MAGDA ZORI

SIMBOLIKA NA NEKIM RANOSREDNJOVJEKOVNIM

KAMENIM SPOMENICIMA
UDK 7.045/.046"653"
Pregledni rad
Review
Primljeno: travanj 1993.
Received: April 1993

Magda Zori
HR - 22000 ibenik
Dravna uprava za zatitu kulturne
i prirOdne batine - ibenik
Stube J. ulinovia J

Izabrani predmeti ranosrednjovjekovne skulpture (dijelovi crkvenog kamenog

namjetaja) otprije poznati znanstvenoj javnosti, u ovom radu tretiraju se sa simboliko
ikonografskog aspekta . Konstatira se, da je problematika bivstvovanja nakon smrti,
zapravo vjerovanje u "vjeni" ivot, bila duboko usaena u svijest ranosrednjovjekovnog
ovjeka, te da je nala svoj odraz u temi Uskrsnua koristei se jednostavnijim prikazima,
ali i sloenijim likovno-scenskim izriajem putem simbolikih i ikonografskih motiva.
Kao podloga pri analizi prvenstveno su posluili tekstovi iz Biblije ali i kulturno-religijska
saznanja o pretkranskim narodima. Budui da je dilema o zagrobnom ivotu i
onostranosti bila naglaeno prisutna kod pretkranskih naroda, daju se i primjeri iz
blie i dalje prolosti naglaavajui pri tome da su pojedini motivi-simboli manje ili
vie jasno izraeni imali i tada iste ili srodne simbolike vrijednosti.

Izraavanje putem simbola blisko je ljudskoj prirodi od najstarijih vremena.

Duboko ukorijenjeno u svih naroda, kultura i religija, simbol kao sredstvo du
hovnog izriaja i u kranstvu poprima ulogu tumaa, tumaa Biblije i boanske
osobe Isusa Krista kako u svijetu tako i u nas. Zaposjedanjem novoga ivotnog
prostora Hrvatil uspostavljaju dobrosusjedske odnose sa stanovnitvom u dalma
tinskim gradovima u kojima je bez obzira na dekristijanizaciju Ilirika moglo biti
preivjelih krana. lednom stvoreni suivot inicirao je (ili barem olakao) poetni
proces kristijanizacije Hrvata u VII. st. i poetkom VIII. st. ako ne u to vrijeme
na cijelom podruju, a ono barem na obalnom dijelu Dalmatinske Hrvatske. 2
Drugi znaajniji (obimniji i sveobuhvatniji) val zbio se posredovanjem djelovanja
franakih misionara krajem VIII. st. i poetkom IX. st. 3 Postavi dijelom europ
ske zajednice, Hrvati, poput drugih kranskih naroda, poinju izraavati
novoprihvaena religijska vjerovanja putem dobro utvrdenih norma uoblienih u
simbole i predoenih u (simboline) likovne predodbe. U isto vrijeme poinju
graditi sakralne objekte_ Nije neobino da su se Hrvati u tim prvim vremenima
koristili postojeim kasnoantikim graevinama i starokranskim crkvama
adaptirajui ih za svoje kultne potrebe. 4 Poneki put adaptacija se svodila samo
na promjenu crkvenoga kamenog namjetaja koji je kao i onaj u novopodignu
tim starohrvatskim crkvama (oltarne pregrade, oltarni ciboriji, propovjedaonice,

183

SHP, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

kamenice za krtenje i drugo) bio osebujna ukrasa. Motivi kuka i raznolikih kom
binacija prepleta i dvoprutih i tropruti h vrpca isklesani u niskom reljefu upot
rijebljeni su kao ukrasi sami za sebe, ili kao okviri isto tako nisko reljefno klesa
nom bilju, likovima ivotinja i ptica, krieva, rozeta, i na kraju razvoja, ljudskim
figurama. Veina motiva poznata je iz kasnoantike i starokranske batine.
Preuzimaju se simboli i slike iz Biblije. 5 Sveprisutna simbolika, jer je u srednjo
vjekovnoj misli svaki materijalni predmet prikaz neega 6 , postaje sredstvo komu
niciranja. 7 Kako se reljefni prikaz odvija u najvie tri nivoa (podloga, motiv, urezi
na motivima) s minimalnim meuvisinskim razlikama, to su efekti svjetlo-tamnog
gotovo nezamjetni, a to je pridonosilo dojmu statinosti prikaza. Osim toga preo
bilje detalja - horror vacui - i umnoavanje pojedinih motiva na jednom te istom
spomeniku moglo je proizvesti za oko zamarujui efekt. Meutim, ti reljefi su bili
i obojeniR. Upotreba boje distingvirala je pojedine elemente likovnog prikaza
meusobno, uinila da cjelokupna predodba bude ivotvornija, uoljivija u deta
lju i cjelini. Ali boja osim valerskih vrijednosti ima i simboliku vrijednost, pa ako
je i u tom smislu upotrijebljena a zapravo i jest9, posluila je i kao dodatno sred
stvo tumaenja biblijskih tekstova ne samo u onih kratkih jezgrovitih poruka koje
nosi jedan ili vie simbolinih elemenata prikaza, ve i na reljefima s tendenci
jom friznog prikazivanja, kakvi su pluteji iz zadarskih crkvica Sv. Lovre i Sv.
Nediljice.
U kranskoj religiji znaajno mjesto zauzima soteriologija, jer je Isus glavni
interes ljudskog ivota prenio na ivot iza smrti. Cjelokupni Isusov ivot je
samoobjava, smrt i uskrsnue, odnosno spasenje, novi ivot kroz uskrsnue. Tako
se uskrsnue kao dogaaj nakon smrti u kranskoj religiji najavljuje kao central
na tema !o. Kransko shvaanje eshatologije i soteriologije bitno razliito od
poganskih religija, inilo je onu glavnu razdjelnicu meu inae formalno slinim
religijama. Za vrijeme zemaljskog ivota Isus je uskrsnuo nekoliko mrtvih (Laza
ra, Jairove keri, sina udovice iz Naina). Sam za sebe kae "Ja sam Uskmue i
ivot, tko vjeruje u me ako i umre ivjet e nakon smrti" 11. Bez najave uskrsnua
ljudski rod ostao bi prikraen za bitan lanak kranske vjere, odnosno, za vjeru
da e uskrsli Krist po prestanku naeg fizikog bivstvovanja i nas uskrsnuti u novi
ivot. Bez te vjere ne bi bilo ni crkve 12 Zato jer je i sam Uskrsnue, on je i taj
koji ivot moe dati i vratiti. Iz toga proizlazi da je vjera u Isusa Krista nuno
potrebna, jer Isus Krist je Spasitelj ali ustolien od Oca tek po svom Uskrsnuu. 13
Tema kako ivjeti poslije smrti odu~vijek je bila u sreditu ovjekova interesa, sto
ga nije udno da je kao primarni interes ranosrednjovjekovnog ovjeka nala
svoje mjesto tako brojno zastupljena na kamenom crkvenom namjetaju.
Predoena jezikom simbola iji se korijeni mogu pratiti u kulturnom nasljeu
pretkranskih naroda, tema uskrsnua u brojnim varijetetima ispunjavala je
veinu unutranjosti starohrvatskih crkvenih prostora.

