lepezastim svodom velikog raspona koji je usporediv s engleskim kapitularnim
dvoranama ili dvoranama u utvrdama vitekih redova. Zid kora lomi se poligonalno u sedam
stranicadvanaestorokuta.Premavanistaknutojepetradijalnihkapela.
Tipdvobrodneredovnikecrkvesauvaosenarazliitimmjestima.
U Italiji gotiki sustavi ne slue razlaganju nego uvrivanju i jasnoi unutarnjeg prostora i vanjskog
oblijagraevine.UsjevernojItalijicrkveprosjakihredova,podutjecajemcistercitskegotike,polazeod
bazilikalnog presjeka i kompozicije traveja. Slijed brojnih uskih traveja i visokih zidnih polja francuske
bazilike zamjenjuju objedinjeni prostori sa svodovima irokog raspona i visokim arkadama (Treviso,
Verona, Venecija). Srednja Italija vie se vraa ranokranskim uzorima: jednobrodne crkve otvorena
krovitailiravnastropa,sjakoistaknutimtranseptompouzorunarimske,svisokomkorskomkapelomi
niskimbonimkapelamakaoucistercitskimcrkvama(Siena,Pisa,Prato,Pistoia).
U Firenci se proimaju razliite prostorne koncepcije. U dominikanskoj crkvi Santa Maria Novella,
zapoetoj 1246.g., plastiki oblikovani stupci nerazdvojno se spajaju sa zidnim plohama koje odreuju
prostor.Travejivelikograsponaskupolastimkrinimsvodovimateirokeivisokearkadejasnoomeuju
brodove, stvarajui monumentalno ritmiziran prostor. Talijanska je gotika tu postigla eljeni spoj
plasticiteta,jasnoeiljepoteprostoratepojedinanihlanaka.
FranjevakacrkvaSantaCroce,zapoeta1295.g.,arhitektArnolfodiCambio)
prostorne
koncepcije
toskanskih
jednobrodnih crkvi preveo je u baziliku
neuobiajene veliine, sustav ploha i
prostornih volumena uvren poput
kostura. U glavnom brodu vertikale
stupaca i lezena te horizontale konzolnih
vijenaca, hodnika i drvenog krovita
predouju gotovo iste matematike
odrednice velebnog volumena irokog 20,
visokog 34, dugakog 100 m. U punom
presjeku on se otvara prema transeptu i
prema zidu kora podignutom na njegovoj
istonojstrani,akojisprozorimaod

obojenogstaklaioslikanimzidnimplohamadjelujepoput"unutranjefasade".
Talijanskajeumjetnostovdjeuinilapresudnikorakpremaskulpturalnovrstojarhitekturi.Onajeiokvir
monumentalnom slikarstvu koje istodobno, zahvaljujui Giottu, postie arhitektonsku vrstou.
Unutranjiprostorivanjskooblijecrkveupotpunostisepodudaraju.Slinoranokranskimbazilikama,
granine plohe i izvana se neposredno oituju. Velianstven volumen crkve u punoj mjeri dominira
vizuromgrada.
65

HRVATSKA

Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog urbanizma poinje sa srednjim vijekom. Srednji vijek je
kulturnopovijesnorazdobljeukojemunastajuprvigradovisahrvatskimstanovnitvom.
Iakohrvatskisrednjovjekovnigradovinisudostiglibogatstvoisjajfrancuskih,nizozemskihilinjemakih
gradova,onisuusporediviislinistalijanskimisrednjoeuropskimgradovimatogarazdoblja.
Medju srednjevjekovnim gradovima izgradjenim na naoj jadranskoj obali planski su utemeljeni:
Korula,Ston,PagidijeloviDubrovnika.
DubrovnikjeveuXIIIstoljeudobiosvojStatut,aposlijepoara1296.godinegradjedobionoviplan
sasistemomparalelnihulicaokomitopoloenihnaglavnu,irokuulicuPlace(dananjiStradun).

HRVATSKApredromanika(ranaromanika)
NatluHrvatskenovodoseljeninarodiubrzopreuzimajuantikukulturuiumjetnost,aliprijesvegavjeru
(kranstvo). Kasnoantiki utjecaj je bio najjai u Dalmaciji zbog gustoe kasnoantike urbanizacije.
Postepenokasnoantikiutjecajjenegiranidolazidopojednostavljivanja,mijenjanjanaslijeenihoblikai
ak stvaranja originalnih tipova graevina. Prve crkve su podizane kao kraljevske bogomolje, sve one
(desetakveihistotinjakmanjih)graenesuodlomljenca(grubolomljenakamenapovezanihdebelim
slojembukeizvana).Veesuuglavnomuzdune,jednobrodneilitrobrodne.Manjecrkvesuraznovrsnih
zanimljivihoblika(uzduneilicentralne).
Crkvasv.DonatauZadruiz9.st.
najvea i najsloenija crkva krunog tlocrta. Oko njezine krune jezgre, nad kojom je izvorno bila
kupola, ovija se prstenasti brod s trima apsidama na istoku, a taj oblik se ponavlja i na katu. Po
veliiniiljepotisaovomcrkvommoeseusporeditisamodvorskakapelaKarlaVelikoguAachenu.

Crkvasv.SpasanaizvoruCetineiz9.st.
crkvaimasnaneoblekontraforetojojdajuosobineutvrde,pojaanoinaglaenomonomkulom
zvonikom(westwerk)usredproelja.

Baanska ploa, glagoljini spomenik pisan

prijelaznimtipomglagoljice,11.st.

66

Ornamenti

Oltarne pregrade i prozori tih crkava bili su ukraeni prozirnim plitkim vrpastim ornamentom koji po
nainu kako su oblici na njima bili isprepleteni nazivamo pleterom. Motivi tih pletera su preuzeti iz
antike umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mree rombova i dr.), no dok su u antici ti
ornamenti sluili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu povrinu.Ti pleteri su bili ivo
obojeni (crvenom, modrom i utom), a kako se slike (koje se spominju u pisanim izvorima, npr.
EvanelistarizSplita,8.11.st.)nisuouvale,onisuijediniostacistarohrvatskogslikarstva.

HRVATSKAromanika
Akojepredromanikaobiljeenamnotvommalihcrkava,romanikajedobakatedrala.
Po Istri se tokom 12.st. obnavljaju ili grade nove katedrale po uzoru na tip benediktinske bazilike
trobrodnesastupovimaistripolukruneapsideugradovimainaotocimaodsjeveradokrajnjegjuga
istoneobaleJadrana:uSenju,Krku,Rabu,Zadru,Trogiru,Dubrovniku,kaoiuZagrebu.
Naalost, dvije najvanije romanike katedrale na sjeveru i jugu Hrvatske propale su: romanika
zagrebaka1241.gzaprovaleTatara,apredromanikoromanikadubrovakaupotresu1667.g.Alizato
ostale,kaoisamostanskecrkvezreleromanikepripadajuvisokomprosjekueuropskekultureonogdoba.
Govorei o stilskim komponentama to povezuju sve spomenike, ne bismo smjeli previdjeti njihove
individualneznaajke,nesamousklopugraevineveiunutarslikegrada.
katedrala u Senju se izdvaja iz cjelokupne istone jadranske graevne tradicije injenicom da je
jedina bila graena opekom. Proelje, od koje je sauvan samo dio, ralanjeno je stepeniasto
usjeenimlezenamapovezanimuslijepelukove,tojekarakteristianukrasvremenanalazimoihi
naproeljurapskekatedralegraenekvadrimabijelogicrvenogmramora;
katedralauRabu(posveena1177.g.)odvojeniromanikizvonikrapskekatedralepodignutuosi
portalanaprijelazuiz12.u13.stoljee,najrazvijenijijeinajbogatijinaistonojobaliJadrana.Shema
postupnog,tektonskiloginograstvaranjaodozdopremagorejavljaseuudvojenojvarijanti:nakon
monolitnogprizemljasvakajestranazvonikapodijeljenavertikalnonadvadijela,paseusvakomod
njih niu monofore, bifore i trifore do jedinstvene zavrne kvadrifore petog kata. Horizontalnim
vijencimakatovanaglaenjeromanikiprincipadicije.
URabususauvanajodvazvonikaiz12.st.:prviuzruevineromanikebazilikesv.Ivanaidrugiuz
proelje ranoromanike samostanske crkve sv. Andrije. S tornjem crkve sv. Justine iz 17. st., ova
etirizvonikapodignutana"akropoli"gradagdjesejedanzadrugimniusvisakralniobjektiRaba
duhrptapoluotoka,oblikujukarakteristinuijedinstvenusilhuetugrada;
katedralasv.Stoije(Anastazije),uZadru,sagraenanamjesturanokranskebazilikaodkojeje
ostao podni mozaik katekumeneja i temeljni zidovi krstionice, sauvala je predromaniku kriptu
ispod apside i svetita. Obnovljena u zreloromanikim oblicima 12. i 13. st., zadarska katedrala u
unutranjosti primjenjuje tipino romaniku ritmizaciju potpornja smjenom stubova (s
67

polustupovima kockastih kapitela) i stupova korintizirajuih kapitela, a horizontalnu artikulaciju

naglaava emporama s heksaforama (matroneuma) nad arkadama. Glavno proelje je obogaeno
slijepim galerijama na etiri kata s jednostavnim i udvojenim stupiima i rozetom (druga rozeta je
gotika). Stepeniasto usjeeni portali sa stupiima i polukrunim lunetama zanimljivi su stoga to
reljefnim ukrasom dokazuju kontinuitet antike u zreloj romanici: biljne vitice s likovima ivotinja i
pticakopiranesusjednegolemerimskegredeugraeneuzjunuapsidukatedrale(motivdjeaka
koji krade ptie iz gnijezda). Kompozicijska shema proelja zadarske katedrale i repertoar oblika,
naroitoslijepegalerije,srodnisutoskanskojromaniciLucceiPistoie.Reljefluneteglavnogportala,
datiran1324.godinom,vejezrelogotiki;
crkvaSv.Krevana,uZadru,posveena1175.g.,uunutranjostinemaravnomjernusmjenunosaa,
vesaetirinaglaenastubakrunogpresjekaipojasnicamausredinjemdijelusugerirakrinioblik
prostora. Glavno proelje je plono i jednostavno, sa svega jednom galerijom, ali je, naprotiv,
srednja apsida bogato razvedena polustupovima i slijepim arkadama u donjem dijelu, a slijepom
galerijom u gornjem, u meusobnom odnosu zlatnog reza. Monumentalna slijepa arkatura june
bone fasade crkve s tordiranim polustupovima i glatkim srpastim lukovima motivirana je njenom
lokacijomuglavnojulici,aoblikovanakaosljubljeni,uzazidprislonjeniulini"trijem";
Trogirskakatedrala,graenakrajem12.ipoetkom13.st.,adovrena1251.godine,pokonstrukciji
arkadajenajarhainija,jersubrodoviodvojenimasivnimuzdunimukojemsuprosjeeniprolazis
lukovima(ranoromanikametoda).Alitrogirskajeujednoinajmonumentalnijaodsvihdalmatinskih
romanikihkatedralaicrkavajerjejedinapresvoenausvatribroda(srednjibrod,teku15.st.).
Stereometrijski ista, zatvorena masa crkve s malim prozorskim otvorima podijeljena je pilastrima
na junoj bonoj fasadi i tordiranim polustupovima na apsidama, te optoena vijencem slijepih
arkadica.Tojistojtektoniciisuzdranostipodreujeseijuniportal(1213.g.)stepeniastogpresjeka
spolukrunomlunetomunutarsrpastihlukova.Naprotiv,glavnizapadniportalmajstoraRadovana
(1240.g.) figurama je najbogatiji i likovno najkvalitetniji spomenik srednjovjekovne skulpture u
HrvatskojicijelojjugoisonojEuropi.
Arhitektonskuosobitosttrogirskekatedralepredstavlja,u14.st.prigraeni,trijemspredvienim
paromtornjevaodkojihjeizvedensamojuni,aitajjegraenkrozdvjestagodinananjemuse
smjenjuju svi stilovi to su obiljeavali graditeljstvo Dalmacije u tom vremenskom rasponu:
romanika,ranaikasnagotika,renesansa,manirizam.
Uz velike romanike samostanske crkve graeni su, naravno, isamostani, ali su rijetko ifragmentarno
sauvani.No,dostojnosuprezentiraniostacimamonumentalnogazreloromanikogKlaustra(13.st.)Sv.
Petrauumi.Pregradnjomklaustrau15.st.stvorenajebizarna,kronoloki"obrnuta"kompozicija,jersu
romanike,starijearkadeugraenenakatu,aprizemne,noveizvedenesuurenesansnimoblicima.
Uz crkvu Sv. Mariju u Zadru sauvana je ranoromanika dvorana kapitula samostana benediktinki s
bavastvim svodom s pojasnicama i zvonik izgraen u povodu dolaska novog suverena, ugarsko
hrvatskogkraljaKolomanauZadar1105.g.ZvonikSv.Marijeprimjerjesavreneklesarsketehnikeizrele
konstrukcije:obrubljenlezenama,sbiforamaupisanimunutarsrpastogluka,toseniuuparovimakroz
trikata(prvotnokrozpetkatova),dokseloazazvonaotvarakvadriforama.Savrenajeikonstrukcija
svodauprvomkatuzvonikagdjeseukrtavajudvakamenarebrapravokutnogprofila,oslanjajuiseu
uglovima na stereometrijski iste "kockaste" kapitele. Podsjeajui se fraze o "provincijalnim
zakanjenjima",to,seestospominjekadasepieospomenicimauHrvatskoj,potrebnojereidase
svodzvonikaSv.MarijeuZadruubrajanesamomeunajstarijenegodaje(kolikojedosadapoznato)
prvipouzdanodatiranisvodtogtipauEuropi.Svodoveistogaranoromanikogtipanalazimoiusasvim
malimcrkvama12.st.kaotosuSv.NikolakrajnedalekogNinaiSv.DonatnaotokuKrku(obatrolisnoga
trikonhalnogtlocrta),aumonumentalnommjeriluudonjojcrkvisv.KvirinanaKrku.
68

Gradskekue
Romaniki graditelji primjenjuju u gradnji kua sitni, grubo klesani kameni kvadar, slagan u pravilne
redove, s glatko klesanim kamenim okvirima monofora i bifora srpastog luka, kao i vrata s lunetama.
Profiliranim razdijelnim vijencima katova naglaavaju horizontalnu podjelu proelja, te ih obogauju
konzolama, impostima istih stereometrijskih oblika, rjee plono ornamentiranim. Graene na uskim
gradskim parcelama, stambene kue su dosizale i do tri kata visine: Prizemlje je redovito namijenjeno
gospodarskimfunkcijama:konoba,obrtnikaradionicailitrgovina,ukolikonijesluilokaotala,budui
dasetadadiostanovnitvaugradubavioiseoskomprivredom.Nakatusestanovalo,apodkrovomje
smjetena kuhinja radi odvoda dima i ventilacije, jer se nisu gradili dimnjaci. Takvih kua, odnosno
njihovih ostataka preteno iz 13. st., registrirano je oko pedesetak u Splitu i isto toliko u Trogiru., a
nalazimo ih od Porea i Pule preko Raba i Zadra do Dubrovnika. Monumentalna proelja s golemim
biforamanakatuitipinim"duanomnakoljeno"(vrataiprozorkonstrukcijskisuspojeniistimlukom)u
prizemlju, sauvane su u Trogiru. Neke fasade s bogatijom reljefnom obradom arhitektonskih detalja
nalazimo u Splitu, dok su u Zadru sauvani primjeri sloenije prostorne organizacije romanikih kua s
dvostrukimportalimauprizemlju,prolazimaudvorite,svodovimaipotkrovnimloama.
Cjelovito je sauvana kanonika kua u Poreu (1270.) s nizom od est mramornih bifora s vitkim
stupiimanakatu,povezanimurazinipotprozornikavijencem.
SavrenoobraenabilaikasnoromanikogotikakomunalnapalaauPuli(12901296.),kaoinizdrugih
zgrada javne namjene, kao Kneev dvor u Rabu ili kua s romanikim heksaforama na katu uz satni
toranjuSplitu.

HRVATSKAgotika
SGotikom,javljaseikulturagradskihkomuna(Dubrovakistatut),propovjednihredovaivlastele.14.st.
je vrijeme viteke kulture u Hrvatskoj koje je obiljeeno dominacijom plemstva, ali i zlatno doba
srednjovjekovnihdalmatinskihgradovakojisutrgovalishrvatskomvlastelomuzaleu.
NajveipothvattogadobabilajegradnjaposvenovihgradovanapodrujuDubrovakeRepublikeStona
i Malog Stona, te kilometar dugakoga zida meu njima s kulom vrh brijega (14. st.). Tako je cijeli
poluotok Peljeac bio pregraen i zatien od mogueg napada s kopna s ciljem ouvanja najvee
vrijednostiudubinizaljevaStonskesolane.
Gotiku fortifikaciju od romanike razlikuju visoke kule u obliku kvadratne prizme, za razliku od
romanikihirenesansnihokruglih.NajboljesauvanitakviprimjerinalazeseuIstri:Hum,Bale,Motovun,
nasjeveruMedvedgradiznadZagreba(1260.g.)ilinajuguSokolacuLici(14.st.).
ZagrebakakatedralaZagrebakuromanikukatedraluunitilisuTatarisvojomprovalom1240.g.,ali
odmahnakonnjihovogodlaskaidobivanjatitule"slobodnoggrada"kraljaBeleIV.biskupTimotejgradi
novu katedralu. Trobrodna graevina s poligonalnim apsidama i krinorebrastim svodom, imala je
romanikeokrugletornjeve.Brodovisegradeu14.st.,asvoddovravau15.st.DolaskomTurakau16.
st. dobiva opasanost renesansnim kulama i zidinama. Samo jedan toranj je dovren u 17. st., u 18. st.
baroknikrovjepostaourbanaokosnicaitavoggrada.Obnovomu19.st.uneogotikomstiluizgubilaje
negdanjisklad.
FranjevakacrkvauPuli(1285.g.)jenajreprezentativnijiprimjerranegotikeuzobalu.Graenajeod13.
do 15. st.; jednobrodna je, drvenog stropa, krinorebrastog svoda, kvadratne apside, glatkih zidova i
visokihprozora.
U 14. st. gradi se i katedrala Sv. Duje sa zvonikom u Splitu i klaustar franjevakog samostana u
Dubrovniku.
CrkvaSv.MarkaGradec(Zagreb)nastalajeu14.i15.st.ukasnogotikomstilu.

69

NOVIVIJEKI

Shumanizmomirenesansomzapoinjenovorazdobljeeuropskepovijesti.
Povijesni dogaaji zabiljeeni su u izvjeima suvremenika, znana su imena pisaca, pjesnika, likovnih
umjetnika, arhitekata i njihovih naruilaca. U srednjem vijeku uloga se znaajnih pojedinaca potvruje
uglavnom samo u okviru skupine i cjelokupnog hijerarhijskog poretka. U doba humanizma isticanje
osobnenadarenostiiciljevaestojevanijenegopotivanjeinstitucionalnogreda.
Raspada se hijerarhijska struktura srednjovjekovnog drutva, sa simbolikim figurama cara i pape, s
vitekimidealomiskolastikimsustavima.Zadaaartikuliranjaioblikovanjasimbola,kaotoestobiva,
prelazinapodrujaliterature,likovnihumjetnostiiarhitekture.
Kompleksnu simboliku ima npr. uvoenje centralne perspektive u likovne umjetnosti, to su ga u
Firencioko1425.g.ostvariliMasaccioiBrunelleschi.Centralnaperspektivapostavljalikovniprikaznanovu
znanstvenu osnovu, koja se moe matematiki proraunati i provjeriti. Perspektivni prikaz polazi od
jednogjedinogoitaprikazivaa,odnosnopromatraa.Posljedicetogotkriaznatnonadilazepodruje
umjetnosti(slinokaoiGutenbergovpronalazaktiskarskogstroja1445.g.).
UrazdobljurenesanseItalijaponovnopreuzimakulturnovodstvouEuropi.Tijekomcijelogasrednjeg
vijekanisunaputeneantikemediteransketradicije.Italijapostajeprvimpribjeitemgrkobizantskih
uenjaka jo i prije pada Konstantinopola (1453.g.). Iako se u srednjem vijeku inilo da nove utjecaje
prihvaasotporomizbijanjenjezinihstvaralakihsilauXV.st.usporedivojesbrzimrazvojemgotikeu
Francuskoj, razlog tome je to se u Italiji nadmetanje izmeu plemstva i gradova vrlo rano zavrava
pobjedom gradova koji plemie ukljuuju u svoje drutveno tkivo, a moderni promet novcem i rani
kapitalizamrazvijajusebrenegoudrugimdijelovimaEurope.
Demonstrativna nova orijentacija arhitekture i likovnih umjetnosti ipak je vie rezultat volje pojedinih
umjetnika nego kolektivne potrebe. Felipe Brunelleschi, prvi znaajni arhitekt novog razdoblja, bio je
stalnoosporavan;njegovisuprojektitakorevolucionarnidaihnionodobnistrunjacinisumoglidokraja
razumjeti. Bez njegova nadzora njihova izvedba odmah zapinje, a nakon njegove smrti ne mogu se
dovritiponjegovojzamisli,osimusluajevimagdjepostojepreciznimodeli.Umjetnostirenesanseje
djelo ograniene manjine, elite umjetnika koji se mogu tono poimence nabrojiti. Ona je nadvladala
umjetnike koncepcije i cehovski duh srednjega vijeka zanvaljujui potpori elitnih krugova, kao to su
humanisti,novanaaristokracija,lokalnivladari,tekrugoviCrkve.
Antika arhitektura imaju ulogu katalizatora pri nastanku novog oblikovnog jezika namijenjenog
suvremenim graevinskim programima. U usporedbi s gotikom oivljavanje antikih naela rezultira
posve novom arhitekturom s jasno oblikovanim volumenima i naglaenim vrijednostima plohe, te s
antikiziranimelementimaralambe.

Razlikujemoslijedeefazerazvoja:
ranerenesansa,kojaserazvilauFirenciudobaBrunelleschija(sredinaXVst.);
visoka renesansa oko 1500.g., skladna monumentalna arhitektura, koja se nadahnjuje
ruevinamaizrimskogacarskogdoba,aijijeglavninosilacBramante.
manirizam, ve s Michelangelom koji se nadovezuje na Bramentea, zapoinje u arhitekturi
dinaminaigrasila;
barok od sredine XVI. st. do XVIII st., sa svojim strujama akademskim vitruvijevskim
klasicizmom i dinaminim manirizmom koje se nastavljaju i u XVII. odnosno XVIII. st., u
razliitimnacionalnim,regionalnimiliindividualniminaicamaeuropskogbaroka,
neoklasicizamposljednjafaza,zavravatekuXIX.st.

70

Stilskefazerenesanse
TijekomsrednjegavijekauItalijisenekolikoputajavljajuantikizirajuetendencije,npr.protorenesansau
FirenciuXI.stoljeu.Takoer,talijanskagotikasklonajesmirenim,preglednimprostorimaivolumenima.
U Firenci, sreditu ranog humanizma, skupina umjetnika utemeljuje oko 1420. g. novi stil. Cilj im je
"rinascita",ponovnoroenjeantike.Njihovadjelanisukopijeantikihuzora,negonoveinterpretacije
premashvaanjimaXV.stoljea.
FilippoBrunelleschi,od1420.g.glavniarhitektkupolekatedraleuFirenci,prvijekojisteenespoznaje
primjenjujenasuvremenegraditeljskezadatke.
OspedaledegliInnocenti(sirotite),1419.g.,FilippoBrunelleschi
smatra
se
prvom
renesansnom
graevinom. Ulazni trijem predstavlja
preinaku uobiajenih hodnika s lukovima i
trijemova. Umjesto krinih svodova na
gusto poredanim stupcima pojavljuju se
opisani kupolasti svodovi to poivaju na
polukrunim pojasnim lukovima i na, za
ovu priliku oblikovanom, redu toskansko
korintskih stupova irokih osnih razmaka.
PrioblikovanjupojedinihulazaBrunelleschi

posiezaantikimuzorima.Kontrast
upotrebljenogmaterijalaistiejednostavnustrukturuzasnovanunageometrijskimoblicima.Lagana
gradatrijemapredoujenovi,vedarijasanstilranerenesanse.PoputdrugihBrunelleschijevihdjela,
tajegraevinapostalatipolokimuzoromuFirenciidrugimgradovima.
Teorije nove arhitekture nastaju tek u generaciji koja mu slijedi, one se temelje na prouavanju
antikihruevina,iantikihpisaca,prijesvegaVitruvija,ijijetraktatDearchitecturalibridecem(Deset
knjigaoarhitekturi)izdanuvienavratasilustracijamaikomentarima.
Medunovimteorijskimspisima,sastavljenimpremaVitruvijevuuzoru,istieseAlbertijevtraktatDere
aedificatoria kojeg je rukopis bio ve poznat od 1452.g., no cjelovitojetiskantek1485.g.,iPalladijev
traktatIquatrolibridell'architettura(etiriknjigeoarhitekturi),izdan1570.g.
Novi stil iri se cijelom Italijom Venecija i Milano, ali i manji gradovi poput Mantove, Ferrare i Urbina,
postajuregionalnaumjetnikasredita.
U doba visoke renesanse stvaralake snage Italije koncentriraju se u Rimu. Prva desetljea XVI. st.
smatrajuseklasinimrazdobljemrenesanse,kadapresudnepoticajedajeBramante,koji1479.1499.g.
djeluje u Milanu, potom do 1514. u Rimu. Njegova djela karakteziraju jasnoa, uravnoteenost i
monumentalnost.ZnaajneprojekteostvarujutakoerRafael,A.daSangalloml.,Peruzzi,VignolaiJ.
Sansovino.
Michelangelo je zaetnik manirizma u arhitekturi. Plasticitet, izraajnost, snaga, dinaminost i
subjektivno kombiniranje imaju prednost pred racionalnou i objektivnim redom, harmonijom i
ljepotompojedinanihoblika.TajpravacslijedeprijesvegaG.Romano,Vasari,BuontalentiiSanmicheli.
VENECIJA i u doba renesanse zadrava svoj osebujan stil koji nastavlja tradiciju palaa s lodama i
bogatomdekoracijom.
Andrea Palladio, posljednji veliki teoretiar renesanse onog klasinog humanistikog usmjerenja koje
vodiodAlbertijadoBramantea,onpreuzimaipoticajeMichelangelaivenecijanskearhitektureSansovinai
Sanmichelija.Stapanjerazliitihutjecajajasnoseoitujenanjegovuprvomvelikomdjelu,preoblikovanju
"Bazilike" u Vicenzi (15491614). Dvokatne kontinuirane lode koje okruuju graevinu pokazuju
preciznoproporcijskistrukturiranrasporedodabranihelemenata.Medumotivimapojavljujeseijedan
71

kojiseotadanazivaPalladiievmotiv,spojirokogivisokoglukasdvauskabonapolja,kojasuuvisini
imposta natkrivena segmentom trabeacije. Taj motiv, izveden vjerojatno iz rimskog slavoluka, potjee
joodBramantea,aSerliogajeobjaviouvieinaica.Palladioga,potaknutSansovinovomBibliotekom
MarcianomuVeneciji,razvijaudvadugakasuperponirananiza,kojasupovezanaredompolustupova
prislonjenihnazidanestupce.
U PALLADIJEVU opusu renesansa dostie svoj vrhunac, harmonini "klasicizam" koji e imati
dalekoseanutjecajnaarhitekturusjeverneizapadneEurope,kasnijeiSjedinjenihAmerikihDrava.

Konstruktivnielementiiukrasnioblicirenesanse
Urenesansi seopaapromjenau hijerarhijigraditeljskihzadataka.Profanaarhitektura,uzsakralnu,
svevieodreujecjelokupnistil.
Mnogimgradskimpredjelimadominirajuobiteljskepalae.Tekobunjastorustinozie,karakteristino
zaranurenesansuuFirenci,pripadajednakoirimskojisrednjovjekovnojtradicijiutilitarneiobrambene
gradnje. Patricijske obitelji (Medici, Piti, Strozzi i dr.) preuzimaju ga kao simbol moi. Po stilizaciji i
monumentalizacijirustikepalaeXV.st.jasnoserazlikujuodsrednjovjekovnih.

PalaaStrozzi,gradnjapoinje1489.g.vodi
je Benedeto da Maiano. Nizovi prozora
gornjih etaa imaju tradicionalne lukove
nadvijene radijalno sloenim kamenovima
koji naglaavaju povezanost sa zakonima
monumentalne
zidane
arhitekture.
Elegantniantikizirajuistilranorenesansnih
dvojnihprozorauoprecijesteinomzida.
Prisutan je i tipian detalj firentinske rane
renesanse kontinuirani profilirani vijenac

kojijesdonjestranezavrenzupcima.
U visokoj renesansi pojavljuju se drugaiji sustavi ralambe, koji vie nisu konstrukcijski ovisni o
zidnom vezu. Rasporeivanje prema tektonskim naelima malog broja istovrsnih elemenata u jasan
proporcijski sustav, uzmie nekoliko desetljea kasnije pred manirizmom koji se nadovezuje na djelo
Michelangela.Dekorativnopovezivanjeizmjeninih,dijelomioprenihelemenatauplastikizidnireljef
zasniva se, kao i kod kasnoantike reprezentativne arhitekture, na slobodnom razmjetaju elemenata
kakoucjelokupnojkompoziciji,takoiudetalju.Njihovorasporeivanjezasnivasevienasubjektivnoj
koncepciji nego na racionalnoj logici. Medu elemente preuzete iz antike spada i edikula, cjelovita
arhitektonskakompozicijaumalomkojaneproizlaziizstrukturegraevinenitiizposebnefunkcije,nego
jenekavrsta"pokretnog elementa"kojisepojedinanoiliunizovimaumee urazliitimkontekstima.
Osobitoestosluikaoukrasniprozorskiokvir,okvirzasmjetajskulptureilikaoslijepania.

Casino Mediceo, 1571.g. sagraen u

Firenci a projektirao ga je kao jednu od
prvih vrtnih palaa Buontalenti, prozori se
sastoje od plitkog unutranjeg okvira
antike profilacije, koji je pak uokviren
istaknutom edikulom sa zabatom
stupnjevane trabeacije; edikula poiva na
bogato ukraenom postolju s obratima na
prozorskojklupici.

72

Koncem XVI. st. arhitektima na raspolaganju stoji irok izbor elemenata, osim klasinih redova tu su i
rustini stupovi, volute, Palladijev motiv, kameni kvadri koji idu od masivnih bunja, pa sve do finog
reljefa reki, kojima se pridruuje i mnotvo geometrijskih i organikih ukrasnih motiva. Tipini mali
elementijesunpr.balustri,nosairukohvatainaslonaograda("balustrada").

balkon na dvorcu Porcia u Spittalu na Dravi, sagraenom nakon 1527.g., pokazuje rairen oblik
dvostrukogbalustrauizduenojverziji,tipinojzavisokurenesansnu;
Tijekom XVI. st. Europom se vie ire motivi nego ideje renesansne arhitekture. Ti motivi, povezani u
dekorativne elemente malih dimenzija, zamjenjuju kasnogotike elemente. U skladu s nacionalnim i
regionalnimtradicijamaoblikujuserazliitistilskipravci:npr.kolauFontainebleauu,elizabelanskistil,
renesansauzrijekuWeser.IzNizozemskesecijelomsrednjomisjevernomEuropomireukrasiuobliku
traka,volutaiokova,kojiproizlazeizslikarstvagroteskiuRafaelovustiluiizkovanihirezbarskihukrasa.
Tipini primjer te njemakonizozemske (hanzeatske) dekorativne manire jest vrh zabata jedne
stambene kue sa skladitem u Gdansku, sagraene 1573.g gdje su opreni elementi uravnoteeni u
zanimljivuidinaminukompoziciju.
TakvuornamentalnomstilusuprotstavljajusestiloviFrancuskeipanjolske,aprijesvegainternacionalni
klasicizam proistekao iz Palladijeva djela (paladijanizam), koji se, uz manji broj primjera u junoj
NjemakojiNizozemskoj,iripoglavitouEngleskoj.

Renesansnaralambazidova
Arhitektirenesanseizruevinarimskogadobaizvodesustavezidneralambegraevinasvogdoba.
U renesansi zid opet postaje konstitutivnim elementom prostora i volumena. Za razliku od gotike
gradnjelancima,prikojojsekonstrukcijapoistovjeujesralambom,renesansnisustaviralambe
samo manjim dijelom nastaju iz konstruktivnih uvjetovanosti zidane gradnje; jednako tako oni ne
slue plastikom oblikovanju zidanoga volumena. Njihovi elementi, preuzeti uglavnom iz antike,
postavljaju se kao reljefi ispred ravnine zida pa se ralamba strukturira neovisno o konstruktivnim
uvjetima,premaoptikimioblikovnimkriterijima.
Graditeljskaestetikanijeovisnaokonstrukciji,podlijeesubjektivnojinterpretacijipojedincatodovodi
dotogadarasteiutjecajpojedinihznaajniharhitekatanaodreenjestila.
PalaaRucellai,1446.1451.g,LeonBattistaAlberti
prvi
veliki
teoretiar
renesansne
arhitektureprvijeputzaralambuitave
fasade primijenio tri reda pilastara.Zid je
sagraen od glatkih klesanaca izmjenine
visineslojeva.Plitkipilastri,ukljueniuzidni
vez, dijele ga u gotovo jednaka polja. U
prizemlju izmjenjuju se po jedno polje s
portalom i dva zatvorena polja s malim
prozorima u gornjem dijelu. Dvojnim
prozorimagornjihetaaposebnostpridaju
arhitravipoloeniuvisiniimposta.
Lukoviizvedeniurustici,postavljeniuosiportala,viisuzajedanslojodsusjednihlukovatojeu
skladusveomirinompoljatesheraldikimtitovimaakcentuirajuritamproelja.
Uusporedbisostalimfirentinskimpalaama,tekogbunjastogzida,ralambakojujeprimijenioAlberti
doima se istodobno nesputanom i novom. Prilagodba klasinih elemenata zidnoj strukturi renesanse
nastavljaseosobitouRimu,gdjeCancellerianovimritmompilastaraizidnihpoljainauguriranizpalaa
vanihzaoblikovanjestila.
73

NajvanijerazdobljevisokerenesansepodudarasespontifikatompapeJulijaII,(1503.1513.g.).Uto
dobaBramanteuRimuradinainovatorskimprojektimadalekosenogznaenja,aporednjegadjelujui
Rafael,PeruzziiA.Sangalloml..SdvoetanompalaomCaprinikojujeprojektiraoBramante,poznatom
kasnije pod nazivom "Rafaelova kuca", nastaje novi tip proelja palae: u prizemlju stupci i lukovi
izvedeniurustici,nakatuudvojenipolustupovinapostoljima,izmeunjihprozorigotovoupunojvisini
katastrokutnimzabatimaibalustradama,akaozakljuakdorskifrizsazavrnimvijencem.Toproelje
svojim jasnim ritmom i diferenciranim etaama odgovara zahtjevima rimskog drutva i visokih
dostojanstvenikapapinskekurijekojimatrebajureprezentativnevileipalae.
VilaFarnesina,raskonavilunarubugradaoko1509.g.,B.Peruzzi
slijedi Bramanteov stil na manje
monumentalannain.Pilastriiiroketrake
vijenca ralanjuju glatku zidnu plohu u
pravilna polja; veliki prozor ponavlja
proporcije zidnog polja u manjem mjerilu,
mali prozori u polukatu i na atici
naglaavaju osi, pridonosei tako optikoj
ravnotei. Friz atike ukraen puttima i

girlandama nagovjetava tenju za sve

bogatijimdetaljimaiukrasima.
Za razliku od klasine uravnoteenosti Bramanteovih djela, ve sljedea generacija (Rafael, G. Romano,
Sanmicheli, Sansovino) pojaava plasticitet, pokret i individualni izraz. Presudne poticaje daje
Michelangelo koji se u svojim zidnim ralambama odrie samostalnosti i ljepote oblikovnih detalja
(Firenca: model za proelje crkve San Lorenzo, Biblioteca Laurenziana, Nova sakristija). Za ralambu
velikihzidnihplohaMichelangeloseprijesvegakoristivelikim(kolosalnim)redomstupovaipilastara,
koji obuhvaa vie etaa, i komponira fasadu velikim pravokutnim poljima koja se potom opremaju
razliitimpojedinanimoblicima.
Mnogi arhitekti XVI. st. preuzimaju naelo slobodnog, esto subjektivnog rasporeivanja i
kombiniranja oblika. Taj manirizam koji oponaa Michelangelove postupke usporedan je s
vitruvijevskim klasinim pravcem koji slijedi Albertijeva i Bramanteova naela. Oba se pravca esto
proimajuiliiharhitektiprimjenjujunaizmjence,premanaravizadatka.
PalaaValmaranauVicenzi,oko1565.g.,AndreaPalladio
velikiseredpojavljujeuoblikukarakteristinomzaPalladija.Pilastrinavisokimpostoljimaproteu
se cijelom visinom proelja, odreujui pet srednjih polja. Makar se pilastri tek neznatno istiu iz
ravnine zida, upravo zahvaljujui njima proelje smjeteno u uskoj ulici dobiva snaan plasticitet i
naglaenuvertikalnost.Rustikakojomsuispunjenaprozorskapoljaiplonipilastriprozorskihokvira
oznaavajuvisokoprizemljekaopostoljeglavnogkata,kojiseprozorimarastvarasvedozavrnog
vijenca. Balustrada dubokim sjenama optiki produuje prozore do srednjega razdijelnog vijenca.
Unato naglaenu saimanju pojedinanih oblika i monumentalnosti klasinog podrijetla, to
proeljepripadamaniristikojstrujitedjelujekaoanticipacijabaroknihtendencija.

Konstruktivnielementiiukrasnioblicibaroka
Rijebarok,preuzetaizzlatarskeumjetnosti,uXVIII.st.oznaujestilarhitekatakojisenepridravaju
pravilaakademskognauka.
U XIX. st. rije postaje opi pojam za sveukupnu umjetnost XVII. i XVIII. st., ukljuujui i klasicistiki
pravac.Sveobuhvatnikanon,odreenurenesansi,kojisetemeljionaantikimoblicima,proporcijamate
zakonima kompozicije, djeluje odsada uzajamno s baroknom dinamikom koja te oblike i proporcije
74

mijenjauskladusodreenomsvrhom.
UXVI.st.tutenjuanticipiraMichelangelo;uXVII.st.razvijajuosobitoFrancescoBorrominiizbogtoga
dolaziusukobstadadominantnimarhitektonskimpostavkama,anaposljetkuisBerninijemkoji,ucjelini
teiistomcilju,alijeukompozicijiiupojedinostimavievezanuzklasinekanone.Borrominijevadjela
Bernini je s razlogom oznaio 'fantastinima". Borrominijeva dinaminost zahvaa ne samo prostor i
volumennegosedosljednoprenosiinasvakipojedinaniarhitektonskilanak.
Borromini za malo samostansko dvorite uz
crkvuSanCarloalleQuatreFontaneiz1634.g.sve
pojedinosti projektira tako da se stapaju u
pokretnu cjelinu. Pri tome mijenja i
tradicionalni oblik balustra. Pulsirajui pokret s
izmjeninim skupljanjem i irenjem mase
zapoinjeveumodeliranjunjihovavolumenau
oblikukapisuljebimaibridovima.Taj"osobni
pokret"' jednog balustra proiruje se, uz stalnu
izmjenu dva tipa balustara, u kontinuirano

valovito gibanje, zbog kojega maleno dvorite

djelujeveim.
Tendencija prilagoavanja arhitektonske ralambe u pulsirajuem i proimajuem dinamizmu
nastavljaseukasnombarokuirokokouurazliitimregionalnimkolama.
U crkvi samostana Melk (Jacob Prandtauer, 1702.1727.g.) i u hodoasnikoj crkvi u mjestu Wies
(Dominikus Zimmermann, 1744.1754. g.) profili trabeacije u usporedbi s antikim uzorima djeluju
proizvoljno proporcioniranim, dijelom ak deformirani. U tim prostorima koji raunaju s rafiniranim
perspektivnimefektima,jedan"korektno"oblikovanizoliranidetaljmogaobidjelovatikaostranotijelo.
Oblikovnimpretjerivanjempojedinaniseelementpodreujesveukupnomdojmu.
Mnogikasnobarokniprostoriodlikujuseposvemanjimproimanjemarhitekture,slikarstva,skulpturei
ornamenta. Znaajna uloga pri tome pripada tukaturi koja svojom visokom kvalitetom postaje
ravnopravnaslikarstvuikiparstvu.Ovisnootemperamentuivjetinitukatera,teoslobodikojumudaje
arhitekt,tukaturauvelikesuodredujekarakterprostora.
Pojmom kasnobarokne oblikovne matovitosti smatra se rocaille, organoidni ukras koji polazi od
koljkastih oblika, vijuga i kovra. Zajedno s lisnatim i trakastim motivima, te s geometrijskim
uzorcima, rokajni ukras prekriva zidove, stropove i svodove, kasnije i arhitektonske lanke poput
stupacailukova.

