KVALITETA MATICA I VIEMATINO PELARENJE

Dr. sc. Zdravko Lakti

Koristei se dananjom tehnologijom pelarenja iskoritava se manje od 10% pae od one
koju nam priroda nudi.
Nadalje esto susreemo pelare koji u elji da dou do vee proizvodnje meda poveavaju
broj pelinjih zajednica na pelinjaku.
Drim da to nije najbolji put. To je u dananjim uvjetima pelarenja vrlo skup nain
proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda. Tu se odmah postavlja pitanje kako doi do
vee proizvodnje meda ne poveavajui broj konica na pelinjaku?
Sigurno je jeftiniji i laki put unos veih koliina meda po pelinjoj zajednici, nego
poveavati broj tih zajednica.
Danas se openito smatra da postoji pet temeljnih uvjeta, koje je potrebno ispuniti kako bi
dobili zadovoljavajuu proizvodnju. To su:
1. Dobre matice s neogranienom snagom
2. Obilje hrane u konici tijekom cijele godine
3. Dovoljno prostrane i dovoljno velike konice koje nee ograniavati maticama leenje
jaja i spremanje nektara i peluda
4. Provoenje mjera potrebnih za normalan razvoj pela te pravilan i pravovremen razvoj
pelinje zajednice do pune snage
5. Spreavanje i lijeenje pelinjih bolesti
U ovom materijalu nije mogue i nije predvieno podrobnije govoriti o svima gore navedenim
uvjetima.
Meutim, govoriti emo o tome to je kvalitetna matica i kako se njena kvaliteta oituje u
pelinjoj zajednici. Nadalje govoriti emo o osnovama vie matinog pelarenja, koje
omoguuje formiranje snane pelinje zajednice.
Kvalitetna matica
O broju sneenih jaja ovisi i broj odgojenih pela i na koncu o tim pelama naravno uz jo
neke uvjete ovisi produktivnost zajednice. Kvalitetna matica nosi za 24 sata i preko 2000 jaja.
Koliko o broju sneenih jaja ovisi teina zajednice u kg?
Kod 1000 sneenih jaja pel. zajednica biti e teka 3,6 kg?
Kod 1500 sneenih jaja pel. zajednica biti e teka 5,2 kg?
Kod 2000 sneenih jaja pel. zajednica biti e teka 7,2 kg?
Koliko e meda sakupiti zajednice s razliitim brojem pela?
15000 pela sakupi meda u kg 6,7
30000 pela sakupi meda u kg 18,3
45000 pela sakupi meda u kg 29,4
60000 pela sakupi meda u kg 41,2
Dakle vidi se i na ovom primjeru povezanost jakosti zajednice s koliinom proizvedenog
meda ili vie izleenih jaja vie pela u zajednici vie sakupljenog meda.