* * *
Kako to izgleda kada se jezikom simbola analizira jedan takav spomenik
ukraen listovima i plodovima vinove loze (sl. 1).
184

SHr, 21/l991. (1995.) 183-204

M.

Zori,

Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Sl. l. Biskupija kraj Knina, ciborij

Suodnos Boga i ovjeka kako ga iznosi metafora u Ivanovu Evanelju

opisan je kao skladno jedinstvo oba sudbonosna elementa ivota, nebeskog i ze
maljskog. Isusove rijei "Ja sam (pravi) trs vi ste mladice"1 4 potvruju izreenu
tvrdnju. Meutim, Isus takoer kae "Jer bez m ene ne moete nita u initi "15.

185

SHP, 21 /1991. (1995.) 183-204

M . Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Ova izreka otvara i jedan drugi aspekt uzajamnosti Boga i ovjeka. Tonije,
naglaava se ovjekova ovisnost o Bogu koja je imanentna bogotovanju 16.
Naime, bez Isusove rtve na kriu , posljedica ega su smrt i uskrsnue, i kroz
koju oitovanje spasa doivljava svoj vrhunac l 7, nema u konanici kranske es
hatologije spasa za ovjeka na dan Posljednjeg suda kada uskrslo ovjeanstvo
ovisno o kvaliteti proivljena ivota biva nagraeno (raj) ili kanjeno (pakao)18.
Izvan ovog koncepta spasenja postoji i druga mogunost spasenja koja se prua
putem sakramenta krtenja jer sakramentom krtenja ovjeanstvo uspostavlja
vezu s Bogoml9. Tako spasenje biva osigurano jer je ve uskrslo s Kristom sto
ga to se Krist sjedinjuje sa Spasiteljem, konkretno s njegovom smru i
uskrsnuem 2u . Poistovjeivanje Isusa i trsa vodi zakljuku da je trs - vinova loza
- sinonim za uskrsnue. Drugim rijeima nema uskrsnua bez otkupiteljske
rtve Spasitelja. Krist je Uskrsnue i ivot, on je pravi trs, dakle trs je
simbolina slika uskrsnua . Na slian nain do istog zakljuka moe se doi
analizom Matejeva Evanelja, konkretno analizom parabole o vinogradu i vi
nogradarima 21 Loza je Kraljevstvo nebesko koje je rodilo euharistijom,
spomenom na Kristovo otkupiteljsko djelo - rtvu koje je uvjetovano raspeem,
smru i uskrsnuem 22 . Kako se Isus ustoliuje za kralja u asu uskrsnua 21, tako
se prema Ivanovom iskazu i od ovjeka trai novo "roenje" da bi vidio,
zapravo postao dijelom Kraljevstva Bojeg24
Znakovito je da je Noa kao prvi u nizu ljudske vrste (od Noinog potomstva
porodio se sav svijet) nakon opeg potopa prvi posadio vinovu 10zu25.
Ve dobro poznati tzv. Zlatni mozaik iz vremena prvih poetaka kranske
umjetnosti (IV st.), a koji je pronaen ispod naosa crkve Sv. Petra u Rimu,
prikazuje Krista okruenog bujnim viticama vinove loze 26 to potvruje da je ve
u poecima kranske umjetnosti loza bila simbol obeanja besmrtnosti. U istom
znaenju brojno je bila zastupljena i na ranokranskim sarkofazima.
Korijen simbolinog znaenja loze kao obe a nja besmrtnosti treba traiti u
kultu grkog boga Dioniza (Dioniz je po podrijetlu vjerojatno istonjaki bog).
Uz Dionizijev kult veu se misteriji smrti, ali i ponovnog roenja i spoznaje.
Dioniz je bog vinogradara. Pored loze posveen mu je i brljan u ijem je hladu
kao nedonoe naao spas od sigurne smrti. Osim kao nedonoe , roen je jo
jednom (nakon potpuna razvitka) iz oeva (Zeusova) stegna 27 Imao je mo
uskrsavanja drugih osoba 2H Brljan je simbol vjenog ivota 29 Dioniz je bog
proljea kada se sve raslinje obnavlja. U buenju proljea, tj . u neprekidnom
ciklusu obnavljanja, bog proljea budi nadu u besmrtnost jer je konsekventno
tome i bog obnavljanja ivota. U prilog tome govori i nalaz kratera iz Dervenija
oko 320. godine prije n.e. na kojem se uz ostale ukrase nalazi brljan i scena iz
Dionizijskog kulta. Krater je sluio kao urna za pepeo pokojnika 30
Potvrda o znaenju loze-biljke koj a daje novi ivot nalazi se i u
istonjakim kulturama 31 , konkretno u dre.vnom Egiptu gdje takvo znaenje loze
sugerira prikaz loze u gozbenim scenama na slikarijama u tukaturi na zidovi
ma grobnica u Tebi . Ovdje loza (pored ostalih rtvenih darova) osigurava
pokojniku novi ivot 32 .