NacrtzakapitelpilastraucrkviSv.KlementauMnsteruuVestfaliji,tojuje1749.g.sagradioJ.C.
Schlaun,daljnjijeprimjerslobodekojomseubarokuirokokoupostupastradicionalnimoblicima.
Kompozitnijonskokorintskikapitelasimetrinojerastavljenipretrpanoblicima.Rokajniukrasraste
izkapitelaiprematrupupilastraiprematrabeaciji.
Rokoko,ornamentalnakasnafazabaroka,nastajeuXVIII.st.uFrancuskoj(Boffrand),isprvasamokao
dekorativnistil.UNjemakugaprenosiCuvillies(Munchen,Bruhl).Tuseveomabrzoiriidosieslikovito
iracionalnaizoblienjastapajuisesprostornomdinamikomBorrominijaiGuarinija.
U Francuskoj se ovim tendencijama suprotstavlja temeljni racionalni pravac u arhitekturi. Francuski
barokrazvijavisokokultivirani,akademskiiklasicistikirepertoaroblika,skonvencionalnimvarijacijama
tradicionalnihoblika,katalogizirajuiihuvelikimbakroreznimedicijama(npr.Blondelst.,1675.g.).
Akademizam zasnovan na pravilima francuske kole nudi prokuane primjere i arhitektima u
provinciji,kaosolidnupodloguzanjihoveprojekteteosiguravaujednaenuvisokurazinukvalitete,ali
uzrokujeiopasnostponavljanjaklieja.
75

Baroknaralambazidova
Bramanteov i Michelangelov ivotni vijek ukljuuje kratko razdoblje visoke renesanse. Obojica
nadmaujusvojesuvremenikeusposobnostiralanjivanjavelikihvolumenaizbjegavajuiipaknjihovo
rastavljanje na pojedinane dijelove. Bramante ostvaruje renesansni ideal ljepote: harmonija cjeline
nalazi protuteu u slobodnoj igri malobrojnih elementarnih oblika. Prve arhitektonske projekte
Michelangelo priprema 1514.g., u godini Bramanteove smrti. Oko 1529.g. dovrena je Nova sakristija
firentinske crkve San Lorenzo s grobnicama obitelji Medici. Ve ta prva njegova izvedena arhitektura
nadilazipravilakojasuseodBramanteovadobasmatralaobvezatnima.
Naputanjem tradicionalnog reda, te stvaranjem novih redova to odgovaraju odreenoj narudbi,
Michelangelo na vrhuncu renesanse utire put novim umjetnikim snagama koje se razvijaju u
manirizmu i baroku, a da klasino orijentirana arhitektura nije iezla. Oba pravca izmjeninim
djelovanjemimeusobnimutjecajimaobiljeavajurazvojarhitekturesvedoXVIII.st.
Veina baroknih arhitekata slijedi tradicionalna pravila kao u XV. i XVI. st. Genijalni pojedinci
slobodno raspolau sveukupnim repertoarom oblika, razvijajui svojom sposobnou zamiljanja
prostoranovetehnikekomponiranja,kakounutranjeg,takoiurbanogprostora.
U djelu Francesca Borrominija, oblikovna osebujnost pojedinanih elemenata sastavni je dio metode
prostornog oblikovanja. U kapeli Sv. Tri kralja u Palazzo di Propaganda Fide, zapoetoj 1660.g., on
povezuje bone nie i prozorsku zonu u vertikalna polja razliite irine velikim redom pilastara i
superponiranim blokovima trabeacije. Polja su vodoravno povezana glavnim vijencem s obratima i
profiliranimsredinjimarhitravomiznadprolazaubonenie.Odpilastarapolazetrakeplonihrebara
koja se kriaju na sasvim plitkom svodu. U malom prostoru suenje srednjeg polja rezultira
dostojanstvenim ritmom. Ukrteni smjerovi kretanja stapaju se u objedinjenu strukturu "dinamikog
polja", uoljivu samo na "rebrastom svodu". Ritam i dinamiku prostome kompozicije Borromini
primjenjuje i u velikim prostorima i u pojedinim prostornim nizovima; premda je mnogi njegovi
suvremeniciodbijaju,onaesnanoutjecatinakasnibarok.

Graevinskivolumenizidnaralambaklasicizma
Klasicizamshvaenkaoumjetnikistavusmjerenjeidealujasnoeiuravnoteenostiklasinomkanonu
antikihoblika.
Klasicizmom odnosno neoklasicizmom u uem smislu naziva se pokret koji traje od otprilike 1770. do
1830.g., a suprotstavlja se baroku i rokokou na podruju cijele Europe. Arheoloko istraivanje antike
proteeseprviputnesamonaizvornurimskunegoigrkuarhitekturu(publikacijePiranesijaiz1742.i
1778.g.,StuartaiRevettaiz1762.i1789.g.).Rimpostajezaumjetnikeomiljenimmjestomstudiranja.
Antikidetaljikopirajusearheolokompreciznouipostavljajuunovekontekste.Stvarasenoviosjeaj
zaodnosarhitektureikrajolika(pejzanoslikarstvo,engleskivrt).
Od prve polovine XVIII. st. polako se afirmiraju dva glavna pravca: strogi "revolucionarni" i slikovit
"romantini"klasicizam.
Rigorozan,revolucionarniklasicizam
Izrastaizprosvjetiteljstva.UFrancuskojracionalizamveuXVII.st.proimaKraljevskuakademiju,ajo
vieEcoled'Architecture,kojujesredinomXVIII.st.utemeljioJ.F.Blondel.Njegovogeslo"jednostavnosti
dobreproporcije",teprouavanjeantike,rezultiralisunekomvrstomdorskorimskogstila,kojibrzoire
umjetnicieuropskeavangarde:npr.V.Louis,Gondoin,Boullee,Ledoux,PercieriFontaineuFrancuskoj,C.
G.Langhans,F.Gilly,H.Gentz,F.WeinbrenneruNjemakoj,C.F.HansenuDanskoj,J.SoaneuEngleskoj.
Elementarni geometrijski oblici velikih dimenzija, kvadrat i krug, kocka, kugla i piramida dominiraju
njihovim koncepcijama koje zbog praktine neupotrebljivosti ostaju uglavnom apstraktni idealni
projekti,estokolosalnopredimenzionirani.Osobitosuestiprojektispomenika.Glavnizastupnicisu:
76

Etienne Louis Boulle (1728.1799. g.) izvrio je velik utjecaj kao nastavnik, napose svojim oglednim
primjerimaprojekataidealnearhitekturekolosalnihrazmjera,kaotojenpr.KenotafzaNewtona;
ClaudeNicolasLedoux(1736.1806.g.)geometrijskustrogostpovezujesasimbolikimfunkcionalizmom
i romantikim osjeajem za prirodu. Medu javnim graevinama za koje je dobio narudbe istiu se
solane u ArcetSenansu (1774. g.), te 44 carinarnice za Pariz (1785. g.) na tim malim "namjenskim
zgradama" bez visoke reprezentativne zahtjevnosti, Ledoux demonstrira uinkovitost jednostavnih
volumenaijasnihoblikapovezanihnauvijeknovnain.
Slikovit,romantiniklasicizam
Povezuje pojaanu senzibilnost za ljepote prirode, slikovite kvalitete arhitekture i arheoloka znanja u
elegantni neogrki stil, Potaknut i opim zanosom suvremenika spram grkih tema (Byron, Shelly,
Holderlin). Taj stil odlikuje se preciznom, matovitom uporabom detalja, skladnim proporcijama i
izbjegavanjem tvrdih kontrasta i efekata. Isprva se iri Engleskom (R. Adam, H. Nash) i Njemakom
(Schinkel,Klenze,Th.Hansen),apotom prelazi na sjever u Finsku (Engel),tekasnijeiuGrku(Schinkel,
Klenze,Th.iChr.Hansen,Gartner).NjegovuparaleluuFrancuskojpredstavljaempire(PercieriFontaine),
kojiutjeeinaItaliju(NobileiCagnola).
KarlFriedrichSchinkel(17811841)prekoromantinogineogrkogklasicizmaneposrednoseprikljuuje
tradiciji pruskog ranog klasicizma (Langhans, Gilly). Projekt ladanjske kue Gabain pokazuje obradu
volumena i plohe, karakteristinu za Schinkela. Jasnoa obrisa, suzdrani povrinski reljef i tedljivo
rasporeenipojedinanielementinaglaavajuvrijednostiplohe.Pilastrinauglovimakuevieneslue
ritmikoj ralambi fasade, nego uvrivanju bridova graevine koja ima oblik kocke. Odricanje od
suvine monumentalnosti, fini prijelazi i gotovo lebdea ravnotea daju Schinkelovoj arhitekturi
odmjerenu eleganciju i "klasini" karakter. Stvaralako suoavanje s antikom, zapoeto u ranoj
renesansi,zavravaneogrkimklasicizmomSchinkelovadoba.

NOVIVIJEKURBANIZAM

Idealni gradovi renesanse predstavljaju utopistiku preokupaciju renesansnih znanstvenika,

umjetnika,graditeljaistrategatematraktataiteorijeskihraspravastekrijetkimostvarenjima.
Za humaniste i teoretiare renesanse postoji uska veza izmeu idealnog oblika gradova i moralno
ispravnogirazumnogivotanjihovihstanovnika(L.B.Alberti:Dereaedificatoria,1485;ThomasMore:
Utopia,1516).Zarazlikuodpragmatinogstavasrednjegavijeka,urbanizamrenesansejeznanstveno
teoretskeprirodepokuajipovezivanjaopihhumanihzahtjeva,centralistikihtenjivladara,estetskog
oblikovanja,kozmikesimbolikeinovetehnikeutvrivanjasidealnimpolaznimshemama,kojegotovo
uvijek zavravaju kao geometrijske apstrakcije.Problemom idealnog grada bavili su se mnogi vodei
graditelji, arhitekti i umjetnici renesanse i baroka, pri tome pokuavajui nai rjeenje za grad koji je
obrambenoefikasan,aliizadovoljavaidrugekriterijeharmoninooblikovaneiorganiziranezajednice.
Iako se u doba renesanse ne moe govoriti o nekim revolucionarnim promjenama strukture grada,
postoji niz elemenata oblikovanja grada karakteristinih za renesansu. To su ravne ulice i pravilno
oblikovani, ali ipak intimni, trgovi koji su u kolijevci renesanse Italiji pod utjecajem antike agore i
foruma prenijeli drutveni ivot u otvorene prostore arhitektura javnog otvorenog prostora afirmira
izgubljenevrijednostidrutvenogivota(agore,foruma).
Gradesezgradedrutvenogznaaja(kole,bolnice,ubonice,trnice,hoteli,muzeji,galerije,kazalita,
banke...). ivot izvan grada postaje sigurniji grade se ladanjski kompleksi u pastoralnom ambijentu,
estosuaritakulturnogidrutvenogivota.
Stilske karakteristike arhitektonskih elemenata renesansnog grada derivirane su iz stilskog vokabulara
antike: okrugli luk, trijem i ponavljanje jednakih elemenata vijenaca, prozora i stupova na proelju.
77

Prizemnazonakuaserastvara(arkade,veiotvori)imesemijenjadotanjiizglediobogaujefunkcija
ulice.
Jednobitnoobiljejerenesansnogurbanizmajeiukljuivanjeuoblikovanjegradanajznaajnijihlikovnih
umjetnikatogvremenakaotosuBramante,Michelangelo,LeonardodaVinciidrugi,kaokatalizatora
znanosti,umjetnostiizanatstva.
Leonardo da Vinci vie nacrta idealnih gradova, nije ostavio traktat o urbanizmu, ali se bavio
problemimagrada:
futuristika prometna rjeenja, neshvaena
u njegovo doba ideja dvostrukog
(trostrukog)prometa;

studija za Firencu promatranu kao idealan

grad(rijeka Arnosvedenanakanalurbanih
obiljeja)
plan za povezivanje Firence i Pistoie
kanalom

Zvjezdolikigradovispajanjemkrugairadijalnestrukturenasavrennainzastupajurenesansniideal.S
jednestraneoniponavljajuracionalneiapstraktneshememonocentrinihgradovasrednjegavijeka,as
druge strane u njima se oituje renesansna sklonost prema strukturama centralnog tlocrta openito.
Najveuunutranjupovrinukrugspajasnajmanjimopsegomzidinaivojnikomprednouunutranje
linije.Oblikzvijezdeneovisnoosimbolikomznaenjupruanajboljubonuzatitu,dokradijalnisustav
ulicaomoguavabrzeunutranjeveze.
Za djelovanja u slubi milanskog vojvode
FRANCESCASFORZE,od1451.do1464.,Antonio
Filarete u svom traktatu o arhitekturi, koji ima
oblikilustriranogdijaloga,opisaojeidealnigrad
Sforzindu.Temeljnilik,zvijezdaupisanaukrug,
sastavljen je od dva kvadrata koji su, poloeni
jedan na drugi i jedan u odnosu na drugi,
zaokrenutiza45.

Sukob izmeu radijalnog sustava i pravokutnog trga karakteristian je za apstraktni karakter idealnog
plana, koji je jo uvijek u proturjeju s neposrednim iskustvom. Radijalni osni sustavi ija su ishodita
sredinji trgovi, poinju dominirati gradogradnjom tek u baroku. Umjetniki i umjetni karakter
zvjezdolikih sustava u opreci je s urbanim srednjovjekovnim tradicijama, ali odgovara vojnoj teoriji i
praksikojasveintenzivnijekoristivatrenooruje.UXVI.iXVII.st.nastajuucijelojEuropibrojneutvrde
igarnizonskigradovizvjezdolikogtlocrtasviepojasevatrokutnihbedemaibastionakojinaizmjence
povueni i istureni, jedni druge nadvisuju. Najee se takvi gradovi ne razvijaju, te ostaju lieni
urbanogobiljeja,osimakonepreuzimajuidrugefunkcije(npr.TORINO).
Pravilni gradski sustavi s ortogonalnom mreom ulica mogu se bez tekoa povezati s pravokutnim
trgovima i graevinskim blokovima gradskih palaa. Stoga stalno nastaju nove varijacije, spojevi i
proimanjaradijalnihiortogonalnihsustava.
78

Jedan crte FRANCESCA Dl GIORGIA, datiran

1480. godinom, pokazuje npr. shemu grada na
rijeci koja, kanalizirana u "vodenu ulicu" i
premotenaspetmostova,tvorilongitudinalnu
os izduenog osmerokuta.Njezine toke ulaza i
izlazaizurbanogperimetrasasvakestranetiti
jedan istaknuti bastion. Obje polovice grada
podijeljene su u jednake graevinske blokove;

dvatrgaunutarnjihzatvorenasusasvihstrana,
bezizravnevezesrijekom.
Amsterdamuspijevapovezivanjerenesansnog
ideala s racionalnom planimetrijom koja
zadovoljavapotrebevelikogapomorskoggrada.
Njegovo ostvarenje zapoinje 1609.g. nakon
brojnih pretprojekata, a provodi se u vie faza
do oko 1680.g.Oko potkovastog dijela staroga
gradasnasipima,kanalima,ulicamaiustavama
stvorena su tri iroka nova poligonalno zrcalna
kanala(grachteri).Dunjihovihobalasagraeni
su nizovi uskih, visokih kua sa skladitima.
Ustave omoguavaju odravanje vodostaja u
kanalimaneovisnoovremenskimprilikama.Do

kuesvakogtrgovcamoeseizravnostii
brodomikolima.Pojasutvrda,obujmaokoosamkms26bastiona,titipoligonalnigradotvorenprema
zaljevu. Utrostruivanje utvrenoga gradskog podruja i ralanjena prometna mrea jame
Amsterdamu trajni privredni razvoj. Konsenzusom graana nastala je homogena slika grada liena
formalistikeprinude.

JedanodrijetkihprimjerarealiziranihgradovanatemeljushemeidelanoggradajePalmanova,kojaje
krajem16,st.IzvedenapremaprojektuVicenzaScamozzia.
Vicenzo Scamozzi (Skamoci) ivio je u Italiji od
1552. do 1616.g. On se zalae za idealni grad
koji je kao cjelina umjetniko djelo stvoreno
rukom jednog arhitekta. Prema njegovom
projektu je izveden 1593.g. grad Palmanova s
radijalnokoncentrinomemomulicapromjer
800m,P=50ha.
TriglavnefazerazvojaA,BIC
osnivanjegrada(kraj16.st.)
- proirenje fortifikacija u doba venecijanske
uprave(17.18.st.)
- proirenje fortifikacija u doba Napoleona I.
(poetak19.st.)

79

Planiranjegradovaudobaapsolutizma
Uperioduizmedju15.i18.stoljeauEvropiseizmijeniooblikisadrajdrutvenogivotakojijeniknuo
iz nove privrede merkantilistikog kapitalizma. Srednjovjekovnu univerzalnost zamjenila je barokna
uniformnost, apsolutizam crkve zamjenio je apsolutizam svjetovnog suverena, u drutvenom smislu
barok je zavretak procesa dekadanse feudalizma afirmacija kapitalizma i apsolutistikih monarhija.
Barokjeumjetnostautoritetaisluisvjetovnimiduhovnimpredstavnicima.
Sakralni element nije vie duhovna vertikala grada u sredite prostorne organizacije postavlja se
dvorkaoapoteozaapsolutnesvjetovnevlasti.
Barokkarkateriziraradikalanpristuporganizacijigrada.Spajanjemparcelainovimregulacijamauline
mree, mijenja se nekoherentna srednjovjekovna struktura. Izgradnja grada izlazi izvan utvrenog
perimetra,apojedinanojepodreenograndioznojkoncepcijicjeline.

Osnovneznaajkeurbanizmabarokasu
velianjevladarakrozraskoarhitekturedvoracaiperivoja,tekrozintervencijeunutargrada;
renesansnojodmjerenosti,reduidisciplini,baroksuprotstavljarazuzdanostbujnostimatovitost.
stilske i kompozicijske odlike baroka iskazane su kroz apsolutnu simetriju, geometrinost,
monumentalnost, centralnu perspektivu (otvorena vizura, a ne komorna prostornost); tlocrtna
geometrija:krug,trapez,elipsa
unutranjaivanjskaorganizacijaprostorasemeusobnonadovezujuireferirajujednanadrugu.
unutranjastrukturezgradearhitekturaseusredotoujenanjezinuizvanjskumanifestaciju,nanjezinu
pojavuiznaenjeusustavuplana.
citati,akiupotrebaantikihelemenata(originalniegipatskiobeliskovi,napr.)
rekonstrukcijegradakojimaseotvarajugustezateenestrukture,rueitavekvartoveinanjihovom
mjestuformirajunovetrgove.

U17.stpoinjemasovnaupotrebakoijakaogradskogprijevoznogsredstva.Ureujuseulice,Osim
toga poboljava se i komunalna opremljenost grada (vodoopskrba, odvodnja). Ureuju se javni
parkoviiuvodivodakaoukrasprostora.
Glavni (prepoznatljivi) prostorni elementi baroknog grada su avenije koje su najee radijalno
usmjerenepremazavrnomelementutrgu,akasnijeuvrijemeapsolutizmapremadvorcuvladara.
Od poetka renesanse mo se sve vie koncentrira u rukama teritorijalnih vladara, gradska se
autonomija smanjuje. Vladarska sjedita se trajno ustaljuje u jednom gradu, samim time vladarske
rezidencijenesamodapostajunajvanijigradoviveiistinskasreditamoi.
Rezidencijalnigradoviinenovurbanitipreprezentativniokvirapsolutistikedrave.
Koncentracijaekonomskemoiurukamavladaradovelajenakonesnaestogstoljeadobrzogporasta
naroito onih gradova u kojima je bilo sjedite vladara (prijestolnice) npr. za relativno kratko vrijeme
Londonjeimaooko250.000stanovnika,apotkrajosamnaestogstoljeajepreao800.000st.
Projektibaroknogapsolutizmavienepolazeodkoncepcijezatvorenih,usitnjenihgradskihstruktura,
nego od otvorenih sustava, ije osi dominiraju gradom i krajolikom. Dravnika i osobna samosvijest
apsolutistikih vladara podrazumijeva da su njihovi dvorci jedine dominante. Takvo poimanje i
neprestanopoveavanjebrojadvorjanikaislubenikadravneupraveuzrokujeproblemepriarhitekturi
novih rezidencija unutar drutvene i graevinske strukture postojeih gradova. I preobrazba starih
utvrenihgradovaestopropadazbogogranienjakojanameeobruobrambenihgraevina.
Pokuajdasestariglavnigradinovarezidencijapovezuuodnosprimjerenapsolutistikimmjerilima,te
da se spoje u proireni oblik grada, najee uspijeva samo onda kada se rezidencijalni dvorac moe
podiinaodgovarajuojudaljenostiodstarogagradailinanjegovurubu(npr.Pariz:LouvreiTuilleries,
80

Kopenhagen, Torino, Stuttgart, Wurzburg, Munster), a esto dvor i dravna uprava iseljavaju iz grada,
utemeljuje se nova rezidencija u slobodnom krajoliku, na mjestu koje vladar osobito voli, esto na
mjestubivegladanjskogililovakogdvorca(npr.VersaillesumjestoPariza).
Karlsruhe predstavlja primjerni sluaj
utemeljenja novoga grada u slobodnom
krajoliku.MarkgrofKarlWilhelmodrediojenovu
lokaciju. Projekt iz 1715. zasniva se na krugu
promjera oko 800 m, koji je radijalno
rasporeenim alejama, odnosno ulicama,
podijeljen u 32 sektora. U sredini kruga stoji
dvorac s dominantnim tornjem, dok se
raspored krila i sporednih zgrada pridrava
radijalnog plana. Prstenasta ulica, s blokom
velikih graevina za dravnu upravu, zatvara
podrujeispredtrgadvorca.Topodrujesluii

kaovrtikaopoasnodvorite
Dvoracstojinagraninojcrtiizmeugradaiprirode(kaoVersailles),usjecituosikojebiobapodruja
trebalestopitiucjelinu.Otvaranjenasvestranenajavljujenaelouzajamnogodnosagradaiokoliana
kojemu se zasniva koncept "urbanog krajolika" tipian za XX. st. Nakon prve faze, od 1815. proirenje
grada izvodi Friedrich Weinbrenner, koji dvorcu kao drugo sredite suprotstavlja trg s gradskom
vijenicomicrkvom.
Torino se razvija iz povijesne gradske jezgre,
odnosno iz rimskog naselja proirenog u
srednjem vijeku, stranine duljine 770x710 m.
Dvoja od rimskih gradskih vrata Langobardi i
Franci pretvorili su u utvrde. Istona utvrda
tvori jezgru velike Piazze Castello sredita iz
kojeg se grad proiruje u doba savojskih
vojvoda;nakon1584,okostarejezgrerazvijase
jednanovagradskaetvrtzadrugom.Vojvodski
dvorac na sjeveroistoku, izgraen 165458,
svojim je krilima tako ukomponiran u gradsko
tkivoda,zajednoskatedralomoblikujesredite
grada. Zbog stratekog znaenja, Torino je
dobio jaki pojas bedema s bastionima, koji se
svojim bademastim oblikom pribliava idealnoj
linijikruga,nonedjelujetakokrutokaoist
geometrijski oblik. Projekt grada uvijek prethodi njegovu rastu, omoguujui postupnu zamjenu starih
graevinaunutarutvrenogpojasa.Torinotakopostajebaroknigradujednaenaoblika.Rimskiraster,
barokneosiitrgovi,tepojasbastionastapajuseusavrenopostignueapsolutistikogurbanizma.

Karakteristiniurbanistikielementi:ulice,osiitrgovi
Velikiredivertikalnapoljasosnoporedanimelemenatimasredstvasukojimaarhitektiraspolauza
objedinjavanjevelikihploha,ijeznaenje,primjenomuurbanizmu,prijesvegauoblikovanjuulicai
prostoratrgova,nadilazipojedinanegraevine.

81

Pod utjecajem sve monijeg apsolutizma u razliitim europskim glavnim gradovima i rezidencijama
nastaju trgovi i ulice s objedinjenim obodnim zidnim potezima fasada. Taj tip proelja jedno je od
sredstava za postizanje kompaktnosti prostora. Veliki red pilastara spreava dezintegraciju cjeline na
maledijeloveindividualnogizgleda,karakteristinogzasrednjovjekovnetrgove.
Renesansno slikarstvo otkriva centralnu perspektivu. Slike s pribjeinim tokama (nedogleda) i
dubinskimosimamijenjajunaingledanja,potiuidinamikopoimanjearhitektureiurbanizma,teod
razdobljavisokerenesansemijenjanjihovodnospremaprostorukrajolika.
Michelangeloje1538.g.sKapitolijskimtrgom
u Rimu ostvario novu koncepciju javnog trga.
Na trgu se ve nalazila srednjovjekovna
Senatorska palaa s tornjem, a ispred nje, sa
strane,pruaose,podneznatnoiljastimkutom
i blok kasnije Kapitolijske palae. On projektira
prostor koji se dinamiki proiruje, podjednako
proet ulaznim i izlaznim kretanjem. Podruje
Kapitolijaucjelinijeizgledalokaobezoblini

breuljak s ostacima ruevina. Michelangelo dopunjuje trg Palaom konzervatora, tako da nastaje
simetrian prostor koji se, u trapezoidnom obliku, lagano suava prema gradu. Jednaka ralamba
velikogformatanaproeljimapriguujeindividualnikarakteruprilogsveukupnogdojma.
Dinaminost trga proizlazi iz isticanja sredinje osi, iz visinskog stupnjevanja i iz uloge dominantnih
elemenata, te iz prijelaza pravocrtnog uspona u kruno kretanje oko sredita trga, koje zavrava u
dvokrakomotvorenomstubituSenatorskepalae.
Krunomkretanjuodgovaracentralizacijatrgaputemovalapodnepovrineuputenogutlostepenastim
prstenovima,iukraenogdvanaesterokrakomzvijezdomokokonjanikogkipaMaricaAurelija.
Baroknuarhitekturuiurbanizamkarakterizirajuradijalnoirenjeidovoenjepravacaujednutoku,
centralizacija,rastvaranje,osnorazvijanje,uspostavljanjejednedominante,uzlazno,linearnoikruno
kretanje,teobjedinjenaralamba.
Na Trgu sv. Petra u Rimu trebalo je golemi
graevinskivolumen bazilikeSv.Petra povezati
sa srednjovjekovnim gradom Leona IV. i
vatikanskim rezidencijalnim graevinama,
prema kojima bazilika do tada nije uspostavila
proporcijske odnose. Trg je trebao prihvatiti
veliko mnotvo i omoguiti kretanje
hodoasnika i procesija, sredinja crkva
katolikog svijeta iziskivala je trg ravan njezinu
znaenju. vrste toke su obelisk, podignut jo
1588, i fontane postavljene s obje njegove
strane,nanetoniojraziniodtrgakojise

nalazineposrednoispredproeljabazilike.Problemje1657.rijeioLorenzoBernini:poprenopoloen
ovalni trg koji se lagano sputa prema sreditu, prihvaa prilazne ulice. etverostruka kolonada
monumentalnihdimenzijaiirokogobujmaposredujeizmeuusitnjenogsrednjovjekovnogtkivastarog
dijelagradaiSv.Petrapoputokvirakolonadajepostavljenapredvatikanskegraevine,takodaihne
zaklanja u cijelosti. Ovalni trg izravno prelazi u manji trg ispred crkve, razveden na vie razina. Na taj
nain ispred crkve nastaje zona idealnoga reda, gdje se iz nune udaljenosti uspostavlja odnos s
dominantnim elementom kupolom. U dobro proraunatim prostornim i vremenskim intervalima
82

posjetilac se pribliava proelju, pripremajui se istodobno za goleme razmjere crkve. Uspostava ulice
koja spaja Castel Sant' Angelo i Trg sv. Petra ukljuila je zapravo restrukturaciju cijele gradske etvrti
premapoloajucrkve.Tekjenakonviestoljetnogodgaanja,spajanjemobijuulicaBorga,1937.nastala
monumentalnaoskojaseispredkolonadaproirujeutrg.
Nadalje,centralizirane,zatvorenesustaverenesansezamjenjujuubarokuradijalni, otvorenisustavi.
Prostori,zgrade,vrtovi,trgovi,paakisamigradoviikrajolikvienisuautonomnapodruja,negose
osimakojekroznjihprolazepovezujuunadreenisustav.Ulicesepreobraavajuuosikojedominiraju
velikimrazdaljinama,javnitrgovisluekaovoritaireprezentativniprostorizazadravanje.Djelomino
oslobaanje ulica od istih praktikih funkcija omoguuje njihovo ureenje s formalno esetskog
stajalitakojeodlikujeurbanizamigraevinskeprogrameapsolutizma.
URIMUiPARIZUapsolutizamseuvrujeranoidosljedno.Rjeenjakojasetamoostvarujupostaju
uzorimazaostatakEurope.
RIMbrojstanovnikausrednjemvijekuspaoje
na 17.000, a grad se sveo na mali teritorij
koncentriran u zavoju Tibera juno od Castela
Sant' Angelo. Zapadno od njega, pored stare
crkve Sv. Petra u Vatikanu, nastaje nova
rezidencija papa nakon njihova povratka iz
Avignona. Velike ranokranske crkve, rasute
medu ruevinama negdanje prijestolnice
carstva, dostupne su samo krivudavim
putovima.Urazdobljurenesanseibarokapape
se nalaze pred zadaom reorganizacije
kaotinog i zaputenoga grada i obnavljanja
njegova
znaenja
reprezentativnim
graevinskim programima. Kako bi urbana
antika povrina postala dostupnijom, u doba
pape Siksta V, s periferije se prema sreditu u
etapama povlae uline osi, te ureduju novi

trgovi kao prometna vorita i mjesta

povezivanjaulica.
Antikim obeliscima oznaena su arita glavnih trgova, a koncem XVI. st. sustav ulinih osi i trgova u
pojedinimsedijelovimavetolikorazviodajenjegovodovrenjepostalologinimineizbjenim.
TimintervencijamaRIMponovnopostajeglavnigradItalijeiuniverzalneCrkve,atakoerprviputu
svojojpovijestidobivasustavnoureenugradskumreuulica.
PARIZgradsenakonrazdobljastagnacijeukasnomusrednjemvijekuuXVI.st.ponovnoiri.Kaoiu
Rimu,irenjepolaziodrubasrednjovjekovnogagrada,alijepretenousmjerenopremapredgraimai
gradskomokoliu.VejeHenriIV.ispredpredgraaSt.Antoine,daoureditialejustabalasvievoznih
traka, iroku 84 m Cours des Vincennes. Njezin produetak prema predgrau nije ostvaren. Na
zapadnoj strani polazite jednog sustava ulinih osi jest Louvre, kraljev gradski utvreni dvorac,
podignut na desnoj obali Seine. Preureenje Louvrea i Tuillerija pred njim u baroknu rezidenciju
povezanojesizgradnjomglavnegradskeosikojaseproteenazapadprekovrtovanaChampsElysees.
ZaLouisaXIV.Parizjeproglaenotvorenimgradom:pojas utvrda, preobraenjeu boulevare1svie
voznihtraka,irokeoko66m,kojesuukljueneumreuglavnihulica.
1

Rije bulevar dolazi od njemake rijei bulwerk obrambeni zid, i oznaava ulice koje su raene na mjestu nekadanjih
obrambenih gradskih zidina

83

Na jugoistoku, u okuci Seine, nastaju pojedinani veliki kompleksi zgrada graeni po uzoru na
rezidencijalne dvorce kao osnosimetrini sklopovi s vie krila ispred kojih se nalaze esplanade, vrtovi i
trgovi.Njihoveglavneosi,okomitenaSeinu,kasnijesumostovimaprodueneprekorijekeispojenes
potezimaglavnihulica.NovoformiranamreaulicapokrivatolikiprostordasesvedouXIX.st.unutar
njegaodvijadaljnjaizgradnjagradaijibrojstanovnikabrzonadilazimilijun.
Rimska urbanistika koncepcija razvijena je u Parizu (u doba Napoleona I Percier i Fontaine, te
Napolenoa III Hausmann) na revolucionaran nain povezivanjem gradske ulice omeene
neprekinutim nizovima kua s tipologijom aleja, odnosno drvoreda preuzetih iz kraljevskih parkova.
Povezivanjem ulinih osi iz glavnoga grada sa sustavima ulica koji se razvijaju iz dvoraca u okolici
(Versailles),ostvarujesenapodrujuParizaotvorenisustavkojizahvaagradiokolnikrajolik.

Mnogi barokni projekti tee za spajanjem graevine, trga, grada i otvorenog krajolika, to najbolje
uspijeva u vladarskim rezidencijama koje se sastoje od dvorca, vrta, poasnog dvorita i oblinjega
grada. Preobrazba zatvorenoga graevinskog bloka u otvoreni krilni sklop pospjeuje meusobno
povezivanjerazliitihambijenatairadijalnoirenjeosipremakrajolikuigradu.
Dvorac, grad i park Versaillesa bili su za apsolutistike dvorove u itavoj Europi pouan primjer
otvorenog sustava, u kojemu se arhitektura i priroda stapaju oko dvorca apsolutistikog vladara,
referentne toke i sredita zraenja. Dvorac sa svojim iroko razvijenim krilima stoji na graninoj crti
izmeu grada i vrta, podreujui oba podruja svojim potrebama: grad u funkciji opsluivanja
rezidencije,avrtkaoidealiziranprirodniprostorzadvorskodrutvo.

Karakteristiniurbanistikielementi:trgovi
Prostorna kvaliteta nekog trga zasniva se na odnosu koji se uspostavlja izmeu horizontalnih ploha i
ploha ili volumena to ga omeuju, te na njihovoj strukturi i rasporedu. Kod srednjovjekovnih trgova
sluajnim susjedstvom razliitih stilskih i vremenskih faza pojedinane fasade oblikuju sloenu
strukturu, ije se nepravilnosti doivljavaju kao prirodna dra. Nasuprot tome, renesansa tei za
pravilnou cjeline i dijelova, pretpostavljajui proporcijsko oblikovanje volumena sa svih strana. U
praksi se arhitekti uglavnom moraju zadovoljiti ukljuivanjem pojedinanih zgrada u povijesno zadanu
situaciju(Venecija,BibliotekaMarciana)ilipregradnjomstarijihgraevina(Vicenza,Basilica).
Na freskama i slikama konstruiranim po pravilima centralne perspektive grad se predouje kao
arhitektonski kompleks kristaline jasnoe. Na tim slikama predoene su arhitektonske koncepcije
slikarailiarhitekatatogapovijesnogdoba,zaijurealizacijuugradovimaXV.st.nijebilomogunosti,ali
slikesupredstavljaleiskorakijeostvarenjeebitimoguetekudobaapsolutizmadobukojeslijedi.
Prikazidealnogtrga(XVst.),pripisanFrancescudiGiorgiuiliPierudellaFrancesci,vjerovatnonajznaajnija
slikatogarazdobljapokazujeslikugradanakojojjeprikazanaskupinaslobodnostojeihvelikihgraevina
naneznatnopovienojpovrinipremakojojvodestube.

Takve prostorne koncepcije odbacuju dotadanju urbanistiku tradiciju, no ostvaruju se u smanjenu

nekolicinipojedinanihrealiziranihtrgovarenesanse.
84

Pienza (145864), Bernardo Rossellino je oblikovao malo gradsko sredita prema ranorenesansnim
koncepcijama.Uzulicukojavodidutrgasmjetenesugradskavijenicaiostalemanjepalae.Iakose
na maloj povrini volumeni graevina ne mogu do kraja razviti, nastao je otvoren prostor odmjerenih
proporcija. Poloaj na obronku brijega omoguava perspektivni odnos s krajolikom, to odgovara
papinimnamjerama,aistodobnouokviruopepromjenepoimanjaivota,naznaavaotkriekrajolika.
Tekseubarokuuprojektiranjesustavnoukljuujeuzajamnodjelovanjeprirodeiarhitekture.
PiazzaDucaleuVigevanu,sagraenzavojvodeLudovicaSforze1493.95.g.Trgjeokruentrijemovimai
proeljima koja su sva jednako oslikana freskama. Tim zahvatom objedinjuju se srednjovjekovne
strukture,noonistodobnopostajeprototipomzakasnijetrgoveapsolutistikograzdoblja.Arkadekao
objedinjujui element renesansa preuzima od srednjega vijeka koji ih, za razliku od kolonada antikih
trgova,povezujesastambenimkuama.

Idealni projekti renesansnih trgova u baroku se konkretiziraju u tipologiji stvarne izvedbe i

oblikovnom izraavanju razliitih funkcija. Broj gradskih trgova poveava se, njihove se funkcije
umnoavaju. Apsolutizam uspostavlja nova urbanistika naela: racionalnost, jasnoa, geometrijski
raspored ine grad odrazom dravnog ureenja. Projekti koje naruuje vladar ne odreuju samo
openiti okvir, ve utvruju i izgled graevina, odnosno cijelih fasada trgova. Taj proces je osobito
dosljedanuFrancuskoj,gdjesepodudarasprogresivnompolitikomcentralizacijomcijelezemlje.

Henri IV planira vei broj trgova kojima se grad preureuje, u Parizu se oni stvaraju da bi sluila
uljepavanju stambenih etvrti. U tom kontekstu razvija se tip kraljevskog trga (Place Royale) trg
uokviren viekatnim kuama u nizu, jednake tipologije i s jednakim proeljima, koje se po kvaliteti
stanovanja i stilu mogu smatrati poboljanim uobiajenim tipom parike gradske kue. U uskim
etvrtima staroga grada i u predgraima koja rastu bez ikakvih pravila, za puanstvo se, kao osnovni
elementi urbane obnove, ureuju etalita i trgovi. Prvi put u povijesti urbanizma projekt intenzivne
izgradnje postavlja se s kvalitativnog i kvantitativnog stajalita u srazmjer prema slobodnoj povrini.
Politika pozadina tog programa stambene izgradnje uz dravnu potporu, iskazuje se postavom
spomenikakraljevimausreditenovihtrgova(pouzorunaKapitolijskitrguRimu).
PlaceDauphine
- predstavlja prvo ostvarenje te vrste nalazi
se na zapadnom kraju Ile de la ile. Henri
IV posegnuo je za starim projektom
izgradnje novog mosta preko Seine, te je
Pont Neuf povezao s planom novog trga.
Nakon razliitih idealnih projekata
podignut je na nasutim povrinama i na
dva malena otoka veliki trapezoidni

graevinskibloksoko80apartmanaod
kojih jedna polovica gleda na trokutni unutranji trg, druga polovica na obale Seine i na jednako
oblikovanuulicuHarlay.
PlacedesVosgesuParizu,16051612.g.,nastajeistodobnosPlaceDauphine
- predstavlja"normalnitip"kraljevskogtrga,kojijeestooponaanivariranueuropskomurbanizmu.
Trg je planiran za etnju i okupljanje bez prometa. Po kraljevskoj uredbi provodi se unificirana
izgradnja,takodasenasvakojstranicikvadratnogatrga,dugakoj140m,podiedevetkuasetiri
prozorske osi, tri etae i stambenim potkrovljem. Prizemlja se otvaraju arkadnim trijemovima.
Paviljonikraljaikraljicekojisupoputrizalitaistaknutiipovieniuirinidvajuproeljasredtrga,s
85

prolazimauulice,dajuprostorutrganaglaskeilaganuosnuusmjerenost,pojaanuiorijentacijom
konjanikogspomenika.
Revolucionarnost tog izvedenog projekta za urbanizam jest u ostvarenju novog tipa stanovanja i
gradske etvrti za stanovnike velegrada. Uniformnost vanjtine prua anonimni okvir visoke
arhitektonskerazinezavelegradskodrutvo.Ponavljanje,variranjeidopunjavanjetogrjeenjanesamo
uFrancuskojve,iuEngleskoj,dokazujedaonozadovoljavapotrebenovogadrutvenogsloja.
Na trgovima Pariza prvi put su ostvarena vana naela modernog urbanizma, npr. odvajanje ulice i
trga,teizdvajanjeprolaznogprometaizstambenihetvrti,daklesvjesnorazdvajanjevanihgradskih
funkcija.Karakteristinaje,nadalje,ravnoteaintenzivneizgradnjeiodgovarajuihotvorenihprostora
zastanovnikeetvrtiteobjedinjenaizvedbabrojnihstambenihjedinica.
trgovi zatvoreni s tri strane (oblik potkove) postaju uobiajenim oblikom poasnog dvorita
dvoracaijavnihgraevina.Svojimvelikimbrojemtitrgoviiprednjadvoritaodreujuizgledglavnih
i rezidencijalnih gradova. Njihov reprezentativni karakter iskazuje se u osnoj simetriji,
perspektivnom naglaavanju te u prisutnosti sredinjega dominantnog elementa (npr. Kapitolijski
trguRimu,Courd'honneuruVersaillesu).
trgovisradijalnimulicamaoddvostrukeilitrostrukelepezeulicadozvjezdolikogtrgaizkojegse
uliceirenasvestranenastajukaovorineizglobnetokeulinihosiiparkovnihsustavakojise
od rezidencijalnih dvoraca pruaju sve do gradskog tkiva. Takvi trgovi kao standardno rjeenje
dominirajuvelikimproirenjimagradovainovimregulacijamasvedokoncaXIX.st.,anajvanijaje
njihovaprometnafunkcija(npr.PiazzadelPopolouRimu,Placedel'EtoileuParizuzvjezdolikihtrg).
trgovizatvorenisasvihstrana,ukojeseulijevamalibrojulica,sluekaoarhitektonskioblikovani
otvoreniprostoriustambenimetvrtima.(npr.PlaceRoyaleuParizu,PlacedesVosges).
UXVII.st.inaurbanizamutjeetendencijapovezivanjapojedinanihprostorauprostornenizove.Trgovi
ukljueni u sustav ulinih osi gube u korist ulica velik dio svoje prostorne zatvorenosti. Meutim,
spajanjem vie trgova mogue je pojaati djelovanje razliitih otvorenih prostora, slino prostornim
nizovimaudvorcima.
PlaceStanislas1752.55.g.,Nancyju,arh.HeredeCorny
- povezavi dva odnosno tri trga razliitoga
karaktera u jedan od najljepih baroknih
nizova trgova, spajajui istodobno stari i
novi dio grada. Place Stanislas inaica je
Place Royale s jednom poprenom osi, s
pojedinanim palaama istog stila
podignutim s tri strane medu kojima je na
dominantnoj proelnoj strani i gradska
vijenica. Na etvrtoj strani zgrade su
sniene na polovicu visine; trg se ovdje
prelijeva u galeriju zakljuenu slavolukom,
kojijeistodobnoigranicaiprolaznaPlace
delaCarriere,izduenetalinitrg,sijesu
objestranepodignutedvoetanekue.
Uglovetrganaglaavajuetirinetoviepalae,posebnoistaknutenaprijelazuuPlaceHemicycle
gdje se nalazi troetana palaa vlade koja je s ugaonim palaama povezana polukrunim slijepim
kolonadama.Upoprenojosiotvarajuseportalinasjevernojstranipremaparku,najunojprema
staromdijelugrada.Zakasnibarokkarakteristinisuodabir,sintezaistapanjekakotipovatrgovai
zgrada,takoielemenataralambe.
86

Koncentracijastambenihkuaokotrgovasjednestraneitendencijaproimanjagraevineikrajolikas
druge, rezultiraju novim urbanim strukturama. U Francuskoj to se oituje u povezivanju predgraa,
vrtova,parkovaiotvorenogkrajolikanapodrujuizmeuParizaiVersaillesa.
UEngleskojseukljuivanjekrajolikakaoestetskesuprotnostiarhitekturidogaanadrugaijinain.
irenjegradaBathauXVIII.st.jasnopokazujefazesvejaegotvaranjapremaprirodi.OdpoetkaXVIII.
stoljea to kupalino mjesto postaje mjesto odmora, sastajalite i prebivalite pripadnika visokoga
graanskogdrutvapriemudobivavelegradskikarakter.
Planeriiarhitekti,JohnWood,St.iMl.,otacisin,izgradilisuizmeu1725.i1774.vieulicaitrgovas
objedinjenimproeljimakua,rangiranimauskladusrazliitimzahtjevima:
- kruniCircus1754.g.prvotnoplanirankao
4
"sportskiforum"uznaksjeanjanarimsku
tradiciju BATHA, potom izveden kao
rezidencijalniietalinitrgtesjeciteulica.
Jednolika se proelja bez prekida
nastavljajuduulicakojeseulijevajuutrg.
Brockstreet,kojavodinazapad,zavravau;
2
- Royal Crescentu, sagraenom 176775,
kojim John Wood Ml. naputa tipologiju
3
zatvorenih trgova. Crescent se otvara u
1
polukrugproirenuoblikustlaenoglukas
30 "kua u nizu" koje su sve spojene
zajednikim proeljem, a smjetene su na
travnjacima i parkovnoj povrini. Pri tome
izravnom
suoavanju
"prirode"
i
arhitekture nema vie nikakvih osi niti
dominanti, dakle ne prevladavaju

arhitekturaigeometrija.
1QueenSquare(1729.)
Osobitojezanimljivodasukueslobodnih
2KingsCircus(1754.)
i imunih graana povezane u
3RoyalCrescent(1767.74.)
monumentalan jedinstveni kompleks
4LansdownCrescent(1789.93.)
iskljuivozbogestetskogdojmazakojim
teiarhitektojesuprotnapozicijaapsolutistikojformulacijiisteteme.
LandsdowneCrescent,ureen1794,otiaojeutomsmjerujodalje.Njegovezmijolikekrivuljes
jedne strane slijede konfiguraciju zemljita, a s druge kasnobarokno naelo oblikovanja zida u
konveksnim i konkavnim krivuljama, primjenjujui ga na stotinjak metara dugaak stambeni niz.
Timesepovezujuvisokobarokneiromantiarsketendencije,aistodobnoseanticipirakasnijirazvoj
uXX.st.