Kakove posljedice moe imati pelar u svojoj proizvodnji ako nabavlja malene matice?
a) krupne matice imaju oko 170 jajanih cjevica u jednom jajniku i u pokusu dale su
27,6 kg meda.
b) sitne male matice imaju oko 109 jajanih cjevica u jednom jajniku i dale su 19 kg
meda.
Dakle malene matice dale su u ovoj usporedbi za 8,6 kg manje meda. To je tolika razlika da
moramo dobro paziti kakove matice kupujemo ili sami uzgajamo.
Kako djeluje starost matica na njenu produktivnost?
Zajednica sa jednogodinjom maticom sakupi za 42% vie meda nego zajednica s
trogodinjom maticom.
To bi raunski znailo sljedee: Ako su uvjeti takovi da zajednica s trogodinjom maticom
sakupi na pr. 20 kg meda to e matica jednogodinja pod istim uvjetima sakupiti 8,4 kg vie
meda. Dakle jednogodinja matica e sakupiti za 126 kn vie meda od trogodinje matice.
Gubitci matica u zajednici.
Matice od 1 godine starosti gube se 0,1 %
Matice od 2 godine starosti gube se 2,9 %
Matice od 3 godine starosti gube se 10,0 %
Da li ovaj podatak znai da smo ekonomski sigurniji i po ovoj osnovi kada su nam u
pelinjaku mlade matice?
Naravno da ne smijemo zaboraviti da itav niz uzorka djeluje na uzgoj kvalitetnijih matica.
Nekoliko napomena o kvaliteti matica uzgojenih iz prisilnih, rojevih i matinjaka tihe
izmjene.
Matice iz prisilnih matinjaka su lagane (oko 155 mg. i sa 136 jajanih cjevica), a uzgojene
su od liinki razliite starosti i spadaju u kategoriju najloijih matica. One matice koje su
izleene iz liinki starih 3 dana imaju u svojoj spermoteci svega 3,5 miliona spermija. Doim
matice izleene iz liinki starih jedan dan imaju 5,4 miliona spermija.
Loe su i rojeve matice, koje dosta esto koriste nai pelari. Naime nagon za rojenjem se
intenzivno nastavlja kod potomstva.
Matice iz matinjaka uzgojenih pri tihoj izmjeni su dobre, ali ih u pravilu bude jako malo.
Osnove vie-matinog pelarenja
Mi ne moemo biti zadovoljni s onim to smo postigli u pelarstvu, grani poljoprivrede o
kojoj ve smo ranije rekli govorimo mnogo i lijepo. Rezultati su takovi koji nas ne
zadovoljavaj. Veliki dio naih pelara radi s malim brojem pelinjih zajednica, a prinosi meda
nisu atraktivni. Agroekonomisti bi rekli da je izmeu ostalog na izlaz u poveanoj
produktivnosti, dakle imati to veu vrijednost proizvodnje po konici i u ekonominosti
proizvodnje, dakle smanjenju trokova meda i drugih pelinjih proizvoda. Naravno nije
predmet ovog rada ekonomska analiza nae proizvodnje. No pokuati emo dati neke
informacije koje bi mogle koristiti pelarima.
Za poveanje produktivnosti uvjet je prije svega imati jake pelinje zajednice, nadalje
iskoritavati to je mogue vie glavne pae. Ne smije se zaboraviti da osim meda u
pelarskoj proizvodnji vrijednu robu na tritu predstavljaju oploene matice, paketne pele,
vosak, cvjetni prah i dr.

to znae jake i snane pelinje zajednice vidljivo je iz Grafa br. 1.

50

Prinos meda kg

45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

1,4 2,2 3 3,8 4,6 5,4 6,2 7 7,8 8,6

Teina pela kg

Kako raste teina zajednice pokusi pokazuju i sve vei prinos meda. Kod lagane zajednice
prinos meda je 8,2 kg, kod zajednice teke 5,4 kg prinos meda je 24 kg. Pod istim uvjetima
zajednica od 7 kg pela sakupit e 32 kg meda.
Navesti emo jo jedan zgodan primjer o znaenju jakih zajednica. Postavimo dvije zajednice
svaka s 50000 pela i na kraju pae svaka e zajednica imati 30 kg prinos meda.No pored ove
dvije zajednice postavimo u isto vrijeme i treu konicu s 100000 pela nee na kraju pae
imati 60 kg meda nego 90 kg.
Mogli bi zakljuiti da pelar mora primijeniti takvu tehnologiju koja e mu omoguiti
stvaranje jakih zajednica.
Za stvaranje jakih zajednica mora se u ljetu prethodne godine izvriti sve pripreme. To znai
da moramo uzimati jake zajednice sa to vie mladih pela, mladom maticom, kvalitetnim
saem, dovoljnim koliinama hrane te zdravim pelama.
Pri ovom stvaranju jakih zajednica moramo upotrijebiti i neke druge mjere, koje su ugraene
u poslove selekcije pela. Odabiranje dobrih zajednica vrimo dva puta i to jedan u proljee, a
drugi puta jo rigoroznije kod prvog vrcanja meda.
Proljetnim odabiranjem ustanovimo koje su zajednice slabo prezimile (veliki broj uginulih
pela na podnici, zastoj u razvoju, nozemoza i dr.). Od takvih zajednica sigurno neemo
uzimati materijal za reprodukciju.
Drugo odabiranje vrimo kod prvog vrcanja meda. Tada grupiramo svoje zajednice tri grupe,
jedna grupa su slabe zajednice koje iskljuujemo iz uzgoja. Druga grupa predstavlja
zajednice, koje vie godina proizvode nadprosjene koliine meda. Ta grupa je jako
interesantna za obnovu i poveanje zajednica. Na koncu trea grupa je najbrojnija i
predstavlja u prosjeku dobre zajednice.
No i pored niza aktivnosti pelar nije u mogunosti uvijek doi do jakih zajednica pelarei s
jednom maticom u konici. esto nije u mogunosti u kratkom vremenu razviti tako zajednice