186

SHr, 21{1991. (1995.) 183-204

M. Zori. Simbolika na nekim ranosrednj ovjekovnim kamen im spomen icima

Upotreba kria kao simbolikog izriaja kranske misli i poruke u uestaloj

je primjeni kako u starokranskom dobu, tako i u predromanici i kasnije.
Openito je prihvaeno da kri oznaava Kristovu rtvu, odnosno ire, kransku
vjeru 33 Tako shvaena simbolika kria iroka u svojoj slojevitosti nosilac je pre
poznatljivih poruka na svim nivoima. Slijedom kranske soteriologije oekivana
je i opravdana sublimacija simbolikih poruka kria u poruku vrijednosti najvieg
ranga, u ekspresiju reprezentativnog dogaaja kranske dogme na kome se, u
stvari, bazira kranska vjera, a to je Uskrsnue . Kako je Isus od Boga postav
ljen (ustolien) za Spasitelja tek po uskrsnuu, to je Isusova otkupiteljska rtva
smrt na kriu bila nuno potrebna, dakle je i Uskrsnue bilo nuno potrebno.
Uskrsnue je uslijedilo (tri dana) poslije (otkupiteljske) smrti na kriu na kojem
je Isus bio podignut, ili kako kae apostol Ivan, uzdignut sa zemlje34 pa je stoga

Sl. 2. Uzdolje kraj Knina, zabat

187

SHP, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

in podizanja raspetog Krista sa zemlje najava uskrsnua. Potvrda ovog zakljuka

je i u simbolinoj vrijednosti kria kao uzlaznog simbola u istonjakim legen

dama 3s Znaenjski drvo (stablo) ivota dovodi se u vezu s kriem, zapravo su

. ekvivalentni simboli. U Novome zavjetu)6 u stablu (drvu) kria vidi se stablo ivo

ta 37 Ono to je Novome zavjetu ivot, smrt i uskrsnue za Stari zavjet (i idov

stvo) je Izlazak 3R U starozavjetnoj prii O Abrahamovu rtvovanju Izaka koji je
nosio drvo (za rtvu paljenicu) uahuren a je prefiguracija Krista koji nosi kri,
dok bi sama Abrahamova namjera za prinoenjem rtve bila pralik Raspea 39
Navodno je (prema legendi) Kristov kri bio uinjen od maslinova i cedrova
drveta. Maslinova grana, granica osim to kao zimzelena biljka 40 openito znai
ivot, znai i pritjecanje novog ivota, obeanje novog ivota. Nije sluajno da je
golubica Noi donijela maslinovu granicu kao znak da je kopno - izbavljenje i
prilika za novi ivot blizu . Konano stablo ivota, dakle i stablo kria raa
plodovima koji daju besmrtnost 41 , a kako je stablo simbol neprestana obnavlja
nja 42 ali i davanja novog ivota (plodovi, mladice), to soterioloki gledano je i
simbol onoga to donosi spas, odnosno onoga to daje vjeni ivot za ije je os
tvarenje uskrsnue nuni preduvjet.
Kod pretkranskih naroda, primjerice kod Ilira, ali i u predilirskom vre
menu dobro je poznata jedna varijanta kria - svastika. U ilirskoj duhovnoj sfe
ri svastika simbolizira sunce u pokretu 43 Sunce na svom nebeskom putu daje
toplinu i svjetlo, odnosno neposredno i sam ivot. Konkretno, Sunce je i samo
ivot u neprestanom obnavljanju, a kako je Krist istodobno i Sunce i stablo 44
slijedom toga ponovno se treba vratiti na simboliku kria jer je jo jednom
potvreno da je jedno od moguih simbolinih znaenja kria vjera u novi
ivot, odnosno samo uskrsnue.
U pretkranskim istonjakim civilizacijama jedno od moguih znaenja kria
lei u njegovoj mogunosti osiguranja novog ivota 4s. Izidin kri koji se esto
moe vidjeti na slikarijama u egipatskim grobnicama oznaava Izidu kao pozna
vateljicu tajne ivota i uskrsnua, a u rukama pokojnika znai molbu pokojnika
upuenu bogovima za besmrtnost. Boginja Gala imala je sposobnost uskrsavanja
bogova i davanja ivota. Na jednoj ploici prikazana je boginja Gala s pokojni
kom iza kojeg je drvo ivota s jarcem u ulozi zatitnika pokojnika 46 Na jednom
prikazu iz Ura, oko 2600.-2500. godine prije Krista, u odvojenim kvadratima
prikazane su rogate ivotinje Garci, bikovi) u propnju prema stablu ivota 47
Kombinacija kria s pticama, raznolikim raslinjem, cvjetovima, ivotinjama ili
drugim simbolinim motivima u jednu simbolinu sliku uestali je prikaz na
crkvenom predromanikom i ranoromanikom namjetaju . Kombinacija kria
uokvirena s po jednom pticom sa svake strane kria bilo ispod ili iznad vodo
ravne haste kria (sl. 2) likovni je prikaz kria (o simbolici kria kako je gore
navedeno) i dematerijaliziranog stanja ovjeka, tj. ovjeje due. Predoavanje
due kroz materijalni oblik - lik ptice izgleda da je bilo rano uvrijeeno gotovo
u svih naroda, primjerice u Mezopotamiji 4H, u Egipana 49 , u IliraSa i drugih.
Openito prihvaena simbolika ptice kao materijalizirana vida nematerijalne due
najvjerojatnije proizlazi iz osnovne karakteristine strukture ptijeg organizma,
posebice krila koja omoguavaju uzdizanje sa zemlje i tijet prema nebeskim pros

188

SHp, 21 /1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovj ekovnim kamenim spomenicima

transtvima to bi bila alegorijska predodba postizavanja jedne vie sfere, nadze

maljske. Osim toga letenje daje priin lakoe tijela, zapravo besteinskog stanja
to je i osnovna karakteristika stanja due. Openito u ljudskim predodbama
sva via nadzemaljska bia imaju krila. U kranstvu to su aneli. U grkim i
rimskim politeistikim religijama glasnici bogova obino su krilata bia a isto
tako i posrednici izmeu onostranosti i ovostranosti. Primjerice Harpije, krilate
ene s ptijim tijelom ija je prvobitna funkcija bila odnositi due umrlih u

Sl. 3. Zadar; katedrala, ulomak arhitrava (?)

Sl. 4. Zadar; katedrala, plutej

189

SHP, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Sl. 5. Trogir, plutej

Sl. 7. Boava na Dugom otoku,

plutej

Sl. 6. Dubrovnik,

Sl. 8.

ploa

Bijai

uzidana na Sv. Stjepanu

kraj Trogira, Sv. Marta,

plutej

podzemni svijet, zatim Hermes Psihopomp, a takoer i Irida koja zapravo nije
imala stalnu uobiajenu funkciju psihopompasI. enska figura na reljefu s apo
teozom Sabine 52 interpretirana kao Aeternitas takoer je krilata kao i mladi na
reljefnom prikazu apoteoze Antonina i Faustine 53, ili letee Victoriae u scenama
apoteoza na sarkofazima u kasnoantikoj umjetnosti.