Komunalnegraevinegradskesamouprave
Veinagradovasagradilajesvojekomunalneireprezentativnezgradeveusrednjemvijeku.OdXV.
st.nadaljemnogeseodnjihproiruju,pregraujuiukraavaju.Prijelazunovutipologiju,kaoiprijelaz
od srednjovjekovne fragmentirane arhitekture u zatvoren graevinski sklop, odvija se naroito u
sjevernojEuropivrlosporo.
SirotlteuFirenci(OspedaledegliInnocenti),1419g.,arh.FelipeaBrunelleschija
smatra se prvom cjelovitom renesansnom graevinom. Organizacijom i prostornim programom
izvedenimizsamostanskeshemenadovezujesenasrednjovjekovnutradiciju.Ovajprojektrazlikuje
87

se, meutim, od usporedivih graevina srednjega vijeka po primjeni osne simetrije u organizaciji
planiranih sadraja (rimska antika reminiscencija). Tlocrt i presjek su jednostavni, orijentacija je
lagana. Sve glavne mjere prostorija, osim predvorja, izvedene su iz osnovnog modula otvora
arkada,odnosnoveliinetravejauarkadnomdvoritu.Crkvasirotitanijesamostalna,nedominira
nitiseistie,vejezajednosostalimprostorimapovezanauobjedinjenikompleks.
SmatrasedajeBruneleschiosobnoprojektiraosamootvorenopredvorjelou.Lode,samostalne
ili kao sastavni dio javnih graevina, karakteristian su urbani element. Predvorje sirotita
ustanovljujenjihovtipolokiistilskiuzorzarenesansu,kojegoponaajubrojnitrijemoviuFirencii
drugimtalijanskimgradovima.
Funkcijegradskihkomunalnihgraevinauslojavajusejaanjemjavneuprave.Pojedinaupravnapodruja
dobivajuvlastitezgrade,nastajuprototipovimodernih,multifunkcionalnihupravnihgraevina.

Prema Projektu G. Vasarija u Firenci se 1560.g. gradi, djelomino uporabom starijih zgrada,
kompleksUffizijasdvakrila,dugaakoko120m,podignutsobjestraneuliceslinedvoritu;

UVenecijiobaglavnatrgadobivajusvojkonanioblikgradnjomtrijunovihdravnihzgrada:Starih
prokurativanakon1514.gBibliotekenakon1537.g,Novihprokurativanakon1582.g.sbibliotekom,
to ju je nasuprot Dudevoj palai projektirao J. SanSovino, prvi se put zgrada, namijenjena
znanostiiobrazovanju,pojavljujekaoreprezentativnadravnagraevina.
Za racionalni kao i za reprezentativni karakter tih zgrada tipino je nizanje istih elemenata u
vertikalnim osima: arkade u prizemlju, visoki prozori na gornjim etaama, iz kata u kat bogato su
ralanjeniredovimastupovaidrugimstilskimelementima.Iskuavajuseumjetnikasredstvapomou
kojiheubrzoucijelojEuropivelikivolumeniiplohepostatidominantnielementiobjedinjenihulica.
Sjeverno od Alpa politike promjene, premjetanje trgovakih putova i nastanak bankarskog sustava
pospjeuju razvoj junonjemakih, nizozemskih i engleskih gradova, gdje nakon ornamentalnih stilova
kojipreuzimajupojedinaneoblikeregionalnihtradicija,poetkomXVII.st.,slijediklasicizaminspiriran
Palladijem,akomunalnegraevinepnovnonastajuvane.
GradskavijenicauAugsburgu,1615.1620.g.,EliasHoll
zgrada je organizirana simetrino po
uzdunoj i poprenoj osi, oko sredinjih
dvorana koje se proteu od proelja do
zaelja. Srednji trakt, slian rizalitu, s dvije
prozorske etae, dvostrenim krovom i
slijepimzabatomkojijeukraenvolutama,
dieseiznadgraevinskogkompleksa.Dva
tornja sa "vapskim kapama" postavljena

sunabonestrane.Graevinskamasadie
seusreditugradavisokoiznadsrednjovjekovnihkuatese,kaodominanta,otvorenonadmees
velikimsakralnimgraevinama.

Kazalite
S humanizmom se stvara moderna publika koja poznavanje knjievnosti i umjetnosti podie na razinu
drutvenihvrlina.Osnivajuseakademije,udrugemecenatskihdiletanata,uenihhumanistaiumjetnika.
Rairenost klasinih latinskih tekstova u posljednjoj treini XV. st. rezultira oivljavanjem kazalita.
KoncemXVI.st.unekimgradovimairezidencijamaumjestoimproviziranihpozornicapoinjusegraditi
trajnikazaliniprostoriizgrade,npr.1585.g.uFirencikazalinadvoranauUffizmma,ukojojseizvodei
prveopere.

88

TeatroOlimpicouVicenzi,1584.g.,arh.A.Palladio
smatra se prvim stalnim samostalnim
kazalitem nakon antike. Kazalite je
koncipirano prema naelima i s
elementima velikih otvorenih rimskih
kazalita. Zona pozornice sastoji se od
polukrune, malo izduene orkestre, od
proscenija u obliku popreno poloenog
pravokutnika, te zida scene u obliku
dvokatne fasade s tri portala. Prostor za
gledaocesastepenastimsjedalimadiese
sestrmo,kaouantikomkazalitu.Kolonadasbalustradomkojajeukraenaskulpturamaodvajaga
odvanjskogazida.Usvrhujaegperspektivnogdojmaulicesepremapozadinisuavajuiistodobno
uspinju.Nepominebonekuliseoponaajuuliceudubinioivienepalaamaizkojihsekrozvratau
zidu scene pojavljuju glumci. Ovdje se anticipira povezivanje proscenija i dubinske pozornice,
tipinozamodernokazalite.
Nadaljnjirazvojkazalitapresudnosuutjecaladrugaijausmjerenja.
Preuzimanjemloaizdvoritapalaauprostorkazalitanastajekazalitesloama.
U baroknom kazalitu s loama ravna ploha partera najee je s tri strane okruena viekatnim
prstenovima loa, dok etvrtu stranu zauzima pozornica. Orkestra, nekadanji prostor za nastupe,
reduciranajenauzakprostorzaglazbenike,smjetenizmeugledalitaiproscenija(orkestar).Kulisei
prospektiumeusesastraneilieventualnoodozdo.
Kazalite s loama je najbolje odgovaralo zahtjevima baroknoga dvorskog drutva, koje je posjet
kazalitushvaalokaonastavakdvorskihsveanostiprikojimasudionicisamipostajuglumcima.Toje
razlogomtomnogakazalitasluekaosveaniprostorizabaloveislinedrutvenedogaaje.
OperauBerlinu,1741.1743.g.,premaprojektuG.W.vonKnobelsdorfa.
zgrada se sastoji od tri sveane dvorane u
nizu, od trijema na eonoj strani slijede:
Apolonova dvorana kao foaje (dvorana za
sveanosti i gozbe), potom plesna i
kazalina dvorana u obliku potkove,
okruena s tri reda loa, te naposljetku
Korintska dvorana potkovastog oblika. U
sredinjoj kazalinoj dvorani publika,

promatrazbivanjakaounekomdvoritus
lodamailiunekojarenizaturnire,ilipakaktivnosudjelujeudrutvenojpredstavi.
PartersepomoukoloturamoesepodiinarazinupozorniceipovezatisKorintskomdvoranomu
kontinuiranupovrinuzaizvedbuiples.Sporedniprostorisvedenisupraktinonaetaupostoljai
na stubita. Scenska tehnika oprema ograniena je na minimum. U punom opsegu zgrada mora
sluitiglavnojfunkcijiarhitektonskogokvirazasveanusamoreprezentacijudvorskogdrutva.
Sarazvojemmonofunkcionalnogkazalita,namijenjenogirokojpublici,amfiteatralnogledalitepostaje
sastavnim dijelom kazalita s loama. Povieni redovi sjedala dijelom zamjenjuju parter, koji gubi
funkciju prostora za izvedbu ili za sveanosti. Ve kazalite to ga je Lemercier sagradio za kardinala
Richellieua, 1641. g. u Palais Royalu, ima u jednostavnom obliku prstenove loa, amfiteatar, parter,
orkestariscenuspozornicompoputpanoramskekutije.

89

Gradskestambenekue
Homogenostgradovaodsrednjegdonovogvijekapoivanapostojanostitipovakuakojezadovoljavaju
potrebe to ne podlijeu promjenama. Tako nastaje povijesna struktura starih gradova s brojnim
individualnimivremenskimstilskiminaicamaunutarsveukupnetipologije.Regionalnitipovistambenih
kua ovise o znaajkama krajolika, klime, privrede i o raspoloivu graevinskom zemljitu. ak se i
prilikomproirenjaAmsterdamauXVII.st.usvajajuuskeparceleitipkue,kojijejoodXII.stuobiajen
uobalnimgradovimasjeverneEuropevisoka,uskakuaskladitesazabatomokrenutimpremaulici.
KuatrgovcauInsterburgu,1614.g.,primjerjezaodijevanjaurenesansniornamentalnistil.
"Diele" se postupno od skladinog prostora preobrazio u reprezentativni prostor za primanje. Nad
jednom treinom njegove povrine obino se ugrauje meukat ili ophodna galerija. U gornje etae
vode jedno ili dva stubita. Po uzoru na plemika zdanja glavno se stubite u baroku poveava preko
potrebne mjere i postaje dominantni element. Povezanost s radionicom i skladitem isprva se smatra
stalekiprimjerenom,nosvremenomnadgospodarskomfunkcijompreteestanovanje,sferaprivatnog
obiteljskogivotaodvajaseoddrutvenereprezentacije.Karakterskladitaiezavainavanjtini,iako
sepotkrovljajodugokoristezaskladitenjerobe.
Zbog sve vee potrebe za prostorom, podiu se uska krila u dvoritu, uglavnom samo du jedne
graniceparcele;nizomsobaudvijeilitrietaeproduujesestambenopodrujeudubinuparcele.
PrimjerpatricijskekueuLbecku(kuaBehn)pokazujekakoninakonspajanjadvijukuaiviestruke
pregradnje,ukasnomXVIII.st.unutranjiraspored,izvedenizkueskladita,nijebitnopromijenjen,ve
jesamonaglaenanjegovareprezentativnafunkcija.
Stalekodrutvenoureenjeogledaseuveliiniiopremljenostikuatenjihovusmjetajuuodreene
dijelove grada. Veliina kua trgovaca i obrtnika u skladu je s prvotnim spojem stambenih i radnih
prostora,adimenzijesepoveavajuosobitokodkuatrgovacazbogskladinenamjene.
Briguzastanovanjesiromanihslojevastanovnitvadijelompreuzimajusamigradovi,dijelompojedini
imuni graani, najee pak javne zaklade. Njihovim posredovanjem grade se male kue ili naselja s
malimstanovimakojiseustupajubesplatnoilizaniskunajamninu.
Fuggerei u Augsburgu, zaklada obitelji Fugger iz 1519.g., ve je medu suvremenicima djelovala kao
socijalni i arhitektonski uzor. To sustavno planirano prigradsko naselje arhitekta Thomasa Krebsa
obuhvaa53kueunizusa106stanova,okrueneposebnimzidom.Uprizemljuigornjojetaiprosjena
kua sadri po jedan stan s prostranom kuhinjom i tri sobe, iskoristive povrine od oko 4050 m2.
Godinjanajamninaiznosilajegotovosimbolikijedanrajnskigulden.Zaodravanjenaseljabrinulase
zaklada. S obzirom na vrijeme nastanka, one stanovnicima pruaju razmjerno dobar standard
stanovanja, omoguujui njihovo ukljuivanje u vrstu strukturu drutvene zajednice. U drugim
gradovimauglavnomnastajumanjikompleksislianetipologije.
Znaajno je da gotovo ne postoji tip najamne zgrade. Novi tipovi kua i stanova najprije nastaju u
gradovima, koji su utemeljeni ili proireni nakon srednjega vijeka, a u kojima se najprije mijenja i
strukturastanovnita.
Prvotnojedinstvomjestagdjeseiradiistanujepoinjesegubiti.Sveveidijelovistanovnitvaradekao
ovisnaradnasnaga.Mnogipoduzetniciodvajajuradniprostorodstambenog,takodasesveviesjedne
stranepodiumonofunkcionalnapoduzea(manufakture),asdrugeiskljuivostambenezgrade.
Stambene kue ne grade se samo za pojedinane vlasnike s individualnim zahtjevima, nego i za vee
skupine stanovnika. Prostorni programi koji moraju zadovoljiti ope interese rezultiraju stvaranjem
ujednaenihtipova.Racionalnoisustavnomiljenjesjednestrane,asdrugeapsolutizamicentralizam
vladarapotiuobjedinjenoprojektiranjeiizvedbutrgova,ulicaigradskihetvrti.
Modernanovanaprivredaomoguujefinanciranjevelikihprojekata:najamnekuepostajusigurani
unosanoblikulaganjakapitala.
90

Uspostavatipologijegradskihstambenihkuapolaziunovomvijekuoddvarazliitatemeljnatipa:
1. Kue u nizu, nastaju kao racionalna
posljedica
tradicionalne
srednjovjekovne
zbijenegradnjekuanaskuenimgraevinskim
parcelama, i kao rjeenje stambenih potreba u
jednakim kuama za stanovnike koji se
izmjenjuju.
Francuski
arhitekti,
skloni
racionalnosti i sustavnosti ve su u XVI. st. za
razliku od talijanskih teoretiara u svojim
planovima idealnih gradova, trgova i naselja
projektirali dugake objedinjene komplekse
viekatnihkuaunizu.Nanjimaseveopaaju
karakteristinielementifasadafrancuskihkua:trijemoviuprizemlju,nagornjimkatovimaprozorivrata
koji seu sve do poda s ogradama od kovanog eljeza, mansarde u potkrovlju.Prototip kua u nizu
objavioje1647.g.P.LeMuetusvojemdjelu"Manierdebienbastirpourtoutessortesdepersonnes".
Place Dauphine s graninom Rue de Harlay prva je parika etvrt (quartier) s nizovima jednakih
kua podignuta prema kraljevoj uredbi. Kue, poredane oko trga u dvostrukim nizovima, u
prizemljuimajuduane,svakajedinicasasvakestranesredinjeghodnikaimadvaduanskaijedan
sporedniprostor.Dostanovasedolazistubamaizdvorita.
Raspored cjeline i kod kasnijih projekata odreuje nizanje pojedinanih kua. U oblikovanju ulica i
trgovanameese,meutim,tendencijadaseralambeproteunacijelugraevinutenjimaobjedine
proelja ulica i trgova. Odgovarajui unutranji raspored sa stanovima na samo jednoj etanoj razini
uslijedit e tek kasnije, nakon to je naputena tradicionalna mala parcela kao standardni element
individualnogkoritenjazemljita.
2. Gradska palaa razvija se na jugu Europe kao novi tip gradske patricijske kue. Male zgrade
zamjenjujuvelikivolumenishorizontalnimetanimpovrinamainizovimaprozora,stvarajuiistodobno
prototip za druge vrste urbanih zgrada. Slino kao kod rimske inzule, pojedinim se etaama prilazi iz
unutranjeg dvorita preko ophodnih galerija i stubita. Sustavna izgradnja s velikim graevinskim
volumenima ostvaruje se u XVII. st. na cijelom gradskom podruju Torina, ali se u drugim europskim
gradovimaisprvaneuspijevanametnuti.
U Wurzburgu npr., Balthasar Neumann
1738.g. na slobodnoj povrini glavnoga
trga, na mjestu sruenih starijih zgrada,
podie stambenu i poslovnu zgradu za
sedam trgovaca. Volumen graevine
podijeljen je u sedam okomitih jedinica s
duanima, stanovima, skladitima i
zasebnim stubitima. U stanovitom smislu
rijejeoprenoenjusrednjovjekovne
pojedinanekueukonstrukcijskiioptikiobjedinjenvelikiblok.
PrijelazpremaetanimnajamnimzgradamasasredinjimpristupompotvrujesetekuXIX.st.

Renesansnegradskepalae
OdXIII.st.omiljentipstambeneiposlovnekuetalijanskogplemstvajestgradskapalaa.Ukasnomu
srednjem vijeku oblikuju se u pojedinim krajevima njezini karakteristini tipovi. Zbog istovjetnosti
dravneupraveiaristokracijeuspostavljaseodnosizmeujavnearhitektureiprivatnekue.
91

Komunalna palaa (palazzo) monumentalizirani je oblik stambene kue. U renesansi se pojaava

horizontalnopruanjevolumena,kojeomoguavajasnuraspodjelufunkcijapopojedinimetaama.
Prizemlje, zatvoreno poput utvrde, slui kretanju trgovaca, kupaca, klijenata i posjetilaca. Androna
(iroki prolaz) i ulazni atrij, katkad spojeni, predvieni su kao prolaz za konjanike i kola. Sredinje
dvoritestrijetnovima,sluizapristup,osvjetljenjeireprezentativnadogaanja.
Prvikat(pianonobile)svojimraskonimprostorijamatvorireprezentativniokvir,uskladusdrutvenom
poloajem,javnimslubamaigospodarskiminteresimapatricijskihobitelji.
Na drugom katu nalaze se privatni stambeni prostori. Zbog viestruke namjene, obiteljske palae u
cijelojEuropipostajuprototipovivelikihgradskihzdanja(vlada,uprava,sud).
U XV. st. otpoinje intenzivna izgradnja privatnih palaa. Njihova monumentalizacija najprije se iri
Toskanom.Utipolokomsmisluidaljeprevladavazatvorengraevinskibloksprizemljemgotovobez
prozoraipravilnimnizovimaprozoranagornjimkatovima.
Uranojrenesansinadmeusedvarjeenja:proeljesrustikomiproeljespilastrima.
AProeljesrustikom(sbunjastimziem)najprijeseustaljujeuFirenci.Godine1444.1464.g.Michelozzo
gradi za Cosima Medicija palau Medici. Tradicionalna firentinska arhitektura klesancima
pojednostavnjenjemipredimenzioniranjemzadobivamonumentalnostkojasemoetumaitijedinokao
izraznaruiteljeve moii elje za afirmacijom. Tajprimjeroponaajuidrugevodee obitelji, a neke ga
nastojeinadmaiti(npr.palaaPittiipalaaStrozzi).
B Proelje s pilastrima, oko 1446.1450.g., na monumentalan je nain prvi put ostvareno u palai
Rucellai,premaprojektuLeonaBattisteAlbertija.Ralambarustificiranihpovrinaredovimapilastarapo
antikomuzoruuFirencisenijeustalilapremdapredstavljainovaciju.
Monumentalizacijaistilizacijavanjtineprethodiistompostupkuuunutranjosti.Postupno,meutim,
pravilnost i simetrija nadvladavaju srednjovjekovnu tradiciju i pragmatinost. U visokoj renesansi
unutranji se raspored postupno usklauje sa simetrijom proelja i unutranjeg dvorita, to esto
zahtijevaneprirodnuprilagodbuobiteljskogidrutvenogivotaformalnimnaelima,analognoantikoj
rimskoj tradiciji. U novom vijeku stilizacija i ceremonijal vladarskih dvorova sve vie proimaju javni
ivot,doseuivrhunacurazdobljuapsolutizma(panjolska,Francuska).
Osna simetrija tlocrta karakterizira palau Strozzi u Firenci, to ju je 1489.g. zapoeo B. da Maiano. U
prizemlju, npr., sve su prostorije, unato razliitim funkcijama, grupirane po naelu zrcalne simetrije.
Stubedvostrukihkrakova,kojeizarkadnogdvoritasjedneisdrugestranevodedogrupedvoranaza
primanjenagornjemkatu,venajavljujurazvojpremavelikimdvostrukimsklopovimabaroknogadoba.
U visokoj renesansi osna simetrija postaje temeljno naelo projektiranja, na kojemu se zasniva
jasnoa tlocrta, prostornih nizova i graevinskih volumena i koje do konca XIX. st. gotovo i nije
dovedenoupitanje.
PalaaValmarana,Vicenza,od1565.g.,arh.A.Palladio
pokazujeutlocrtuviestrukonaeloosnei
zrcalne kompozicije: du glavne osi, u
bonim i poprenim osima, u rasporedu
stuba, vrata, prozora i nia. Tlocrt koji je
Palladioobjaviousvojojknjizi,raspodjelom
prostoraiusklaivanjemnjihovihdimenzija
demonstrira metodu projektiranja i
proporcioniranjasvihprostorijaprema
renesansnimteorijama,zasnovanimnaantici,akojimadominiraeljazasavrenstvom.
Utenjizaobjektivnomjasnoomiljepotom,pribliavajuisegotovosakralnojarhitekturi,profanase
arhitekturaoslobaasvakesluajnosti,aligubipritomisubjektivnuoriginalnost.
92

Baroknegradskepalae
U zapadnoj i srednjoj Europi plemstvo koje je, za razliku od onog u Italiji, izbjegavalo gradove, podie
svoja boravita u glavnim i rezidencijalnim gradovima.Razliite graditeljske tradicije na jugu i sjeveru
stvarajudvatemeljnatipagradskeplemikekue,talijanskepalae(palazzo)ifrancuskoghotela.
Talijanskapalaapalazzo
Oblikovanje polazi od zatvorenog graevinskog
bloka s unutranjim dvoritem, koji se razvio u
renesansi. Na proeljima se sve vie naglaava
sredinji dio, koji se istie kao rizalit, esto sa
zasebnim redom stupova i zabatom
dotadanju statiku ravnoteu i horizontalno
redanje nadvladava jedan dinamiki i
dominantnielement.Ossimetrijeproduujese
u unutranjost sve do centralnog dvorita. Kod
dugakih,uskihiliiznimnovelikihgraevinskih
kompleksa esto se grade dva ili vie dvorita (za gospodarske prostorije i staje). Glavno stubite
pretenosenalazinajednojstrani(rjeeudvojenonaobjestrane)ulaznogpredvorjaskolnimprolazom.
Stubiteimafunkcijuglavnogprostorazaceremonijalniprijamipristupreprezentativnimprostorijamau
prvom katu (piano nobile, bel etage). Glavna dvorana (salon) uglavnom zauzima srednji dio proelja
iznad ulaza u srednjem rizalitu. Ideal potpune simetrije prema aksijalnoj tlocrtnoj shemi iz renesanse,
zamjenjujeseraznolikijimgrupiranjemprostora(sredinjaskupinaprostorijanunoseorijentiradijelom
prema proelju, a dijelom prema dvoritu; trijemove oko dvorita zamjenjuju hodnici, koji omoguuju
pristup jednom dijelu prostorija neovisno od drugih (appartement semidouble), zadravajui
tradicionalnoredanjesobasvratimauistojosienfilade).
Francuskihotel
Po uzoru na srednjevjekovne rezidencijalne
plemike dvorce, a prema kompozicijskim
zakonima baroka, razvija se tip stambene
zgrade povuene od ulice (corps de logis) s
dominantnim graevinskim volumenom u dnu
poasnoga dvorita (cour d'honneur), koje s
obje strane obuhvaaju zrcalno jednaka krila
gospodarskih i sporednih zgrada. Naknadno
izgraeno krilo, zid ili ograda od eljeznih
reetakasulaznimvratimazatvarajudvorite
prema ulici. Stranje proelje corps de logisa okrenuto je vrtu. Primjenom mnotva razliitih rjeenja
francuskimarhitektimauspjelojeprevladatiestonepovoljneoblikeparcela,teudobno,diferencirano
stanovanje(commodite)povezatisastalekomtradicijom.
Medu prve pravilne hotele spadaju palaa ferarskog kardinala, "Le grand Ferrare", to ju je u
FointenebleuupodigaoSerlio,tekuakojujePh.DelormessagradiozasebeuParizu,objeizsredine
XVI.st.
Razvoj tipologije dvorca i hotela u tijesnoj su vezi. U kompoziciji velikih masa dvorac prua vie
mogunosti, dok povezanost dijelova kod hotela vodi do primjene profinjenih i praktinih rjeenja. Pri
tomesenaposerazvijaappartementdoublekojijeprviputvjerojatnoizveoF.MansartuHoteldujars,
1648.g.Tiphotelasracionalnimiraznovrsnimtlocrtnimrjeenjimajeuusporedbistalijanskomshemom
arhitektureublokumnogofleksibilniji.
93

Renesansnevile
Zajedno s antikom renesansa otkriva i ljepotu krajolika i ivot na ladanju. U svojem traktatu "De re
aedificatoria" L. B. Alberti donosi program za "gospodske kue" prema antikom uzoru vile Plinija ml.
Centralizacijakuepostajevanimnaelom.
VilaMedici,PoggioaCaiano,1480.g.,G.daSangallo
predstavlja primjer ranorenesansne vile centralnog. Oko bavasto nadsvedene pravokutne
sredinje dvorane krino su rasporeeni glavni prostori. Kvadratine povrine u kutovima izmeu
njih ispunjavaju po etiri jednaka apartmana s 34 sobe. Taj raspored u glavnim crtama odgovara
Albertijevuprogramuirenesansnojsklonostivieosnojsimetrijiodnosnocentralnomtlocrtu.
U okolici Rima razvija se tip vila s izduenim pravokutnim graevinskim volumenom, s usporednim
nizovima prostorija, sredinjom lodom, te esto s bonim krilima, npr. vila Farnesina, od 1509. g. B.
Peruzzi.Tajusporednitipoponaajumnogevelikevile.
U Venetu je intenziviranje poljoprivrede na velikim zemljoposjedima gradskoga plemstva povezano s
gradnjombrojnihnovihvila.Nekeoponaajurimskuusporednushemu,adrugepaknastavljajusegraditi
poputtradicionalnihgospodarskihkua,usklaujuistilskaobiljejasukusomvremena.
UCricolijuje,1530.1538.g.povlastitojzamisli,daosagraditiotmjenukuutipinogastrogogsimetrinog
rasporeda humanist G. G. Trissino. Oko njega okupila se "Accademia Trissiniana", kojoj je pripadao i
njegovuenikitienikAndreaPalladio.
U Palladijevim vilama u istom su obliku ostvarene ideje platonizma koje su proimale filozofska
poimanjahumanistaiteorijeklasinovitruvijevsketradicijeformuliranepoeviodAlbertija,ukljuivii
Palladijevavlastitaprouavanjasimetrijeiharmoninihproporcija.Palladionepokuava,poputostalih
arhitekatarenesanse,prilagoditiilipodreditizgraduokolnojprirodi,vekoristiotvorenipoloajdabi
na odabranim tokama u krajoliku ostvario idealnu arhitekturu. Svoje vile Palladio gradi prema
osnosimetrinoj,centriranojosnovnojshemikojuvarira,aprimjenjujejuizaizoliranegospodskekuei
zacjelovitesklopovesgospodarskimzgradama.
Godine1570.g.objavljenalineizvedenprojektzaviluTrissinouMeledu,nauzorannainsaimatipine
elemente drugih njegovih ostvarenih i neostvarenih projekata. Gospodska kua trebala se dizati na
niskombreuljku,kaodominantagraevinskogkompleksaiokolneravnice.
Tlocrtom i strukturom ona se gotovo potpuno
podudara s vilom Almerico kod Vicenze
(zapoeta vjerojatno 1567.g.), poznatom kao
La Rotonda. Ta suburbana vila stoji zasebno u
krajoliku, kao kocka podignuta na postolju
kvadratneosnove.Nasvakojstranipridodanje
istaknuti trijem u obliku jonskog pronaosa, do
kojeg se dolazi stubama (hram na postolju).
Povezivanjem rotonde i kupole u graevinu
centralnog tlocrta ostvaruje se jedna od
temeljnih
ideja
renesanse
(sakralna
arhitektura). U stambenoj arhitekturi ona se
izgleda pojavljuje koncem XV. st. U kui A.
Mantegne u Mantovi kupola je s otvorenim

"okom"kaokodPanteonavjerojatnobila
skrivenavisinomsljemena.VilaRotondajedjeloijasenaelaidetaljiponavljajuurazliitimepohama
internacionalnogpaladijanizma,npr.uEngleskojCampbellovMereworthCastleiBurlingtonovChiswick,u
SADuJeffersonovMonticello.
94

Baroknevrtnepalae,ladanjskiilovakidvorci
Ljetne rezidencije i prigradske vile (villa suburbana) pruaju dvorskom i gradskom plemstvu prednosti
ladanjske kue u neposrednoj blizini grada. Ta raznolika tipoloka skupina je dijelom bliska, kako
gradskim palaama, tako i ladanjskim vilama, a pod izmjeninim je utjecajem talijanskih i francuskih
graditeljskihkola.UBeutiputalijanskegradskepalaekompaktnogvolumenaodgovarajuvrtnepalae
Liechtenstein (Martinelu) i Trautson (Fischer von Erlach), dok palaa Schivarzenberg (Hildenbrandt/Fischer
von Erlach) i Donji Belvedere (Hildenbrandt) vie odgovaraju tipu maloga francuskog ladanjskog dvorca.
GornjiBelvedere(Hildenbrandt)poveliiniistrukturipribliavaserezidencijalnomdvorcu.
Ladanjskidvorci,lovakidvorciieremitaisluilisukraljevimailokalnimvladarimakaoprivatni,intimni
dvorcizarazlikuodslubenogrezidencijalnogdvorca.OpenitiimjeuzorVersailles.
Glavnijedvoracupotpunostinamijenjenfunkcijidravnogsredita,ukojemusuivotvladara,njegove
obiteljiidvorastalnopodreenipravilimaceremonijalaiizloenijavnosti.Sporednidvorcidravnicima
pruajuprivremenoozrajeprivatnosti.Njihovprostorniprogramuglavnomjeograniennamanjibroj
glavnihisporednihprostorijauprizemlju,kojedopunjavaatikikatilisuteren.Tlocrtivolumenzasnivaju
se na istim naelima kao i kod velikih dvoraca. Prostornu organizaciju odreuje simetrija jednakih
prostornih skupina, s predvorjem i glavnom dvoranom kao sredinjim dominantama i izvana i iznutra.
Terase i vrtni parteri, esto jo i poasno dvorite, oblikuju zonu idealnoga reda, kojim svaka barokna
graevinaarhitektoniziraokolicuinjomedominira.
UFrancuskoj,vrloranoprevladavatenjajednostavnostiiudobnosti.Uskladustimpojavljujusepropisii
uteorijiarhitekture,npr.kodLeBlonda(16791729):"beletage"uprvomkatuzamjenjujeseglavnom
etaomurazizemlju;vezeizmeupojedinihprostorijareducirajuse,smanjujesebrojhodnika,predvorja
i stubita, pa i broj posluge, da bi to vie prostora ostalo za privatni ivot. Naelo udobnosti
("commodite")lakeseostvarujeujednokrilnimdvorcima.
LovakidvoracChateauduVal,1674.g.,J.HardouinMansart
prostorni je program reduciran na devet prostorija. Veliki salon zauzima cijelu sredinu (1/3
sveukupne povrine), te istodobno slui kao predvorje i blagovaonica. Na jednoj strani prikljuuje
museskupinaodetirijednakovelikeprostorijezaboravak,anadrugojstranikraljevapartman.
LovakidvoracBenrathkodDusseldorfa,1755.1769.g.,N.dePigage
predstavljakompaktnuvarijantutogtipaalismnogoprostorija.
Medu jednokrilnim, jednoetanim dvorcima rokokoa posebno mjesto zauzima dvorac Sanssouci kod
Potsdama.ZaFriedrichaVelikogsagradiogaje1745.1748.g.G.W.vonKnobelsdorffkaorezldencijalni
dvorac, suprotstavljajui ga svjesno tipu Versaillesa. Prosvjetiteljstvo mijenja shvaanje drave i
monarhije,kaoinjezinearhitektonskereprezentacije.
PetitTrianonuparkuVersaillesa,1764.1768.g.,arhJ.A.Gabriel
najpoznatijijeprimjerprofinjenogipojednostavnjenogstilaivljenjaiarhitekturenovogfrancuskog
klasicizma. Volumen zgrade ralanjuje mali broj elemenata: sredinji rizaliti s velikim redom na
svimproeljima,prozoritankihokvirairavankrovokruenbalustradom.
S romantinim neogrkim stilom klasicizma iri se i novo osjeanje za strukturu i ljepotu krajolika
(engleski vrt). Cilj nije vie dominiranje krajolikom pomou geometrijskih osi, ve ukljuivanje
arhitektureukrajolikinjihovomeusobnousklaivanje.
DvoracCharlottenhof,1826./1827.g.,K.F.Schinkel
dvorac pruskog nasljednog princa Friedricha Wilhelma IV. Lagano poviena graevna struktura
proima jenoetani volumen graevine okrenut prema vrtu. U trijemu proelja koji je nalik na
pronaos grkog hrama (natkrivena terasa, a ne rizalit) stapaju se unutranji i vanjski prostor.
Volumen graevine gotovo je geometrijski ist oblik, koji se izraava proporcijama ploha a ne
apliciranomralambomzidova.Charlottenhofnije"vrtnapalaa",veotmjenaprivatnakua.
95

Dvorciirezidencije
irenjemnovihoblikadravneupraveivojnihtehnikareprezentativnastambenaarhitekturaodvajase
od obrambene koja ju sputava. Utvrde i dvorci grade se odvojeno, u skladu s njihovim razliitim
funkcijama. U uspostavi apsolutizma i centralizirane drave prednjai Francuska, gdje kraljevi potiu
izgradnjunovihdvoraca,posebicenarijeciLoireinapodrujuIledeFrancea.Francuskapolitikaprema
Italijirezultiralajesnanimutjecajemrenesansnekultureidovoenjemtalijanskihumjetnikanakraljev
dvor. Za vladavine Francoisa I. na dvoru su npr. djelovali Leonardo da Vinci, Serlio, D. da Cortona,
PrimaticcioiRossoFiorentino.Njihovudioprinastajanjupojedinihgraevinaestonijesasvimodreen,
jeristodobnosunaistimgradilitimaradiliifrancuskiarhitekti,npr.G.leBreton,Ph.deL'ormeidr.Kroz
pregradnje i gradnje kraljevskih dvoraca oblikuje se poseban francuski renesansni stil. Novonastala
tipologija preuzima razliite tradicije i tipove: srednjovjekovnu viekrilnu graevinu bez vrstih pravila,
pravilnikatelrimskogapodrijetla,tipstambenekule(donjon),kaoiteorijetalijanskerenesanse.
Kodpregradnjeiproirenjapostojeihdvoraca(Blois,Fontainbleau)sviekrilaidvoritaoblikujuseneki
tipini dijelovi graevina, odnosno tipoloki elementi i pojedinani oblici, npr. krila, kule, paviljoni sa
strmimkrovovimasrednjovjekovnetradicije,aosimnjihibogatoukraenelukarneidimnjaci,galerijes
lukovima ili nizovi visokih prozora, kao elementi ralambe od obraenog kamena u kontrastu prema
ziduodopeke,teukrasniumeciodkriljevcaslinorazvojuuNjemakojiNizozemskoj.
OtvorenostubiteiulaznitrijemOvalnogdvorita(CourOval)uFontainebleauu(oko1540.g.)pokazuju
preobrazbu starijih tipova u renesansne oblike: dva stubina kraka, usporedna s proeljem, spajaju se
iznadlunogprolazaupodestskojegsamojedankrakvodiuotvorenopredvorjenagornjojetai.Kolni
pristup, prema kojemu se otvara donji trijem, zakljuen je lukom. Taj uzor oponaaju i druga stubita,
anticipirajuivelikabaroknastubita.
Renesansnasklonostpravilnimsklopovimapotvrujeseikodnovoizgradenihdvoraca,kojipostajuvane
tokeuprocesutipolokogodreenja.Odosobitesuvanostisljedeidvorci:
AncyleFranc,1546.g.,Serlio
etverokrilni sklop u obliku katela s ugaonim kulama; uzor brojnih europskih dvoraca sve do
baroknogdoba(P.Lescot,1527.g.jezgraLouvrea;H.Lotter,1568.g.AugustusburgkodChemnitza;
Bury,1524.g.
anticipira trokrilni tip na kvadratnoj tlocrtnoj osnovi s jednim glavnim traktom (corps de logis) i
snanoistaknutimkrilimasastraneulaznogdvorita(courd'honneur);
LovakidvoracMadrid,Bulonjskauma(1530.g.sruenuXVIII.st.)
prototip jednokrilne graevine, simetrian po uzdunoj i poprenoj osi, imao je dva" krila sa po
jednimapartmanomod6prostorija,ugaonetornjeveitornjevesastubitima,tebiosasvihstrana
otvorenlodama;
DvoracChambord,zapoet1519.g.
zauzima zbog dimenzija i spoja
geometrijske pravilnosti i matovitosti
posebno mjesto. Projekt povezuje dva
temeljna tipa fortifikacijske arhitekture,
katel i donjon, u neutvreni dvorac na
vodi. Ta dva tradicionalna atributa
obrambene arhitekture i vladareva
sjedita,prilagoenasunovimpotrebama,
centraliziranaiosnoorganizirana.
etverostrana stambena kula (donjon) stoji na uzdunoj strani pravokutnika dvorca (katela) u
ravniniskrilimagraevine.Cijelijesklopzrcalnorasporeenokosredinjeosi,samakulajekrino
96

simetrina. "Donjon" je viekatni blok stranine duine oko 40 m. Na svim uglovima istaknute su
stambene kule, promjera oko 19 m, kao dio etiriju apartmana, rasporeenih u tri etae oko
sredinjedvoraneuoblikukria.Rijejeostrukturalnosamostalnimjedinicamasvlastitimstubama
kojesevertikalnouspinjukrozsveetae.Njihovidebelizidovisluekaouporitaplitkimsvodovima
dvorana.
Podjela na jednake graevinske skupine postaje temeljnim naelom u arhitekturi dvoraca.
Sredinja se dvorana prema van otvara loama. U sreditu, izmeu osam stupaca, uspinje se
otvorenozavojitostubitesdvakraka,kojakrueusuprotnomsmjeruiuotklonuod180vodedo
krovne terase. Odatle se kao jednostruko vretenasto stubite nastavlja do lanterne, postavljene
izmeu ugaonih apartmana. Stubite takvih dimenzija postavljeno u unutranjost zgrade kao
njezina jezgra, nova je ideja koja e se do kraja razviti tek u baroku. Bone galerije povezuju
"donjon"sniimkrilimauokolodvorita.
Ovajkompleksspreko440prostorijasadrimnogetradicionalneiinovacijskeelementedvorca
(galerije, stubita, apartmani). Njegovo znaenje nije samo u praktinoj upotrebljivosti, ve i u
velianstvenosti pothvata kojim se monarhija nastoji predstaviti i potvrditi svoje znaenje.
Chambordoznaujepoetakarhitekturereprezentativnihdvoracaapsolutizma.
U XVI. st. Francuska daje presudni doprinos tipologiji europskih dvoraca. Nakon vjerskih ratova,
uvruju se apsolutizam i nacionalne drave, njihovo znaenje za europsku politiku odgovara
znaenjuarhitekturefrancuskihdvoracazabaroknuarhitekturu.
Plemiki dvorci, kao i dvorci lokalnih vladara odnosno kralja, reprezentiraju drutveni poloaj svojih
naruilacainjihovihobitelji.Reprezentacijainidrutvenipoloajvidljivim.
U XVII. st. ustaljuje se tendencija saimanja dotada vrlo prostranih sklopova u ralanjene ali
objedinjene volumene, konvergencijom svih pravaca prema sreditu. Nakon Lemercierai S.deBrossea
uzornasurjeenjaostvariliF.MansartiL.leVau.
DvoracMaisons(LaffittesurSeine),1642.1646.g.,FrancoisMansart
ostvaruje u kompaktnom graevinskom volumenu sintezu vanih naela i elemenata. Glavni su
elementi oblikovani jasno, ali vie nisu samostalni kao u renesansi, nego objedinjeni u ralanjen
cjelovitvolumen,kojije"istodobnoposveralanjeniposveintegriran"(NorbergSchultz).
DvoracVauxleVicomte,1657.1661.g.,zaministrafinancijaFouquetapodigaogajeLouisleVau
volumen je jo kompaktniji, ali oblikovan
dinaminije. Na vrtnom proelju,
suprotnim pokretom ovalna dvorana s
kupolomsnanoseistieizravninezida.U
njoj se kriaju dvije osi: glavna os koja iz
poasnog dvorita vodi kroz predvorje,
dvoranu prema vrtu i krajoliku, te
poprena os, koja prolazi kroz enfilade.
Zrcalni tlocrt primjer je francuskog
rasporedaapartmanaappartement
double koji je u VauxleVicomteu primjenjen, ne samo u ugaonim paviljonima ve, prvi put, i u
cijelom dvorcu. Zahvaljujui visoku poloaju njegova naruitelja, taj je sustav uveden gotovo
posvuda,naposljetkuiuVersaillesu,jednakokaoisustavvrtovatogajeprojektiraoLeNotres.
Versailles, koji je Lemercier 1624.g. sagradio kao lovaki dvorac za Louisa XIII., u doba Louisa XIV.
postaojeglavnarezidencija,a1682.g.islubenovladarskosjediteprojektidealnerezidencijekao
slikeapsolutnemonarhije.
Funkcija dravnog sredita "Rome dans un palais" objanjava neprekidno proirivanje dvorca.
97

Lemercierov lovaki dvorac je trokrilna

graevina s visokim ugaonim paviljonima oko
kvadratinogpoasnogdvorita.Isprednjegasu
podignuta dva izolirana krila, s ugaonim
paviljonomazaetiriministra.LouisXIV.daoje
preoblikovatitajsklopunovidvorac;zadatakje
preuzeo1669.g.LeVau,apotom1677.1688.g.
Jules HardouinMansart. Stari dvorac je sauvan
u sredini, a novi je u kolosalnim razmjerima
ponavioizvornukoncepciju:trikrilaiduboko
stupnjevanopoasnodvorite,tesamostalnakrila(spaviljonimazapoasnustrauizaministarstva).U
poprenoj osi dodana su dva kompaktna bona krila, svako u veliini rezidencijalnoga dvorca, s
dvorskomkapelomikazalitem,tebrojnimhodnicima,dvoranamaiodajamazakraljevdvoridravnu
upravu,grupiranimaokounutranjihdvorita.Idejacentralizacijeiradijalnogirenja,kojasetakojasno
oituje u trokrilnom dvorcu, dobila je u Versaillesu monumentalne razmjere. U sreditu mramornog
dvorita, na samoj centralnoj osi, okrenuta prema istoku, nalazi se kraljeva sveana spavaa soba s
okolnimodajama.Onajeusreditucijelogasklopaisimbolikicijeledrave.
U tom "vrhunskom uzoru" dvorca s parkom, krilnim graevinama, prednjim dvoritima i gradom
ispred dvorca, oituje se isprepletenost privatne i dravne reprezentacije s vladanjem
reprezentativni i metodikopraktini aspekt francuskog aspolutizma. Arhitektura, dekoracija, vrtna
umjetnosti pojedinana umjetnikadjelatvoreokvirzaceremonijal,primanja,sveanosti,parades
kazalinimpredstavama,glazbomivatrometom.Tajsjaj,"gloire"utjelovljujepolitikuideju,kojase
zajednosversailleskimstilomiricijelomEuropom.
ProcvatbaroknearhitektureuSrednjojEuropipoinjekasno.Svi vladaripreuzimajuapsolutizam tese
nadmeu u izgradnji raskonih rezidencija. Iz sinteze talijanskih i francuskih uzajamnih utjecaja, od
poetka XVIII. st. nastaje niz znaajnih arhitektonskih djela. esto vie arhitekata, smjenjujui se u
pojedinimetapamailiistodobno,nastojiuzsudjelovanjevladarapronainajboljerjeenje.
Dvorac Weissenstein u Pommersfeldenu kod Bamberga, podigao je Johann Dientzenhofer 1711.
1718.g. u suradnji s L. von Hildenbrandtom i prema savjetima G. Boffranda kao privatnu rezidenciju
izbornogaknezaodMainzaibiskupaodBamberga

trokrilnisklopsatikomivisokimmansardnimkrovitem.Srednjiiuglovnipaviljoniviisuzajedan
kat,uglovnipaviljoniistaknutisunadvorinomproeljuinabonimfasadamakaoplitkirizaliti,dok
jesrednjipaviljonnaobaproeljaneuobiajenojakoistaknut.Zakljuakpoasnogdvorita(naslici
desno)izvedenje1718.uoblikupoluovalnekonjunice(M.v.Welsch).Sredinjipaviljonzauzimaju
triglavneprostorije:vrtnadvoranauprizemlju,carskadvoranaugornjemkatu,kojaseproteesve
dokrova,istubitekoje,vodeikrozsveetae,zauzimavieodpolovicevolumena,tejepovezanos
trijemomuprostornucjelinu.Torjeenjetogajenaruilacnazvaosvojom"invencijom",aostvario
L.vonHildenbrandt,uelegantnojsevarijantipojavljujeiuGornjemBelvedereuuBeu.
98

Dominantnismjetajstubitautalijanskom,aliiunjemakombarokuusuprotnostijesprostornom
ekonominoufrancuskekole,oznaavairacionalnueljuza"apsolutnomarhitekturom".
Rezidencija u Wurzburgu, upravna, stambena i reprezentacijska zgrada biskupaknezova, glavni
arhitekt tijekom cijele gradnje, 1719.1744.g., bio je Balthasar Neumann. Naruioci su traili savjete i
aktivnosudjelovanjeidrugiharhitekata,medukojimasubiliR.deCotte,G.Boffrand,M.vonWelschHiL.
vonHildenbrandt
naovomprojektusjedinjenasuukompaktanskloptrokrilnitipsdubokimpoasnimdvoritemitip
blokasunutranjimdvoritem,atakoerizmjenjenasuirazliitaeuropskaiskustvagradnjedvoraca
francuska metoda projektiranja s dvostrukim apartmanima, te raspored velikih reprezentativnih
prostora,tipianzaNjemakuiAustriju.
Kompleksna skupina prostorija u junom krilu izmeu sredinjeg paviljona, poasnog dvorita i
unutranjih dvorita sastoji se od neuobiajene koncentracije velikih prostorija, povezanih s
kabinetimaiapartmanimabezposrednoghodnika.Rijejeouzornojsintezidvajusustava:blokai
apartmana koja je spojem raskonog i praktinog dorasla svim zahtjevima. Usporedba sa
srednjovjekovnimirenesansnimsklopovimairokihkrilajasnopokazujekakojesvjetovnagradnja
postala kompleksna, diferencirana i praktina, uz istodobno pojaavanje sveanog i
reprezentativnogkaraktera.