da iskoristi rane pae pod kojima mislimo na uljanu repicu i bagrem u naim panonskim
krajevima.
U dananjim uvjetima pelarenja radi raznih zatitnih mjera voara i ratara dio pela letaica
strada. Nita nisu laki problemi za varou i nezemozu bolesti koje ozbiljno mogu ugroziti broj
pela u zajednici.
Mnogi peli su doli do spoznaje da pelarei sa dvije matice mogu znatno popraviti broj
pela u zajednici. To ipak nije nova metoda. Ona je stara 100 i vie godina.
Vano je znati da i kod izuzetno jakih zajednica oko dvije treine pela mora biti vezano za
sakupljanje meda, a jedna treina da su kune pele.
Iz Grafa br. 2 vidljivo je vrijeme potrebno za razvoj zajednice s jednom i dvije matice. Tako
na primjer moemo proitati na spomenutom grafikonu broj dva da za 48 dana zajednica sa
jednom maticom postie neto preko 500000 pela, a zajednica sa 2 matice istovremeno
postie skoro 80000 pela. Podatci iz ovog grafikona dovoljno uvjerljivo djeluju i pokazju
nam kako planirati vlastitu proizvodnju.
Pelariti s dvije matice mogue je s vie vrsta konica. No vjerujem da je najpogodnije s
nastavljaama. Mogue je formirati dvomatine zajednice u jesen, ali i u proljee. U stvari to
je mogue napraviti u sve vrijeme sezone kada pele normalno lete.
Ako formiramo dvomatinu zajednicu koristei konicu LR moramo jednu zajednicu staviti
na podnicu, a drugu na razdjelnu dasku kojom je pokrivena zajednica na podnici. U stvari
razdjelna daska je osnova ovakve konice. Njome se odreenim zahvatima pele koje su
uzgojene u gornjoj zajednici usmjeravaju u medite donje zajednice. Mogli bi rei da je glavni
zadatak ove gornje zajednice koju moemo nazvati Plodite 2 proizvodnja pela kojima e se
pojaavati Plodite i medite na podnjai. Pele iz gornje zajednice nose nektar u zajedniko
medite. Za regulaciju kretanja pela u gornjoj i donjoj zajednici slue vie leta koja se prema
pravilima tehnologije otvaraju i zatvaraju na raznim mjestima.
Graf. 2 Vrijeme potrebno za razvoj zajednice sa jednom
ili dvije matice (Avram)
120
Broj pela u 000

100

Zajednica sa
dvije matice

80

Zajednica sa
jednom maticom

60

maticom

40
20
0
0

12

24

36

48

60
dani

72

84

96

108 120

No, tu tehnologiju nije mogue na ovom mjestu opisati zbog zadanog ogranienog prostora. O
tehnologiji pripreme takvih dvomatinih zajednica za pau uljane repice, bagrema, suncokreta
zainteresiranim pelarima stojim na raspolaganju.