190

SHr, 21 / 1991. (1995.) 183-204

M. Zori . Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kam l:nim spomenicima

Silazak due u eol starozavjetna je slika smrti kao to je Izlazak slika

I u novozavjetnom ciklusu dua oekuje poziv za uskrsnue. Tako se
kri kao slika uskrsnua i ptica kao slika due koje oekuje uskrsnue, ili su ve
uskrsle54, stapaju II meusobnome sjedinjenju u jedinstven prikaz uskrsnua.
Poneki put motiv kria s pticama obogaen je grozdom koji kljuju ptice kao
dodatnim pojanjenjem cjelokupnog prizora s jasnom aluzijom na spomen Kristo
va otkupiteljskog djela 55 . Na bolskom zabatu jedan od dva pauna u kljunu nosi
list 56 Likovni prikaz ptica koje kljuju grozd zapravo je jedna od podvarijanti
motiva kalea ili kantharosa s pticama sa strane. Obje posude sadre pie be
smrtnosti. Kale simboliki sadrava Kristovo tijelo i krv, a oni koji ga jedu i piju
imat e, kako kae apostol Ivan, vjeni ivot 57 . Kantharos ima znaenje izvora
vjenog ivota koji je sam Krist 5R
Uskrsnua.

Sl. 9.

Bijai

kraj Trogira, Sv. Marta, plutej

Sl. 10. Gala kraj Sinja, plutej

Izraeni jezikom simbola kroz likovnu predodbu interesantni su prikazi na

dva kamena spomenika iz zadarske katedrale. Na ulomku arhitrava izmeu dvije
simetrino postavljene ptice nalazi se palmeta (sl. 3), a na pluteju izmeu
takoder simetrino postavljenih dviju ptica je ljiljan (sl. 4). Analogno gore izne
senim pojanjenjima treba zakljuiti da se i ovdje radi o simbolinim slikama
191

SHP, 21/1991. (1995 .) 183-204

M . Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

dua - ptica koje se napajaju na izvoru besmrtnosti. Konkretno ljiljan, palma,

kantharos, kale, grozd, a i list dovode se in ultima linea u usku vezu s Kristo
vom boanskom osobom kao izvorom ivota i besmrtnosti .
Palma je u rimskom svijetu bila znak pobjede. Kao znak pobjede nad smru
bila je atribut kranskih muenika pa tako i Krista 59

Sl. ll. Kotor, katedrala, ciborij

Prema tumaenju mistika (II. st.) Pjesme nad pjesmama, Krist je Ijiljan 60
Spajanje u jedinstveni likovni prikaz ljiljana i kria, palmete i kria (sl. 5), ili
oba s kriem (sl. 6), kalea i palmete (sl. 7) (ovom posljednjemu jednako vri
jedno je znaenje motiva s kaleem ili kantharosom iz kojeg izrasta loza) pot
krepljuje tvrdnju o Isusu Kristu kao punovrijednomu nosiocu novog ivota tek
po uskrsnuu 61 Izreenu tvrdnju osnauje prikaz s pluteja na kojemu su, uz kri
palmete, stilizirani ljiljani i veliko slovo S (Soter - Spasitelj) (sl. 8)62.
Stoga ptice koje se napajaju na izvoru ivota (palmeta, ljiljan, kale,
kantharos, list, grozd) tek su likovni prikazi dua koje se napajaju na izvoru
besmrtnosti. Zapravo su i same besmrtne, a kako je dua tek samo jedan prin
cip, to tei da uspostavi jedinstvo s drugim principom (tijelom) to joj u potpu
nosti uspijeva tek nakon uskrsnua.

192

SH?, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Ponekad se uz pairnetu pod vodoravnom hastom kria nalazi i lovor (sl. 9)63.
Kao zimzelena biljka lovor simbolizira besmrtnost. U pretkranskom svijetu 10
vorovim vijencem ovjenavali su se pobjednici, geniji, mudraci, a u kranskom
svijetu lovor u rukama muenika kao i palma oznaka je pobjede nad smru. U
tome svojstvu nalazi se na mozaiku u Eufrazijevoj bazilici u rukama porekog
muenik~64 i primjerice na timpanonu s pticom duhom i medaljonom s pokojni
kom iz Seih Abade. Lovorovo lie obrubljuje medaljon i timpanon 65.
Kombinacija kria s koncentrinim krugovima (sl. 10) takoer aludira na
boansku osobu Isusa Krista. Rije je oranokranskom pluteju iz sela Gale kraj
Sinja, a ovdje ga navodim zbog osobitosti motiva66 Naime, krug po formi izraz
je savrenosti, nepromjenjivosti ili, kako kae kranska predaja, krug je alfa i
omega, poetak i kraj svega tj. sam Bog. Za Platona krug je simbol neba, due i
Boga 67 . Religija Ilira takoer poznaje motiv koncentrinih krugova a vee se uz
kult Sunca6X. Isus Krist je i Nepobjedivo Sunce6~.

Sl. 12. Komolac, Sv. Duh, ciborij

Jedna skupina pred romanikih spomenika na kojoj su prikazani lavovi u jed
nostavnijim ili sloenijim likovnim kompozicijama prua zanimljiva ikonografska
razrjeenja. Pri tome mislim na zadarski ciborij prokonzula Grgura, na ciborij iz
crkve Sv. Tome takoer iz Zadra, te na ciborije iz crkve Sv. Duha u Komoicu,
kotorski i ulcinjski ciborij.