Dvorcielementiprojektiranja
Tipologija arhitekture dvoraca stvara se, prije svega u Francuskoj, izborom, sintezom i varijacijama
ogranienog broja tradicionalnih elemenata i motiva. U velikim francuskim dvorcima pojedinani
elementitretirajusenaravnopravninain,jasnosuodvojeniipovezaniuuravnoteenukompoziciju.U
baroku njihovo se sjedinjavanje, stupnjevanje i povezivanje nastavlja stvaranjem kompaktnih cjelina,
orijentiranih prema sredinjoj osi i oznaenih arhitektonskom dominantom. Zgrade su obino
postavljenje popreno na glavnu os, istiui prije svega horizontalnu ralambu katova. Sredinji dio
graevinskogvolumenaarhitektistogatretirajukaooblikovnosamostalandiograevine:kaopaviljon,
tj. kao vertikalni blok, ili kao rizalit, tj. plohu istaknutu iz ravnine proelja, s vlastitim sustavom
ralambe.Iugaonidijelovigraevinenajeesuizvedeninasliannain.
CORPS DE LOGIS kao viekatno glavno tijelo
dvorca s pravilnim prozorskim osima,
sredinjim paviljonom i ugaonim paviljonima,
odnosno rizalitima i krovnom zonom
ralanjenom na odgovarajui nain, postaje
standardnim oblikom, koji u poetku slijedi
unutranju prostornu organizaciju, a kasnije
postaje
ukoenom
formalistikom

konvencijom.
NovidvoracMeudon,1706.1769.g.,arhitektJ.HardouinMansart(danasobservatorij)
odlikuje se smirenom ralambom
graevnog tijela dugakog oko 80 m.
Vanjska struktura odraava unutranji
raspored prostora samo u srednjem
rizalitu,ukojemsenalazepredvorjeivrtna
dvorana.Slijedostalihprostorijarezultatje
pravilnognizanjajednakihapartmana.

99

Temeljni elementi razvijeni u Francuskoj postali su nakon nekoliko desetljea arhitektonskim

konvencijama baroknih dvoraca u cijeloj Europi. Dvorci postaju uzorima za cjelokupnu profanu
arhitekturu. Uz odgovarajue preinake i pojednostavnjenja, te elemente preuzimaju i javne zgrade, i
plemike palae, i graanske kue. Tako nastaje formalno homogena arhitektura usporediva sa
strukturalnohomogenomarhitekturomsrednjegavijeka.
Zbog koncentracije javnih i privatnih funkcija u dvorcima, prostori se umnoavaju i diferenciraju pa
rasporedprostorijaisustavikomunikacijapostajusvevanijimaizahtjevnijima.Usrednjempaviljonu
nalazesenajvanijeprostorijezaprijam,asvakako,glavnadvorana(salon)ugornjojetai,zbogijese
visinepaviljonizdieiznadvolumenagraevine.
Zarasporedostalihprostorarabesedvanaelnarjeenja:
1. prizemlje s predvorjem prema dvoritu i dvorana (sala terrena) prema vrtu, gornja etaa s
dvoranomzagardu(antichambre)nadvorinojstraniispredsveanedvorane;
2. stubite kroz sve etae na dvorinoj strani, eventualno ukljueno u predvorje, vrtna dvorana u
prizemlju.Specifinarjeenja,unekimsluajevima,rezultatsuposebnesituacije.
Apartmanipostajusastavnimdijelomprojektiranjadvoraca.
Prostoriizmeuugaonihpaviljonaisprvasenajednostavannainniujedanzadrugim,svratimakojase
nalazeuistojosi(enfilade).Tajappartementsimple,kojijouvijekodgovarasrednjovjekovnojtradiciji,
estojepovezansusporednomgalerijom,kojaomoguavaizravnuvezuizmeupaviljona,tesepoelji
moe koristiti i galerija i enfilada. Takav raspored, nazvan appartement semidouble, naposljetku
zamjenjujeodnosnodopunjujeappartementdoublesdvanizausporednihprostorija,bezhodnika.To
organizacijskonaeloje,vjerojatno,prviuveoF.Mansart1648.g.naHotelduJarsuParizu,apotvrdioga
jeL.leVau1657.g.udvorcuVauxleVicomte.Otadaonopostajeopenitimkanonomarhitekturedvoraca.
Uzdaljnjepostojanjetradicionalnihskupinaprostoracorpsdelogisse,kombiniranjemrazliitihsustava,
odprvotnoprostranogsklopapretvaraukompaktni,alifleksibilnoiskoristivprostornikompleks.
GornjiBelvedereuBeu,1721./1722.g.,arhJ.L.vonHildenbrandt

tipinajejednokrilnagraevinasasrednjimpaviljonom,nizovimaapartmanasobjestraneisetiri
mala ugaona paviljona umjesto uobiajena dva velika. U srednjem paviljonu iza otvorenog
predvorjaskolnimprolazomnalazisesveanostubite,kojesesdvakrakauspinjepremasveanoj
dvorani, a s jednim sputa prema otvorenoj vrtnoj dvorani. Dva bono postavljena sporedna
stubita omoguuju interni pristup lijevom i desnom krilu koja sadre appartements doubles, koji
izravno prelaze u ugaone paviljone. Nizanje prostorija bez meduhodnika omoguuje enfiladu koja
prolazi kroz itavu graevinu. Poprene veze usporednih prostorija i mala zavojna stubita
osiguravajumaksimumkretanjaiudobnosti.
Teksdvostrukimapartmanombarokpostieslobodnitlocrtnirasporedusavrenuparikimhotelima
francuskog plemstva. Takav raspored, zahvaljujui viestrukoj povezanosti prostorija, omoguuje
fleksibilno unutranje kretanje ovisno o situaciji. Nestala je jasna podjela meu prostornim
skupinama,popustilajekrutostosnograsporeda.

100

HoteldeMatignon,1721.g.,I.deCourtonne

pokazujeutlocrtuslobodurasporedakojajekonfliktizmeudvorineivrtnestrane,teizmicanje
osisimetrije,pretvorilauigrusaskupinamaprostoranausporednimosima,tj.izmicanjeosipostalo
je temeljno naelo prema kojemu se ravna cjelokupni tlocrt. Courtonne na obje strane postie
tradicionalno simetrinu sliku volumena, a enfiladi zadaje kruni tok. Na taj nain stvara dojam
irine,dokrajaiskoritavajuiskueniprostor.
Tlocrti parikih hotela, projektirani na ekonomian i fleksibilan nain, pokazuju da osnosimetrian
hijerarhijskirasporedprostoraizatradicionalnosimetrinogproeljaostavljamogunostracionalnei
praktineraspodjele.
U baroknim dvorcima stubite zauzima kljuno mjesto. Izmeu razine ulaza i reprezentativne etae
oblikuje se pozornica za ceremonije prijama i uvoenja gostiju. Glavno je stubite raskono ureen
prostor. Za svakodnevni, interni promet slue sporedna stubita podignuta na prikladnim mjestima.
Svojim usponom i zapremanjem prostora stubite se mora ukljuiti u hijerarhijski osno ureeni
prostorninizcjelokupnegraevine,priemujeosobitovaanodnosstubitapremaglavnojosi.
Kod talijanskih palaa glavna os vodi u unutranje dvorite pa stube koje izravno preuzimaju njezin
smjerotpoinjuizdubinedvorita.Toserjeenjenalazi,npr.,veupalaamaF.diGiorgiaoko1470,kod
Bramanteova stubita u Vatikanu, te napose u palaama u Genovi, gdje su stube smjetene izmeu
arkadnog dvorita i veoma strmih vrtova. Ako su stube izravno povezane s reprezentativnim
prostorijama gornje etae, okrenutimpremaulici,moguserazvitisamopostranceodsredinjeosi,tj. u
poprenojosikojapolaziodpredvorja,uglavnomsamosjedne,nouposebnimsluajevimaisobjestrane
(F.Juvarra:palaaMadama,1718.g.).
Kod dvoraca francuskog tipa, koji prevladavaju u zapadnoj i srednjoj Europi, moe se promijeniti ili
sredinji ili boni smjetaj. Uobiajen je i ovdje boni postav, u jednostavnoj ili zrcalno udvostruenoj
varijanti.Njegovajeprednostupraktinompristupuskupiniprostorijakojuineantichambreisalonna
gornjoj etai srednjeg paviljona.Odabir sredinjeg ili bonog postava uvijek se odvija u nekoj vrsti
nadmetanjaizmeupraktinihrazlogaitenjeidealnom.
Svojdoprinosdajeipanjolska,gdjenastajetiptrokrakogimperijalnogstubita(Escorial).
RezidencijauWurzburgu,BalthasarNeumann

od prvotno planiranog dvostrukog sklopa izveo je samo jedno stubite. Od tri kraka dva gornja
penju se u suprotnom smjeru od donjega (imperijalni tip), a odmorita im daju ritam, sukladan
irenjuprostora.StubitaB.Neumanna,izvedena(npr.BruhliBruchsal),kaoionakojasuostalau
projektu, svjedoe ne samo o njegovoj genijalnosti, ve su istodobno karakteristina za barokno
ovladavanje prostorom i pojaavanje prostornog doivljaja kretanjem: prividne pokrenutosti
arhitektureistvarnogkretanjaovjekaunjoj.
TriprojektazaHofburguBeu,1746.1747.g.,

opsegom i smionou nadilaze rjeenje iz

Wurzburga, oni spadaju meu tada
uobiajene prijedloge za natjeaje i
ekspertize,kakvisusepribavljaliprigradnji
velikihdvoraca(Louvre,Karlsruhe,idr.).Kod
svihprojekatastubitejeusreditu.Natzv.
srednjem projektu ono stoji izmeu
predvorja, vrtne dvorane i dva unutranja
dvorita u zasebnom paviljonu samostalno
poputotoka,okruenostrigalerijenasvim

katovimainatkrivenomasivnimsvodom.
101

Arhitekturaikrajolik
Renesansni vrtovi i parkovi su pravilni, zatvoreni sustavi. Razvitak od botanikog do arhitektonskog
vrtaodvijaseuItalijiuXV.iXVI.st.UdrugojpoloviniXVI.st.ranobaroknaoblikovnanaela,zasnovana
nasredinjojosiidominantnimelementima,zahvaajuosimarhitektureivrtoveiparkove.
U vrtu vile Montalto u Rimu, to ga je D. Fontana 1570.g. projektirao za papu Siksta V, dominantna
uzduna os prolazi cijelom zgradom, kria se s jednom poprenom osi i dopire sve do vidikovca. Tu
shemu G. della Porta i C. Maderno ponovili su 160306. u vili Aldobrandini u Frascatiju, prilagodivi je
smjetajunapadinibrijega.
UFrancuskojLeNotre(16131700)postiesintezuiproirenjedotadarazvijenihsustava.Njegovnovi,
otvorenisustav,ukidagraniceizmeuautonomnihpodruja:arhitektura,vrtikrajolikpoimajusekao
jedinstvoipodreujuvelikimkontinuiranimosima.Umjestopreciznograzgraniavanjaprostorauvodi
seprividnobeskonanoprotezanje,ausjecituglavnihosinalazisegraevina.Kretanjeposredinjojosi
postaje temeljno naelo sustava i organizacijski kriterij razliitih prostora. Udaljavanjem od sredita
otvoreni se prostori sve vie ire i poevi od terase, preko vrtnog partera integriraju s geometrijskim
ornamentima cvjetnih lijeha, nastavljaju u Sumarcima i ivicama i dopunjuju s bazenima, fontanama i
kanalima.Nakonparka,ossegubiuslobodnomkrajoliku,usmjerenakatkadpremanekomudaljenom
oitu. Poprene os; putova i aleja, to radijalno ili lepezasto (patte d'oie) polaze iz vorinih toaka,
povezuju razna podruja s obje strane glavne osi. Primjenom u urbanizmu sustav kontinuiranih osi
stekao je opu vrijednost. Svojom sposobnou da kontrolira iroke prostore grada i krajolika on
odgovarapolitikomsustavuapsolutizmautemeljenomnacentralizacijicjelokupnedrave.
ModelfrancuskihvrtovaiparkovaXVII.stoljeaLeNotreuspostavlja1653.1660.g.svrtomzadvorac
VauxleVicomte, a 1661.g. zapoeo je s projektiranjem Versaillesa i ostalih kraljevskih parkova.
Francusko vrtno umijee postalo je, jednako kao i francuska arhitektura, uzorom za Europu,
zamjenjujuizatvorenesustaveakiuItaliji.
Oko Torina, slino Parizu, postupno se gradi sustav radijalnih ulica. Krajolik se dijelom preobraava u
prostranevrtove,ijesusredinjetokeizdalekauoljivesakralneiprofanegraevine.
LovakidvoracStupinigi,1729.1733.g.,FilippoJuvarra

Juvarra se osjetno udaljava od francuskog

shematizma,povezujuinaeloveegbroja
osikojedominirajukrajolikomsasustavom
prostora koji su poredani ili se proimaju
du jedne osi, a iji je idejni zaetnik
Guarini. Juvarra ovdje interpretira dvije
osnovne teme kojima su zaokupljeni
barokni arhitekti: temu centralizacije i

temuirenja.Dominantnaoszapoinjekod
rezidencijalnogdvorcauTorinukaoglavnagradskaulica(ViaRoma),tesenastavljaizvanutvrenog
pojasa kao lokalna cesta koja u obliku pravocrtne aleje dopire do podruja dvorca. Ovdje je
"kanalizirana" dugakim potezima niskih gospodarskih zgrada, i neoekivano zavrava u
polukrunomtrgu,nakojemprelaziu"krunitok".Uproeljugraevineotvarasemalipolukrugs
prolazomkojivodiupoligonalnopoasnodvorite.Kriladvorcaustupnjevitomirenjucentrirana
supremadvoraniskupolom,tokiukojojsesabiruiizkojeseradijalnoirepopreneidijagonalne
osipremakrilimadvorca,vrtnomparteruialejama.
Uvrtnomrondelu,okruenomalejomtrostrukogdrvoreda,promjeraoko300m,jojednomseu
slobodnomprostoruponavljaradijalnoirenjeosiizjednogaritapremaobzoru.

102

Samostani
Usrednjemvijekusamostanskaarhitekturadostiglajesavrenstvo,urenesansivienenastajunovi
tipovi koji bi se oponaali, no premjetanje djelovanja redova u gradove rezultira prilagodbom
samostanskihgraevinagradskojarhitekturi.
KlaustarkanonikogsamostanaSantaMariadellaPaeuRimu,oko1504.g.,Bramante
jednojeodnajranijihdjelavisokerenesanse.
Klaustar podsjea na unutarnje dvorite
palae, elevacijska struktura sa stupcima
trijema i jonskim pilastrima u prizemlju, te
izmjenom korintskih stupaca i stupova koji
suzakljueniarhitravomnakatu,upuujena
uznapredovalufazustila,kojaipakjouvijek
ne predstavlja doprinos samostanskoj
arhitekturi. Isto vrijedi i za samostanske
zgrade drugih arhitekata, npr. San Giorgio

MaggioreuVenecijiA.Palladija.
Tipovisamostanskihgraevinasvevieslijedeuzoredvoracaipalaa,itonesamounjihovojvanjtini,
ve i u prostornom programu. Reprezentativnim okvirom koji odgovara zahtjevima vremena i oni ele
istaknuti svoju ulogu unutar dvorskoga drutva. Slino kao kod gradnje dvoraca i palaa, tei se
okupljanjuvolumenaiprostorarazliitihfunkcijaucjelovitugraevinuobjedinjenihfasada.
VeBruneleschi1420.g.naOspedaledegliInnocentiuFirenci,crkvu,kojajeobinodominantnielement,
smjetaizaobjedinjenefasade.
Ubarokusegeometrijskojpravilnostiprikljuujeiosnausmjerenost,tepojaavanjecjelokupnogdojma
dodavanjemsredinjedominante.Usamostanuulogudominantnogelementamoeimatisamocrkva.
Novakoncepcijaidealnogsamostanateizaspajanjemcrkve,samostanaipalaeucjelovitioblik.Novi
raspored utemeljen na naelima jedinstvenog oblikovanja, centralizacije i sabiranja u dominanJtne
elementebrzosepotvrujekodbrojnihnovihgradnji.
Pored samostana pojavljuju se i novi kolegiji: redovnike obrazovne ustanove (isusovaki kolegiji) koje
preuzimaju organizacijsko naelo tipino za samostane. Na ogranienim graevinskim parcelama u
gradovima, a po uzoru na palae, po pravilu se grade viekatni samostani. Bilo je potrebno prevladati
mnogetekoekakobiseuzadanojsituacijipostigaoidealniraspored.
SamostanurulinkiuKutnojHori(Kuttenberg)1743.1745.g.,KilianIgnazDientzenhofer

crkvu je integrirana u samostan, a

samostan i crkva u urbani ambijent. U
ovom projektu potvrena je sklonost
baroka da komplicirane graevne
programe i teke situacije razrijei prema
zakonima aksijalnosti i simetrije, a
volumenekoncentriraudominantnutoku
koja odreuje obris grada. Osna simetrija
tlocrta, premda ima dekorativnu ulogu,
zadovoljavasvepotrebnefunkcije.
Samostan je oblikovan kao jedinstveni
organizam u koji je crkva ukljuena u
sustavunutranjihkomunikacija.Odcijelog
projektaostvarenjetekmalidio.
103

U panjolskoj Escorial izrasta iz srednjovjekovnih tradicija: kompleks samostana i kraljevske palae

zapoet1563.premaobrascukatela,prvijevelikiprimjerosnesimetrijeunutarviestrukoumnoenog
etverokrilnogsustavascrkvomusreditu.
Pri novom ureivanju starih graevinskih kompleksa potvruju se, kao u urbanizmu i profanoj
gradnji,naelageometrijskogreda,osnesimetrijeicentralizacije.Preuzimanjenaelaprojektiranjai
elemenataarhitekturedvoraca,ogranienojedrugaijomorganizacijomifunkcijomsamostanakoje
senemogurazrijeitiapartmanskimsustavomdvoraca.
Idealnisamostanbaroknograzdobljaostvarujeseuetverokrilnomsklopu.Tajtipomoguavaunutar
jednoga graevinskog bloka, koji je izvana zatvoren, podjelu u vie krila ili dvorita to odgovaraju
raznimdjelatnostima,adostupnisuzahvaljujuisustavukretanjatipinomzasamostane.
OpatijaEinsiedeln,sjeditebenediktinacaodX.st.,najstarijijeodvelikihsamostanapreoblikovanihu
idealanbaroknikompleks.Nakonpripremakojesutrajaledesetljeimaidjelominihdogradnjitijekom
XVII. st., 1704.g. zapoinje rekonstrukcija crkve (1719.1735.g.) i samostana, prema projektu Caspara
Moosbruggera,kojajezavrenaoko1770.g.
Prostranisekomplekspremavanpokazujekao
trokatni etverokrilni sklop s ugaonim
rizalitima. Konveksno crkveno proelje s dva
tornja izdaleka je uoljivo kao sredite i
dominanta. Crkva je krilima povezana s
vanjskimperimetromzgradadurazdjelnelinije
izmeu svetita i redovnikog kora. Slijed
volumena i prostora odreuje uzduna os: od
fontane na prednjem trgu hodoasnici preko
stubita i bonih rampi stiu do prednjeg
oktogona crkve u ijem sreditu slobodno stoji
zavjetna kapela. Nakon krunog kretanja u
oktogonu, os vodi dalje u dubinu preko kora, i
Kroz kriite zgrada sve do vrta. Nekoliko
poprenih osi presijeca uzdunu os u vanim
tokama: u zavjetnoj kapeli, na poetku
redovnikog kora, u stranjem dijelu sveanog
stubita, u vrtnom rondelu. Osnosimetrini
raspored odvaja i povezuje krune tokove
pojedinihpodrujatakodasvakoodnjihostaje
samostalno,alijepovezanosostalimaucjelovit
organizam.

Sakralnaarhitekturagraevinecentralnogtlocrta
U arhitekturi renesanse, kao i u srednjemu vijeku, sakralnim graevinama pripada najvie mjesto.
Njihovi oblici imaju sloena simbolika znaenja. U ranoj renesansi idealna crkva poistovjeuje se s
graevinom centralnog tlocrta. L. B. Alberti podrijetlo centralne graevine nalazi u antici. U
znanstvenom smislu obrazlae ju znaenjem kruga i srodnih oblika u prirodi, koja se smatra glavnom
uiteljicom. U estetskom smislu pak, krug je najblii idealu pravilnosti. Prednost imaju temeljni oblici:
krug,kvadrat,odnosnokockaikugla.
Ljepotapostajevanijaodliturgijskesvrhovitostijersesmatrautjelovljenjemboanskihzakona.Ona
poivanaskladusvihdijelovakojimasenitanemoeoduzetinitidodati,adasenenakodicjelini.
104

Prve renesansne crkve centralnog tlocrta nastaju ve u prvoj polovini XV.st. i vezane su uz Filippa
Brunelleschija:

od 1419. vodi gradnju kupole katedrale

SantaMariadelfioreuFirenci,najveega
graevnog volumena centralnog tlocrta
nakonrimskogPanteona,kojijeposvojoj
koncepciji jo gotiki. U strukturi s dvije
ljuske i rebrima, u eksedrama i u lanterni,
on u konstruktivnom i formalnom smislu

rjeava vane probleme graevina

centralnogtlocrta,

stara sakristije crkve San Lorenzo, od 1422.1428.g. vodi izvedbu prve programske sakralne
graevinenovearhitekture,kojajeutlocrtu,elevacijiiralambizasnovananatemeljnimoblicima
krugaikvadrata,

kapela Pazzi pored crkve Santa Croce, zapoeta oko 1429.g., Brunelleschi proiruje tlocrt u oblik
grkogkria,

za crkvu Santa Maria degli Angeli (koja je ostala nedovrena) projektira 1434.1436.g. unutranji
oktogonupisanuvijenacodosamkapela,kojiizvanaimaoblikesnaesterokuta.
BrojnecrkveXV.st.slijedetlocrtnushemugrkogakriaskupolomiznadkriita.
Pod kraj XV.st. raste broj projekata centralnih graevina i njihovih izvedbi. Sloenom tematikom
centralnog tlocrta, zacijelo pod utjecajem ranokranskih graevina, osobito se intenzivno bavi krug
milanskihumjetnika,naijemsueluBramanteiLeonardodaVinci.
U itavom nizu studija Leonardo iskuava brojna kompozicijska rijeenja; osim sloenih kompozicija
pojavljujuseijednostavneuijemsetlocrtuveoitujeeljazaveommonumentalnosti.
ZadaljnjirazvojodvelikogjeznaenjadjeloDonataBramantea(1444.1514.g.).

Bramante oko 1479.g. gradi izmeu crkvu Santa Maria Presso San Satiro, koja ima tlocrt u obliku
latinskogkria,kupoluibavastisvod;

poevod1492.g.izvodikorcentralnogtlocrtaucrkviSantaMariadelleGrazie;
PreseljenjeuRim1499.g. omoguilomujepreciznijeupoznavanjeantikih monumentalnihgraevina.
ZapontifikatapapeJulijaII.(1500.1513.g.)stvaraseklimasuradnjeikonkurencijemedunajznaajnijim
arhitektima,todovodidodefiniranjastilavisokerenesanse.
Na maloj krunoj crkvi zvanoj Tempietto, u
dvoritu samostana San Pietro in Montorio,
Bramante ubrzo nakon 1500.g. demonstrira
novu idealnu koncepciju graevine centralnog
tlocrta: istu krunu graevinu po uzoru na
antike krune hramove, nadvienu kupolom.
Svi obrisi koji odreuju cjelokupni oblik
proizlazeizkruga.,novitkijihproporcija(1:2)za
razliku od antikih graevina. Tempietto je
trebao stajati u dvoritu okruen trijemom sa
stupovima, na ijim dijagonalama su u zidnoj
masi bile predviene trikonhalne kapele
centralnog tlocrta: tako je imao nastati sloeni
objedinjeni sklop s nizom varijacija na temu

centralnogtlocrta.
105

BramanteovTempiettoudvoritusamostanaSanPietroinmontorio,podignutiznadmjestanakojemu
jepremapredajirazapetSvetiPetar,djelujepoputlkonolokogmodelakojipripremaprojektcentralnog
tlocrtazacrkvuSv.Petra,gdjeBramantesintetiziradotadanjuteorijuipraksucentralnogtlocrta.
Karakteristino je za samosvijest renesansnog doba i renesansnih papa, naroito nakon gubitka
PalestineipropastiKonstantinopola(1453.g.),tenjazaobjedinjavanjemantikeikransketradicije
unovitipcrkvecentralnogtlocrtaiznadgrobaapostolaPetra.
Rasprava o tipologiji graevina centralnog tlocrta koncentrira se poetkom XVI. st. na rekonstrukciji
bazilike Sv. Petra u Rimu. Po povratku papa iz Avignona, nakon 1377.g. Vatikan i crkva Sv.Petra
izgraujuseunovupapinskurezidenciju,notekJulijeII.od1503.g.zapoinjespromjenamauklanja
prezbiterij i dio uzdune lae stare crkve, te na istom mjestu zapoinje s gradnjom nove graevine
centralnog tlocrta, prema Bramanteovu projektu. Iako su naelni liturgijski nedostaci centralne
graevinepoznati,presudnajesavrenostoblikaisloenasimbolika.
Tlocrt je simetrian kako s obzirom na glavne
ositakoinadijagonale.Grkikriscentralnom
kupolompromjeraoko42miznadoktogonalno
proirenogkriita,upisanjeutemeljnikvadrat
od oko 140x140 m. Krakovi kria zavravaju
apsidama, koje su istaknute u odnosu na
kvadrat. Izmeu krakova kria rasporeene su
po dijagonali prostorne skupine sa po dvije
centralneprostorije:oktogonsniamaikvadrat
s kupolom, traveji bavastih svodova i apside,
koje se otvaraju prema osam vanjskih ulaznih
predvorja. Iznad centralnog prostora trebao se

nastupnjevanimprstenovimadizatitambur,
okruenkolonadamasvanjskeiunutranjestrane,tenositipolukrunukupoluslanternom.
Svielementitrebalisusepovezatiuharmoninucjelinu,sukladnorenesansnomidealuljepote.
U trenutku Bramanteove smrti, 1514, graevina se jo uvijek nalazi u eksperimentalnom stanju koje
doputa razliite preinake. Gradnja napreduje vrlo sporo pod vodstvom njegovih nasljednika, koji
ukljuujuprojektezauzdunulau(Rafael1520.g.;Peruzzi1536.g.iSangalloml.1546.g.).
Michelangelo,kojivodigradnjuod1547.1564.g.,jesauvaoglavnuideju,alijesaeotlocrt:pojaaoje
stupceizidove,avanjskejezidovepribliiosredinjojjezgri.Timejepostigaostabilnostkupoleinasebi
svojstven nain ostvario pretpostavku za oblikovanje volumena graevine podreivanjem pojedinih
elemenata cjelini. On prelazi iz lagane u masivnu gradnju, vanjski zid mijenja u konstruktivnom i
formalnomsmislu,pretvarajuigauobjedinjeno zidnotijelospriblinojednakimsustavomralambe
izvana i iznutra. Preko pronaosa sa stupovima postavljenog na vrh otvorenog stubita, crkva dobiva
glavnu os i jasnu orijentaciju prema gradu. Nasuprot tome etiri sporedne kupole naglaavaju glavnu
kupoluiidejucentralnosti.KupolajepouzorunaFirencusagraenakaorebrastakupolasdvijeljuske.
Zarazlikuodprvobitnogoblikakupole,togajemodabioprojektiraoMichelangelo,njegovinasljednici
G. della Porta i D. Fontana, koji su vodili izvedbu 1588.1593.g., podigli su statiki i optiki podesniju
varijantuparabolikihlinija.Strogimvoenjemlinijapostiglosedakupolanadalekodominiragradom.
Dogradnjom uzdune lae( 1603. 1626.g., C. Maderna) umanjeno je djelovanje kupole ba na
presudnommjestu,uodnosunaTrgsvetogaPetra.
Bazilikom Sv. Petra u Rimu centralni je tlocrt potvren kao ideal sakralne arhitekture. Iz Rima kao
sreditakatolianstvaonsesbaroknomarhitekturomiriitavomEuropom.Snanipoticajidolazeod
velikihkupolnihcrkavakojepostajuuporinetokeidominanteugradovimaXVII.iXVIII.st.
106

Gotovo svi znaajniji arhitekti rimskoga baroka podiu graevine centralnog tlocrta koje postaju
uzorimaeuropskimarhitektimasljedeegeneracije(npr.Rainaldi,Cortona,Bernini,Borromini,Guarini).
Barokni dinamizam iskazuje se i u promjenama idealnih oblika. Novi temeljni lik postaje oval, koji se
primjenjujeudvaosnovnapoloaja:kaouzduniikaopopreniovali.Ukonfliktuizmeucentralnihi
longitudinalnihgraevinauzduniovaljekompromis,kojivrijedibilozapojedinaneprostore,biloza
sloeneprostornekombinacije.
UzduniovalpojavljujeseuXVI.st.najprijekodPeruzzijaiSerlija.Vignola1573.g.gradicrkvuSantAnna
deiPaiafrenieriuRimukaoobjedinjeniuzduniovalniprostor,imestvarajedanodprototipova.
CrkvaSv.Karla(Karlskirche)uBeu,1716.1737.g.,J.B.FischervonErlach
oval s visokim tamburom, kupolom i
ovalnom lanternom tvori sredite
prostorne kompozicije u obliku kria.
Pronaos sa est stupova, tornjevi
razmaknuti daleko na bone strane s
trijemovimauprizemlju,idvamemorijalna
stupa,zajednosdominantomkupoletvore
skupinu raznovrsnih plastikih volumena.
"Citati" graevina iz rimske antike
shvaeni su kao atributi "carske

arhitekture".
Popreniovalistiedinaminostoblika.
CrkvaSant'AndreaalQuirinale,1658.1670.g.,G.L.Bernini
Bernini je ovdje ostvario baroknu inaicu
antikerotondesniamauzidnomplastu,
tonije deseterokuta odnosno ovala s
niama. Redukcijom elemenata Bernini
postie koncentraciju na bitno. Gustom
mreom odnosa on aktivira sve napetosti
imanentne temeljnom geometrijskom
obliku. Istodobno, jednaki rezultat postie
u velikom mjerilu na projektu za Trg

svetogaPetra.
Kod znaajnih arhitekata visokog i kasnog baroka sve vea dinaminost, pulsiranje i stapanje
prostornihzonazahvaajuivertikalu.
F. Borromini u crkvi Sant' Ivo della Sapienza u Rimu (1642.1650.g.) vertikalnim voenjem linija
produujeesterokutni tlocrtproet niamaiapsidamaukupolu,beztamburaiposrednihelemenata
ralambe.Oblikprostorairalambaneposrednoproizlazejednoizdrugog.
G.Guariniusmjeravasilnicepremakupolisustavomsegmentnihrebarakojasedodirujuilipresijecaju.
U crkvi San Lorenzo u Torinu, 166680, oktogonalnog tlocrta, te u kapeli Svetoga pokrova (Sacra
Sindone), rebra se presijecaju tvorei transparentni kostur, u kojemu se ostvaruje posvemanje
proimanjeipoistovjeenjeprostoraioblika,unutranjostiivanjtine.
Statiki i masivni rimski stil zamijenjen je ovdje pokrenutou i dinaminim stilom, kome se za
razliku od klasicistike tendencije u Engleskoj, Francuskoj i u protestanskoj sjevernoj Njemakoj
prikljuujekatolikaAustrijaodnosnojunaNjemaka.

107

Sakralnaarhitekturalongitudinalnegraevine
Longitudinalna graevina tradicionalni je oblik upne crkve. Njezin prvi standardni tip ranokranska
bazilika sa stupovima i ravnim stropom, u Italiji ostaje u uporabi sve do visokoga srednjeg vijeka. Tek
kasnijeprodirugotikiobliciitipdvoranskecrkve,priemuseuItalijiinadaljenedoputarastvaranje
zidauskeletnukonstrukciju.Prevladavajuzatvoreni,gotovokutijastiprostorivelikihpovrina.
Prema vlastitu miljenju i miljenju suvremenika, Filippo Brunelleschi vratio se antikim tipovima
arhitekture.Oko1420.1440.g.gradiprvevelikerenesansnecrkve:SanLorenzoiSantoSpiritouFirenci.
Objeimajuzajednikaobiljejaiteksudjelomiceostvarenepremaprvobitnomprojektu.
U tlocrtu crkve Santo Spirito iskazuje se nova
koncepcija bazilike svi elementi ravnomjerno
su ukljueni u temeljni oblik latinskoga kria.
Kriiteodreujemodulzanekuvrstu"vezanog
sustava". Svakom kvadratu kora, transepta i
uzdunogtijelacrkveodgovarajudvakvadratna
traveja bonih brodova koji su omeeni
arkadama uzdune lae i polukrunim niama
kapela, koje kontinuirano okruuju perimetar
graevine krinog oblika. Lukovi kriita nose

kupolu,kojakaoelementcentriranjane
odgovararanokranskomtipu,vesrednjovjekovnojtoskanskojtradiciji(Pisa,Siena).
Za razliku od gotike Brunelleschi reducira apsolutne mjere prostora kao i pojedinanih elemenata,
sastavljajuiihpojedinanoiliucjelinipremanaelimaharmonijekakojupoimaantika.Tlocrtielevacija
postiuracionalnujasnouilakou,karakteristinezafirentinskuranurenesansu.
Ta nova tipoloka koncepcija longitudinalne graevine mijenja se ve u iduoj generaciji crkvom
Sant'AndreauMantovi,koju,oko1470.g.,projektiraLeonBattistaAlberti.
Osjeajzajednikogprostora,pukapropovijed,
vjerskapropagandanetraeirokeprostoreza
kretanje i bone brodove, nego objedinjen
prostor koji okuplja vjernike. Alberti, stoga,
oblikuje novi prototip crkve crkve sa zidnim
stupcima. Na tlocrtnoj osnovi latinskoga kria
proimaju se iroko uzduno tijelo crkve
zasvedeno bavastim svodom i jednako tako
oblikovan transept. Zidne nie izmeu njih
zasvedene su u donjoj zoni poprenim

bavastimsvodovima,azidiznadnjihrastvoren
jeprozorima.Nadkriitemjekupola,korseukljuujeuirokuivisokuapsidu.
Alberti se konstrukcijom i cjelokupnim karakterom nadovezuje na masivnu gradnju rimskoga carskog
doba(Maksencijevabazilika),aoblikovnorezultiramonumentalnouvisokerenesanse.
Proelja,podignutakaokulisnizidovi,predobatipapostavljajuisteprobleme.
Arhitekti u antici otkrivaju motive trijema sa stupovima rimskog hrama na postolju i slavoluka, te ih
usvajaju za proelja "kranskoga hrama". Njihova primjena na proeljima graevine namee nove
probleme,zakojeAlbertitakoeriznalazirjeenjapresudnazakasnijirazvoj.

crkveSantaManaNovellauFrenci,prototipproeljakojiubrojniminaicamapostajestandardnim
tipom europskog baroka: proelje je ralanjeno dvoetanim redovima pilastara i horizontalnim
vijencima. Visoki sredinji dio zavrava trokutnim zabatom. Portal s polukrunim lukom izmeu
108

polustupovaudonjemikruniprozorugornjemdijeluoznaavajusrednjibrodiglavnuos.Prijelaz
odzabatapremabonimbrodovimapostiesevelikimvolutamaispredjednostrenihkrovova;

crkva Sant' Andrea u Mantovi, proelje je ralanjeno velikim redom pilastara, Alberti povezuje
proeljehramaimotivtrijumfalnogluka.Arhitektiiduihgeneracijarazvijajunjegovarjeenja:

Bramante1480.g.uMilanu;

Peruzzioko1515.g.uRimu;

MichelangelovprojektzacrkvuSanLorenzouFirenci(nijeizveden);

AndreaPalladionacrkviIlRedentoreproeljesrednjegabrodapovezujesazabatomhramainantis
koji ima postolje i stube oblikujui ulaz kao monumentalnu edikulu s visokim lunim otvorom.
Ponavljanjemivarijacijamastupnjevanihelemenatanaglaavasemotivhrama,noistodobnostvara
ipostupniprijelazpremadominantnojkupoli.Proeljeivolumengraevinepotpunosusjedinjeni.
Kongregacijske crkve nastaju u Rimu, kao posljedica vjerskih reformatora jednostavni longitudinalni
prostori(jednobrodnecrkve)sbonimkapelamaikoromotvorenimpremavjernicima.
IIGesuuRimu,nakon1568.g.,pozavretkukoncilauTrentu,G.daVignola
glavnacrkveisusovaca,ralambapovrina
jednostavna je i jasna u stilu visoke
renesanse;tekstogodinakasnijedodanaje
raskonabaroknadekoracija.
Prostor
djeluje
cjelovito:
nestaje
samostalnost
pojedinanih
oblika,
karakteristina za renesansu. Il Gesu u
potpunostiudovoljavaliturgijskomzahtjevu
za jedinstvenim snano centraliziranim
prostorom.

tovie, postat e nekom vrstom

zajednikog nazivnika za druge programe i
tendencije u gradnji crkava vjernikih

zajednicaurazdobljuprotureformacije.
Utjecajtecrkvenasakralnuarhitekturubaroknograzdobljazasnivasenaobjektivnojsintezikonkretnih
potreba, ostvarenoj promiljenim ograniavanjem umjetnikih sredstava u prostoru i volumenu
graevine. Taj utjecaj ne oituje se toliko u izravnu oponaanju koliko u mnogim preobrazbama i
inaicama,dijelomunacionalnimiregiomilnimskupinama,dijelomupojedinanimgraevinama.
Do konca XVII. st. Rim ostaje sreditem daljnjeg razvitka. Tipologiju crkve II Gesu napose razvijaju
arhitekti G. della Porta, C. Maderno i C. Rainaldi. U Francuskoj vanu varijantu ostvaruje Fr.. Mansart s
crkvomValdeGrace.
Samosvojanregionalnitipcrkavasazidnimstupcimarazvijaseuokviru"vorarlberkegraditeljskekole"
na podruju zapadne Austrije (Vojarlberg), gornje vapske i sjeveroistone vicarske. Vodei arhitekti
potjeuizobiteljiMoosbrugger,ThumbiBeer.
Samostansku crkvu St. Gallen projekti rao je oko 1720.g. Caspar Moosbrugger, no sagradili su je tek
1755.1767.g.PeterThumbibraaBeer.Onajetipinipokuajsintezekakolongitudinalnogicentralnog
tlocrta,takoibenediktinskesamostanskecrkveibarokneupnecrkve.Centralniprostorirokivisok
doivljava se kao proirenje longitudinalnog prostora. Poprena os ne stvara osobito jaku suprotnu
napetost.Rotondaodravaravnoteuizmeuuzdunogtijelacrkveiproduenogakora,kojikaodasu
usmjereni prema sreditu prostora. Oblikovanje prostora prevladalo je hijerarhijsku liturgijsku shemu
redovnike crkve, slino kao i u ostalim benediktinskim jednobrodnim crkvama sa zidnim stupcima
(Weingarten,Zwiefalten,Oitobeuren).
109

ObjedinjavanjeidinamizacijaprostoraodreujubaroknuarhitekturuuXVII.iXVIII.st.
Arhitektipokuavajupostiiobaciljanetolikopomoutemeljnogoblikaprostorailipojedinihdijelova
prostora, koliko pomou sustava ralambe, tj. proporcioniranjem i kombiniranjem elemenata
ralambe. Zid ostaje neutralni nosa odreenog sustava. Taj tip oblikovanja prostora dovodi do
vrhunca G. Lorenzo Bernini (1598.1680.g.), koji elemente perspektive sjedinjuje s arhitektonskom
plastikom.ZarazlikuodBerninijaidrugihsuvremeniharhitekata,FrancescoBorromini(1599.1667.g.)
polazi od prostora kao primarno objedinjenog volumena, te jedinstvo i dinaminost postie izravno
polazeiodprostornogoblika.
Temeljnigeometrijskilikoviizakrivljeneperimetralneplohepostavljenenanjih,svojimsekrivuljama
nerazdruivo proimaju i grade cjelokupni volumen. Zidovi i stropovi djeluju fleksibilno. Prostor i
volumen graevine ire se i skupljaju, omeeni konkavnim i konveksnim plohama. Plastika
ralamba naglaava oblik, ritam i dinamiku cjeline. Posljedica je toga novi tip prostornog odnosa.
Jedanprostorsvojimobrisimaodreujeobrisesljedeega,aobapruajudojamelastinopulsirajuih
volumena.
Borromini ne stvara nove tipove nego individualna pojedinana rjeenja, a svako tvori kompleksan,
dovren sustav. G. Guarini (1624.1683.g.) razvija ta naela u sustavnu tehniku projektiranja. Prema
njegovim rijeima, "spontani in irenja i skupljanja djeluje u svim ivim biima". Guarini prvi formulira
organiko naelo u arhitekturi, na osnovi kojeg projektira teoretski neograniene skupine i nizove
prostornih jedinica u otvorenu i fleksibilnu sustavu. Kod longitudinalnih graevina on preferira nizove
poprenihovalnihtraveja,kojimacjelokupniprostorritmikiiriisteeduuzduneosi.
Projekt za crkvu San Filippo Neri u Torinu 1679.g., pokazuje promjenu u sustavu zidnih stupaca. U
tlocrtukojijezrcalanuodnosunasveosi,dijeloviprostoramatematikisuneovisni,nozajednotvore
pulsirajui organizam komponiran u svim smjerovima prema dvoosnom naelu. Za razliku od
jednoznaneusmjerenostitipacrkveIIGesu,kretanjeovdjeoscilira,svladavajuinapetostizmeudvaili
viepolova.
U ostalim projektima Guarini iskuava meusobno proimanje prostornih odjeljaka, a svoj sustav
populariziraucijelojEuropitraktatom"Architetturacivile".
U XVIII. st., prije svega u Srednjoj Europi, sintezom i daljnjim razvijanjem razliitih sustava arhitekti
postiu "pluralizam izraajnih sredstava"* i nove prostorne koncepcije. Presudan je korak ukidanje
vertikalne povezanosti izmeu tlocrta i svoda. Popreni lukovi to polaze od ukoso postavljenih
stupacanepruajuseizravnoodstupacasjednedostupacasdrugestrane,nitisepridravajuoblika
preteno popreno ovalnih traveja, ve eliptiki osciliraju u suprotnom smjeru, te se dodiruju ili
proimaju u tjemenu odgovarajuih traveja. Tako nastaje slijed svodnih polja koja su za pola osnog
razmakaizmaknutauodnosunatlocrtnetraveje.
Velikidoprinosrazvojutoga"sinkopiranogproimanja"*dalisuuFranakojiekojgraditeljiizobitelji
Dientzenhofer.SamostanskacrkvaumjestuBanz,tojuje171019.podigaoJohannDientzenhoferigra
proimanja, pojaana oslikom i tukodekoracijom, stvara dojam beskonana valovitog gibanja, ija se
dinaminostsmirujeuredovnikomkoru"pulsirajuimslijedom"dvajuovalnihtraveja.
Uzovesloeneidinaminesustavenastajuicrkve,jednostavnognoistodobnosofisticiranogizgleda,u
kojima se virtuozno ovladavanje razliitim arhitektonskim sustavima prevodi u razigranu lakou i
eleganciju. Karakteristini su primjeri crkve Dominikusa Zimmermanna. Od 1745. do 1754.g. on gradi
hodoasniku crkvu u mjestu Wies, longitudinalne ovalne dvorane s produenim korom, gdje je .
zahvaljujuiZimmermannovojnadarenostiizaarhitekturu,teoslikukojijeizveonjegovbrat,postignuta
potpunaintegracijaarhitekture,slikarstva,plastikeidekoracijeujedinstvenprostor.

110

Sakralnaarhitekturabarokapovezivanjelongitudinalnogicentralnogtlocrta
Od XVII. st. vodei arhitekti tee za sintezom svih tipova i sustava, te za integracijom likovnih
umjetnostiidekoracijeuarhitekturu.UrimskombarokuutomsupogledunaposeznaajniBorrominii
Guarini, koji za arhitekturu kae da je "ars combinatoria". Mnoge crkve nastaju kao slobodne i u
nekimsluajevimavieznanekombinacijerazliitihtipovaisustava.
CrkvaSt.Stephen'sWalbrookuLondonu,1672.1677.g.,ChristopherWren
izduena pravokutnog tlocrta u koji su upisani jedan latinski i jedan grki kri, iznad kojih se die
centralnioktogon.Prostorsastupovimakojinosetravejesvodovarazliitooblikovanihistupnjevanih
uvisinu,otvarasepremadominantnojkupoli.
U srednjoj Europi susreu se u XVIII. st. sva strujanja europskoga baroka, koja se stapaju u djelima
kasnogabarokaostvarenimurazdobljuodoko1720.do1760.g.
Sinteza u baroku ne znai jedinstveni stil shvaen na kolski nain, ve potpuno ovladavanje svim
izraajnim oblicima, njihovo pojaavanje i koncentraciju u individualna prostorna ostvarenja. Neki
arhitektineprestanoprihvaajunovemotiveimeusobnoihpovezuju,drugipakiskuavajurazliita
rjeenjajednogatemeljnogmotiva.
JohannMichaelFischer(1692.1766.)ovisnoonainupovezivanjasrazliitimsporednimprostorima,
nekesenjegovecrkvemoguoznaitikaocentraliziranelongitudinalnegraevine,adrugekaousmjerene
graevine centralnog tlocrta. Za prostore centralnog tlocrta on razvija sustav sa zidnim stupcima na
kojima,kaonavelikombaldahinu,poivakupolailisvodnisustav,raznolikiuincisvjetlaisjene,stvaraju
unutranjostkojasedoimakaodio,teoretskibeskonanog,vanjskogprostora.
HodoasnikacrkvaAufhausenkodStraubinga
straniceoktogonanaglavnimosimaotprilikesudvostrukoduenegonadijagonalamatesepunom
visinom otvaraju u plitke nie na poprenoj osi i prema dubokom koru, dok se prema ulazu i na
dijagonalamaotvarajuudvijesuperponiraneetae.Izlukovakojipovezujustupcepruajuseprema
sredini kratki segmenti svodova na kojima poiva kalota centralne plitke kupole s iluzionistikim
oslikom.Osobito bogate vizure otvaraju se na dijagonalama, dakle tamo gdje se prostor obino
statiki i optiki uvruje. Gotovo istodobna inaica tog motiva u mjestu Berg am Laim u
pojedinostimadjelujejednostavnijeisnanije,anetokasnijaopatijskacrkvaumjestuRottamInn
pokazujeveuraznolikostoblika.
BalthasarNeumann(16871755)povezujetipove,motiveistruktureizcijelogaeuropskogprostora,a
svojeprojekterealiziranatehnikisavrennain(npr.svodoviojaanieljeznomarmaturom).
OpatijskacrkvauNeresheimu,zapoeta1747.g.
njegova posljedna velika sakralna graevina, pripada skupini vapskih benediktinskih crkava sa
zidnimstupcima,tekaoiSt.Gallenpredstavljasintezuusmjerenogprostoraicentralnerotondes
kupolom. Granicu prostora Neumann definira dvostrukom ljuskom, postavljajui stupce velikog
redaslobodnoispredvanjskogzida.IcentralnakupolakojasepremaNeumannovuprojektutrebala
s lanternom dizati iznad krova, ukljuena je u taj sustav. Oblikovana kao uzduni oval, ona se za
polovicu traveja protee preko irine bonih krakova u uzdunu lau, no istodobno se povezuje s
krakovima transepta koji naglaavaju dvoosnost graevine. Jedva primjetnim uzdunim
usmjerenjem kupole i irokim razmakom parova stupova koji ju nose, Neumann postie i njezino
ukljuivanje u sinkopirani ritam uzdunog prostora, njegovo osjetno irenje i centralizaciju, te
naglaavanjepopreneosi,dukojepulsirajutraveji.Usporedbasranijeprojektiranom,alikasnije
izvedenom crkvom u St. Gallenu, pokazuje koliko je Neumannova sinteza uznapredovala prema
potpunom stapanju elemenata u "integrirani prostor". Prostor, konstruiran na matematiki
komplicirannain,djelujeposveprirodnouspojuprostornosti,lakoeimonumentalnosti.

111

Sakralnaarhitekturabaroka:oblikovanjeproelja
UXV.st.L.B.Albertiiznalazitemeljnarjeenja,anjegoveidejedaljerazvijajuarhitektiXVI.st.
U Veneciji se A. Palladio najvie od svih pribliava idealu proelja hrama; kasniji stilski razvoj ima
polaziteuRimu.
G. da Vignola projektira 1568.g. proelje crkve Il Gesu, koje postaje obvezatnim uzorom u baroknoj
arhitekturi. Za razliku od Palladija koji upotrebljava veliki red u skladu s antikim hramom, Vignola s
AlbertijevaproeljacrkveSantaMariaNovellaUFirencipreuzimaralambuudvijeetaeiostvarujeju
kaoplastikireljefustiluvisokerenesansekojajeuslijedilanakonMichelangela.
G. della Porta, Vignolin nasljednik, redigirao je njegovu shemu, nagovjeujui barok. Della Porta
ublaavavertikalizam:atikase,primjerice,zadravasamokaokontinuiranipojas,ralambajezbijenija,
jednostavnija i snanija. Dinamikim oblikom voluta povezuju se i objedinjuju dvije etae, plastiki
elementizbijajusepremasredini.Udvostruenaipreoblikovanaedikulaglavnogportalamaniristikaje
varijantaVignolinauzora.
ProeljecrkveIlGesu(VignolaiDellaPorta)temeljnajeshemacrkvenogproeljakojepostajeglavnim
uzorombaroknesakralnearhitekture.
U XVII. st. potvruje se sklonost snanijem plasticitetu, saimanju u dominantne odsjeke i
centralizaciji. Stezanjem nastaje dinaminost i kontrast, a dinaminost je barokno naelo suprotno
renesansnojstatinosti.Veinarimskiharhitekata,npr.Rainaldi,Maderna,CortonaiBernini,uglavnom
se dre klasine strukture i antikog kanona oblika. Pojaana dinaminost arhitekture proizlazi iz
tlocrta,teizmodifikacije,kombinacijeiintegracijetemeljnihgeometrijskihlikova.
F. Borromini prvi iskuava krajnje mogunosti

takvog razvitka. Dinaminost njegovih tlocrta

proimaifasade.Cijelivolumengraevine,ane
samo prislonjeni elementi ralambe, oblikuje
se plastiki.Proelje male crkve (1665.1667.g.)
SanCarloalleQuattroFontaneuRimuizraava
novo shvaanje dinaminosti, fleksibilnosti i
jedinstvaprostoraivolumenananainkojijeu
svojoj jasnoi za suvremenike bio upravo
revolucionaran. Rije je o "valovitom" zidu koji
se savija u konveksnim i konkavnim linijama,
odraavajui po krenutost longitudinalnog

ovalnogprostora.
Takooblikovanuzidupridruujeseikonveksnazakrivljenostglavnogavijenca,kaoizrazpritiskakojivri
svodunutranjegprostora,aujasnojoprecisashemomklasinogatrokutnogzabata.Borrominirazvijato
naelo do najsitnije pojedinosti. Barok tei prostornoj sintezi; ovdje se ona oituje u jedinstvu
unutranjeg prostora i obrisa volumena koji slijede istu dinamiku, koja zahvaa i pojedinane oblike,
oslobaajuiihstegetradicionalnogaoblikovnogkanona.
Dok u samom Rimu i u Zapadnoj Europi glavnu rije ipak vode klasine tendencije, Borrominijev uzor
slijede Guarini i neki arhitekti sjeverne Italije, a nakon njih i niz arhitekata u Frankoniji, te u ekoj i
Bavarskoj (Dientzenhofer, Neumann, Fischer, Zimmermann). Konveksna i konkavna linija, esto u
meusobnimproimanjima,naposljetkuutojmjeriodreujuprostorivanjskioblikdavolumencrkve,uz
postupnuredukcijuplastikeralambe,izgledakaosainjenodlaganeipodatneopne.

112

RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVOUHRVATSKOJ

RenesansauHrvatskojjerazdoblje:
15.17.st.Dalmacija,djelominoIstra
16.17.st.kontinentalnaHrvatska
KulturniutjecajinaprostorimaHrvatskedolazilisuizItalijeiprostoraSrednjeEurope
Gradoviseneujednaenorazvijaju:
neprekinutirazvitak
GradovinaJadranu;Zagreb,Varadin,Krievci,Koprivnica;
(novi dijelovi naselja grade se izvan urbane jezgre najee du
prilaznihputova;ugradnjarenesansnihzgradautkivograda)
orijentalnapreobrazba Osijek,Vukovar,Ilok,akovo,Poega,Pakrac,Virovitica,azma
vojnigradovi
Najvanijagradograditeljskadjelatnosttijekom16.i17.stoljeajegradnjautvrdaikatela,tedogradnja
srednjevjekovnihfeudalnihgradova,iznimkajePagkojijeutemeljen1443.g.iKarlovackojijeizgraen
naprelazuiz16.U17.stoljeekaonoviplanskiutemeljengrad.

Karlovac(1579.)
poetakizgradnjegrada13.srpnja1579;
autor plana nepoznat Martin Gambon
glavnigraditelj(12godina);
izmjenabrojnihgraditelja;
nakon1650.stihijskirazvojpredgraa
veu17.st.zastarjelakoncepcijagrada
neprestani popravci zbog: estih poplava,
movarnoga terena, nikad dovrene
izgradnje,nekvalitetnogamaterijala

Pag(1441.)
Utemeljen 18. oujka 1443. prema
urbanistikom planu ije se autorstvo pripisuje
JurjuDalmatincu.
Plan navjeuje renesansnu urbanistiku
zamisaosimetrina/osnakompozicijatrga

VARADIN u16.st.kljunafortifikacijazaobranuAustrije(tajerske)odTurakaisjeditegeneralata
Slavonske vojne krajine. Srednjovjekovni Wasserburg pregrauje se u renesansno utvrenje (1543.,
DomenicodellAllio);
KOPRIVNICA izgradnja renesansne tvrave na srednjovjekovnoj podlozi od sredine 16. st. Od 17. st.
razvijasepodgraepolinijigrabitaiduprilaznihputova.
UTVRDEPOSTOJEIHGRADOVAOsijek(turskiOsijek),Zadar(1630.),ibenik(sistemutrdaCoronelli),
SlavonskiBrod,Split(1660.),BiskupskiKaptol(Zagreb1473.76.),Dubrovnik(15.17.st.)
113

IBENIK Srednjovjekovni grad s renesansnim tvravama: Sv. Ana (u sklopu gradskih bedema), Sv.
Ivan,ubievac,Sv.Nikola(morskatvrava),graditeljGirolamoSanmicheli,1540.47.
SPLIT Srednjovjekovnigradopasanzidinamairenesansnimbastionima
ZADAR
NajvanijigradDalmacijeudobamletakevlasti
(16.17.st.)sjeditegeneralnogaprovidura.
Michele i Girolamo Sanmicheli grade tvravu
naulazuugrad,terenesansnautvrenjagrada

DUBROVNIKrenesansnekule
Gradske zidine (izgraene u srednjem vijeku)
konaanizgleddobivajuudobarenesanse(15.
17.st.).MicheleMichelozzi(15.st.)graditeljje:
predzia s polukrunim kulama (bragama)
ispred sjevernog i zapadnog zida, kazamata na
BokaruiPuntijeli(kazamat=sklonite),bunkera
zazatituodartiljerijskevatre,samicautvravi.
DUBROVNIKPLANGRADA
1Lovrijenac,2Mineta,3Bokar,4Sv.Ivan,

5Revelin(autor:AntonioFerramolino)

URBANIZAM18.STOLJEAUHRVATSKOJ

HrvatskIurbanizam18.stoljeakarakterizira:
neujednaenostrazvitkagradova,kaoposljedicapolitikihidrutvenihprilikaHrvatskajeusklopu:
AustrijskeMonarhije,BanskeHrvatske,SlavonijeiVojnekrajine;
udobavladavineMarijeTerezije(sredinaidrugapolovica18.st.)politika,gospodarskaikulturna
obnovaHrvatskenakon150godinaturskevlastiuSlavonijiidvastoljearatovasTurcima;
zafortifikacijskograditeljstvouHrvatskojtijekom18.Stoljea,utodobasejouvijekvoderatovis
Turskomsciljemdaihseprisilinadaljnjepovlaenje;
malibrojstanovnikaugradovima:Dubrovnik20.000,Split12.000,Zagreb7.000,Rijeka6.000,
Varadin5.000,Karlovac3.000;
barokibarokniklasicizamkaostilskeodredniceuumjetnosti;
najveagraditeljskadjelatnostjeusjevernojHrvatskoj).

Novivojnigradovi:Bjelovar,NovaGradika
BJELOVARprepoznatljivplangrada:kvadratnitlocrt,ortogonalniraster(6x6blokova),velikkvadratni
trg(4bloka).
1756.poetakizgradnjegrada(NoviVaradin),GeneralFilipBeck;
1772.krajikigradsposebnimpovlasticama;
1871.sjediteupanijeBjelovarskokrievake
1874.slobodnikraljevskigrad
114

Nove vojne tvrave: OsijekTvra (1710.1721.), Slavonski Brod (1715.1732.), Stara Gradika (1762.),
Petrovaradin,Zadar,ibenik,Split,Dubrovnik;Knin,Klis;
OSIJEK TVRA najvrjedniji spomenik
baroknogagradograditeljstvauHrvatskoj.
1687.OsijekosloboenodTuraka;
1712.1719.gradnjaTvre
1719.1721.gradnjaKrunskeutvrde
Autor plana Maksimilijan Eugen grof Gosseau
deHenef
1923.26. ruenje fortifikacijskoga sustava
(Vaubanovashemautvrenja).

Baroknipreobraajpostojeihgradova:
Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovnorenesansnom gradskom tkivu: Zagreb, Varadin,
Krievci,Koprivnica,Karlovac,Poega,Vukovar,Daruvar,Virovitica,Naice,akovo,Dubrovnik.
Nove barokne zgrade u gradu (istaknuti poloaj): crkvene zgrade, palae: (biskupske, upanijske,
plemike, gradske vijenice), javne zgrade (sjemenita, opinske zgrade, zgrade zemaljske uprave,
plemikikonvikti),vojnegraevine,plemikepalae,graanskekue,kanonikekurije.
irenjegrada:
uzglavneprometnice;

nepravilan raster: Osijek Gornji grad, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar,
Krievci,Petrinja,akovec;

nepravilangradograditeljskiustroj:Otoac,Gospi,Iloksuburbij
Gradnjadvoracailjetnikovaca(poticajzaurbaniisuburbanirazvitaknaselja):Bedekovina,
GornjaStubica,Ludbreg,Zaretje,Daruvar,Kutjevo,Naice,Valpovo,Virovitica,Vukovar,ljetnikovcis
perivojimaudubrovakompodruju
Baroknaperivojnaarhitektura:Maksimir1787.g.,Valpovo,drugapolovica18.st.

Nositeljipreobrazbegradova: 17.st.crkveniredovi(franjevci,pavlini,isusovci)

18.st.crkveniivojnikrugovi,feudalciigraani
Novourbanistikomjerilo:
veezgrade(veihorizontalniivertikalnigabarit);

veairinaparcela(graevnihestica);

skromnivizualnibarokniefekti(usmjeravanjevizura).
ZAGREB
Gradec i Kaptol ive u srednjovjekovnorenesansnim okvirima. Formira se gradsko
podgrae:Ilica,Harmica,Vlaka
BaroknapreobrazbaGradeca:palaeugraduinarubugrada.
BaroknapreobrazbaKaptola:baroknibiskupskidvor,kanonikekurije.
RIJEKA
1717.
slobodnaluka(odobriokraljKarloVI.);

1728.
Karolinskacesta
1755.1756. regulacijskiplan(odobrilakraljicaMarijaTerezija)
1766.1785. regulacijskiplanovi;Novigradortogonalnipredloakstoljeeprije
Zagreba
DUBROVNIK Baroknaobnovanakonpotresa1667.,izgradnjabaroknihgraevinausrednjovjekovno
renesansnom tkivu grada: katedrala Velike Gospe, sklop isusovakog kolegija sv.
Ignacija,crkvasv.Vlaha
SPLIT
Fortifikacijska ovojnica oko grada i dvije tvrave (Gripe i Bavice). Fortifikacijski sustav
ruentijekom19.i20.st.
115

NOVIVIJEKIITemeljinovearhitekture

ivotneuvjete,strukturuisvijeststanovnikabuduihindustrijskihzemaljauXVIII.iXIX.st.izmijenila
je vie od politikih revolucija prva industrijska revolucija, koja zapoinje oko 1760. Njezina snaga
poivanazajednikomdjelovanjuprirodnihznanosti,mnogobrojnihtehnikihpronalazaka,modeme
gospodarsketeorijeivladajuihstrakturamoi.
Nakon uvoenja ope slobode poduzetnitva pojavljuju se poduzetnici, inenjeri i struni radnici kao
karakteristine skupine industrijskoga drutva. Postignua znanosti, tehnike i industrije tvore podlogu
modernog pouzdanja u napredak, prema kojemu su svi problemi, pa i oni koje stvaraju industrija i
tehnika,rjeivisvrhovitomorganizacijomirazvijenomtehnologijom.
Obrazovanjeipraksaarhitekataiinenjerarazdvajajuse.Arhitektura,kojasenaakademijamapouava
kao "umjetniki oblik graenja", isprva ostaje vjerna tradiciji ustaljenoj nakon ranesanse, no s
vremenom akademska arhitektura naputa antiki kanon oblika koji se do tada smatrao temeljem
arhitekture.Razlogtomeleiuinjenicidaelementirazliitihpovijesnihstilovatekvrlorijetkouspijevaju
ostvariti potpuno proimanje s tehnikom, zbog ega se stilovi povijesnih razdoblja, koji su izrasli na
posvedrukijojtehnikojiduhovnojpodlozi,srozavajuteknaproizvoljnudekoraciju.
Nastojanjaokoobnovearhitektureostajuuformalnoestetskimokvirimatosejasnooitujeurazvitku
Art Nouveaua, odnosno Jugendstila, koji se, unato vanim iznimkama, iscrpljuju u pronalaenju
ornamentalne dekoracije i fantastinih oblikovnih pojedinosti, zanemarujui snage koje u znanosti,
industriji i tehnici ostvaruju nova potignua, i manifestiraju se u smionoj inenjerskoj arhitekturi. No
raskol izmeu racionalne tehnike i iracionalne stilistike nije svojstven samo arhitekturi, nego i nainu
ivotatesveukupnojkulturitogarazdoblja.
Inenjeri obrazovani na politehnikim kolama rjeavaju nove probleme, koje pred njih postavljaju
industrija, promet i velegrad. Pri tome razvijaju metode za ispitivanje graevnog materijala, za
proraunavanje sila koje djeluju u graevini, te konstrukcija koje odgovaraju njihovoj snazi i
usmjerenju. Inenjeri tako poboljavaju tradicionalne naine gradnje, a k tome uvode i nove
materijale i elemente, npr. lijevano eljezo, portland cement, valjano staklo, profilirane nosae,
elinuuad,armiranibeton.
Ti se materijali potvruju i u neuobiajenim dimenzijama, u inenjerskoj arhitekturi i novim tipovima
graevina (mostovima, tvornicama, kolodvorima, natkrivenim trnicama, izlobenim paviljonima i
velikim robnim kuama, i dr.), za koje u dotadanjoj tipologiji nije bilo uzora, stvara se nova tradicija
tehnikearhitekturesvlastitomestetikominaelima:suzdranost,tedljivost,konstrukcijskajasnoai
funkcionalna korektnost. Tehnika i neophodna uloga inenjera sve vie odreuju sveukupnu strukturu
graevina, ali su istodobno u opreci s adaptiranim elementima historijskih stilova. Mnogi arhitekti
nastojeseizvuiiztepodvojenosti.
Meu prve koji dosljedno i uspjeno oblikuju graevine na temelju konstrukcije i namjene spadaju
arhitekti prve ikake kole. Oni koncem XIX. st., pomou eline skeletne konstrukcije, grade
prototipove multifunkcionalnih viekatnica i velikih graevina s varijabilnom podjelom katnih ploha i
vanjtinekojajegotovoposverastvorenaprozorima.Gotovo20godinaChicagojesreditedosljednoga
funkcionalizmauarhitekturi,kojiseuEuropimanifestiratekpojedinano,itouglavnomuinenjerskoj
arhitekturi(Kristalnapalaa,London,1851.g.,Eifelovtoranj,Pariz,1889.g.).
Poetkom XX. st. pojavljuje se avangarda koja preuzima zadatak izgradnje nove "optike kulture" na
temeljima industrijske proizvodnje, a istodobno brine oko kultiviranja i humanizacije industrije kao
sastavnoga dijela izgraenog okolia. Industrijska arhitektura postaje novo radno polje arhitekata.
Povratnadjelovanjanacjelokupnuarhitekturuoitujusevrlobrzo:"tehnikagradnja"postajetemeljem
novearhitekturekojaseproirujepocijelomsvijetu.
116

Stilioblik

Neoklasicizam
AvangardnamanjinamedueuropskimarhitektimaskoncaXVIII.st.propagiraneoklasicizamurazliitim
publikacijama i izvedenim graevinama, oni tee pojednostavnjivanju i istim formama (elementarna
geometrijskatijela):kocka,kugla,prizma,valjak,piramida,stoac.Tatijelanisupovezanasodreenim
stilovimaizprolosti,aistodobnosimbolizirajuvrlinekojeRevolucijanastojiostvaritiuljudskomdrutvu.
Na osobito se jasan nain takva arhitektura manifestira u Francuskoj kod Boulleea i Ledouxa, u
EngleskojkodSoanea,uNjemakojkodGillyja,WeinbrenneraiGentza,uDanskojkodC.F.Hansena.
KazalinukuuzaBerlin(Nacionalnokazalite),FriedrichGilly1798.g.
Tenja za idealnom formom jaa je od praktinih potreba. Meutim, iz nje proizlazi djelovanje te
arhitekture, projektirane samo u skicama, na Gillyjeve potovaoce i uenike (Gentz, Weinbrenner,
Schinkel).
ProjektzakraljevskueljezaruuGornjojleskoj,arh.WeddingiBaildon
Rije je o funkcionalnoj industrijskoj arhitekturi, gdje projekt pokazuje istu tenju autora prema
jednostavnimoblicima.Gradnjajepredvienautradicionalnojzanatskojtehnici.
BogorodiinacrkvauKopenhagenu,C.F.Hansen181129.
S istim karakteristinim ograniavanjem na jednostavne volumene, spojene u jasnom kontrastu.
Kompaktni volumen graevine s jasno omeenim plohama se pojavljuje u golom obliku, kao ista
esencija. Daljnje pojednostavnjivanje u toj arhitektonskoj tradiciji vie nije mogue, jer bi se forma
razlomila.

Historicizam
Dolazinakonneoklasicizmaipretvarajednoznanostvolumenskihoblikaupluralizampovijesnihstilovai
njihovih mjeavina. Specifian, u sebi definiran stil epohe vie se ne pojavljuje. Povezivanje istih
volumenskihoblikaselementimaikonstrukcijamasverazvijenijetehnikegradnjejonijeuvidokrugu
akademskearhitekture.

Poetkom XX. st. ocrtavaju se razliiti, dijelom opreni pokreti obnove arhitekture, tj. njezina
oslobaanja od historicizma, pri emu se kod oba usmjerenja tenja svodi na prekrivanje ili
rastvaranjezatvorenihoblika:
ArtNouveauodnosnoJugendstil
Razvijaorganskooblikovanjeilinearniekspresivniornament,kojimanaglaavajuprvenstvoizraza.
Tehnikaarhitektura
Uporabomeljezaistakla,tesnovomtehnikomarmiranogbetona,dajeprvenstvokonstrukciji.

Nasuprottomeskupinaznaajniharhitekatazagovaraprvenstvoforme,oko1800.g.oni,koristeikubne
blokove,tektonskepojedinaneoblike,malenbrojelemenata,glatkeilislaboralanjenezidoveizvanai
iznutra, te prirodne vrijednosti materijala, nastoje ouvati zatvorenu formu i pojednostavniti je.
Meusobno neovisni, svaki na drukiji nain, oni pokuavaju ostvariti ta "klasina" naela u svojim
zemljama,npr.BehrensiTessenowuNjemakoj,LoosuAustriji,BerlageuNizozemskoj,PerretiGarnieru
Francuskoj.
Takoer u tom razdoblju nastaju mnoge avangardne skupine koje odbacuju sve dotadanje tradicije.
Izvornosunjihovaishoditadijelomuliteraturi,noponajvieuslikarstvuinjegovimpravcimakojitee
oudivanju i razbijanju konvencionalnih oblika i naina prikazivanja, sve do potpune apstrakcije
(kubizam,konstruktivizam,idr.),akojiiarhitekturuuvlaeuproceskonfrontacijeiproiavanja.
117

PeterBehrensonseisprvaokreeJugendstilu,apotomprihvaaracionalnooblikovanjeiharmonini
spoj umjetnike i industrijske proizvodnje. Ve i prije svojih velikih tvornikih zgrada, Behrens se
posveujegeometrijikojatadadjelujegotovoasketski.
kuaObenaueruSaarbruckenu
Kua se sastoji od dvoetanog kubusa i atorastoga krova s trokutastim stranama i polukrunim
krovnim kuicama. Simetrija, jasni bridovi, jednostavni stupci, jednaki prozori odreuju "klasini"
karakter te kue, koji utjee na arhitekte idue generacije, koji e nakon Prvoga svjetskog rata
pokrenutiradikalnuobnovuarhitekture.

DE STIJL, nizozemska umjetnika grupa osnovana 1917.g., oblikuje stil koji sama oznaava
neoplasticizmom: Slikar P. Mondrian postavlja osnovna naela, Theo Van Doesburg ih proiruje u
opsenuteoriju,arhitektR.VanThoffunosiutjecajarhitektureF.LloydWrighta.
Mondrianreduciraslikarstvonaisteboje,linijerazliitesnageiduljine,tenaploherazliiteveliine,
koje stupaju u meusobne odnose proimanja i presijecanja. U arhitekturi primarni se elementi, tj.
plohe, moraju osloboditi prinude povrno aplicirane forme, mora im se omoguiti meusobno
slobodnoproimanje.
VanDoesburgiVanEesterendemonstrirajusvojuteorijuizmeu1920.i1923.pomouarhitektonskih
kompozicijaimodela.Svakiprostorisvakiprozordobivaveliinuioblikodreensvojomfunkcijomane
susjednimprostorima.Meusobnoproimanjestropovaizidovaobojenihrazliitimbojama,upuujena
njihovu funkciju kao konstitutivnih elemenata i na prepletanje unutranjega i vanjskog prostora.
Arhitektura se time predstavlja kao proces iz kojega nastaje slobodni oblik izrastao iz funkcija i
elemenata. Slini oblici trebaju se stopiti u novu vrstu ulica i grada. Time bi bio ostvaren program
grupeDeStijl.
ObiteljskakuaSchroder,Utrechtu1924.g.,arh.PietMondrianiGerritRietveld
postiuprvupotpunurealizacijutihnaela,
programagrupeDESTIJL,kojaseudaljnjoj
primjeni na druge tipove gradskih kua
moraju prilagoditi stroim tehnikim i
formalnim okolnostima. Teorija i primjeri
grupe De Stijl dali su presudni poticaj
drugimavangardnimskupinama.

Konstruktivizam
Moderna inenjerska arhitektura uspostavlja jedinstvo konstrukcije i forme graevine, izgubljeno
nakongotikogarazdoblja.SEiffelovimtornjem,visokim300m,podignutimzasvjetskuizlobu1889.g.
uParizu,onapostajeusporedivasestetikomvelikihsakralnihgraevina.Ipak,veinaarhitekatajoje
uvijek suzdrana prema tehnici. Tako se npr. izmeu 1890.g. i 1900.g. prva funkcionalistika kola u
Chicagu,neuspijevaprobitiporedvladajuegopeghistoricizma.
U Rusiji, zahvaljujui umjetnicima iz doba revolucije, nastaju ve oko 1915.g. suprematizam i
konstruktivizam,kojitraeprekidsasvimtradicijamaioblikovanjenovestvarnostiuprostoruoienu
odtradicije,togajeMaljevinazvao"pustinjom".Formirajusedvijeglavneskupinekonstruktivista:
OSA(Vjesnin,Ginzburgidr.)
elezadovoljitisamoobjektivnunamjenugraevine,odbijajuisvaumjetnikanaelakaoformalizam;
ASNOWA(Ladovski,ElLissitzkyidr.)
Traedasenovanaelazaarhitekturuizveduiztehnike,naginjusimbolizmukojisepozivanatehniku
kaosilurevolucionarnoganapretka.
118

Wolkenbugel(Podupiraioblaka),projektiz1924.g.,ElLissitzky,
novi oblik uredske zgrade, koji je u SADu
ve uvrijeen u obliku nebodera, razdvaja
funkciju vertikalnog pristupa graevini, tj.
uobiajenu jezgru s oknima za dizala, od
funkcije gornjih uredskih katova. Na
skupini
komunikacijskih
tornjeva,
sastavljenoj od etiri divovska nosaa u
kojima se nalaze okna za dizala, visoko
iznad ulinog nivoa, istaknuta je elina
konstmkcija uredskih katova. Taj projekt,
dosljedan u tehnikom i u formalnom
smislu,ruiuobiajenutipologijuiestetiku.
Trijumfkonstrukcijenairacionalannain.
Nova orijentacija arhitekture 1931, pod
pritiskom petogodinjega plana i javnog
mnijenja takvim projektima oduzima
svakumogunostrealizacije.

U ostatku Evrope se iz tradicije tehnike gradnje razvija racionalno kontrolirani konstruktivizam, koji
nakon1920.ulaziukratkuradikalnufazutehnikiproizvodi:automobili,brodovi,zrakoplovidjelujukao
uzorinovearhitekture.
NakonrazliitihpokuajauXIX.st.(Labrouste,VioletleDuc,Sullivan),funkcijaikonstrukcijaiznovase
proklamiraju kao naela arhitekture. Arhitektura bi trebala postati proizvod formule "funkcija puta
ekonomija", "ista konstrukcija" (H. Meyer), a ne umjetnost u tradicionalnom smislu s fatalnom
simbolikomadaptiranihoblika.
NatjeajniradzaPetersschule,Basel,H.MeyeriH.Wittwer
spada meu malobrojne pokuaje
ostvarivanja funkcionalne arhitekture s
beskompromisnom uporabom tehnikih
sredstava. Zbog skuenosti graevne
estice potrebne slobodne povrine kole
smjetene su na dvije izmaknute razine
ovjeene pomou eline konstrukcije na
kolskoj zgradi, koja slui kao protutea.
Ravni krov slui kao dodatna povrina za
igruinastavu,siznimkompojasanadsvje

tla dvorane ze crtanje. Osim visee platforme slijed vanjskih stuba dijagonalno ispred fasade
naglaavaitljivostfunkcijairazvojoblikagraevineizkonstrukcije.

Plastikistil
Racionalni argumenti i ekonomski programi esto u prvi plan moderne arhitekture stavljaju
funkcionalizam. No, Sullivanova definicija funkcionalizma "Oblik slijedi funkciju" iz 1896.g. ukljuuje
emocionalne potrebe ljudi, a veina vodeih arhitekata XX. st. trai nov oblikovni jezik kao ivi izraz
vremena.

119

Le Corbusier govori o "poeziji gradnje" i o "igri volumena pod svjetlom", koju pokuava ostvariti na
graevinama, koje su vie odreene umjetnikim i simbolikim ciljem nego istom korisnou, ili u
dijelovima graevina koji nisu podloni racionalnom rasporedu. Neprestano istraivanje fenomena
volumena,svjetlaisjene,vlastitobavljenjeslikarstvomikiparstvom,aliiboljepoznavanjekonstrukcija,
omoguavamudaizplonostisvojihranihgraevinaprijeeugradnjutektonskoplastikihstrukturai
plastikogmodeliranjacijelihvolumena.
Maisondel'homme"uZurichu(CentreLeCorbusier),1963.1967.g.
ostvarujeidejukojomsebavijood1937.g
kombinacijuzatitnihkrovovakvadratnog
osnovnog oblika s nosaima koji nisu,
uobiajeno, postavljeni na uglove, nego u
sredinama vanjskih rubova samonosivih
krovnih povrina, iji uglovi slobodno
lebde. Le Corbusier tu ostvaruje neto od
programa avangarde: arhitekturu kao
slobodno plastikokoloristiko djelo u
kontekstugrada.

Igra slobodnih oblika ili pokrenutih povrina kojom arhitektura prelazi na podruje skulpture
karakteristinajezaorganikuarhitekturu,kaoizaarhitekturuJuneAmerkeiJapana.
U tzv. treoj generaciji moderne arhitekture posebice e Jrn Utzon nastojati izai iz okvira opeg
racionalizmainternacionalnogstila.Njegovsustavradazasnivasenaproturjenostiizmeuracionalnog
ispunjavanjaprogramaiiracionalnetenjezaizrazom.
KaovaantemeljnielementUtzonestorabihorizontalnuplohu,kojuoznaava"kimomarhitektonske
kompozicije". To naelo odredilo je i projekt Opere u Sydneyu, s kojim je 1956. na meunarodnom
natjeaju osvojio prvo mjesto i stekao pravo izvedbe. Prema njegovim rijeima, ideja mu je bila da
"platformom kao noem potpuno razdvoji primarne i sekundarne funkcije. Iznad platforme gledaoci
dobivajugotovoumjetnikodjelo,aispodplatformeonosepriprema".

U skladu s tim zgrada se sastoji od dva dijela. Podgradnja, racionalno podijeljena i uslojena u vie
vodoravnihetaa,sadrisvesporedneipripremneprostorije,aliikazaliteirazliitestudijskedvorane.
Nanjojstojinizljuskikojestredovisineod60m,asastojeseodpreraenihbetonskihsegmenata.One
u dva jednako usmjerena reda natkrivaju veliku koncertnu dvoranu, operu s pozornicom, oba foajea i
glavni restoran: to je, dakle, podruje doivljaja, kazalite, drutvena komunikacija, spoj fantastine
arhitektureisituacijenaulazuulukuSYDNEYA.Obliciprostoraupotpunostiodgovarajuobrisimaljuski
koje djeluju poput bijelih jedara ili oblaka to slobodno lebde iznad platforme, trupa zgrade i zaljeva.
Ljuskesuistovremenoiiracionalnizatitniznakovikojizadovoljavajuijameracionalneifunkcionalne
potrebevelikogakazalita,aliivieodtoga:onezadovoljavajupotrebuzaemocijamaizasimbolikom
bezsvrhovitosti.

120

elinestrukture
eljezoseugraevinskimkonstrukcijamapoeloupotrebljavatitekkadjezapoelanjegovaindustrijska
proizvodnja koja ga je uinila manje skupim. Tradicionalne materijale poput kamena i drva lijevano
eljezo znatno nadilazi po vrstoi, a kovano eljezo po elastinosti, naroito na dva podruja: kod
potporanjainosaatekihtereta,tekodkonstrukcijavelikogaraspona.
Potpornjiinosaivelikihteretapotrebnisuprijesvegauradionicamaiskladitima.Ugradovimaraste
potreba za viekatnim zgradama sa to prostranijim katnim povrinama. Razvijaju se tipovi zgrada s
masivnimvanjskimzidovimaistropovimasuskimpoljimaizmeunosaakojisepruajuodzidadozida
natankimpotpornjimaodlijevanogaeljeza.
Sluei se tim: sustavom BOULTON i WATT 1801. grade sedmerokatnu predionicu u Salfordu, koja
postajeprototipomranetvornikearhitekture.Konstrukcijevelikogarasponaupotrebljavajuseprije
svega pri gradnji mostova i krovita iznad prostora bez nosaa. T. F. PRITCHARD 1777. gradi most
Coalbrookdaleodlijevanaeljeza,aV.LOUIS1786.krovitezaTheatreFrancaisuPARIZUodkovana
eljeza.
Usporedno s proizvodnjom eljeza poveava se i proizvodnja stakla, kako u koliini, tako i po veliini
ploa.eljezoistaklodopunjujusenaidealannain,omoguujuilagane,svjetlopropusnekonstrukcije.
UXIX.st.novetipologijeeljeznikihkolodvora,natkrivenihtrnicaiizlobenihpaviljona,robnihkuca,
pasaastrgovinamaistaklenikarezultirajunovomarhitekturomodeljezaistakla,kojadostievrhunac
ugraevinamazasvjetskeizlobe.
KristalnapalaauLondonu,1851.g.,JosephPaxton

Potpuno je skeletna graevina, montirana od nekoliko elemenata preraenih u velikim serijama.

Precizni rasteri tlocrta i strukture oblikuju trodimenzionalni koordinatni sustav s mnogo jednakih
konstrukcijskih toaka. Njihova preciznost odgovara normama strojarstva, koje omoguavaju
prethodnu izradu elemenata u tvornicama, njihovu montau, kasniju demontau i podizanje na
nekom drugom mjestu. Paxton ostvaruje potpuno jedinstvo funkcije, konstrukcije i forme, te ve
1851. rjeava tipine probleme moderne gradnje pomou velikih serija, racionalne organizacije
gradilitaivarijabilnogarasporeda,prilagoenogapromjenljivimprogramima.
UzorkonstrukcijiKristalnepalaejesttradicionalnolaganaarhitekturastaklenika.