193

SHP, 2111991. (1995.) 183204

M. Zori , Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

U svakome uglu bone strane zadarskog ciborija iz crkve Sv. Tome i kotor
skog ciborija je prikaz lava koji davi janje (ovcu)1 (sl. 11). Ove scene s obzirom
na ikonografsko-simboliko znaenje i tumaenje neto su jednostavnije od kom
pleksnih i kompliciranih scena s lavovima na ciboriju prokonzula Grgura i onom
iz Komo1ca. Sve te likovne prikaze posebice one sloenije teko je uvijek
ispravno sadrajno i ikonografski tretirati jer konani sud o znaenju nekog li
kovno-scenskog prikaza ne ovisi samo o simbolikom znaenju pojedinih eleme
nata a koji su esto ambivalentni, ve i o njihovom meusobnom odnosu.
Takoer ne bez znaenja je i mjesto na kojemu se pojavljuju. U ovom sluaju
na nebnicama oltara koji zauzimaju u unutranjim crkvenim prostorima znaajno
mjesto jer se na oltaru odvija bitni dio liturgije, tj. euharistija. Kroz sakrament
euharistije potvruje se Novi savez sklopljen izmeu Boga i Naroda, vezujemo
se uz Krista Spasitelja. Konano to je spomen na Kristovu otkupiteljsku rtvu.
To je i potvrda ivota nad smru 7 ) . Stoga nije neobino da nebnica nosi one
simbolino - ikonografske motive koji su u najuoj vezi s onim to se dogaa na
oltaru u vrijeme slube boje, zapravo je na odreeni nain pojanjava, pa bi se
moglo rei da se u likovnim prikazima nebnice reflektira funkcija oltara 72.
Prikaz lavova koji dave janjad na kotorskom ciboriju i na ciborij u iz zadar
ske crkve Sv. Tome moe se dvojako tumaiti ovisno o tome koga prikazuje
manja ivotinja. Janje obino oznaava Krista 73, a ovca vjemika 74 Prema Kristo
voj paraboli o Bojoj brizi za grijenika 75 , izgubljenu ovcu (zalutalu, izdvojenu iz
stada) treba spasiti jer takva ovca postaje lak plijen Sotone. Meutim, ne treba
zaboraviti da su janje, ovca, ovan bile obredne rtvene ivotinje na starom
Bliskom istoku i u Hebreja. Kranstvo je rano prihvatilo janje kao simbol Kris
ta u ulozi rtve 76 U Starom zavjetu prefiguracija za Kristovu rtvu je rtvovanje
ovna, tako odreeno od strane Boga, u zamjenu za Izaka. Ako se prihvati da je

Sl. 13. Zadar, ciborij prokonzula Grgura

194

SHP, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

manja ivotinja janje, onda i prikaz dobiva drugo znaenje. Janje - Krista - napa
da lav - Sotona77 Lav - Sotona samo je prividno jai u borbi za ovladavanje svi
jetom. On do konane Boje pobjede i jest gospodar svijeta i ovozemaljske ma
terijalnosti pa tako i tjelesnosti ovjeka. Prijelomni trenutak kada prestaje Soton
ina vlast je smrt i uskrsnue Isusa Krista 7H

Sl. 14. Cividale, katedrala, Sigwaldova

ploa

Bez obzira na to koje tumaenje da se prihvati, prikaz na ciborij u iz KomoI

ca (sl. 12) bio bi proirena verzija prikaza na spomenutim ciborijima. Na cibo
riju iz Komolca prizor lava i ovce proiren je uvoenjem ljudske figure koja
rukama obuhvaa razjapljenu eljust lava to se u skoku ispruio da dohvati
plijen. Nema sumnje u to da je ovjek ovdje u ulozi spasioca, odnosno Spasite
lja koji iz lavljih eljusti spaava svoju ovcu da bi je vratio u krilo Crkve. Lav
ovdje kao i na gore spomenutim ciborijima oznaava Sotonu. Tako u ovom
prikazu Bog i spaava svoju ovcu i vodi borbu sa Sotonom. Otkupiteljskom
Soterovom rtvom, smru i uskrsnuem dokinuta je Sotonina vlast nad ovjekom.
A upravo dolje, ispod ovog prikaza, na oltaru slavi se spomen na Kristovu otk
upiteljsku rtvu.
Ilustracije na temu svladavanja lava (kao simbola zla) poznate su odavno.
Ilustracija na tu temu najblia ovoj iz KomoIca ne stilski ve simboliki i donekle
formalno je na jednoj srebrnoj ploici iz Nikozije iz 610.-629. godine79 s prikazom
Davida koji ubija lava. Isus je "sin Davidov", on je onaj koji ispunjava obeanja
195

SHP, 21/1991. (1995.) 183204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

dana Davidu Ho Ikonografski David koji ubija lava simbol je Kristove pobjede nad
Sotonom i prefiguracija je Kristova silaska u Limb radi otkupljenja dua
starozavjetnih pravednikaxl . Samson koji ubija lava takoer je navedena Kristova
prefiguracija. Temu o ovjeku spasiocu od lavljeg terora potvruje i mitologija.
Primjerice mitovi o Heraklovom svladavanju nemejskog lava i o Gilgameovu
prijatelju biku - ovjeku Enkiduu. Lavlje glave s alkama za kucanje est su detalj
na nadgrobnim stelama s motivom porta Inferi. Porta Inferi, Hadova vrata ili
vrata Podzemlja, u grko-rimskoj i frigijskoj religiji bila su simbol. poetka
zagrobnog svijeta i ivota H2 U kasnoantikoj umjetnosti na sarkofazima lav je
simbol snage smrti.

Sl. 15. Zadar, Sv. Toma, ciborij

Meutim kako je lav ambivalentan, to pored negativnih konotacija konotira
i pozitivna simbolika znaenja. S toga aspekta zanimljiva je strana ciborija iz
Ulcinja. x3 Slina je kotorskom ciboriju. Razlika je u tome to na ulcinjskom ci
boriju uz lava u lijevom uglu nije prikazana i manja ivotinja i to je izmeu
lavljih nogu umetnuta savinuta palmeta, drvo ivota. Nije posve jasno je li pal
meta savinuta zbog toga jer se eljelo prikazati kako je lav kri tijelom ili je tako