Uistodobaskeletnugradnjupostupnoprihvaaindustrijskaarhitekturaiarhitekturaposlovnihzgrada.
Trgovake kue rastvaraju se u prizemlju velikim izlozima, a tenja za pojaanom komercijalizacijom
gornjihkatovauskorotrairastvaranjecijelogaulinogproeljaprozorima.
USADunpr.B.J.Bogardusidrugipoduzetnicinakonotprilike1840.gradeproeljaodvaljanihprofilai
gotovih dijelova od lijevana 'eljeza, oblikovanih kao stupovi i grede u razliitim stilovima. Takvi su se
dijeloviuserijamaproizvodiliutvornicamaidistribuiraliiromAmerike.UNewYorku,St.LuisuiChicagu
nastajupoteziulicaigradskeetvrtisastaklenimproeljimaunistoricistikojopremiodgotovihdijelova.
121

I u Engleskoj u "vremenu lijevanog eljeza" nastaju sline poslovne zgrade. U Liverpoolu se sauvala
jednakojuje1866.sagradioPeterEllis.Takoer,iutvornikojsearhitekturiumjestomasivnihvanjskih
zidovapojavljujeskeletnakonstrukcijaodeljeznihprofila.
TvornicaokoladeMenieruNoisielsurMarne,187173.JulesSaulnier
smatra se jednom od prvih graevina u
istoj skeletnoj gradnji. Na etiri stupca
mosta,tostojeurijeciMarne,poloenisu
vrlojakielininosai,saistacimasasvake
strane,kojinosekanatnezidoveidvareda
unutranjih potporanja. S nosivim
reetkama katnih stropova'i s krovitem
onisupovezaniupreciznousklaensustav,
iji su uzori vjerojatno u gradnji drvom.
Prozori imitiraju ozidane otvore sa
segmentnim lukovima, ime se prikriva

karaktertehnikogkuitazgrade.

Restaurator srednjovjekovnih graevina Viol

letleDuc, propagirao je, u to doba, vidljive
eljezne konstrukcije za reprezentativne
graevine.Detalj jedne stropne konstrukcije,
objavljen u njegovu djelu iz 1872. "Entretiens
sur rarchitecture", oituje nastojanje da se
konstrukcija
pomou
ornamentalnog
ukraavanja prilagodi vladajuem ukusu. Taj
detaljdjelujekaopreteaeljeznihkonstrukcija
Jugendstila,kakoihnpr.izmeu1890.i1900.g.
koncipiraVictorHorta.

Gradnjaelikomiskeletnagradnjagotovosuistoznanipojmovi.Odprapovijesnihatoranamotkamai
kuakojesesastojesamoodkrova,prekosrednjovjekovnekanatnegradnjedrvomnjezinasetradicija
odralasvedosuvremenogdoba,aelinikostursekaorazvijensustavpojavljujesredinomXIX.st.
Kristalna palaa u Londonu iz 1851. sa svojom isto tehnikom, racionalnom strukturom oznaava
preokret u arhitekturi: ona je primjer otvorenoga sustava. Na temelju analitikoga kombiniranja
PAXTON u Kristalnoj palai anticipira metode moderne tehnologije, ostvarujui novu strukturalnu
arhitekturu. Uokrujuhistoricizmaonasepotvrujetekpostupno,iestosemoraiznovakoncipirati.
Presudni doprinos tome dala je industrija prijelazom iz lijevanog eljeza u valjani elik s normiranim
profilima. Kao metarska roba ujednaene kvalitete, oni u standardiziranim veliinama nadomjetaju
izraduindividualnoprojektiranih,historicistikihiliornamentalnihkomada.

Materijal, konstrukcija i proporcija odreuju estetiku eline skeletne gradnje. Konstrukcija, tj.
raspored i povezivanje nosivih graevinskih dijelova, primarno je ovisna o funkciji graevine, broju
katova i nastalim optereenjima. Razmaci i dimenzije nosaa proizlaze iz programa uporabe i
ekonomine raspodjele tereta. Osne mjere tih razmaka utvruju mreu glavnih proporcija. Profili
nosaaipotporanjaodreenisuindustrijskomproizvodnjom.
Postoji tek malen broj temeljnih oblika, koji se proizvode u serijama po odreenim mjerama.
Pojedinanaizvedbazahtijevaposebnunarudbuinijeesta.
122

Strukturalnaarhitekturatraiumjetnikiizrazujedinstvumaterijala,konstrukcijeioblikagraevine,
vodei se objektivnom logikom koja ne ostavlja mnogo prostora umjetnikim promiljanjima i
oblikovanju. Oblici moraju izraavati ono to je bitno, bez ikakva dekorativnog efekta ili, kako je to
1896.g.definiraoSullivan:"Formauvijekslijedifunkciju,itojezakon."
Kriteriji za savrenost arhitektonske strukture oduvijek se trae u izvedbi uglova graevine, njihovo
povezivanjejevanoizastabilnostizatektonskikaraktergraevine.Svakipoloajnosaastvaradrukiji
povrinskireljefidrukijiodnosuvertikalnomihorizontalnomvoenjulinija.
Mies van der Rohe izabrao je 1948.g. za prva
dva nebodera na jezeru Michigan u Chicagu
unutranje nosae koji su u ravnini s bridom
katnih
stropova.
Osjetno
proireni
vatrootpomim omotaem oni se u prizemlju
pojavljuju kao slobodnostojei nosivi elementi.
Na proelju s prozorima u visini od 26 katova
oni se nastavljaju kao iroki pojasevi s osnim
razmakomod6,40m.Nosaiivodoravnipotezi
stropova oblikuju ploni veliki raster proelja.
Na njega je poloen mali vertikalni raster
prozorskih osi od Iprofila, istaknut iz ravnine
zida. Ti se profili proteu u vis i po glavnim
nosaima,dijeleiosnirasponnaetiripolja.

Vanjski prozori ui su za razliku koja proizlazi iz irine glavnih nosaa. Konstrukcijska struktura velike
graevineodraavaseudiferenciranomritmuiuravnoteivodoravnihiuspravnihlinija.
Mies Van der Rohe, utemeljitelj druge ikake kole, nastavlja tradiciju prve ikake kole, iji su
arhitektiRoot,JenneyiSullivanoko1890.g.utemeljilimodernifunkcionalizam.Programizakoritenje
velikih uredskih zgrada ve su tada ili na ruku oblikovanju racionalnih tektonskih struktura ime se
strukturalnojarhitekturiotvorenputpremasvjetskomuspjehu.
Tradicija transparentnih konstrukcija velikoga raspona odrala se u brojnim graevinama: halama i
demontanim halama (Landskrona), mostovima, reetkastim tomjevima (odailjai) i mnogim
specijalnim industrijskim graevinama. Za njih inenjeri razvijaju sve lake konstrukcije sa sve boljim
iskoritavanjem materijala. Za prostorne reetkaste konstrukcije najee se izabiru beavne eline
cijevisjednakimpresjecima,pomogunostitokrae,kojeseprekobrojnihspojnihtoakapovezujuu
samonosivevelikereetkastepovrine.
vorite jedne prostorne reetke, to ju je
1944/45. konstruirao Konrad Wachsmann
pokazuje vrstou i lakou materijala,
savrenstvo obrade i matu konstruktora koji
koncipira reetkaste konstrukcije velikih
raspona, to strukturom svojih spojnih toaka
stvarajuosebujniornament.

Armiranobetonskestrukture
Beton je umjetna lijevana masa, koja nakon stvrdnjavanja ima veliku vrstou. eljezo u armiranom
betonu, uglavnom u obliku ipki, prihvaa vlane sile kao i dio sile pritiska. Rimska tehnika lijevanoga
zida (opus cementicium) izgubila se propau Rimskoga Carstva. Moderna tehnika betona armiranog
eljezomdanaselikomnastajeuXIX.st.
123

Godine 1901/04. projekt za Cite industrielle Tonyja Garniera s brojnim prijedlozima za graevine od
armiranogbetona.
NajamnakuauRueFranklin25buParizu,1903.g.,AugustePerret
zgrada ima skeletnu strukturu s malim
brojem nosaa i stropovima velikoga
raspona. Samo jo nekoliko zidova ima
nosivu funkciju, u prizemlju oni gotovo
posve izostaju. Kostur od armiranoga
betona, obloen keramikim ploama,
odreuje i osam katova proelja, koje je
gotovo posve rastvoreno francuskim
prozorima.

JojednoznanijekosturdominiraugaraitojujePerret1905.sagradiouRuePonthieu,teusanatoriju
u Davosu s konstrukcijom R. Maillarta. U SADu 1908. sa skladitem za Montgomery, Ward & Comp. u
Chicagunastajevelika,posebnozapaenazgradasotvorenimproeljemduljine250m.
Armiranibetonpospjeujerazvojstrukturalnearhitekture.Nerazvijasenovatehnikamasivnegradnje
negonatjecanjestransparentnimstrukturamaelineskeletnearhitekture.Betonzaostajeuelegancijii
preciznosti,alijeuprednostikadseradioprilagodljivosti,sigurnostiodpoara,odnosnoneosjetljivosti
nakoroziju.
Karakteristini oblici od betona isprva su rijetki. Njihov razvitak dijelom je npr. usporen slubenim
sigurnosnim propisima, zasnovanim na iskustvima sa starijom tehnikom gradnje, u kojoj su se
pojedinanielementimoraliizraunavatizasebnojersuimaliizasebnenosivefunkcije.
R.Maillartjo1938.kritikipie:"Armiranibetonnerastekaodrvo,nevaljasekaoeljezneipkeine
ugraujeseuzid."Zbogsvojemonolitnestrukture,betonskesekonstrukcijemorajupromatratikao
cjeline koje prihvaaju vea optereenja od tradicionalnih sustava. Odgovarajui postupci izrauna
moguserazvitisamonatemeljupokusasmodelima.Teketadadoidopromjeneuprevladavajuoj
predodbionosaimaiteretu,abetonezadobitivlastitistil,elegancijuilakou,toihjeizgubiona
samompoetku.
Veina viekatnih graevina od armiranoga betona ima, dakle, tek neznatno izmijenjenu strukturu
skeletne gradnje s nosaima, gredama (podvlake) i ploama (strop) ili pak s okvirima i ploama.
Upadljivaje estauporabagredaiploakojekonzolnostreprekorubanosaa.Dojamkonstrukcijske
smjelosti donekle vara: konzolne konstrukcije zapravo imaju rasteretno djelovanje. Ispred razliitih
struktura moe se kao lagana opna postaviti ovjeeno proelje (curtain wall), a pojavljuju se i sustavi
fasadasizmjenjivimelementima,kojiodgovarajufleksibilnomkoritenju.
Skeletnestrukturesuvijekjednakimrasteromprikladnesuzaserijskuproizvodnjugotovihelemenata.
Zaarmiranibetonpotrebnajeusvakomsluajuoplatakaooblikzalijevanje.Umjestonagradilitu,ona
semoepostavitiiutvornici,akonstrukcijasemoeproizvestiudijelovimaiupotrebnimserijama,te
montiratinagradilitu.Sustavizatipovegraevinakojisestalnoponavljajumogusenainaskladitima,
izegaproizlaziopasnostoblikovnemonotonije.
Konstrukcijska studija za medicinski centar djeje bolnice u Bostonu iz 1962, arhitektonski ured TAC
(Gropiusipartneri),pokazujesustavpovezivanjanosivestrukturesalivenenagradilitu:nosaa,gredai
stropnih polja s gotovim elementima koji se mogu montirati a nemaju nosivu ulogu: dijelova zida,
prozorskihoplojaiogradaodbetona.
Konstruktori su eksperimentima usavrili tehniku gradnje armiranim betonom, napose na podrujima
velikih raspona (mostovi,hale, sportski stadioni) i visokih optereenja (silosi, tvornice). Osim napretka
tehnikearhitekturaje,zahvaljujuinovimstrukturnimoblicima,dobilainovemogunostiizraavanja.
124

Robert Maillart (18721940) pie da po mogunosti najpreciznije dimenzije najee zadovoljavaju i

estetske zahtjeve. Kad se oslobodimo oblika uvjetovanih tradicionalnom tehnikom, te s pogledom na
cjelinu teimo najsvrhovitijem iskoritavanju materijala, dospjet emo do novoga stila primjerenog
materijalu, kao npr. u izradi automobila ili zrakoplova. Taj stil Maillart ostvaruje u svojim vlastitim
radovima: stropovi u obliku gljive i ljuska paviljona vicarske izlobe 1939, a napose njegovi brojni
mostovi.
MostiznadSalginatobel,1929.1930.g.,R.Maillart

sagraen je kao trozglobni luk, jedna od

tipinih konstrukcija za lukove velikog
raspona. Taj most sa slobodnim rasponom
od90moitujeoblikovanjekarakteristino
za Maillarta nakon 1905.g. vrlo plitki luk s
uskim trokutnim upljinama u bonim
zidovima kasetiranoga svoda. Te upljine
tehnikismanjujuteinumosta,au

estetskom smislu pruaju dojam kao da je konstrukcija pomou organske sile napeta izmeu
upornjaka, te bez muke nosi kolnik postavljen na lagane potpornje. Oblik mosta tono odgovara
protoku sila, odnosno promjenljivoj veliini optereenja (slika momenata). Zahvaljujui oblikovnoj
prilagodljivosti, armirani beton omoguuje prilagodbu idealnome statikom obliku s najmanjom
potronjom materijala. Taj oblik istodobno je i estetski savren i usklaen s funkcionalnou
prirodnihoblika.
Okviri,tj.horizontalneilikosopoloenegredenanosaima(stupovi)najeisuelementikonstrukcije.
Unjihovimuglovnimspojevimatraisevelikavrstoanapovlakisavijanje.Onipoputpostoljanekog
stolastojetokastonapodlozi,fiksiraninajeepomouzglobova(bezupetostiutemelj).Dvozglobni
okviriestoseupotrebljavajuzajednostavnepaviljonskekonstrukcije.Kodviekatnihzgradapraktinije
su druge okvirne konstnikcije: npr. popreni okviri s tri nosaa i konzofnim istacima. Za gornje katove
esto se izabire kostur sa sitnim dijelovima to ih, spojene u blok, nose snani okviri s dva zgloba.
Zahvaljujui njima, prizemlje dobiva vlastitu strukturu koja se otvara okoliu kao podruje prometa i
komunikacije.
ZgradaUnited'habitationuMarseilleu,1946.1952.g.,arhLeCorbusier

projektiran je niz okvira s dva zgloba, koji

ispunjavaju i vane sekundarne funkcije.
Preke postavljene okomito na proelje
sastoje se od dvije usporedne grede s
konzolnim istacima. Izmeu njih su
instalacijski kanali provueni u Vnosae,
koji obavijaju cjevovode sve do
unutranjosti zgrade; masivna jezgra na
vanjskoj strani prihvaa vertikalna
optereenja, dijelom izravno, dijelom
preko uzdunih greda, usporednih s
proeljem. Te grede pod pravim kutom
presijecaju pree, tvorei s njima reetku
uvrenu sa svih strana. Betonska ploa s
donjestranesluikaopodlogazapopravak
instalacija,aistodobnocijelomdonjem

125

dijelu daje objedinjen izgled. Betonska ploa s donje strane slui kao podloga za popravak
instalacija,aistodobnocijelomdonjemdijeludajeobjedinjenizgled.Tajdonjidiopoputdivovskoga
stolasbrojnimnogamanosiblokskatovima.Pravibetonskioblicinosaaodgovarajuprotokusila,
akaoorganikiartefaktioznaavajuprijelazuplastikistilmodernearhitekture.
A.E.ReidyMuzejmoderneumjetnostiuRiodeJaneiru1954.g.
okvirna konstrukciju neobinog oblika i
veliine primarnu strukturu tvori niz od
12okvira.NosaisumodificiranogVoblika
visokisuoko18m,svjetlograsponagreda
od oko 36 m. Taj niz okvira u uzdunom
smjeru uvruje streha konstruirana kao
dvostruka ljuska i dva uzduna nosaa to
leenaniskimunutranjimkrakovimaV
nosaa iznad slobodnog prizemlja.Oni nose i podnu plou donjega izlobenog prostora, konzolno
istaknutunaobjebonestrane;stropispodkrovaisrednjaetaaovjeenisunaprekamaokvira
pomouvlanihipki.

Geometrijaiorganinost
Razliitestrujefunkcionalizmaproetesupojmovimageometrijeiorganinosti.
MiesvanderRohenjemakipaviljonSvjetskeizlobeuBarceloni1929.g.

demonstrira se novo shvaanje prostora u

okvirima geometrijskoga reda. Otvoreni
prostori postavljeni su u meusobne
odnose kao dijelovi cjelokupnog prostora,
nastaje iracionalna igra horizontalnih i
vertikalnih ploha koje se ne proimaju,
putajui prostor izmeu sebe da "struji".
Isto naelo vrijedi za unutranjost i za
vanjtinu. Zatvoreni volumen graevine
vie ne postoji. Odnos unutranjega i

vanjskog prostora vie nije odreen

vrstimomeenjimaiosima.
Mises van der Rohe isto naelo primjenjuje 1928./1930.g. kod stambene kue Tugendhat u Brnu., te
1945.1950.g. kod kue Farnsworth u mjestu Plano (Illionis, USA). Time je u geometrijskoj arhitekturi
dosegnutkrajnjistupanjemancipacijeodprapovijesnepilje,kaoiapstrakcijeonadjelujesamojokao
duhovnoureenjematerijalnosti.
OrganikaarhitekturauXX.st.postajesvevanijairairenija,npr.F.L.Wright,A.Aalto,H.Scharoun,K.
Tange. Granica s geometrijskom anorganikom arhitekturom nije otra; obje su povezane naelom
funkcionalnosti.
LeCorbusierNotreDameduHautuRonchampu,1950.g.
plastikistil,aliiorganikioblikgraevine,kojajekoncipiranakaokombiniranavanjskaiunutranja
crkva.Ispodsnanoistaknutogkrovauoblikukoljke,zatieniodnevremena,smjetenisuvanjski
oltar,pjevaliteipropovjedaonica.Junivanjskiziduoblikubrodskogapramcasjednestranevodi
hodoasnike prema dva ulaza, a s druge strane terasu s oltarom u irokom potezu otvara prema
zaravni.Izvana,graevinajeistiplastikioblik,iznutrapotpunoobavijenprostor,jednostavan,a
istodobnoiracionalan.
126


Le Corbusier tom graevinom postie suprotnost geometrijski plonoj arhitekturi svojih ranijih
djela.ArhitekturiXX.st.onajedalapresudanpoticajzausvajanjeoblikovanjakojezadatkupristupa
naorganiannainitakorjeavapostavljeneprobleme.

Oblikgraevinemoraodgovaratinamjenizakojujeizveden.
Geometrijska i organika gradnja esto se nadmeu oko najboljih rjeenja. Obje su meusobno
povezane naelom funkcionalnosti, velike razlike u oblikovanju nerijetko djeluju kao njegove razliite
interpretacije. Primjeri oprenog oblikovanja "graevinskog zadatka kole" veoma su brojni. Oni
odraavaju oprena strujanja u arhitekturi, ali i raznolikost odgojnih i kolskih sustava. U raznolikosti
oblika,tipovaimetodaoitujesepluralistikastrukturamodernogadrutva.
ProjektosnovnekoleuDarmstadtu1951.g.,arh.HansScharoun
pokazuje pokuaj koncipiranja zgrade i pojedinanih prostorija Koje bi bile primjerene odgojnom
procesu.Skupinezatvorenihiotvorenihprostorarasporeenesuduunutranjihputova,praenih
dvoritima,kao"doivljajniprostori"razliitogkaraktera.
Umjetnikidotjeran"pedagokikrajolik"tekolesastavnijediocjelovitepedagokekoncepcije,ije
ostvarenjeovisiosposobnostiprikladnihnastavnika.

KantonalnakolaFreudenberguZurichu,1954.g.,arh.JacquesHader
primjer koji je suprotan profinjenom graevnom organizmu Hansa Schaoruna. kola se sastoji od
gimnazije i trgovake kole. Zajedniki prostori za bicikle, skladita s knjigama i priborom,
vjebaonice i prostorije za prirodoznanstvene predmete, ugraene u padine brijega, oblikuju
zaravannakojojsukaosamostalnagraevnatijelajednanasuprotdrugojpodignuteobjekole.

127

URBANIZAM/Osnisustavisustavblokova
Industrijska revolucija rezultira sveopim raslojavanjem i sve brim rastom stanovnitva u gradovima.
Oko1760.uEngleskojnpr.naseluivietiripetinestanovnitva,oko1830.jopolovina,auXX.st.samo
jo jedna petina. Manchester 1760. ima oko 12.000 stanovnika, sredinom XIX. st. oko 400.000.
IstovremenouSADu,npr.Chicagourokuod50godinas30.000narastanadvamilijunastanovnika.
Poetna faza industrijalizacije poklapa se sa zavrnim razdobljem apsolutizma, u kojemu su mnogi
gradoviosloboenistegegradskihzidovaiotvorenikrajoliku.
Prvotni karakter gradova odreen je prostranou osnih sustava i upotrebom dominantnih toaka,
proizalihizestetikeimetodabaroka,nouindustrijskimnaseljimatajkaraktersegubi,upredgraima,u
trgovakimiindustrijskimgradovimaustaljujesesustavblokovaplanirannaosnovipravokutnograstera
ulica (New York, plan iz 1811.). Takav sustav, koji odgovara praktinom racionalizmu trgovaca i
kolonizatora,odreivaojeveigrke,rimskeisrednjovjekovnekolonijalneivojnegradove.
U slijedeoj fazi razvoja osni sustav i sustav blokova meusobno se proimaju, a u tom pogledu
karakteristianjerazvojuSADu,buduidatamonepostojipovijesnaalternativa.Modelkolonijalnoga
naseljapostajestandardnimtipomvelikihgradova(NewYork,Chicago,Detroit).
Prvi plan Philadelphije iz 1682., arhitekt Christopher Wren, sastoji se od pravokutnog rastera s
naglaenim krianjem glavnihulica,aslianjeiplanWilliamsburga iz 1699. s dominantama na krajnjim
tokamaosi:Guvernerovapalaa,KapitoliCollege.
Slubeni je temelj amerikog urbanizma Zemljini propis (Land Orclinance), to ga je donio Kongres
1785.Cjelokupnopodrujefederacijeod13dravapremjerenojenaobjedinjennainucjelineodoko
desetetvornihkilometara(=6squaremiles).Svaka16.parcelatrebalajeostatislobodnazagradnju
kole. Poevi od prve naseljene povrine, gradovi rastu po planskim kvadratima prema otvorenom
krajoliku,tenastajemonotonihorizontalnigrad.
CharlesL`enfantprojektWashingtona,udobaThomasaJeffersona1791.g.
povezuje obrazac ahovske ploe tipinog
kolonijalnogagradaselementimabaroknih
rezidencijalnih gradova: uline osi (dijelom
kao zrakaste dijagonale) smjetene u
poteze zelenila ili ravnomjerno okruene
kuama. Trgovi, javne graevine kao
dominante su elementi koji bi jedno
obraznosti rastera s blokovima trebali dati

dojamprostranostiijasnogorijentiranja.

Amerika demokracija za vlastitu reprezentaciju u novome glavnom gradu trai modele iz doba
apsolutizma. Istu strukturu imaju i planovi europskih gradova, npr. BARCELONA, BERLIN, ili jo
1909./1910.g.prijedlozizaATENU.
Pri poveanoj potrebi za izgraenim prostorom na pojedinanim parcelama, sustav blokova doputa
irenje samo na raun slobodne povrine unutar blokova, gdje se sve vie poinje osjeati nedostatak
svjetla, zraka i slobode kretanja. Istovremeno se industrija, zajedno sa eljeznicom, nezaustavljivo
razvija, raste prema vlastitim zakonima. Industrija i naselja meusobno se isprepleu, tako da nastaju
gustonaseljeneindustrijskeaglomeracije,ukojimakvalitetastanovanjasvevieopada.

Dotadanji sustavi gradnje gradova s njihovim estetskim ciljevima i rangiranjem ovdje ne mogu
odgovoritinaprobleme,tovieopasnisuonilijeesamosimptome:Kaoreakcijanatakvostanjeu
gradovimanastajeurbanizamdjelatnostkojasebaviprouavanjemgradovainjihovimplaniranjem.
128

URBANIZAM/Vrtniisatelitskigradovi
Zaecinovihkoncepcijastvarajuseuokvirunastojanjadazakaonodavstvopolaziodsocijalnihstajalitai
koje bi trebalo rijeiti pojedinane probleme, poput loeg stanja radnikih naselja. Kritiari velegrada
jesu lijenici, higijeniari, socijalni reformisti, novinari i pisci, obrazovani ljudi i estete. Njihovi projekti
smjeraju prema utopijskom socijalizmu, u kojemu se ope dobro poklapa s osobnim. Harmonija za
kojomteetrebaseopaatiiuoblicimanaseljaigraevina,stoganaelnoodbacujuvelegrad,eleiga
razloiti u mala, pregledna naselja, po mogunosti s vlastitim poljoprivrednim imanjima i
uravnoteenomproizvodnjomdobara.
Pokretzavrtnigradnastojaojeostvaritiupravotakvetendencije.
Napredni poduzetnici najprije u Engleskoj grade tvornice izvan gradova te uz njih podiu radnika
naselja, katkad s velikim vrtovima i slobodnim povrinama. Na taj nain s jedne strane uvruju vezu
radnikastvornicom,asdrugestranepokazujudaseindustrijaigradskanaseljamoguukljuitiukrajolik.
Tako,1887.g,nastajePortsunlightsa600kuanaoko50ha,a1895.g.Bournvilles500kuana188ha.
EbenezerHowardteoretiariplaner
od 1898.g. zagovara vrtni grad kao oblik
naselja za budunost, daje precizne upute
o veliini, organizaciji i obliku. Predlae da
dobrotvorna drutva za svaki vrtni grad
kupe 2430 ha (1000 ari) u otvorenom
krajoliku.Od toga405ha =1/6otpadana
vrtni grad u uem smislu, s najvie 30000
stanovnika u centru. Ostatak povrine
trebalo bi obraivati jo 2000 stanovnika,
kojibikaozemljoradniciopskrbljivaligrad.
Poseban pojas na rubu grada trebalo bi
rezervirati za industriju koja koristi

elektrinuenergiju.
Modelgradakarakterizirajukoncentriniobruiiradijalneceste,parkomusredini,javnezgradena
njegovurubu,atvornice,trniceiskladitauvanjskomprstenu.
Vie vrtnih gradova (Concords) trebalo bi obuhvatiti u ponovo koncentrinu skupinu, te ju
usmjeriti prema jednom centralnom gradu s oko 58 000 stanovnika. Prstenasta eljeznica i
prstenastacestapovezujuvrtnegradovesasusjednimgradovima,radijalneeljeznicepovezujuihs
centralnimgradom(razdobljeprocvataeljeznice).
Howard stvara obrazac policentrinoga velegrada za 220 000 stanovnika, ralanjenog u centralni
gradisatelitskegradove.Navedenibrojevistanovnikaponovosesusreuuurbanistikimplanovima
XX.st.kaoveliinezapreglednanaselja,slinagradovima.
Pod utjecajem E. Howarda, kao prvi vrtni gradovi nastaju: Letchwortn 1903. g. autori: B. Parker iR.
Unwin,Welwyn,1919.g.autor:L.deSoissons.OsimtogaParkeriUnwin1907.g.gradeHampstead,a
Parkersamostalno1927./41.g.Wythenshave.
PokretsebrzorairioEuropomiAmerikom.Mnogiutemeljenigradovi:dijelomkaosamostalnanaselja,
dijelom kao vrtna predgraa, dijelom povezani s industrijom, lokalne su i individualne inaice
Howardovamodela.
OtprilikeistodobnouSADusejavljajurazliitipokretipejsanearhitekture(landscaping),kojimajecilj
ukljuivanje golemih parkova u velegradove (Olmsted, Central Park u New Yorku, nakon 1837). Ti
pokretineeleukidanjevelegradova,venjihovouljepavanjeihumanizaciju.

129

VeinapokretaXIX.st.nepostiesvojeciljeve,aliostvarujevanadjelominarjeenjanjihoveideje
ulazeukompleksnoradnopoljemodernogaurbanistikogiregionalnogplaniranja,gdjegrad,krajoliki
industrijatrebalibiusklaivanjemfunkcijapostiinovuekonomsku,ekolokuiestetskuravnoteu.
Takoer, u drugoj polovini XX. st. nastaju mnogi satelitski gradovi, koji jasnim omeivanjem i
koncentriranimnainomgradnje,poputvrtnihgradova,titekrajolikodstihijskognaseljavanja.
W.G.Smigielskisatelitskigradza40.000stanovnikaBeaumontLeyskodLeicestera,1966.g.
povrina od 790 ha ralanjena je sustavom zelenih pojaseva u pojedinane stambene jedinice s
razliitim oblicima stanovanja. Razdvojen je kolni promet od putova za pjeake. Gradski promet
preuzima unutranja prometna ila s jednotranom eljeznicom i stazama za bicikle u zelenom
pojasu.Gradujeomoguenrastuodsjeccima.Svakiodsjeakdobivaodgovarajuuinfrastrukturus
trgovinama,kolama,djejimvrtiimaisportskimsadrajima.

URBANIZAM/Viekatniceuredovimaiuskupinama
Bitanjecilj:uinitivelegradprohodnijimuzzadravanjekoncentracije,aistodobnosauvatikrajolikod
stihijskoga naseljavanja. Da bi se u gradovima poboljala kvaliteta stanovanja, mora se promijeniti
struktura,odnosnokrutavezanostsustavablokovikuai"ulicakoridor.Proirenjeprivatnogprostora
naulicu,kaoprostornakojemuseodvijagradskiivot,uzmieprednjezinomprometnomfunkcijom.
"Problem ulice" jasno pokazuje da konvencionalna struktura grada vie ne funkcionira. Funkcije, npr.
stanovanjeipromet,sumeusobnosuprotstavljene,njihovodnossemoraiznovaurediti.Takoje,npr.,
nekadanje jedinstvo stanovanja i rada zamijenila odvojenost radnoga mjesta i stana, koja je uzrokom
velikogdijelaunutranjegprometaugradovima.Prometseumnogostruioiraslojio,njemujepotreban
odgovarajuisustavputovaemukrutisustavrasteraiblokovanemoeudovoljiti.
Zgrade u nizu, sustavno u uporabi od 1925, donose poboljanje strukture gradskih etvrti. Umjesto
blokovasunutranjimdvoritima,gradeseusporedninizovikua,okrenutihpremapovoljnimstranama
svijeta.Razmaciizmeuredovazgradarastusnjihovomvisinom.Kombinacijomnizovarazliitevisines
tipovimazgradazarazliiteskupinestanovnika,nastajudiferenciranislobodniprostori,dijelomisuskim
privatnimvrtovima,dijelomsazajednikimzelenimpovrinamaiigralitima.
NaseljeDammerstockkodKarlsruhea,1929.g.,arhW.GropiusiOttoHaesler

predstavljaranu,programatskuiradikalnuprimjenuzgradaunizu.Desetarhitekatanapovriniod
14,5hagradinizovezgradasa750stanovarazliitihtipovaivisineoddvadopetkatova.

Zgrade u redovima ine sklop grada manje zbijenim, tako da uskoro postaju jedno od vanih naela
urbanizma,kakobiseizbjeglaopasnostodnovemonotonije,razvijajusebrojneinaicezgradaunizu:
jednostavni redovi, dvostruki redovi, kosa postava, stupnjevanje i njihove kombinacije rezultiraju
razliitimprostornimtvorbama,atimeipromjenjivomgradskomvizurom.
Njihova je gradnja osobito dosljedno ostvarena u Frankfurtu prema planovima Ernsta Maya (npr.
gradsko podruje Romerstadt), u Berlinu (1929, Siemensstadt) i u Nizozemskoj, npr. planovi za
proirenjeAmsterdama.
130

Oblikovanjeprostoragrupiranjemzgradasljedeijestupanjkojisenadovezujenagradnjeuredovima.
Zgrade u nizu, ulanane kue i pojedinani blokovi okruuju slobodne prostore razliitog oblika, ija je
veliinaovisnaovisiniokolnihgraevina.
SkupinastambenihzgradaugradskompredjeluTscharnergutuBernu,

izgraenazaoko5.000stanovnikana12,5
ha, ima visoku stambenu gustou unato
rahlosti nastaloj zbog kombiniranja
razliitih tipova. Na sjevernoj strani stoje
dvadeseterokatnineboderi,upravomkutu
prema njima osmerokatne zgrade u nizu
dijele prostor u manje istovrsne odsjeke,
na jugu kratke etverokatne zgrade u

redovimazakljuujuprostorneometajui
sunevusvjetlost.Brojstanovasorijentacijomistokzapadisjeverjuguravnoteenje.Igrarazliitih
temeljnih oblika promjenjivih dimenzija svoje puno djelovanje postie samo u sklopu s ostalim
skupinama i tipovima. Njihova je svrha da isparcelirani grad preobraze u objedinjenu cjelinu
volumenaiprostora,kojisespromjenjivimvizuramadoivljavajukaokrajolik.

URBANIZAM/Oblikovanjeprostora
Gradovi oduvijek oskudijevaju slobodnim prostorom. U velikim gradovima slobodni prostori imaju
socijalnufunkciju:sveveembrojustanovnikapruajunadoknaduzanedostatakprirode,zaskuenost,
bukuilozrak.
TrgoviXIX.st.uglavnom samoproirenjaurasteruulicaubrzosupreplavljeniprometom. Malibroj
parkova i povezanih zelenih povrina pojedinane oaze u pustinji stambene izgradnje dostupan je
stanovnicima samo u slobodno vrijeme. Tek kad se naputa sustav ulinih rastera i rastvara struktura
blokova,astambeneseetvrtiorganizirajukaozgradeuredovimailiuskupinama,slobodnisuprostori,
izuzetiizmreeveihprometnica,dostupniizravnoizkua,itonekaoprivatnivrtovi,venepodijeljeno
zasvestanovnike.Umjestoprijanjeujednaenevisinezgradaporedanihduulica,uvodesesmjernice
zagustounaseljenosti,kojasepostieraznolikimgrupiranjemtipovakuarazliitevisine.
Koncentracijastanovausveviimikompleksnijimzgradamaireduciranjeulicaustambenimetvrtima
rezultiradobitkomslobodnihpovrinauzistugustounaseljenosti.Tepovrinemeusobnosupovezane
stazamazapjeakeibicikliste,takodasgolemimoblicimamodernihstambenihzgradaoblikujugradski
krajolikukojisuukljuenaigralita,sadrajizasportirekreaciju,djejivrtiiikole.
Oblikovanje slobodnih prostora grupiranjem zgrada postaje u XX. st. vanim urbanistikim naelom.
Prijelazom iz zatvorenoga grada u otvoreni gradski krajolik mijenja se poimanje karaktera unutar
gradskih prostora, u skladu s promjenom prostornoga sklopa u unutranjosti zgrade. Naelo
kontinuiranogaprostora,kojeprovodearhitektikaoWright,Rietveld,MiesvanderRoheiliNeutrautjee
inaurbanizam.
Sjeverozapadni dio grada Frankfurta na Majni, podignut nakon 1959,g, prema planovima i pod
nadzoromWalteraSchwagenscheidta,nudinizprimjerazaneprekinuteprijelazeugraduzamiljenomKao
prostorni kontinuitet. Oko 6500 stanova razdijeljeno je u oko 90 skupina zgrada razliitih tipova, od
obiteljskihkuasjednimilidvakatapadoviekatnicasdvanaestkatova.Skupinesurasporeenetako
danastajupojedinaniprostori,kojisupretenookruenizgradamajednakevisineilimase,svezajedno
onetvoreisprepletenisustavvolumenaiprostorakojiSchwagenscheidtanazivaprostornimgradom,a
razvijagaveod1920.

131

Uporaba zgrada za neposredno oblikovanje otvorenih prostora, zamiljenih kao dopune unutranjim
prostorima, istodobno zaokuplja i druge arhitekte i urbaniste. Mnogi njihovi projekti, od kojih neki
spadajuuredutopijskihzamisli,ostalisuneizvedeni(npr.LeCorbusierovprojektIlotinsalubreno6,Pariz
iz1936.g.ili,LeCorbusierovPlanVoisiniz1925.g.).Utjecajtakvihislinihvelikihprojekataopaasena
projektimaizvedenimudrugojpolovinistoljea,kojiuFrancuskojpostiujednakogolemerazmjere,npr.
Beadoinov Quartier Rotterdam u Strasbourgu (1950), potom Toulouse LeMirail (iza 1961), iji su
projektanti CandilisJosicWoods. Sline dimenzije kod ostalih sustava grupiranja postiu i njemaki
projekti,npr.MarkischeViertelilitzv.GropiusStadtuBerlinu.
NaseljeKingozgradakrajHelsingora,1965.g.,arhJrnUtzon

posve je suprotnog mjerila. ezdeset tri

jednakeobiteljskekueLoblikasozidanim
vrtnim dvoritima spojene su u izmaknute
lance. Slijedei konfiguraciju terena, one
oblikujunizprostorauveemuprostornom
kontinuumu krajolika, koji kao da struji u
prostornaselja.
Utzon se se ograniava na uzajamnu igru
ozidanih kua i autentine prirode, pri
emu jedan element pojaava djelovanje
drugoga.

Slinusenzibilnostpriukljuivanjuarhitektureukrajolikpokazujuidrugiarhitekti,npr.R.Neutra1942.u
kalifornijskomnaseljuChannelHeightsiliskupina arhitekataTACu Massachusettsu1948.u naseljuSix
Moon Hills, ili 1952. u naselju Five Fields. No, kod ovih naselja je rije o rasutim naseljima, koja u
potpunosti naputaju arhitektonsku koncepciju vanjskoga prostora i pokazuju novu strukturu grada i
naseljasprostorimakojimeusobnokorespondirajuuzajednikomivotnomambijentukrajolika.

URBANIZAM/Gradskicentri
Vana je zadaa urbanizma centralizacija i arhitektonsko oblikovanje nadreenih funkcija. U
sreditimapovijesnihgradovatojeuspijevaloodgovarajuimpoveavanjemirangiranjemjavnihzgrada,
medukojimasukrozpovijestnajvanijebilesakralnegraevine,rezidencijalnidvoracivijenica.
UotvorenomgraduXX.st.podizanjedominantijednakojetakoproblematinokaoiprioritetfunkcijai
njihovo oblikovanje arhitekturom. Moderno gradsko planiranje tei za ralanjivanjem i
decentralizacijom.Upitanjureprezentacijekojabiodgovaraladuhuvremenanemaopegkonsenzusa.
Gradovi su dospjeli u krizu identiteta. Planovi gradskih sredita djeluju kao pokuaji njegova
pronalaenja.Njihovajesvrhadaujavnostiprobudesvijestovanostigrada.
Projektnovoggradaza30000stanovnikaSaintDie(Vogezi),1946.g.,arhLeCorbusier
Industrijski pojas odvojen je od
stambenogadijelarijekom.Centarsenalazi
usredini,izmeudvijeodosamplaniranih
velikihstambenihjedinica.Gradskipromet
prelaziprekorijeke,zaobilazeiforum,koji
je ista pjeaka zona. Od etiri pjeaka
mosta jedan, s kojim je povezan otoi za
kupanje, prelazi preko rijeke, ostali vode
prema prstenu prometnica, stambenoj
etvrtiipovijesnojkatedrali.
132

Na forumu se nalaze javne zgrade, okupljene u skupinu ralanjenu prema funkciji i rangu, s
viekatnicom gradske uprave kao dominantom. Mali, meusobno povezani trgovi pozivaju na
zastajanje,slobodni,kontinuiraniprostorkaodateeizmeuvolumenazgrada,kojisuukontrastu
premamekimobrisimanedalekogagorjaVogeza,svjesnoukljuenoguscenerijuforuma.Umjesto
togaprojektaprovedenajebezoblina"obnova".
LucioCostaBrasilia,noviglavnigradBrazila,od1957.g.
sve njezine ope funkcije povezuje oko
monumentalne osi koja u duljini od 6 km,
slino autocesti, prolazi gradom od istoka
prema zapadu. U istonom dijelu osi,
dugaakom oko 1,8 km, s dvije vietrane
ceste i tri oko 200 m iroka zelena pojasa,
nalaze se vladine zgrade. Os zavrava na
istokus"Trgomtrijuvlasti".

VandenBroekiBakemaVijenicauMarlu,Westfalija,1958.g.
vijenica je trebala biti "glavna dominanta
koja ukljuuje ve postojee i planirane
javnezgrade.Onajetrebalabitilicegrada
a svojim oblikovanjem, kao njegovo
sredite, izraz vremena. Graevna skupina
"vijenice"
uravnoteuje
vertikalno
uspravljene i horizontalno poloene
volumene.Ufunkcionalnomisimbolikom
smisluonaizraavaslojevitustrukturu
modernoga grada i opreku koja postoji izmeu praktinog posla uprave i gradske reprezentacije.
Vijenicanijezamiljenakaopojedinanazgradavekaoodrazgradskogakrajolika.

STANOVANJE/Slobodnostojeestambenekue
Vile i kue postaju novo eksperimentalno polje avangarde, npr. za arhitekte kao to su Voisey i
MacintoshuEngleskoj,HortaiVandeVeldeuBelgiji,Olbrich,Hoffmann,Loos,BehrensiMuthesiusu
NjemakojiAustriji,WrightuSADu.
Tipolokaistilskaraznolikostnakon1890.najboljeseoitujenakuamaivilama.
PeterBehrens
u svojoj vlastitoj kui (1900.g.), u Darmstadtu, on pojedinane prostore gradi unutar vrsto
zadanogavanjskogtlocrta,aliihuprizemljuotvarajednepremadrugima.Takouintimnomokviru
male privatne kue nastaje kontinuirani slijed prostorija. Volumen graevine je zbijen, plastiki
snanooblikovan."Modernost"kuemanjeproizlaziizosobneinterpretacijeJugendstila,avieiz
ograniavanjanaonotojebitnouindividualnomsmisluiizracionalneuporabeprostora.
AdolfLoos
u Beu svojim uslojenim prostornim
kombinacijama
("prostorni
plan")
postupno pribliava organizaciji kue kao
prostornoga kontinuuma (npr. kua
Steiner,1910.g.).

133

FrankLloydWright
prviostvarujepotpunipomak.Veuskupini"prerijskihkua",sagraenihnakon1893.g.,prostorise
meusobnostapaju.Naglaenihorizontalizamsasnanoistaknutimkrovovima,vijencimaiploama
ublaavaprijelazuvanjskiprostor(npr.kuaRobie,1909.g.).Prekovierazvojihstupnjeva,Wright
dolazi do naela kontinuiranoga prostora, tj. do meusobne igre prostora bez vrstoga
konstrukcijskog razgraniavanja unutar jednoga prostornog kontinuuma, po mogunosti s
izravnimprijelazomuvrtiliokoli(kuaKaufmann,"Fallingwater,1936.g.).
KuaBrauner,sagraena1940.uOkemosu(Michigan),spadauskupinukolikojednostavnihtolikoi
ekonominihiprostranihUsoniankua.
Wrightoviprimjeriranosuisnanodjelovalinaeuropskearhitekte,kojiunjimanalazepotvrduvlastitih
nastojanja,takonaelokontinuiranogaprostoraosobitodosljednoostvaruju:
G.Rietveld1924.g.ukuiSchroderuUtrechtu;
L. Mies van der Rohe 1923.g. u "kui od opeke", 1928.1930. g. u kui Tugendhat u Brnu i u
paviljonuuBarceloni;
R.Neutraugotovosvimkuamatoihjenakon1927.sagradiouSADu,i;
LeCorbusiervilaSteinuGarchesu,1927.g.,kueunaseljuWeissenhofuStuttgartu,1929.g.,vila
SavoieuPoissy,idr.
Svedonajnovijegadobapojedinanesukueomiljenopoljeeksperimentiranjazaarhitekteinaruitelje.
Taj, za povijest arhitekture, sasvim novi proces u skladu je s novim shvaanjem uloge pojedinca u
modernomeindustrijskomdrutvu.