196

SHp, 2111991. (1995,) 183-204

M, Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

prikazana zbog nedostatka prostora. Ako je ovo posljednje tono, onda je u

desnom uglu prikazan lav - Zlo - Sotona koji hvata plijen, a u lijevom uglu lav
jer ga oznaava palmeta, bilo bi simboliki reeno Dobro - Bog.
Na lijevoj bonoj strani ciborija prokonzula Grgura bila su vjerojatno u oba
ugla isti prizori R4 (sl. 13). Danas u desnom uglu sauvan je samo lav dok je u
lijevom uglu sauvana cjelovita kompozicija. Lav slijedi psa. Pas je okrenut
glavom unazad prema lavu a u prednjim apama (ili prednjoj api) dri vijugav
"predmet" koji izgledom u potpunosti odgovara izgledu zmije. Interpretacija
vijugava "predmeta " kao zmije u uskoj vezi sa psom ima ikonografsko
opravdanje a inae nije neuobiajen prikaz zmije na spomenicima ove vrste,
primjerice u kombinaciji s lavom na reljefnoj ploi oltarne pregrade ranokranske
crkve u ZeniciRs. Takoer i na Sigwaldovoj ploi iz Cividalea (sl. 14). Ovdje se
zapravo radi o zmajevim glavama s roiima kakvi se pojavljuju i na bazi cibo
rija nad krstionicom u Cividaleu x6 Zmija kao demonski element izjednauje se
sa zmajevima. Kako su oni ambivalentni, to objedinjuju Dobro i Zlo87.
Simbolika zmije vrlo je sloena. Vezuje se uz bogove, zapravo je starija od
pojma bogova. Simbol je plodnosti pa je stoga i atribut svih Boginja Majki. U
Egiptu zmija je zatitnica kraljeva to je vjerojatno povezano sa staroegipatskim
shvaanjem o roenju i smrti Sunca. U Ilira je vieznana. Ona je ktonika ivo
tinj a. U Grkoj mitologiji vezuje se uz vie boanstava. Obvezatni je element
ikonografije Kerbera. Osim troglava Kerbera antika umjetnost poznaje dvoglave
ali ijednoglavog KerberaxR. Kerber je uvijek simbol Podzemlja, pratilac Hada i
drugih boanstava89
Simboliku lava ovdje treba promatrati s pozitivnog aspekta njegove ambiva
lentnosti. Lav kao simbol velike snage oduvijek se javlja u ulozi uvara
znaajnijih gradova prijestolnica ili kraljevskih palaa 90 a takoder i u ulozi uvara
grobova kako ga oznaava epitaf s Delosa iz VII. st. prije Krista 91 Pozitivni as
pekt simbola lava preuzelo je i kranstvo . U Bibliji je povuena paralela izmeu
Kristove i lavlje snage 92 . Krist je lav iz Judina plemena, Davidov "Izdanak".
Takoer je lav i simbol uskrsnua 9 J .
Uz ovakvo tumaenje lava i psa sa zmijom od kojih su dvije posljednje
ktonike ivotinje pojanjava se cjelokupni prizor. Lav - Krist simbol snage i pob
jede ivota nad smru, simbol Uskrsnua, po smrti silazi u Limb da bi oslobodio
due starozavjetnih pravednika, odnosno da bi ih uskrisio kao to je i sam po
Bojoj volji bio uskrsnut. Kransku paralelu silaska u Limb ima Herkulov silazak
u Podzemlje radi Alkeste 94 . Sredinja epizoda sage o Gilgameu takoer se bavi
junakovim silaskom u podzemni svijet.
U svim mitologijama svijeta pas je psihopomp, posrednik izmeu dva svijeta 95
Na ciborij u iz crkve Sv. Tome II Zadru dva psa proteu se II nastojanju da dohvate
drvo ivota, izvor ivota (sl. 15)96. Prema prije iznesenom miljenju drvo ivota kao
izvor ivota u isto vrijeme je i izvor besmrtnosti, dakle je boanska osoba Isusa
Krista koja omoguava uskrsnue, zato se psi propinju II nastojanju da ga dohvate.
U prizoru s grifonom koji davi neku ivotinju na ciborij u prokonZlIla Grgu
ra, grifona, jer je i on poput lava ambivalentan, treba tumaiti s negativnog as
pekta njegove ambivalentnosti za razliku od grifona u kombinaciji s kriem 97.

197

SHp, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Ostali prizori na ciboriju prokonzula Grgura kao to su ptice koje piju iz

kalea i paunovi9H jednostavni su i ve od starokranskog doba dobro poznati
ikonografski prizori. U uskoj su vezi s ostalim prizorima na ciboriju i s obzirom
na funkciju oltara oekivani su na ciborijima.

* * *
Stilove skulpture promIO se iz ltalije99 Kao i drugi kulturni utjecaji koji
dopiru do hrvatske zemlje uz nazonu antiku batinu koju su Hrvati prihvatili i
uz utjecaj bizantskih gradova uz neosporne utjecaje starokranske umjetnosti
sudjeluje u duhovnom transformiranju Hrvata. Istona jadranska obala, jer je
bila podlona istim kulturnim utjecajima, postala je jedinstveni kulturni pojas s
minimalnim kvalitativnim razlikama reflektiranim na brojnim kulturno
umjetnikim proizvodima tog doba.'

U vrijeme dok sam pisala ovaj rad, rat u Hrvatskoj jo je trajao. Svi spomenici kulture, dakle i
eksponati u muzejima bili su ili sklonjeni ili primjereno zatieni pa tako i ciborij prokonzula
Grgura koji je dio stalne postave u Arheolokom muzeju u Zadru. Obraujui ciborij prokonzula
Grgura u ovom radu, osim po sjeanju posluila sam se fotografijom. Budui da je od strane
recenzenta bila izreena sumnja u ispravnost mog itanja lijeve bone strane ciborija, neposredno
prije tiskanja ovog rad\! iskoristila sam pruenu priliku da dobro pogledam ciborij. Iako je jo
uvijek bio zatien drvenom oplatom, nesebinim trudom i dobrom voljom kolege Z. Brusia
omoguen mi je uvid u spomenik na emu mu i ovim putem najsrdanije zahvaljujem. Detaljnim
pregledom sporne lijeve bone strane ciborija uvjerila sam se u ispravnost itanja onako kako je
navedeno u radnji. Tom prilikom sam ustanovila da izmeu fotografije i sadanjeg stanja lijeve
bone strane ciborija postoji nepodudarnost u detalju. Naime, glava zmije s dijelom tijela u obliku
streliastog zavretka koja se oslanja uz obraz lava, kako se vidi na fotografij i, danas na spomeniku
nedostaje. Meutim, vidi se "otisak" otpalog dijela reljefa. Nije mi poznato kojom se prilikom
to dogodilo. Zahvaljujem kolegi N. Jakiu na ustupljenoj fotografiji ciborija prokonzula Grgura.
I Openito je bila prihvaena hipoteza o dolasku Hrvata u ranom VII. st.
N. Klai, Povijest
Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971, str. 133-140; F. ii, Povijest Hrvata u vrijeme
narodnih vladara, Zagreb 1925, str. 239-264; L. Margeti u radu Konstantin Porfirogenet i
vrijeme dolaska Hrvata, Zbornik Hist. inst. JAZU , Zagreb 8/1977, str. 5-88 postavio je hipotezu
o znatno kasnijem vremenu dolaska Hrvata, krajem VIII. st. Margeti se koristio istim izvorima
kao i stariji autori , ali za razliku od njih drugaije ih je interpretirao.
2 F. anjek , Crkva i kranstvo u Hrvata, Zagreb 1988, str. 49.
3 N. Klai, Isto, str. 133.-140. ; F. ii, [sto, str. 239-264. Prijelaz s poganstva na kranstvo
moda i nije bio teak, iako je religija uz pogrebne obiaje kategorija duhovnog ivota koja
pokazuje izuzetnu tvrdokornost kad su u pitanju promjene. Mogua je bila i spremnost Hrvata za
prihvaanje nove vjere jer ova ispunjena otkupljenjem ovjeka prua puninu novog ivota, prije
svega oslobaa od pesimis tikog dualizma po kojem je Dobro i Zlo jednako mono, a s kojim je
i staroslavenska religija najvjerojatnije bila proeta.
4
Dijapazon adaptiranih prostora dosta je irok. T. Marasovi, Prilozi istraivanju starohrvatske
arhitekture, Prilog morfolokoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji, Split
1978., str. 16-24, s pripadajuom literaturom.
5 Simboli i slike iz Biblije esto imaju i dvojako znaenje . Evanelja, posebice Ivanovo Evanelje,
obiluje simbolima. W.J. Harrington, Uvod u Novi zavjet, Zagreb 1990., str. 416.
(, J. Le Go ff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974., str. 379, 380; Lj.Karaman,
Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930., str. 73, 112 odbija svaku mogunost da bi ti motivi na
predromanikoj plastici bili prizori i tumaenja Biblije i Evanelja. Dri da se tek s pojavom rane
romanike vraa u umjetnost simbolini i ikonografski sadraj.