STANOVANJE/Kueunizu
Pojamkuaunizu"podrazumjevaplanskonizanjejednakihstambenihjedinica,estosazajednikim
razdjelnimzidovima.Novooblikovanjekuaunizuzapoinjeurenesansiizgradnjomobjedinjenihulicai
trgova,isprvajostrgovinamairadionicamauprizemlju,apotomsvevieikaoistihstambenihkua.
Zbogposrednikeulogeizmeusamostalneobiteljskekueigradskezgradesnajamnim stanovima,
kuaunizuimavanuurbanistikufunkciju.Uokviruzajednikograsporedanekegraevneskupine,
kuaunizuinineutralniokvirnioblikzakojijekarakteristinaekonominost,racionalnost,tipizacija,
jednakistandard.
Mnogi javni programi stambene izgradnje nakon Prvoga svjetskog rata potiu gradnju kua u nizu. U
mnogim vrtnim gradovima ili kod Amsterdamske arhitektonske kole, pojavljuju se prvi pokuaji
prenoenja naela moderne arhitekture na kue u nizu. Tenju za jednostavnim oblicima podupire i
argumentsniavanjacijena,togaomoguujeracionalnaserijskaizgradnja.
C.vanEesterenblokkuaunizu,DenHaag,1925.g.
naela De Stijla pokuava prenijeti na kue u nizu. Konstitutivni su elementi sljedei: razdjelni
zidovi, stropovi, ograde, betonski nosai i prozorske povrine koriste se za plastiku ralambu.
Timejeusmisluneoplasticizmastvorenznaajanelementurbanistikogaplaniranja.
GerritRietveldredodetirikueunizu,naseljuWerkbunduBeu,1932.g.
demonstracijamodernogapokreta,kaoto
jetoinaseljeWeissenhofuStuttgartu.Za
svaku kuu eksperimentalnoga naseljabila
je na raspolaganju parcela od 200 m2, od
kojihjearhitekturasmjelazauzimatinajvie
80m2.Rietveldjesagradioplitkukuusa
samodvijesobe,neznatnoizmaknutepovisini,alistrietae.Jasnimoblicimaivelikimprozorima
kuadjelujelaganojprozirno,tesistacimaiuvlakamaplastikizahvaauvanjskiprostor.
134

Takvekueunizukaoelementgradogradnjepodiuseizmeu1925.i1930.g.uAmsterdamu,Dessau
Tortenu,Neubuhlu(poredZuricha),Romerstadt(FrankfurtnaMajni).
Malibrojarhitekatakoristimogunostgrupiranjakuauizmaknutenizoveilance.
Nakon Drugoga svjetskog rata rasprostranjenost gradnje kua u nizovima rezultirala je opom
monotonijom. Stoga se posvuda javljaju pokuaji naputanja krutoga vezivanja na zajedniki graevni
pravaciistekubineoblike.Takosesjednestranenizovipretvarajuuivljeralanjenevolumene,as
druge se izmiu i povezuju u lance kua, koji okruuju prostor u sredini, npr. A. Jacobsen naselje
SholmuKlampenborgu1950.i1955.g.,naseljeIslevaengekodRdovrea,1951.g.
U mnogim novim naseljima granice izmeu tipova kua Ltlocrta ("Winkelhauser") i atrijskih kua
("Hofhauser") nisu vrste. Tako nastaje nova raznolikost oblika i pokrenutost zbog koje kua u nizu i
daljeostajeomiljenelementugradnjinaselja.

STANOVANJE/Gradskestambenezgrade
KontinuiranirazvojsuvremenihnajamnihkuamoesepratitiuParizu,gdjeve1850.g.ivivieod
milijunstanovnika.GradnjajednakihkuanatrgovimaiulicamadobilajezaNapoleonaI.imperijalne
razmjereizgradnjomRuedeRivolipremaplanovimaPercieraiFontainea.Klasinitipbulevarskezgrade
objedinjene dugakim proeljem teksneznatnimizmjenamaodreujesliku ulicauXIX.st. pogotovo
glavnihulicatoihjesagradioHausmannjouXVII.st.
U prizemlju s arkadama ili bez njih nalaze se trgovine s velikim ostakljenim izlozima, u meuetai
dodatni su prostori za izlaganje robe, skladita, uredi i radionice. U tri do etiri gornje etae stanuju
imuni graani u etanim stanovima do kojih se dolazi sredinjim stubitem, s prostorijama za
stanovanje orijentiranim prema ulici. Iznad njih u pojasu krovita nadovezuju se uglavnom jo dva
uvuenazavrnakatailimansarde.Premagoresmanjujeseveliinastanova,apoveavabrojstanara.
Vezanou u sustav bloka ili rastera, pretjeranom izgradnjom u dvoritima i poveavanjem gradskog
prometa, ova, prvotno napredna, koncepcija postupno se pretvorila u svoju suprotnost. Gospodarska
funkcija (renta) zaguila je humanu (stanovanje). Osim ostalih socijalnih problema industrijskoga
drutva,pojavljujesenestaicastanovaipekulacijagraevinskimzemljitem.
U XX. st. zakonski propisi za gustou naseljenosti u pojedinim zonama rezultiraju proraunatim
odnosom izmeu visine zgrade, broja stanovnika i raspoloive slobodne povrine. Pri tome se moe
biratiizmeu:
A. visokih kua s ravnomjerno opremljenim etanim stanovima, relativno udobnim vertikalnim
pristupom (dizala), velikim, povezanim slobodnim povrinama sa irokim pogledom, okrenutou
premasuncuidobrimzraenjem,tesazajednikimprostorijama,odnosnomjestimazarekreaciju;
B. niskih kua na maloj razdaljini s uskim potezima zelenila, odnosno vrtovima, gdje postoji
neposrednapovezanostsvrtom,alinemaslobodnihpovrinazazajednikuuporabu;
C. kuasrednjevisinesetanimstanovima,bezdizala,sasrednjevelikimzelenimpovrinama.
Zahvaljujui stambenim viekatnicama i stambena se izgradnja (nakon industrijskih i poslovnih
graevina) pridruuje gradskim dominantama, ona se, kao u amerikim velegradovima, prilagodava
novoj vertikalnoj strukturi grada. Najprije su u SADu zgrade s apartmanima poele preuzimati red
veliineivisinskostremljenjeuredskihnebodera,tetehnikugraenjaisustavevertikalnogpristupa.
UEuropiizgradnjaviekatnicapovezanajesreorganizacijomgradskestrukture.Izmeu1928.i1931.g.
WalterGropiusrazvijaprojektezaviekatniceplosnatogoblika,novetehnikeiestetskeusavrenosti.
Rije je najee o deseterokatnim, izduenim i uskim volumenima, o vertikalizirnim zgradama u
redovima.Visinskomuzdizanjusuprotstavljasenaglaenihorizontalizamprozorskihpojaseva,balkonai
krovnih ploa. Linearizam, plonost i transparentnost arhitekture demonstriraju radikalni zaokret od
fasadnegradnjehistoricizma.
135

Poput Le Corbusiera, i Gropius projektira

zajednike dijelove zgrada, npr. otvorenu
prizemnu etau sa slobodnim prilazom,
garaama,dvoranamairestoranomnasedmom
katu, npr. u projektu za naselje viekatnica
WannseeuBerlinu.

Tiprojekti,kaoidrugi,toihjeGropiussM,Freyom1935.g.planiraouEngleskoj,nisunikadaostvareni.
Prviputtajsutiprealiziralinizozemskiarhitekti:VanTijen,BrinkmanniVanderVlugt1933./1934.g.,te
Van Tijen i Maaskant 1937./1938.g. viekatnice "Bergpolder" s devet i "Plaslaan" s deset katova u
Rotterdamu.Uobaprimjeraradiseozgradamasgalerijskimpristupomimalimstanovima.
PozavretkuDrugogasvjetskogratanapodloziteoretskihieksperimentalnihradovaizprvihdesetljea
razvija se u projektima razliita tipologija viekatnica: plosnatog oblika, tornjevi i terasaste, koji daju
vaandoprinosraznolikostistambeneponude.
HarrySeidlerviekatnicauDiamondBayukodSydneya
viekatnica nadomjeta cijelo naselje, jer
na uskom stjenovitom podruju za naselje
nema dovoljno mjesta. Samo pomou
vertikalizacije mogue je smjestiti stanove
za60obitelji.Sviimajuproeljeusmjereno
prema jugoistoku s dubokim sjenovitim
balkonimaipoglednomnasydneyskizaljev

iotvorenomore.

STANOVANJE/Stambeneviekatnice
Zamisao da se svi stanovnici nekoga naselja ili gradske etvrti smjeste u jednu zgradu nije nova. Oko
1832.CharlesFourierkaozavrnistupanjsocijalnihreformi,zakojesezalagao,planiraukidanjegradova
iraspodjelustanovnitvapocijelojzemljiunaselja,tzv."falange"odoko400obitelji(1620osoba)kojebi
stanovale i radile u zajednikim stambenim zgradama. Godine 1834.g. V. Considerant je razvio, kao
prototip,Phalansterepouzorunarezidencijalnedvorce.InspirirantomutopijomtvorniarJ.B.Godin
na podlozi industrijske proizvodnje gradi 1859.g. Familistere u mjestu Guise. etverokatna zgrada to
podsjea na dvorac osim stanova obuhvaa prostor za uvanje djece, prostoriju za okupljanje i druge
zajednikeprostorije.Nakonprovedenemodernizacije,unjojsejoidanasstanuje.
UXX.st.mnogiarhitektidolazedospoznajeonerazdvojivostisocijalnestrukture,urbanizmaigradnje
stanova. Na kongresima CIAMa jedna se meunarodna skupina posveuje izradi temelja za
projektiranje,npr.1930.g. uBruxellesu za naine racionalne izgradnje (Gropius: niska, srednja ili visoka
gradnja). Viekatnice spadaju meu sredstva pomou kojih se nastoji srediti kaos u horizontalnim
gradovima. Le Corbusierovi prijedlozi odlikuju se osobitim radikalizmom. Njegovi projekti za gradove i
gradskeetvrti,postiuvelikustrunupopularnost,nograaniigradskeupravegotovoihbeziznimke
odbacuju. On rjeava problem radikalnim pojednostavnjivanjem, ime se brie tradicionalno poimanje
gradskogsklopa,parcelacija,vlasnitvo,kuaistan.MeuLeCorbusierovemislivodiljespadaiidejada
secijeligradoviiligradskeetvrtizamijenesnekolikovelikihstambenihjedinica:tosuvertikaliziranei
koncentrirane gradske etvrti, koje na velikim razmacima stoje u javnim parkovima. Pri njihovu
projektiranju on razvija vane elemente za gradnju velikih stambenih zgrada: prizemlja sa slobodnim
rasporedom nosaa za sav promet, sustav prilaza sa sredinjim koridorom za vie katova, maisonette
stanovikojisemeusobnopreklapaju,dvoetaniboravaksgalerijskometaom,idr.No,u20godinaLe
CorbusierujeuspjelosagraditisamonajamnuzgraduClarteuenevis45maisonettestanova.
136

LeCorbusierUnited'habitationnaBoulevarduMicheletuMarseilleu,1946.1452.g.
nakonprethodnogprojektaipromjenepoloaja,nastalajezgradakojaima17katova,337stanova
zanajvie1791stanovnika,ujednomjedinomvolumenudugakom137,10m,irokom24,41m,a
visokom56,87mdogornjegarubaogradekrovnogavrta.Prizemljejeslobodno,sastojisesamood
dvanizabetonskihnosaa(piloni),izmeukojihsugotovosasvihstranaslobodniprilaziulaznom
trijemu,dizalimaiprolazpremaparku.Odsedamirokihsredinjihhodnikanauzdunojosinjihpet
omoguuje pristup u po tri etae, ostala dva u sedmu i osmu etau sa zajednikim prostorijama:
trgovinuivenihnamirnica,praonicurublja,brijaa,kavanuihotel.
Veinastanovasumaisonettes.Odrazliitihkombinacijatemeljnihelemenataizabranesu23,od
apartmana za samce s 32,5 m2, pa sve do obiteljskih maisonettes za osam osoba sa 137 m2.
Temeljne jedinice irine 3,66 m imaju dvoetani dnevni boravak na jednoj eonoj strani; ostale
prostorije visoke su samo 2,16 m. Stanovi se umeu u betonski kostur kao "kartonske kutije u
policu",uzdodatakzvuneizolacije.
Loe na fasadama slue kao otvoren boravini prostor ispred dnevnoga boravka i kao zatita od
ljetnog sunca. Volumenu graevine one daju karakteristinu strukturu, od koje odskau lamelne
trakezajednikihkatovaivertikalnaplohaproeljaoknazadizalo.
Krovni vrt, koji podsjea na palubu
prekooceanskog broda, odreen je
kontrastnom igrom plastikih volumena:
gornji dijelovi okna za dizalo i ventilaciju,
sportska dvorana, paviljon i rampa djejeg
vrtia, slobodni zid na "kazalinom trgu".
Mogunost slobodnoga kretanja i iroki
pogled na grad i krajolik nadoknada su za
skuenost u unutranjosti koja se na

mnogimmjestimanijedalaizbjei.
Velikieksperimenttestambenezajedniceslijedijopetdrugih:1952.NantesReze;1957.Meaux,Briey
enForet,Berlin:1963.FirminyVert.
U vrijeme gradnje stambene zajednice u Marseillesu, Mies van der Rohe na obali jezera Michigan u
Chicagugradisvojeprvestambeneviekatnicesostakljenimelinimkosturom.Zaobojicuarhitekatati
projekti znae etabliranje njihovih razliitih nazora o strukturalnoj arhitekturi, a istodobno oni u
stanovanjenapodrujuvelikihgradovaunoseinovedimenzijeiorganizacijskeoblike.

Industrijskaarhitektura
UXIX.st.pojam"tvornice"opijesinonimzarunou.Podutjecajemsocijalnihiestetskihnazora,udoba
historicizmanastaju"tvornicedvorci".Samoupojedinanimsluajevimanpr.uMenierovojtvorniciu
mjestuNoiselsurMarnepostojenaznakeoblikovanjapovezanogsfunkcijomitehnikom.
OdpoetkaXX.st.industrijskaarhitekturadajepresudnidoprinosnovojestetici.Nastojanjareformskih
skupinaokostvaranjanovekulturenapodloziindustrijskogaradapoinjudavatirezultate.
U modernoj arhitekturi industrijske graevine zauzimaju kljuni poloaj. Mnoga njezina naela
najprije su i najdosljednije primijenjena pri gradnji industrijskih kompleksa. Raznolikost industrijske
arhitektureodgovararaznolikostiproizvodnihprocesa,kojisusvevieovisniostrojevimavrlovelikih
dimenzija. Izgled graevina, koje se poput omotaa prilagoavaju proizvodnom procesu, sve je
karakteristiniji, u skladu s njihovom maksimalnom funkcionalnou. Zahtjevi za organikom
arhitekturomstakozvanimuinkovitimoblicimauindustrijskojsearhitekturiostvarujuprijeieenego
nadrugimpodrujimaarhitekture.
137

Godine 19011904.g. Tony Garnier izrauje svoje projekte za industrijski grad ("cite industrielle").
Tehnikaiindustrijazanjegasuglavnepogonskesilesocijalnoganapretka,ijibiprimjertrebaobitinovi
grad. Industrijsko podruje i stambena etvrt, razdvojeni zelenilom, imaju se razvijati u skladu s
funkcijama.Industrijskikompleksiigraevinepaljivoseplanirajuiukljuujuuslikugrada.Industrijske
graevine, stambene kue i javne zgrade imaju se povezati u estetsko jedinstvo koje odgovara
socijalnom jedinstvu. Garnier pomou arhitekture armiranoga betona, izrasle iz mediteranske
klasicistiketradicije,demonstriranovu"klasikuindustrijskogadoba"kaoizrazracionalnoghumanizma.
TvornicaeiraSteinberg,Hermann+Co.umjestuLuckenwalde,tojuje1921.1923.g.sagradioErich
Mendelsohn, smatra se vanim djelom "ekspresionistike arhitekture". Izgled je i racionalan i
dinamian. Dinaminost proizlazi iz "preoblikovanja slobodne, nesvrhovite vizije u namjensku
predmetnost", dakle iz povezivanja intuicije i prorauna, to ga Mendelsohn uvijek trai i ostvaruje.
Slian,sustavonponavlja1925.g.naprojektutvornicetekstilazaSanktPeterburg.

PierLuigiNervitvornicepapiraBurgouMantovi,1961./1962.g.
u tvornikoj hali trebao je na vlastitu postolju stajati jedan od najveih strojeva papira u Europi:
rije je o proizvodnoj traci na ijem poetku ulaze izrezana debla a na kraju izlaze gotove bale
papira.Nervijedvoranukojajedugaka250airoka30m,163mmoraonatkritibeznosaakakobi
omoguiokasnijeproirenje.Izabraojekonstrukcijskimodelviseegamosta.Prekodvapilonaod
armiranogbetona,visoka50m,napetasuetirielinakabla,nakojimavisikrovnakonstrukcijaod
elinemreekojasasvakestraneslobodnostri43m.Krovnasekonstrukcijaproteeuuzdunom
umjesto u poprenom smjeru. S krova visi ostakljeno ovjereno proelje koje okruuje itavu
dvoranu, proputajui maksimalnu koliinu svjetla. Nervi je pronao rjeenje koje u potpunosti
odgovara zahtjevima graevnoga programa, a istodobno utjelovljuje funkcije konstrukcijskih
elemenatauarhitektonskomoblikugotovocrtakeistoe.
U mnogim pogonima teke industrije slobodnostojei veliki strojevi i aparati u izmjeninom su
kontrastnom odnosu s graevinom. Kombinacija graevina i transportnih ureaja u cijelom je svijetu
rezultiralaistomtipologijom.

Ugljenokop "Zollverein 12" u Essenu, to su ga 192732. sagradili Fritz Schupp i Martin Kremmer.
koncipiranjekaokomplekssasredinjimoknom,tj.unjemuje koncentriran cijelipogoniskopaza11
ostalihokana,dokonsamnesluiiskopunitidaljnjojobradi.Zatitnijeznaksvakogoknatoranjzaizvoz
rude, u ovom sluaju dvostruka konstrukcija visoka 56 m s dva stroja za izvoz. Kompleks za izvoz s
tornjem i ispiranjem ugljena, kao dominantama, uglavnom poiva na potpornjima, a nalazi se
neposredno uz eljezniki vor samoga okna. Utjecaj toga rudnikog sklopa poiva na oblikovanju
138

pojedinihgraevinatakodadoizraajadolazenjihovefunkcijeinjihovmeusobniodnos,napaljivom
usklaivanjuipoveavanjumjerilainapreglednomsveukupnomrasporedu.Takoirudnikaarhitektura
pridonosistvaranjugradskihteitainovogaestetskogureenja.Istodobno,oblikgraevinadajevaan
doprinosteorijirazvojaarhitektonskihformiizkonstrukcije.
TvornicaturbinaAEG,1909.g.,arh.PeterBehrens
Halazaturbinesastojiseodnizaokvirastri
zgloba. Njihove stapke, koje poivaju na
vidljivim zglobovima, na bonim su
stranama istaknute iz zida. U skladu s
protokom sila stapke se ire prema gore.
Izboeni uzduni nosa u stopi krovita, tj.
na mjestu prijelaza u luni dio okvira,
djeluje kao zavrni vijenac, premda se

konstrukcija,ukljuujuiiostakljenost,
nastavlja i u krovitu. Konstrukcija "zabatnog polja" zatvorena je, te optiki poiva na ugaonim
pilonima.KakobipoBehrensovommiljenjutvornicadobilaprimjerenikarakterozbiljnostiisnage,
on umjesto mogue lakoe i transparentnosti izabire teinu i kontrast izmeu otvorenog i
zatvorenog,nosaaitereta.Monumentalnodjelovanjevanijemujeodtotalnelogikekonstrukcije.
Takavstavuskladujesduhomepohekojemuodgovararobusnareprezentacija.
OvomzgradomP.Behrensostvaruje:
1. industrijsku graevinu koja je uzdignuta na razinu reprezentativne i javno priznate arhitekture (K.
Scheffler:"Katedralarada");
2. jednakotakofunkcionalnukolikoiestetskivisokovrijednuzgraduzaindustrijskirad,ijabikvaliteta
trebalapoveatisamopotovanjeradnikaipotaknutinjihovoidentificiranjesmjestomrada;
3. tvornicukaofaktorredaukaosumodernogindustrijskogagrada.
WalterGropiusiAdolfMeyerFagusovpogonumjestuAlfeldnaLeini,1911.g.
smatra se prvim djelom nove racionalne i
internacionalne arhitekture. Iako je glavna
zgrada troetana tvornika i uredska
graevina s kontinuiranim katnim
povrinama, a k tome i konstrukcija od
stupaca zidanih opekom, Gropius u njoj
ponovno interpretira temu Behrensove
tvornice turbina. Konstrukcija zavrava

jasnimhorizontalnimzakljukom,ugao
nema nosae, krovna je ploa slobodno istaknuta. Gropius rastvara ugao zgrade staklenom
zavjesomtojevjerojatnoprvoobjeenoproeljeupovijestiarhitekture.
Prvo djelo nove arhitekture XX. st. bila je, dakle, tvornica njome zapoinje razdoblje klasine
industrijskearhitektureiostakljenihskeletnihgraevina.

Poslovnezgrade
Prve moderne uredske zgrade nastale su u SADu. Gradovi koji eksplozivno rastu jedva uspijevaju
zadovoljitisveveupotranjuzanajamnimprostorimanamijenjenimobrtu,aliiuredimasvakevrste.Toj
potrebiodgovarajusveveeisvevie zgradesetanimpovrinamakojesepopotrebimogudijelitiu
manjeprostore.

139

Umjestotradicionalnogamasivnognainagradnjepojavljujeseelinikostur,afasadasejogradiod
opeke ili klesanog kamena. Izmeu 1880. i 1900. g. arhitekti prve ikake kole prelaze u totalnu
skeletnugradnjuizvanaiiznutra(W.LeBaronJenney,prva"zgradaljestve",1889.g.).Tunastajuiprvi
"neboderi"tipatornja,npr.1894./95.g.RelianceBuildingsa16katova,DanielaBurnhama,itipinim
ostakljivanjemvelikihpovrina(tzv.Chicagoprozori).
MonadnockBuildinguChicagu,

esnaesterokatna uredska zgrada, gradi se

u dvije faze: 188991. gradnju vode
Burnham i Root, 1893. Holabird i Roche.
Prvijedioucijelostisagraenodmasivnih
zidova od opeke, drugi je obzidani elini

kostur.ProzorierkeritipinizaChicago
sluemaksimalnomvisokimiskoritenjudnevnogsvjetlauuskimulicamasgraevinama.Tipoloki
je zgrada mjeavina tornja i plosnate viekatnice. to se tie unutranjih prilaza, ona oznaava
prijelaz iz dvotraktnog sustava sa sredinjim hodnikom i uredskim prostorijama sa strane prema
trotraktnomsustavu.
Trotraktni sustav s usporednim izduenim pojasevima ini neku vrstu allroundsustava. Njegova
standardnashemasunutranjomtamnomzonomkojasluipristupuiopskrbi,susporednimhodnicimai
potezima ureda, najprikladnija je za nizanje pojedinanih ureda. Prozorske osi namijenjene povrini
jednogaradnogmjestajesumodulzakonstrukcijugraevineiralambufasada.
UpravnazgradapoduzeaOBAumjestuWehr/Baden,1949.g.,arh.E.Eiermann

unutarnja organizacijska shema se

neposredno oituje na proelju: hodnici s
prozorimau visinikatova,uredski pojasevi
sa zatvorenim eonim zidovima. Za visinu
jednogakatasrednjitraktstriukrovnivrt,
te svojim na obje strane pruenim
nadstrenicama za zatitu od sunca daje

zgradiindividualniizgled.
Ta standardna shema podloga je mnogim inaicama sa skuenijim ili opsenijim arhitektonskim
programima.Sjednestranestojeisteuredskezgrade,sdrugesupakmultifunkcionalnezgrade,koje
sadre i takve odjele u kojima je rad podloan drukijim uvjetima. Rjeenja taKvih uredskih prostora,
koja proizlaze iz specifinoga organizacijskog Konteksta, udaljavaju se od tipa tradicionalne uredske
zgrade.
ThyssenovaviekatnicauDusseldorfu,195560.g.,arh.HentrichiPetschnigg
uredskazgradas18katovazaglavnuupravukoncerna.Trostrukaplosnatazgrada,poivanagotovo
idealnoj kombinaciji jednotraktnoga, dvotraktnog i trotraktnog sustava. Kod tog rjeenja povrine
se mogu podijeliti u pojedinane urede uz hodnike, no jednako tako mogu se spojiti u velike
uredske prostorije, dvorane za sjednice i zajednike prostore. Ta je mogunost ve oevidna i na
eonojstranizgradeMonadnock.
ProjektzazgraduJunonjemakogradija,"RadioStuttgart",1949g.,arh.E.Eiermann
kompliciranu radnotehniku i prostornu organizaciju radijske zgrade i odailjaa rjeava
kombiniranjem trotraktnoga sustava prema naelima industrijske arhitekture. Prema arhitektovoj
interpretacijiradijskazgradaje"industrijskagraevinazaproizvodnjutonova".Taradijskazgradau
organizacijskom je i konstrukcijskom smislu prototip viestruko iskoristive strukturalne graevine,
kakvasepromieumnogimarhitektonskimprojektimadrugepolovineXX.St.
140

Sa zahtjevom za fleksibilnou i multifunkcionalnou pojaava se tendencija prema openitoj

"svestranojarhitekturi"ukojusesvemoesmjestiti.Razvojuniverzalnihstrukturazapoinjekoncem
XIX. st. s uredskim zgradama prve ikake kole, a vrhunac dostie u drugoj polovini XX. st. u
viekatnicamaMiesavanderRoheaidrugeikakekole.
F.W.KraemerprojekturedskezgradeBPauHamburgu1964.g.
vodei motiv oblikovanja je horizontalno nizanje uredskih katova, koje je povezano s motivom
terasastegraevine.Sprostranomaulomkojabiponavljalastupnjevanjeiuunutranjosti,kaoisa
slobodno postavljenim velikim prostorijama sa zelenilom na svakom katu, ostvarilo bi se posve
novo naelo za gradnju uredske zgrade koje bi uz dosljednju daljnju primjenu rezultiralo novim
uredskimkrajolikom.
KenzoTangekomunikacijskicentarYamanashi,Kofu,1961.1966.g.

elemente opskrbe i prilaza u obliku 16

infrastrukturnih tornjeva od armiranog
betona (etiri niza po etiri tornja), uinio
nosivom
makrostrukturom
zgrade:
tornjevi promjera pet metara na
maksimalnojsurazdaljiniod17m.Unjima
se nalaze stubita, klimatski ureaji i
sanitarne prostorije, uobiajeni elementi
sredinjezone,kojisusadraspodijeljenina
pojedinanejezgre.Izmeunjihumetnutesu,dijelomnarazliitimrazinama,povrinekatova.Tu
zgradu Tange poima kao dio, odnosno kao model budue gradske strukture, koja bi trebala
omoguitirastipromjene,aneprijevremenofiksiratiobrisegrada.
Slinepokuajepoduzimajuidrugiarhitektiiurbanisti.Pritomesuosobitovanasljedeastajalita:
1. Pojmovistrukturalnearhitekturedobivajunovedimenzijekojeseproteuinastrukturugrada.
2. Gradipojedinanagraevinapodvrgnutisuistojzakonitosti.Njihovdotadanjiantagonizamdokida
seobuhvatnomzajednikomstrukturom.
3. Izgled graevine nije jednoznano definiran, esto se nepredvieno mijenja. Pri tome gube
valjanostuvrijeenashvaanjaiestetskekonvencijeoproporcijama,harmoniji,ljepoti,volumenu,
plohi, ralambi. Arhitektura se poima kao proces iji je tijek unutar zadane strukture otvoren za
budunost.
"Uredskim krajolikom" nazivaju se (od oko 1957.g.) velike uredske prostorije s novim stilom rada i
opremanja. Umjesto uobiajenoga jednolinog nizanja radnih mjesta u uredskim dvoranama ili
pojedinanih ureda du hodnika, oblikuju se radne skupine s pokretnim namjetajem i sustavima
opreme,tespodrujimazaodmorimeusobnekontakte.
Pojamuredskogakrajolikaproizlaziizorganizacijeisveukupnestrukturezgrade.Svojstvakrajolika,kao
to su rast, promjena, razliite razine tla te oblikovanje zasebnih manjih prostora unutar istoga
prostornogkontinuuma,primjenjujuseuarhitekturi.Napredniprojektismjetajugraevineuokolitako
da nastaju neposredne asocijacije izmeu unutranjega "umjetnog krajolika" i prostora prirode. Stariji
tipvelikeuredskeprostorije,sredinjauredskadvoranasvieetanimradnimgalerijamasastraneilioko
cijelogaprostora,postajeponovnoaktualan.USADutajtipimaposebnutradiciju:F.L.Wrightukljuuje
gauLarkinBuildinguBuffaluiz1904.g.,izgradukompanijeJohnsonWaxuRacineu,iz1936g.
UredskazgradaFordFoundationuNewYorku,1963.1968.g.,arh.KevinRocheiJohnDinkeloo
unosi u tipologiju poslovne zgrade i u pojam uredskoga krajolika novu humanu i arhitektonsku
kvalitetu.NakvadratinojparceliizmeudvijuulicaManhattana,poredmalogaparka,diusedva
krilasuredimau12katova,teseotvarajupremavrtnomdvoritu.Njegovedvijeotvorenestrane
141

okruuje deset katova visok stakleni zid izmeu nekoliko elinih stupaca. Dva najvia galerijska
katakaoelementiuvrivanjaokruujudvoriteinatimstranama,noseinaboranistaklenikrov.
Premavanzgradadjelujekaoobjedinjenatransparentnavelikastrukturasmjetenaizmeustarijih
masivnihgraevina.Urediistaklenizidovioblikujuklimatskuopnuzavegetacijuvrtnogadvorita,
kojejezapravodvanaesterokatnistakleniksastablima,grmljem icvijeem, prekokojihse vanjski
park nastavlja u unutranjost zgrade. U donjemu dijelu on se neposredno nadovezuje na razinu
ulice,takodaseuliniprostor,parkiunutranjiprostormeusobnonadopunjuju.RocheiDinkeloo
daljerazvijajusvojeidejeukombinacijamasveveihdimenzija.

ZgradaFakultetapovijesnihznanostiuCambridgeu,1964.1967.g.,JamesStirling
posve je suprotno rjeenje od zgrade Fordove zaklade, kako sa stanovita urbanizma, tako i s
obzirom na poimanje arhitekture. Prostore za boravak, seminare i urede Stirling okuplja u dva
sedmerokatnakrilakojasupodpravimkutom.UsvomeradikalnomfunkcionalizmuStirlingsvakoj
funkciji pridruuje odreen, posebno oblikovan volumen: stakleni krov iznad biblioteke, prilazni
tornjevi s ostakljenom galerijom, istaknuti boravini prostor, terasa, rampe, stube. Na taj nain
nastajeusitnjenoralanjenoblikgraevinekojiseuklapauusitnjenuslikugrada.Tradicijugradnje
elikomistaklom,kojajeuEngleskojrazvijenavrlorano,Stirlingprenosiuzgradusveuilitabogate
tradicije, u svjesnom kontrastu prema povijesnim graevinama. Toj mijeni u arhitekturi odgovara
promijenjenopoimanjeznanostiisveuilitakaoinstitucije:onovienije"almamaterlitterarum"
ve"velikiznanstvenipogon".
Idrugiarhitektiintenzivnoradenapreoblikovanjuuredskezgradeuhumaniradnikrajolik.Veinanjih
polazioddosadanjetipologijeindustrijskeiposlovnearhitekture.NasuprottomeHermannHertzberger
kod uredske zgrade Centraal Beheer u Apeldoornu uvodi naela iz stambene arhitekture. Struktura
poput "tepih "naselja, sainjena od malih jedinki nalik kuama s istacima poput balkona, koje se
meusobnoprepleu,odlikujesenesamoindividualnimsmjetajemradnihpodrujanegoielastinim,
primjerenimuklapanjemuusitnjenisklopgrada,unoseinoveaspekteutipologijuposlovnezgrade.
Neboderiosimnekolikoiznimakatipologijaneboderarazvijaseizmeu1870.i1950.uSADu.Pritome
suosobitovanisljedeiimbenici:
1. podjela gradova ulinim rasterima i blokovima zgrada bez odgovarajuih propisa ili ogranienja
visine,izostanaknadzoravlasti;
2. ekspolozivnirastvelikihgradovasodgovarajuimskokovimacijenagraevinskogzemljita;
3. kapitalistikopoimanjegradakaoobjektazaiskoritavanje;
4. prestanakvezanostiuztradiciju,pionirskiduh,tenjazaprestiomipostizanjemrekorda;
5. brzinapredakgraevinsketehnikeiorganizacijegradilita.
arita razvoja jesu New York i Chicago, koji se meusobno nadmeu u prvenstvu. Prve "elevator
buildings" nastaju u New Yorku 1870. Arhitekti prve lkake kole grade izmeu 1880. i 1895.
prototipoveuredskezgradeimodernestrukturnegraevine.Visinerastuna1820Katova.Odprijelaza
142

stoljeauNewYorkunastajutipovigraevinapoznatikao"neboderi":tosuviekatnitornjevi,katkad
stepenastouvueni,katkadravni,najeeshistoristikomstilizacijomiskapomnakraju.Koncentrirani
su prije svegana Manhattanuuznamenitompodruju "Skyline", iji su vrhunci pojedini supertornjevi:
godine1913.Woolworth(240m),1928.Chrysler(318m),1930.EmpireStatebuilding(381m,100katova).
S Rockefellerovim centrom, graenim 1931.g. realizira se prvo plansko grupiranje nebodera s
prostornimdjelovanjemnatemeljuusklaivanjavolumena.
Oko1930.stvaraseinternacionalni,racionalnistil,npr.viekatnicazaPhiladelphiaSavingFundSociety(od
Lescaze/Howea)sjasnimnaglaavanjemnizanjakatovavodoravnimpojasevimaprozora.
Nakon 1950, pod utjecajem Miesa van der Rohea i druge ikake kole, gradnja viekatnica u obliku
pravokutnihiprizmatinihtornjevaponovnopostajeaktualnom,atehnologijajeusavrilapostupkeza
ekonominukonstrukcijuvrlovisokihtornjeva.
SearsToweruChicagu,1974.g.,BruceGraham/SOM(Skidmore,Owings&Merrill)
zgrada centralne uprave za kompaniju Sears, Roebuck & Company (velike robne kue). U ulinoj
etvrtiodoko12.000m2doputenajepremagraevinskimpropisimagradnjasveukupnepovrine
460.000m(oko1:38).Naotprilikepoloviniparcelesetirietaeispodi109katovaiznadrazizemlja
toranj dostie 410.000 m2 katne povrine (~ 360.000 m2 iskoristive povrine) za 16.500 radnih
mjesta.SustavbrzihdizalavozidoSkyLobbiesa:etaazapresjedanje,izkojihdrugebaterijedizala
vozedopojedinanihkatova.Oko6.000namjetenikarabisredstvajavnogprijevoza.
Oblikovanjetornjaisputanjemcijelihkatnihblokovaodgovarapotrebizaveimimanjimuredskim
povrinama.Osimtoga,onpredoavaitemeljnonaelokonstrukcije:toranjjegraenkao"sveanj
cijevi"(cellulartubeframe),tj.sastojiseoddevetpojedinanihtornjevastranineduljine22,80m,
kojizavravajunarazliitimvisinama,tj.na49,67,90.i109.katu.

GlavnaupravaOlivettijauNjemakoj,FrankfurtnaMajni,1972.g.,arh.EgonEiermann
zasnivasenagraevinskomprogramuimjesnimgraevinskimpropisima,kojinaparceliod18.400
m2 doputaju povrinu katova od 1:1,7 = 31.280 m2, pri emu je iskoriteno 16.000 m2 s
mogunou proirenja. Novi tip zgrade u obliku aske, omoguava izravno spajanje jezgre
graevine s niskom gradnjom, pri emu se povrine katova izdiu iznad krova paviljona, a potom
slobodno ire. Razdvajanje tehnike jezgre od katnih povrina ve na prvi pogled otkriva
funkcionalnu nadgradnju nebodera, te im podaje lakou, koja se pojaava transparentnom
elinomstrukturomstaklenihstijenabalkona.
Kao simboli komunalne i gospodarske moi neboderi esto izazivaju nelagodu i kritiku, pogotovo ako
utjelovljuju istu kvantitetu. S veliinom graevina raste i pravo javnosti na kvalitetnu arhitekturu.
Poeci oblikovanja, koncem XIX. st., polaze od stilistikog pojednostavnjenja historicizma. Nasuprot
njima, pojavljuje se tenja za oblikovanjem graevine u skladu s funkcijama i strukturom (Sullivan).
Posljednjih desetljea i izvan SADa grade se mnogi znaajni primjeri, npr. zgrada Pirelli u Milanu
(Ponti/Nervi),vijenicauTorontuilizgradaBMWauMunchenu(K.Schwanzer).
143

Tehnikitornjevi
UXIX.st.poinjudominirativiekatniceitehnikitornjevi.Njihovaopsenaskupinaobuhvaaoblikekoji
sudijelombliskioblicimavelikihureaja(npr.visokepeiidr.),adijelomelementarnimgeometrijskim
tijelima (npr. rashladnih tornjeva, spremnici za plin i dr.). Osobito je velika skupina prostornih reetki
poputstupovavisokonaponskemreeiodailjaa,kojojpripadai300mvisokEiffelovtoranjuParizu.
Kao prva moderna graevina te vrste on nadmauje srednjovjekovne tornjeve, kako visinom, tako i
lakoom. Njegov pritisak na podlogu iznosi samo 4 kg/cm2, nita vie od pritiska ovjeka koji sjedi na
stolici. Eiffelov toranj postao je opim uzorom i u tehnikom i u oblikovnom smislu. Njegov oblik
prilagoen je optereenju koje se zbog pritiska vjetra poveava prema dolje. To naelo kasnije
oponaaju mnogi tornjevi radiotelevizijskih i potanskih odailjaa, koji, uz dodatno privrenje
pomouelineuadi,dostiuvisineiveeod500m(npr.562mMontgomery/SAD).
UdrugojpoloviniXX.st.nastajeskupinatelevizijskihtornjevakojaseneprestanopoveava.Televizijaje
ovisnaoizravnomprenoenjuultrakratkihvalovaododailjaadoprijamnika.Anteneodailjaamoraju
stogaemitiratiprogramsatojemogueveevisinekakobiobuhvatiletoveikrugprijamnika.
TVtoranjuStuttgartu,1954.1956.g.,FritzLeonhardt
prototip TV tornja, visok 217 m. Tijelo tornja je cijev od armiranog betona koja se ravnomjerno
stanjujeodpromjera10,7midebljinezida80cmubazinapromjer5,1midebljinuzida18cmna
gornjemrubu.Utlojeuvrenirokomstopomljevkastogoblikakojanadubiniod7,7mpoivana
temeljnoj ploi promjera 17 m. Na gornjem kraju tijela tornja nalazi se est krunih ploa od
armiranogbetona,odkojihpettvorikatovekoarevisoke15m,kojaseiripremagoreusmjeru
suprotnomodtijelatornja.Antenazaemitiranjepostavljenajena52mvisokelinireetkastistup
iznadkoare.Utijelutornjanalazesedvabrzadizalaijednestubezanudu.
TelevizijskitoranjuStockholmu"Kaknastornet",1963.1967.g.,HansBorgstromiBengtLindroos
iznova interpretira temu prijelazom u kvadrat kao oblik tlocrta. Tijelo tornja, konstruirano kao
kvadratna cijev bridne duljine 10 m, zakrenuto je u odnosu prema kvadratima postolja te
kvadratima platformi za odailjake antene i koare za 45. To se naelo, uz odgovarajue
udostruenje efekta, ponavlja i kod koare s restoranom i dviju platformividikovca, iz ijih
prostornihetverokutaizbijajutrokutniostakljenierkeri.Tijelotornjavisokoje148m,nanjemuse
nalaziantenavisoka15m.
Udio televizije u iroko organiziranoj svjetskoj komunikaciji neprestano se poveava. Sve vei broj
odailjaa i televizijskih tornjeva slui racionalnoj, tehnikoj svrsi, no istodobno oni imaju i simbolike
funkcije.