198

SHp, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima
J . Chevalier, A. Gheerbrant, Rjenik simbola, Zagreb 1989., Vlll; J.Biatostocki, Povijest
umjetnosti i humanistike znanosti, Zagreb 1986., str. 116.
R I. Petricioli, Pojava romanike skulpture u Dalmaciji, Zagreb 1960., str. 17; Lj . Karam an, isto str. 73.
9 O simbolikom znaenju boje potvrdno se izjasnio T. B u r i , Kameni namjetaj bazilike u Zaviu,
Starohrvatska prosvjeta, Split 15/1985., str. 175. (na starokranskom namjetaju uoeni su tragovi
crvene boje); I. Fiskovi, Prilog prouavanju porijekla predromanike arhitekture na junom
Jadranu, Starohrvatska prosvjeta, Split 1511985., str. 136. O simbolici boja na srednjovjekovnom
materijalu , M. Dragievi, Simbolika likovnih motiva na tekstilnim ostacima ninskog relikvijara,
Starohrvatska prosvjeta, Split 20/1992., str. 269, 270.
10 Misao o ivotu nakon smrti bila je nazona i u primitivnih naroda, barem u onih koji su poznavali
vjetinu obraivanja zemlje jer su proljee i etva bili sredite vjerskih obreda i jer u naroda
zemljoradnika priroda prua materijal za kultne oblike i religijska tumaenja. iroko
rasprostranjeni kult Majke Zemlje koji sadri mit o ponovnom raanju Prirode postojao je u
Indoeuropljana i prije nego su se razili. Vjera da dua ivi u onostranosti stara su shvaanja
potvrena u pogrebnim obredima i mitovima raznih naroda. Primjerice sumerska saga o Gilgameu
opisuje junakov silazak u Podzemlje. U grkoj mitologiji Heraklo silazi u Podzemlje radi A1keste,
Orfej radi Euridike, a Prozerpina se svakog proljea vraa na zemlju. Svi ti mitovi u dubokoj su
vezi s obnavljanjem biljnog ivota u proljee i rodom usjeva. To je tzv. cirkularno shvaanje
dogaaja jer se sve ponavlja u stalnoj pravilnosti (godinja doba, ivot-s m rt-ivot) za razliku od
kranskog linearnog shvaanja povijesti po kojem sve poinje stvaranjem na poetku i ide prema
svretku kao svom cilju. A . Rebi, Biblijske starine, Zagreb 1983., str. 137, 138.
11 Ivanovo Evanelje, 11, 25.
12 K. Rahner , H. Vorgrimler, Teoloki rjenik, akovo 1992., str. 49, 641, 642.
lJ X. Leon-Oufour, Rjenik biblijske teologije, Zagreb 1988., str. 392, 870, 1234.
14 Ivanovo Evanelje 15,5; A.
Badurina, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog
kranstva, Zagreb 1979., str. 585.
15 Ivanovo Evanelje 15,5.
16 X. Leon-Oufour, O.c., str. 94. Bogotovanje oznaava bit korelativne veze Bog-ovjek u svim
religijama.
17 X. Leon-Oufour, O.c., str. 1235, 1236, 1237.
" A. Badurina, o.c., str. 475.
19 X. Leon-Oufour, O.c., str. 180.
2" X. Leon-Oufour , O.c., str. 458. Krtenje ovjeku omoguava prijelaz iz smrti u ivot; u
poistovjeivanju sa Spasiteljem apostrofira Kristovu smrt i uskrsnue; oslobaa ovisnosti od avla
i omoguava ulazak u slubu Crkve.
21 Matejevo Evanelje, 21, 28-43.
22 X. Lon-Dufouf, O.C., str. 238-247.
TI X. Leon-Dufouf, O.C., str. 448.
2' Ivanovo Evanelje, 3,3.
25 A. Badurina , o.c., str. 429.
26 Krist je uoblien u sliku Helija na sunevim kolima. Od vremena Tertulijana Apologetikuma
Nepobjedivo sunce je Krist. F. Gerke, Kasna antika i rano hrianstvo, Novi Sad 1973., str. 32,
58; W. Oakeshott, Mozaici Rima, Beograd 1977., str. 55, 56.
27 V. Zamarovsky, Junaci antikih mitova, Zagreb 1973., str. 61.
2R V. Za marovsky, o.c., str. 274. Oslobodio je svoju majku Semelu iz podzemnog svijeta
2. A. Badurina, O.C., str. 178.

:lO T.B.L. Vebster, Helenizam, Novi Sad 1970., str. 15, 84, 129, 159.

JI Istonjaci lozu nazivaju travom ivota.J. Chevalier, A . Gheerbrant, o.c., str. 360.