Kazalita
Ubarokujepozornicakaoprostorradnjeodvojenaodgledalitakaoprostorareakcije.Udrugojpolovini
XVIII.st.baroknokazalitesloamastapasesantikimtipomgledalitaukazalinudvoranusloama.
Laganonagnutaosnovnaravninasparketomiparterompoprimaoblikeizmeukrugaielipse.Iznadnje
rasporeenojedvadopetstepenastihredovaspoluvisokimloamaizavrnomgalerijom.
U XIX. st. razvija se iva meunarodna rasprava o prostornoj organizaciji te o unutranjem i vanjskom
oblikovanjukazalita.DoksuuItalijisporedniprostorikazalitavrloodmjereni,francuskiarhitektinpr.
ulaznopredvorje,glavnostubiteifoyerestooblikujukaosredinjeprostorevelikihdvoraca.Vrhunac
takvog pristupa su operne zgrade u Beu 1869 i Parizu 1875. Veina kazalita djeluju kao zatvoreni
pravokutni graevni blokovi s trijemom sa stupovima ili lukovima na ulaznom proelju. Za razliku od
toga, cijeli niz arhitekata pokuava karakteristinim oblikom volumena graevine predoiti napetost
izmeu pozornice i gledalita. Toj tradiciji pripada Gottfried Semper s dvije novogradnje za dvorsko
kazalite u Dresdenu. Nakon poara 1869, Semper prema Starom kazalitu gradi "Novo dvorsko
144

kazalite" s izmjenama koje odraavaju uznapredovali internacionalni standard i njegova vlastita

iskustva.Semperovjeradvoensvjesnim"funkcionalizmom".Gledaliteipozornica,ijijepoloajostao
nepromijenjen,okruenisuviestrukimomotaemsporednihprostorija.Umjestoraskonogastubitau
sredinjojosi,Semperrasporeujeetiriglavnastubitaubonimkrilimakojasuupovoljnomodnosu
premakolnomulazu,gledalitu,paviljonuzaetnjuidvoranamazaprobe.Izstepenastemasegraevine
dominantnoseizdie prostorpozornicekojemuSemper,uskladusazatjevimakazalinetehnike,daje
veliku vanost, ne razarajui jedinstvo oblija graevine. Prostorni program i oprema kazalita
odgovaraju njihovoj funkciji kao komunikacijskoga sredita dvorskoga i graanskog drutva s izrazitim
rangiranjem od dvorske loe do partera. Protiv toga drutvenog i arhitektonskog kompromisa i
odgovarajueumjetnikeprodukcijeireprodukcijeusmjerenisurazliitireformskipokuaji.
UXX.st.umnoavajusereformskiprojektiieksperimentiredateljaiarhitekata,medukojimasumnogis
prostornim pozornicama i centralnim kazalitima. Walter Gropius je 1926. za E. Piscatora projektirao
totalno kazalite. Otprilike polovina ovalnoga glavnog prostora, iju kupolnu ljusku nosi 12 nosaa,
ispunjena je s nepominim, amfiteatralno rasporeenim nizovima sjedala. U taj prostor umetnuta je
ploaparketakojasemoedizatiisputati,apokreeseokojednearinetoke.Onaobuhvaaijednu
malu,ekscentriranukrunupozornicu,asamajedijelomobuhvaenavelikomdubinskompozornicomu
oblikutrietvrtinekruga.Okretanjemploeparketaotvarajuserazliitemogunostizaigru:
1. konvencionalnadubinskapozornicaskrunimhorizontomsproscenijemilibeznjega;
2. pozornicaproscenija;
3. centralnapozornica,
akaodopunapozornicama:
4. izmjeninailisimultanapredstavanaprstenuzaigre;
5. sinkronoptika projekcija filmova kao dio scenografije pozornice na projekcijskim platnima
postavljenimizmeunosaauzprstenzaigru,anaposekadje
6. ploaparketajedinapovrinazagledateljekojasemoeokretati
a) tijekompredstavenaviepozornica,
b) tijekomjedneprojekcijeusmisludiorame.
Ciljtogastudijskogmodelajestdasegledateljiiglumciujednomprostorupovezukaopartneri,aosim
togadasemedijifilmaiKazalitaobuhvatezajednikomakcijom.
Iranijiikasnijieksperimentisliniovomtotalnomkazalitu,unajboljemsusluajuostvarenisamokao
studijski projekti. U veini graevina i projekata nakon Drugoga svjetskog rata, Kakav je npr. projekt
OpereuSydneyujouvijekprevladavadubinskapozornicasloamainizovimarangiranihsjedala.

Koncertnedvorane
UXVII.iXVIII.st.izvoenjeglazbepostupnoseoslobaauskevezanostiuzvladarskedvoroveicrkvu.U
gradovima se osim profesionalnih skupina glazbenika osnivaju i udruenja ljubitelja glazbe te
komercijalne koncertne agencije. U tom kontekstu prvi put nastaju zgrade namijenjene iskljuivo
glazbenimpriredbama,npr.1690.g.uLondonu,1748.g.uOxfordu,1761.g.uHamburgu.
KlasinitipkoncertnedvoraneoblikujeseXIX.st.najprijeugradovimaukojimaseglazbeniciudruujuu
velike,profesionalneorkestre.Tlocrtkoncertnihdvorananajeejeuoblikuizduljenogapravokutnika,
s podijem za orkestar i orguljama na eonoj strani, esto s galerijama na bonim stranama i stranjoj
strani. Plastikom ralambom stropa, zidova i ograda galerija te bogatom uporabom drva, postie se
dobra akustika s ravnomjernim irenjem zvuka i povoljnom rezonancijom. Koncertna zgrada za beki
Musikvereln,tojuje1868.g.sagradioTh.Hansen,postalajesvojimjasnoralanjenimvolumenomuzor
koji npr. oponaaju Geivandhaus u Leipzigu (1881.g.), Concertgebow u Amsterdamu (1888.g.) i
SymphonyHalluBostonu(1900.g.).TajstandardnitipodrediojerazvojsvedokasnogaXX.st.
145

Gradei 1925.1927. g. dvoranu Plevel u Parizu, G. Lyon i V. Auburtin naputaju kutijasti oblik
prostora. Zidovi i strop diu se iznad trapezoidnog tlocrta s razliitim nagibima i parabolinim
zakrivljenjima,kojaspreavajustvaranjejeke,proizvodeidijelomusmjerenu,dijelomdifuznurefleksiju
zvukatodopiredosvih3.000sjedalapostupnouzdignutogparteraidvijustranjihgalerija.
Poveanjeakustikekvalitete,zahvaljujuiznanstvenimproraunima,potvrenojenpr.kodkoncertne
dvoraneuHalsingborgu.UnjojjeS.Markelius,uzsavjetodavnusuradnjuG.Lyona,izaorkestrapostavio
reflektirajuizaslonusklaenspodomdvoranekojiseuzdieublagojkrivulji.UGoteborguN.E.Erikson
zakrivioje1935.g.stropupoprenomiuzdunomsmjeru,abonejezidovepodigaokaostupnjevane
koso stojee segmente. U konstrukcijskom smislu dvorana stoji slobodno u volumenu cjelokupne
graevine, koji preuzima akustiku amortizaciju. To naelo "jajeta u kutiji" osobito je dosljedno
provedeno u Royal Festival Hallu u Londonu (izvedba Matthew/Williams/Martin, 1949.1951.g.). U
glavnojdvoraniprviseputpojavljujesustavstepenastoistaknutih,viseihloa,kojesuinaevrloesteu
kazalitu. Povoljna iskustva s kosim oplojima rezultirala su pri gradnji daljnjih koncertnih dvorana,
radijskih kua, poligonalnim tlocrtima i volumenima. Gotovo sve dvorane pridravaju se tradicionalne
nasuprotnepostaveglazbenikaisluatelja.
Berlinskafilharmonija,1956.,arh.HansScharoun

saima sve spoznaje steene pri gradnji

koncertnihdvorana,aliihinadilazisvojom
jedinstvenom koncepcijom. Forma zgrade
polazi od prvotnog oblika muziciranja, u
kojemusuglazbeniciokruenisluateljima.
U dvorani s tlocrtom u priblinom obliku
izduljenogesterokuta,trapezoidnijepodij
za orkestar tako pomaknut u sredinu da

dirigentstojiusreditudvorane.Dvije
tisuedvjestosjedalapovezanihuskupinestepenastosesasvihstranadiepremagoreiudubinu.
Tajatorasti,tj.konveksnioblikuskojepovezanstenjomdasepomoukonveksnihplohapostigne
topravilnijeirenjeglazbe.Zvuksenealjeuprostorizjedneuestrane,onsepenjeizsredinei
dubine prostora prema svim stranama, te se umnoen sputa prema sluateljima. Disperziji tona
slue i. viekutno lomljeni zidovi dvorane i vieslojno omeivanje podija i povienog parketa
razliitonagnutimkosinama.Dvoranadonajmanjihpojedinostiodreujeoblikovanjegraevine,o
njojovisiinjezinvanjskiobrisatorastatendencijastropaizvanasejasnooituje.

Sportskedvoraneistadioni
Internacionalizacija sporta s normiranjem sportskih igralita, staza i sprava potaknula je oblikovanje
posebne tipologije. Kompleksi na otvorenom i sportske dvorane razvijaju se iz provizorija u
reprezentativne velike graevine. Univerzalni tip stvara se u velikim vienamjenskim dvoranama u
kojimasuigralita,nekonaotvorenom,sadanatkrivena.Zahvaljujuitomesportjepostaoneovisano
vremenskimprilikamaigodinjimdobima.Pritomesukonstrukcijskaifunkcionalnastajalitapotisnula
stilizacijskeihistorizirajuetendencije.
Sportske graevine spadaju medu eksperimentalna podruja moderne arhitekture, u kojima su vodei
arhitektiikonstruktoristvoriliizvanrednadjela,npr.:
prije 1939: O. E. Schweizer stadion Be; P. L. Nervi stadion Firenca; E. Torroja tribina La
Zarzuela;
nakon1950:EeroSaarinenhokejskadvoranaSveuilitauYaleu;A.Jacobsensportskadvorana
uLandskroni,zatvorenibazenBurg/Fehmarn;Jaenecke/SamuelsonstadioniGoteborgiMalmo;
146

P.L.NerviolimpijskistadionisportskedvoraneuRimu;K.Tangeolimpijskesportskedvorane
uTokiju,sportskadvoranaTakamatsu;H.StubbinsVeteranskistadionuPhiladelphiji;S.O.M.
ColiseumOakland;Roche/DinkelooVeteransMemorialColiseumNewHaven;F.ottoprojekti
saatorastimkrovom.
Moderne olimpijske igre uvijek su povod za postizanje internacionalnog prestia gradnjom velikih
kompleksa. Posljednjih desetljea nastale su graevine u kojima osim individualnoga majstorstva
arhitekatadoizraajadolazeimijeneumodernojarhitekturi.
U Rimu 1960. P. L. Nervi podigao je dvije
sportskedvoraneistadion,graevinesavrene
armiranobetonske konstrukcije, svaka u sebe
zatvorena i centrirana, bez vidljivog odnosa
premaobuhvatnojzajednikojkoncepciji.

Palazzodellosport>

UTokiju1964.KenzoTangesagradiojevelikuimalusportskudvoranukaoinaiceistoganaelaploni
nosivisustaviovjeeninavisokimpilonimaodarmiranogabetonaubliskommeusobnomodnosu.S
parkiralitima, pjeakim zonama, padinama brijega, rampama i zelenim povrinama one tvore cjelinu
iji i najsitniji detalji meusobno korespondiraju. Njezina mjerila daju smjernice i za razvoj buduega
gradskogkrajolika.
U Mnchenu 1972. nastaje rekreacijski krajolik
koji se nadovezuje na velegrad. Arhitekti G.
Behnisch i partneri kao vodee naelo istiu
integraciju krajolika i arhitekture. Graevine,
povrina tla, prometnice i vegetacija planiraju
se i grade na objedinjen nain. Izvorno ravno
podruje trebalo je ukljuiti televizijski toranj,
brdo otpadnog materijala i Nymphenburki
kanal. Zemljani iskopi za sportska igralita

iskoritenisuzaizgradnjukrajolikana
modelirane konture brda s otpadnim materijalom nastavljaju se nasipi, ralanjujui podruje na
pregledne odsjeke. Nasipi se spajaju na povienoj zaravni, u ije su bokove, kao u udubine krajolika,
ugraenistadion,sportskadvorana,zatvorenibazenikazalitenaotvorenom.Onisenepojavljujukao
samostalne graevine, ve kao sastavni dijelovi pejsaa. Umjetno jezero povezano s kanalom, tvori
sredinjureferentnutoku,asvojimodrazimaobogaujeslikukrajolika.
Izgledsportskihigralitaodreenjepreklapanjemdvajurazliitihsustava:

Jedan obuhvaa sportska igralita koja su kao otvoreni kompleksi uglavnom uputena u tlo, a
pojavljujeseuoblikumodeliranepovrinezemljitasorganikimoblicima;

Drugi je utjelovljen u krovu, kao "kiobranu iznad krajolika", koji kao kontinuirana tehnika
struktura u snanim krivuljama natkriva sva sportska igralita i kazalite, na nain da odnos s
krajolikom ostane sauvan i da se moe doivjeti i iz unutranjeg prostora stadiona i dvorana.
Istodobnopodrujesportaistiesekaoposebnazonaukrajoliku.Tojepostignutopreuzimanjem
rjeenja to ga je Otto Frei koncipirao za njemaki paviljon na Svjetskoj izlobi u Montrealu 1967:
atorska konstrukcija ovjeena o eline kabele. Kod tehniki izmijenjenoga krova u Munchenu
izmeuglavnihisporednihjarbola,uvrenihpomouzglobova,razapetajemreaelinihkabela
na kojima poiva ljuska sastavljena od ploa od pleksiglasa. Iznad sportske dvorane i zatvorenog
bazena dodatna toplinska obloga i vertikalni stakleni zidovi tvore klimatizacijski omota, koji je
obrisimakrajolikanametnut,aliihnepotire.
147

SAETAK

Srednjivijek

Novikaraktersrednjovjekovnearhitektureprvijeputjasnouoljivukarolinkodoba,ukojemunastaje
najranijamonumentalna arhitektura.Prepoznatljivisunovitipolokielementi,skupnagradnjainaelo
pribrajanja. Neto slino ponovit e se tek gotovo 200 godina poslije, kada se nakon pustoenja
Saracena,VikingaiMaaraukonsolidiranojEuropiposvudapoinjerazvijatinovaarhitektura.

Romanika arhitektura naputa komplicirane ralambe antike, te ponovno zapoinje s posve

jednostavnim sredstvima: jasnim geometrijskim oblicima, adicijskim povezivanjem zidnih ploha i
stereometrijskimtijelima.Romanikasepridravazakonazidanegradnje,izvlaeiiznjihpostupnosve
mogunosti oblikovanja velikih volumena i prostora. Gradnjom svodova u zreloj se romanici postie
jedinstvopokrovaizida,aistodobnoiritmikaralambaprostoratravejima.Ukasnojromaniciarhitekti
poinju plastiki oblikovati zidove i volumene. Ukrasi i skulptura izviru iz ravnine zida i njegovih
ralambi.Naportalimasepojavljujeprvamonumentalnaskulpturanakonantike.Romanikaiznenauje
svojom raznolikou. Razvoj od kristaline plonosti do ekspresivnog plasticiteta u razliitim se
razdobljimaipokrajinamazbivanaosnovamarazliitihkoncepcijaprostora,volumenaiplohe.Kulturni
utjecajRimskogaCarstvaigrapritomejednakuulogukaoinadarenostpojedinihnaroda,politikauloga
regija,graevnimaterijaltevremenskiiregionalnopromjenjiviidealnikonceptinaruiteljaiarhitekata.

Gotikaseisprvapojavljujekaojednaodregionalnihgraditeljskihkola,noubrzoproimaitavuEuropu,
a odmah zapoinju i posebni nacionalni i regionalni razvoji. Gotika gradnja lancima nije logini
"nastavak" romanike arhitekture. U mnogim pokrajinama koje su bile jezgre romanike, sustav zrele
gotike nikada nije prihvaen kao cjelina. Slino kao u karolinkoj arhitekturi, u gotici ne iznenauju
samo nove ideje i elementi nego i njihovo povezivanje prema naelu apsolutne diobene
sistematizacijekojajeoprenaadicijskomnaeluromanike.

UXIII.st.tehnikiiumjetnikipotencijalvitekogasrednjegavijekadostievrhunacuklasinimgotikim
katedralama bazilikalnog tipa. Prostor i volumen graevine istodobno ukljuuju sve aspekte likovnih
umjetnosti.Kaoeuropskiuniverzalnistil,gotikapreobraavasvetipovesakralneiprofanegradnje.Od
sredine XIII. st. uzmie gotika plastika i konstrukcijska gradnja lancima. U XIV. st. novi ideali jesu
ljepota prostora, prostranost i prostorno jedinstvo uz pojaanu transparentnost. Dvoranska crkva
postaje omiljeni tip gradske i propovjednike crkve. U kasnoj gotici dinaminost i virtuozno umijee
arhitekatarazvijajusesadausmjelim,"ukrasnim"svodovima,upoveanim,gotovodematerijaliziranim
vitrajima,aprijesveugradnjigolemihtornjevakojidjelujugotovokaoanticipacijatehnikizapanjujuih
pothvataindustrijskogdoba.

NovivijekIrenesansa/barok

Premaopemshvaanju,srenesansomzapoinjeslojevitiprocesnovogavijeka,racionalnomiljenje
uvodinovepogledeimetodekojizamjenjujusrednjovjekovnesustave.
Napoetkustojiponovnootkrieioivljavanjeantike.Arhitekturaseodgotikegradnjelancimaokree
gradnji u masama odnosno gradnji kompaktnim zidovima, odnosno odrie se jedinstva konstrukcije i
148

oblika.Ugradnjirenesansenepostojikonstrukcijskinunapovezanostizmeuzidairalambekoja
mu je pridniena. Sustave ralambe, osloboene konstrukcijskih funkcija, arhitekti projektiraju kao
platgraevineuproporcijamaikombinacijamakojesamiodreuju.

PremaAlbertijuizglednekegraevinepoivana:
1. harmoniji,tj.proporcijskomsustavukojiusklaujeodnosecijelezgradeisvihdijelova;
2. ukrasu, tj. graevnom materijalu i njegovim prirodnim svojstvima, te elementima ralambe:
redovimastupova,oblicimaprozora,edikulama,vijencimaiornamentu.

Geometrijski likovi i njihov proporcionalni raspored temelj su projekta, u renesansi su oni vidljivi u
sveukupnom tijelu graevine, kao i u njegovim dijelovima. Uravnoteene proporcije, ljepota
pojedinanih oblika, simetrinost i harmonija svih dijelova i cjeline utjelovljuju boansku istinu
geometrijeinjezinumoralnusnagu.Tajvisokizahtjevrezultiravrlolijepimgraevinama,nouesto
zavravaformalistikimshvaanjemarhitekture.
Konzervativnomzanatskomtehnikomzidanegradnjestvarasepodloganeutralnapremavarijacijamai
kombinacijamaralambitooponaajuantikesustavekojanedajepoticajezanovekonstrukcije.
U XV. st. graditeljstvo je na elu sveukupnoga tehnikog razvitka, no nakon toga, usprkos pojedinim
velikimpostignuima,onosveviezaostaje.Sjajrenesansepoivanadjelovanju"univerzalnihgenija",
koji dominiraju na svim podrujima likovne umjetnosti, a dijelom i prirodnih znanosti odnosno
knjievnosti (Alberti, Leonardo, Michelangelo, Rafael). Uspon moderne tehnike odvija se kroz stalnu
razmjenuiskustavasprirodnimznanostimaiindustrijom.Arhitekturaitehnikanasudbonosansenain
razdvajaju,usmjerenepremarazliitimciljevima.Arhitektivienedolazeiztradicionalnihobrtnikih
cehovaodnosnoizgraditeljskihradionica,negoseobrazujuudrugimobrtnikimumijeimailisuueni
diletanti.
Preuzimanje antikog kanona arhitekture odgovara obrazovnim idealima humanizma i postaje kanon
kojeg demokratski gradovi drave, novarsko plemstvo, apsolutistiki kneevi, ak i Crkva, doivljavaju
kao sustav prikladan za institucionalnu i privatnu reprezentaciju. ak jo i graanska revolucija i
moderna demokracija posiu za simbolima antike hramske arhitekture (Washington: Bijela kua,
Kapitol). Naalost u XX. st te stare uzviene simbole na fatalan nain adaptiraju i razliite diktature:
faizam, nacionalsocijalizam, staljinistiki komunizam, a dijelom primitivna pojednostavnjenja i
megalomanskedimenzijenepokazujuvieninajmanjitragAlbertijeveharmonije.

Renesansajepotaknulai gradogradnju.Zapoinjeplaniranjegradovapremageometrijskimobrascima,
podjelauistovrsnesektoreiusmjeravanjeulinihosipremaglavnimtokamaidominantama.Ubaroku
iztoganastajuprostraniureenisustavikojizahvaajuikrajolik.Umjestodotadanjeotresuprotnosti
izmeu grada i njegove okolice, npr. u regiji Pariza i Versaillesa, se pojavljuju nove ideje mogueg
meusobnog povezivanja koncentriranoga grada, ladanjskog kultiviranog krajolika i umjetnog krajolika
dvorca i parkova. Kao protuprimjer pojavljuje se povezivanje koncentrirane izgradnje i parkovnog
krajolika bez prinude krutih osi, ostvareno u Bathu. Ti prvi pokuaji harmonijskog proimanja grada i
krajolika u "otvorenom sustavu" zagueni su brzim, neobuzdanim rastom modernih velikih gradova.
Baroknisustavukrutioseuakademskiformalizamkojinijedorastaodinaminostiindustrijskerevolucije.

Industrijskarevolucija

U18.stoljeujenajveumanufakturnaproizvodnjadoseglajesvojelimiteprimjenomklasinihdo
tadaznanihtehnologijainainaproizvodnje.Revolucionarnipronalazakkojijeizazvaovelikipreokretu
149

nainu proizvodnje bio je izum parnog stroja. Njega je 1764. godine usavrio kot James Watt.
Manufakturnaproizvodnjazemijenjenatvornikimradom.Promjeneizazvaneprimjenomparnogstroja
nazivajuseprvomindustrijskomrevolucijom.
Noviizumparnistrojjevrlobrzopronaaoprimjenuutvornicama(vodeuuloguuprimjeninove
tehnologije imali su proizvoai tkanina u Engleskoj), rudnicima i prometu. Strojevi koji su koristili
vodenuparukaopogonskosredstvomoralisubitiodvrstogmaterijalaeljeza.

Slobodanovearhitekture
Najprije su samo industrijske graevine (pogoni i skladita, mostovi, eljeznike postaje ...) graene
ovommetodom,alijenekolikoprojekataobiljeiloovorazdobljeipostalosimbolimaindustrijskeepohe:
KristalnapalaauLondonu(1851.)iEiffelovtoranjiGalerijastrojevauParizu(1889.).
Prva svjetska izloba u Londonu 1851., bila je povodom da se pokae kakve su nesluene mogunosti
metalnog kostura i stakla. Pa je u tu svrhu sagraena ogromna graevina metalnog kostura i staklene
opne kao jedinstveni prostor za cijelu izlobu. Imala je galerije na dva kata i pokrivala je povrinu od
70.000etvornihmetara.Zbogdotadnevienesvjetlosti,tosujeproputalistaklenizidoviisvodovi,te
odraza svjetlosti u staklenim povrinama izvana, nazvana je Kristalnom palaom. Ta je izlobena
graevinasluilasamoestmjeseci,potomjerastavljenaisljedeegodineopetsastavljenanadrugom
mjestu.
Ve na Svjetskoj izlobi u Parizu 1889. ininjer Gustave Eiffel je elinom konstrukcijom visokom 300
metara,tojeponjemudobilaimeEiffelovtoranj,pokazaokakozbogprednostivrstihalakihgraevnih
elemenata, nova arhitektura moe dosegnuti dotad nevienu visinu. Toranj je imao dvije terase kao
vidikovceijojedanizumtogavremenadizalo.Kasnijeeposluitikaonajviaantenaradioodailjaa,
a dugo e biti i najviom graevinom na svijetu. Danas je simbolom tehnikih mogunosti metalnih
konstrukcija, ali i primjer otmjenosti i sklada to ga je mogue postii kreativnom primjenom nove
metodegradnje.
Galerijastrojeva,ukojojsubiliizloeninajnovijitvornikistrojevinaistojizlobi,imalajedotadnajvei
rasponsvodaod110m.Tojebilomoguezahvaljujuiirokimspletommetalnihgredaiipkinavrhu
luka koji se postupno suzuje prema tlu i na kraju se sve sile sabiru u jednoj jedinoj toki u podu; i to
postavljenenapokretnimvaljcimakakobisezgradamoglairitiodtoplineisuavatiodhladnoebez
strahaodpucanja.
Tako su projektanti elinih konstrukcija uveli i potpuno novo poimanje ljepote: otmjenost i lakou
metalnogtkivagraevine,smionopotezanjeuvisinuiirinu,svjetlostiprozranost.
Primjenaeljezaielikanaposljetkujezahvatilaistanogradnju,avrhunacjeneboder(engl.skyscraper)
kojiesedokrajarazvitiu20.st.kaosimbolmodernograzdoblja,poputkatedraleugoticiilidvoracau
baroku.
Najvie graevine jednostavnog kostura od metala s velikim staklenim prozorima koji istiskuju
zidove nicale su u industrijski snanom Chicagu. Poslovne zgrade ili robne kue, nazvane su prema
namjeni ili vlasnicima (npr. Reliance Building s 13 katova, ili Carson, Pirie & Scott djelo arhitekta
LouisaSullivana).Sullivanprvigradivelikestaklenepovrinenamnogokatnimgraevinamaslobodnog
tlocrta.Tuarhitekturukojapromiejednostavnosti"polivalentnost"ili"univerzalnostprostora"zovemo

elik
Prvaprimjenajezagradnjuindustrijskihpostrojenja(proizvodnipogoniiskladita)uEngleskoj,gdjese
venaprelazuiz18.u19.gradeesterokatnailiosmerokatnapostrojenja.
1801.g.
BoultoniWattsedmerokatnapredionicauManchesteru
1851.g.
InternacionalnaizlobauLondonuJosephPaxtonKristalnapalaa,zaestmjesecinasalo
150

jecca74.000m2,cca560xcca100.Najveiraspon22m
1872.g.
JulesSulnierusvegagodinudanadovravasetvornicaokoladeuNoisielsurMarne
pokrajParizaprvaskeletnakonstrukcija
1853.g.
ElishaGravesOtispatentiraizumprvilift
Drugapolovica19.stoljearobnekue,sapotpunoostakljenimproeljima
1889.g.
Internacionalna izloba u Parizu Galerie des Machines (110 x 420 m, trozglobni luk) i
Eiffelovtoranj
1890.g.
uAmericinastajuprvineboderi

betoniarmiranibeton
1759.g.
JohnSmeatonzapoinjesopitima;
1774.g.
John Smeaton gradi svjetionik u Edistonu (Engleska) gdje za temelje i vezivo primjenjuje
smjesukrea.Gline,pjeskairazdrobljeneljakepreteabetona
1824.g.
JosephAspdin(Leeds)proizvodiprvohidraulikovezivoPortlandcement;
1829.g.
doktorFoxpatentirametoduizradebetonskihploasnosaimaodljevanogeljeza;
1845.g.
industrijskaproizvodnjaportlandcementa;
1847.g.
prvipokuajarmiranjabetonaCoignet;
1849.g.
prvipokuajarmiranjabetonaMonnier;
1868.g.
francuskivrtlarMonniersvojeloncezacvjeeuspjenojaavaianommreom;
1875.g.
izgraenprvimostraspona16m;
1888.g.
stropnaploasgredamaF.Hennebique.
Beton se u veim koliinama poinje primjenjivati u graditeljstvu nakon 1890. godine, za to je u
EvropizasluanFrancoisHenebique,auAmericiErnestLeslieRansom(roenuEngleskoj).
1894.g.
Anatole de Baudot zapoinje s gradnjom prve crkve s konstrukcijom iz armiranog beton
SaintJeandeMontmartreuParizu
1903.g.
AugustePerretizvodiprvustambenukuusarmiranobetonskimskeletomRueFranklin25,
Pariz
Za razvoj armiranobetonskih konstrukcija najzasluniji je Robert Malliart koji je nasljednik F.
Henebiquea.
1910.g.
prvigljivastistropskladiteuZurichu
Veliki broj mostova, gdje svi elementi mosta preuzimaju optereenje, ne razdvaja konstrukciju na
noeneelementeielementekojinose.

Primjenaparnogstrojauprometu
1807.g
amerikanac Robert Fulton je sagradio prvi parobord koji je sa strane imao kotae s
lopatama,azvaojeClermont;
1819.g
amerikijeparobrodSavannahpreplovioAtlantskioceanza26dana;
1814.g.
englezGeorgeStephensonkonstruiraojeprvuparnulokomotivu.Putnabrzinabilajojje20
km/h,akasnijeibre,zvalaseRocket(eng.raketa);
1825.g.
uEngleskojsagraenajeprvaeljeznikaprugausvijetu.PovezivalajegradoveStocktoni
Darlington;
1860.g
PrvaeljeznikapruganahrvatskomprostorusagraenajeuMeimurju1860.godine.

151

XX.stoljee

Promijenjenopoimanjegrada
ini se da je moderna civilizacija bez ostatka povezana sa sudbinom velikoga grada. Krivulja rasta
svjetske populacije brzo se penje, veliki se gradovi ire, zgunjavaju, a istodobno i stapaju u velike
aglomeracije. Raste opasnost pretvaranja starih kulturnih krajolika u gradove. Izmeu grada i sela s
jedne strane, te izmeu kulturnoga krajolika i divljine s druge, ravnotea se odrava sve dotle dok je
djelatni radijus privrede ogranien radnom snagom ovjeka i ivotinje. Do poremeaja dolazi
industrijskom revolucijom i njezinim posljedicama, koje su se iz grada ubrzo proirile i na selo,
mijenjajui poljoprivrednu proizvodnju {kulturna stepa). Stalna se regeneracija gradova zbivala
stoljeima u istom okviru zatvorenoga grada i u dimenzijama pojedinane kue. U trajnom procesu
povremenog obnavljanja jednoobraznost pionirskih naselja pretvara se u raznoliku sliku "povijesno
razvijenih"gradova.Tisugradovi,premadefinicijiA.MITSCHERLICHA,postalibiotopommjestomna
kojemuseuravnoteujuiodravajuraznolikiobliciivota."Tajbiotoprazorilajeindustrijskarevolucija.
Povijesni pojam grada, slika omeenoga grada kao koncentracije kulturnoga krajolika kojemu je
suprotstavljenotvoreniokoli,nemavienikakavapoticajnogznaenja.
Industrijskirazvojiurbanistikoplaniranjerazilazesenasudbonosannain.Baroknatradicijaplaniranja
svojupunudjelotvornostpostieudobakadpoinjepolitikiiindustrijskiprevrat.Dokurbanistikoncem
XIX.st.nastojeokoregulacijegradovabaroknimosimaiblokovimazgrada,industrijaimasovnipromet
rastu prema vlastitim zakonima, pri emu dolazi do preklapanja ili do blokiranja preoptereenoga
baroknogsustava.
Tek vrlo kasno rada se spoznaja o tome da se u urbanizmu industrijskoga doba ne radi toliko o
formalnim problemima nego u mnogo veoj mjeri o usmjeravanju dotada nekontroliranih
gospodarskihisocijalnihprocesa,kojisupromijenilicjelokupneivotneodnose,ukljuujuiipovijesne
gradove,tegotovonunoprouzroilikaos.
Tekizmeu1920.i1930.manjibrojarhitekataiurbanistakonanoraskidashistoristikomtradicijom.
Otrina njihovih programskih zahtjeva i beskompromisna gradnja prvih naselja (AMSTERDAM,
ROTTERDAM, FRANKFURT NA MAJNI, BERLIN), izaziva jak otpor, ali otvara put urbanizmu kao modernoj
disciplini.
Na "Meunarodnim kongresima moderne arhitekture" (Congres Internationaux pour l'Architecture
Moderne),CIAM,provodeseprvesveobuhvatneraspraveiistraivanjastvarnihodnosaugradovima,te
se izvlae odgovarajui zakljuci. Prvi kongres odran je u mjestu La SARRAZ 1928. Na etvrtom, 1933,
nastajeAtenskapoveljastezamaourbanizmu,ukojimajeformuliranokaotinostanjesprijedlozima
opihzahtjevazaobnovu.Tapoveljaopremljenajesnimkamaianalizama33grada.Internacionalnom
razmjenomidejairaspravastvorenajezajednikapodlogazaradurbanista,kojijeponovnonastavljen
nakonprekidaurazdobljudiktaturaiDrugogasvjetskograta.EksperimentalnikarakterurbanizmauXX.
st. moe se objasniti sudbonosnim kanjenjem za industrijalizacijom i eksplozijom stanovnitva, te
nagomilanimproblemimainedostatnimiskustvom.

Gradskikrajolikukojemusepostienovauravnoteenostizmeugrada,industrije,prometaikrajolika
ostvarujesevrlopolako,uzmnogasuprotstavljanja.Razdvajanjefunkcijakojesuumeusobnojkoliziji,
poput stanovanja, rada, prometa, rezultira sterilnim, monofunkcionalnim dijelovima grada bez
istinskoga gradskog ivota. Promet je rapidno porastao, razaranje prirodnog okolia naseljavanjem,
industrijomiprometomsvejeozbiljnije.Temeljnepolitikeodlukekojebitrebaleustanovitiprioritete
daljnjegrazvoja,jouvijeknisudonesene.Gradsedanasnepoimakaoformakojuvaljaplanirati,nego
viekaoprocesukojemurbanizamdjelujekaokoordinacijskimedijusuradnjisvelikimbrojempartnera
152

kojevaljapridobitiizasuradnjuizapreuzimanjeodgovornosti."Praviutopijskielementuspjenogurba
nizmazapravojeustvaranjuosjeajaodgovornostipremagradu."

Trigeneracijemodernearhitekture
U XX. st. razvija se rasprava o stilu primjerenome suvremenom dobu. S divljenjem se promatraju
homogenost i stilska sigurnost proteklih epoha. Brojne nove zadae pokuavaju se rijeiti eklektikim,
historistikim kombinacijama (klasicizam, historicizam). Pokuaj da se preko orijentacije prema
atektonskim oblicima organske prirode razvije novi stil, zavrava u formalnoj slijepoj ulici Jugendstila
(secesije). Arhitekti, koji nisu potonuli u historicizam, s mukom se probijaju kroz zapreke zastarjelih
tradicija,oslanjajuise dijelomjouvijeknanjih:SULLIVAN,PERRET,GARNIER,BERLAGE,BEHRENS,LOOS,
WAGNER,POELZIG.JedinoF.L.WRIGHT,estonaproturjeannain,dopiredonovihnaela.
Tekodlunamanjinaarhitekataiduegeneracije,roenihizmeu1880.i1890,raskidastradicijomteuz
pomo nove graevinske tehnike bez kompromisa otvara put prema racionalnoj i funkcionalnoj
arhitekuri.W.GROPIUSgradi1911.Fagusovpogon,druginastupajupozavretkuPrvogasvjetskograta
kojijenaposeuNjemakojiRusijipotaknuospremnostnaobnovu.

PokretmodernearhitekturezapoinjeaktivnoupojediniharhitekataimalihskupinaucijelojEuropi.
Vodeemjestozauzimajusljedeiarhitekti:LeCORBUSIERuParizu,GROPIUSsBauhausomuWeimarui
Dessauu,MENDELSOHN,MIESVANDERROHE,HARING,B.iM.TAUTuBerlinu,RADINGiSCHAROUNu
Wroclavu (Breslau), HAESLER u Celleu, MAY u Frankfurtu na Majni, grupa De Stijl u Nizozemskoj,
konstruktivistiuRusiji.
Zaetnicimanovearhitekturenajvanijasunaelaimetodepomoukojihnastojeprevladatidotadanji
formalizam u korist inkcionalnog oblikovanja. No upravo su njihovi oblici, sa svojim bezuvjetnim
radikalizmom izazvali estoko protivljenje. Veliki publicitet, meunarodna izmjena iskustava (CIAM),
obrazovna i pedagoka djelatnost (Bauhaus) te sve jaa podrka vlasti i pojavljivanje na izlobama
(naselje Weissenhof u STUTTGARTU, Njemaki paviljon u Barceloni) proirili su ideje zastupnika
moderne arhitekture. Otprilike nakon 1930. ocrtava se njihovo prodiranje u konzervativne kole
arhitekture.Tajprocesnormalizacijeprekidajudiktature,kojenapijedestalslubenearhitektureuzdiu
eklektiki simplificirani neoklasicizam i monumentalizam, a moderne arhitekte sve vie izrgavaju
pritiscima (SSSR, Njemaka, Italija, panjolska). Zbog emigriranja vodeih arhitekata, napose je u
Njemakoj izgubljen kontinuitet. S druge strane, SAD i druge zemlje dobile su vane poticaje upravo
zahvaljujui izbjeglim avangardnim arhitektima. Energija prve generacije, koja je ostala nesalomivom
svedodubokestarostinjezinihpripadnika,proirilajepocijelomsvijetunaelanovearhitekture.

Sljedea,drugageneracija,jouvijeksudjelujeuestokimsukobimastradicionalistima,nooslanjasena
metode prve generacije, proiruje ih, diferencira i postie raznovrsnije mogunosti izraavanja. Pored
racionalnoga funkcionalizma ocrtavaju se razliita usmjerenja: Svjesno se preuzimaju nacionalne i
regionalne tradicije kako bi se uspostavio povijesni kontinuitet. Neki arhitekti izlaze iz strogoga
racionalizma "internacionalnoga stila", razvijajui vlastite pozicije, to dijelom poivaju na
historizirajuemeklekticizmusasvimmodernimtehnikimdostignuima(PH.JOHNSON),adijelomna
organikom i simbolinom manirizmu razvijenom iz armiranog betona (E. SAARINEN, O. NIEMEYER).
Izvorna individualnost karakteristina je za A. AALTA. U njegovim djelima visok tehniki standard i
funkcionalna jasnoa povezani su s intuitivnim organikim oblikovanjem kod kojega racionalnost
transcendirauiracionalnost,takodaobuhvaaobapodrujaivota.L.KAHNnastojiokodramatiziranja
racionalnihstrukturasasuprotnepozicijeformalnimikonstrukcijskimrazdvajanjemfunkcijauprividno
samostalnedijelovegraevinailiuvelikeelementetostojeumeusobnomkontrastu.OsimNERVIJA,
153

koji jo pripada prvoj generaciji, i drugi veliki konstruktori (npr. E. TORROJA i F. CANDELA) razvijaju
izraajne strukture i elemente od armiranoga betona, poput ljuski, te nabranih i viseih krovova, koji
modernojarhitekturiotvarajupodrujezasvedenihislobodnonatkrivenihprostora.
Trea generacija okree se protiv okotalosti racionalnih sustava i jednostranosti prve generacije. U
njezinuokvirunastajuraznoliki,dijelomkratkotrajni,pokretiitendencije,tosenaproduktivanikritiki
nain sueljavaju s dotadanjim postignuima moderne arhitekture, nastojei eliminirati njezine
negativne posljedice, ili su s njom u proturjeju. U njihovu radu zrcale se raznolikosti i vieznanosti,
kojeseuodizvanjskogatehnologiziranjaivotapadoromantiarskezanesenostipukimvrijednostima.

Sadanjost:strujanjaitendencije
UdrugojpoloviniXX.st.treageneracijaarhitekatapreuzimatemeljnepostavkemodernearhitekture,
aliikonflikteizmeuoptimizmaidogmatizmaprve,teskepticizmajednogadijeladrugegeneracije,a
jednakotakoisvejaukritikujavnosti.
Problemi koji se postavljaju pred urbanizam i arhitekturu ne razlikuju se naelno od onih s poetka
odnosno iz sredine stoljea, no sada se vie ne trae jednostavna i jednostrana, ve kompleksna i
slojevita rjeenja. Pritisak problema pojaao se napose zbog prijeteih ekonomskih i ekolokih
katastrofa.Openitonepovjerenjesadanjegavremenaumudrostidjelotvornostmodernetehnologije
djelovaloje.dakako,inapoimanjearhitekture.

Strujanjaitendencijepostajusveraznolikijima,adijelomiduuproturjenimsmjerovima.Silekojusuu
nekomvremenulatentneilipotisnute,udrugovrijemeizlazenapovrinu.

Funkcionalizam gubi svoju dogmatsku krutost te postaje kompleksniji u skladu s prvotnom

Sullivanovomdefinicijom.Sustavigeometrijskihstrukturaproirujuseidiferenciraju.Npr.,kombinacije
esterokuta i osmerokuta dopunjuju temeljne likove pravokutnika i kvadrata, to rezultira novim
rjeenjimaitipovimanamnogimpodrujima.
Organika arhitektura koju od poetka modernoga pokreta stvaraju vani marginalci, postaje sve
utjecajnijom. S jedne strane na ruku joj ide okrenutost prema iracionalnosti, a s druge sve vea
osjetljivost prema krajoliku. Tehnika betonskih ljuski i laganih plonih nosivih sustava upravo tom
usmjerenju otvara niz konstrukcijskih i oblikovnih mogunosti, koje prvoj generaciji nisu bile na
raspolaganju, o osobito vrijedi za integraciju arhitekture i krajolika, npr. u kontekstu s modernim
njegovanjemmasovnogasporta,rekreacijeiodmorazavelikdiostanovnitva.

Mnogi arhitekti i urbanisti tee za takvim planiranjem zgrada i gradova koje utvrenim konanim
oblikom (= arhitektura prema konvencionalnom shvaanju) ne bi okovalo procese rasta s njihovim
esto nepredvidivim tijekom. Npr., japanska skupina metabolista za trajne potrebe i dugorone
namjene planira stabilne makrostrukture. One, meutim, sadravaju fleksibilne mikrostrukture u
kojimasenalazeskupineprostora,kueilistambeneetvrti,kojepremapotrebirastu,mijenjajuseili
obnavljaju.Arhitekturatrebapostatidijelomstalnogaprocesaobnove,iligabaremtrebaomoguiti.
Drugiarhitektiizabiruhorizontalneivertikalnekombinacijeprostornihiligraevnihelija.Veejedinice
ne nastaju zahvaljujui nosivoj strukturi koja se moe dograivati ili mijenjati, nego adicijom
konstruktivnosamostalnihelijapremaodreenimsustavimarasporeivanja.Alternativutom,redovito
jednostavnom elijskom strukturalizmu, nude kompozicijski sustavi s kompleksnom tlocrtnom
geometrijom.Zakretanjemipreklapanjemosnovniselikovipovezujuuvieosnageometrijskapolja,na
kojima se podiu sloene prostorne konfiguracije i volumeni. U nekoj vrsti kristalinoga rasta one se
okupljaju oko odreene prostome odnosno graevinske jezgre, povezuju se u skupine i uspostavljaju
154

odnose prema drugim skupinama. Ti sustavi osobito su prikladni u neuobiajenim situacijama s

kompliciranimviesmjernimodnosima.
Simbolizacija i emocionalizacija arhitekture sve se vie pojaavaju. S jedne strane to se dogaa zbog
povezanostismodernomtehnikom,pomoukojemnogiarhitektinastojerazviti"slikovituarhitekturu"
s asocijativnim i ekspresivnim oblicima. S druge strane obnavljaju se tendencije eklektikoga
zaodijevanja, odnosno stiliziranja tehniki uvjetovane "gole" strukture graevina, tako da se bude
asocijacijenastiloveizprolosti.

Povezivanje s regionalnim ili lokalnim tradicijama, kao i interpolacija arhitekture u zadani povijesni
ambijent (umjesto tvrdih konfrontacija s njime) uglavnom se postie povrinskim formalizmom s
kulisnimmotivima,adijelomnjegovanjemproporcija.

DrukijiodnosprematradicijikarakteristianjezanovufazuudjeluJ.Stirlinga.Uzprividnonaglizaokret
on se od arhitekture staklenih kua, koju je doveo do savrenstva, okree nekoj vrsti pluralistike
kolane arhitekture s "citatima" iz ranijih razdoblja. Nasuprot tom elitistikom eklekticizmu i
tradicionalizmu, skupina oko R. Venturija zagovara popularnu arhitekturu znakova i simbola koja je,
premanaelimapopartaposuenaizsvakodnevice,odnosnoizsvijetaamerikihtrgovakihizabavnih
etvrti:kodirokejavnostipokuavaseponovnoosvijestitiarhitekturakao"ukraenabaraka".Svase
strujanja preklapaju, ali uvjerljivo rjeenje do sada nije postignuto. U posljednjim desetljeima XX. st.
valja oekivati estoke kontroverze o naelima arhitekture. Danas njome vlada optimizam da moe
uinitisve,idvojbatrebaliuinitisve.Putpremanaprijedposvejeotvoren.

155