32 Slike na str. 118 i 128 u knjizi W. Westendorf, I. dio Drevni Egipat, Visoke kulture starog svijeta,

Opatija 1987. Grobnice su iz oko 1400. i 1420. godine prije Krista. Na prvoj slici loza s grozdovima
ivotni je dar pokojniku, a o znaenju rtvenog dara govori molitva ispisana na zidu grobnice.
Molitva je upuena bogu Amon-Ra i Ozirisu. rtve su namijenjene ivotnoj snazi (Kau) pravednika
to znai da je sud mrtvih proglasio pokojnika blaenim. Na drugoj slici loza obavija vazu, a na vazi
je naslikan kri s drkom koji je u egipatskoj religijskoj simbolici simbol novog ivota.
33 J. Hall, Rjenik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1991., str. 171; J . Chevalier, A.
Gheerbrant, O.C., str. 309. Uestalija upotreba simbola kria u kranskoj umjetnosti je od
vremena postavljanja memorijalnog kria na Golgoti u IV st.
7

199

SH?, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima
Ivanovo Evanelje , 8,28:12,32.

U istonjakim legendama kri je shvaen kao most ili ljestve po kojima se ljudska dua penje Bogu.

1. Chevalier, A. Gheerbrant, o.c., str. 309.

36 Otkrivenje, 22,2;22,14;22,19.
31 Usporedi: P.
Vojvoda, Prilog itanju starohrvatskih simbola, Izdanja Hrvatskog arheolokoh
drutva, Zagreb 15/1992., str. 141-143; 1. Chevalier, A . Gheerbrant, o.c., str. 316. Rimski kri
je simbol stabla ivota.
3. W. Harrington, Uvod u stari zavjet, Zagreb 1987., str. 155.

3' J. Hall, o.c., str. 1, 2; W. Beitz, Biblijska mitologija, Zagreb 1984, str. 63.

40 J. ChevaJier, A, Gheerbrant, O.C. , str. 47.

41 l. Chevalier, A. Gheerbrant, O.c. , str. 627.
42 J. Chevalier, A . Gheerbrant, o.c., str. 628.
43 A. Stipevi, Iliri, Zagreb 1974., str. 181.
44 1. Chevalier, A. Gheerbrant, O.c., str. 632. Biljeka 26 u ovom radu.

45 Biljeka 32 u ovom radu .

41, C.l. Du Ry, Visoke kulture starog svijeta, ll. dio, Opatija 1987., str. 112, 147. Kozorozi koji su

slini jarcima bili su simboli ivota.

47 S i r
L. Wooley, Poeci civilizacija (Historija ovjeanstva), Zagreb 1966., sl. 28/b. U ostalim
kvadratima prikazana su po jedan ili dva lava koji dave jarca ili jelena. U Levitskom zakoniku
(Biblija) jarac je otkupitelj koji odnosi zlo sa ovjeka. Takoder je i simbol prokletnika. A.
Badurina , O.C., str. 294 .
.. Sir L. Wooley, o.c., str. 447. " tamo due mau krilima", stih je iz epa o Gilgameu.
49 W. Westendorf, o.c., 200. Pokojniku je omogueno da u obliku ptice - du e (ptica je s ljudskom
glavom) uzleti prema nebu.
511 S. Kuko , Simboli religijskog identiteta ujapodskom funerainom kultu, Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru , 29 (16), 1990., str. 150, 151.
51 Oslobodila je duu Didoni koja je umirala na lomai. J. Hall, O.C., str. 123.
S2 R.B. Bandinelli, Rome, the centre of power, London 1970., str. 286.
53 R.B . Bandinelli, O.C., str. 287. Pretvorba teme carske apoteoze u kransku temu uskrsnua
odigrala se u postgalijenskom vremenu kroz proces kristijanizacije, preko starokranskih sarkofaga
s temom o blaenom Joni. Naime, Jonin boravak u utrobi ribe (tri dana i tri noi) usporeuje se s
Kristovim boravkom (tri dana i tri noi) u zemlji pa je stoga ovaj motiv Jone prefiguracija za
uskrsnue. F. Gerke, O.C., str. 42, 43; A. Badurina, O.C., str. 302.
54 Prema starozavjetnome shvaanju eol je osim neba, mora i zemlje jedna od etiri zone na koje je
svijet podijeljen. Iz eola kamo silaze svi ljudi nakon smrti nema povratka, Job 10,21;14,7-22;16,22.
Iako Izlazak moe najavljivati uskrsnue, odreenija nauka o uskrsnuu susree se tek u Jobu 14,13
17. I dok u Starom zavjetu, Mudre Izreke 3,22 dua oznaava potpunu osobu (duu i tijelo), u
Novom zavjetu dua je besmrtna. Smru ovjeka ona ne prestaje bivstvovati, ali ne na nain koji je
to bio prije smrti ovjeka, ve kao nadvremenska kategorija (izvanvremenska) ije konano i potpuno
ispunjenje u skladu s objavom doivljava svoje ispunjenje kroz ispunjenje cijelog ovjeka, odnosno
tek po uskrsnuu tijela kada dolazi do spajanja due kao nadmaterijalnog principa i tijela kao
vremensko materijalnog principa. K. Rahner , H. Vorgrimler, O.C., str. 50,132,644.
ss Grode kao euharistijsko vino prikazuje Kristovu krv. A. Badurina, O.C., str. 247.
5(. List kao dio bilja, odnosno stabla, aluzija je na stablo ivota iji ivotni sokovi postaju napitak
besmrtnosti. I u SZ, Mudre Izreke 13.14;13,18. Slika bolskog zabata, N. Jaki, Predromaniki
reljef sa spomenom blaenog Teodora u Bolu na Brau , Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji,
Split, 25/1985., str. 51.
57 Ivanovo Evanelje , 6,54.
s. A. Badurina, O.C., str. 230, 320. Dvije nasuprotno postavljene ptice koje piju iz kalea uobiajen
je prikaz euharistije jo u starokranskoj umjetnosti. Jedinstven prikaz euharistije u starokranskoj
umjetnosti dan je na pregradnoj ploi ija je slika objavljena u radu B . Maruia, Kasnoantiki
katel Novigrad (Istra) u svjetlu arheoloke grade, Diadora, Zadar, 11/1989., str. 306. Sredite
prizora ispunjava kri. Ispod kria su dvije ptice koje kljunovima hvataju ribu . Jezikom
starokranskih simbola riba oznaava osim krtenja i osobu Isusa Krista. Pracrkvi je bila simbol
euharistije. Povie kria je kantharos iz kojeg piju dvije ptice. Opisan prikaz mogao bi biti ilustracija
Kristovih rijei "Uzmite i pijte ovo je moja krv, uzmite i jedite ovo je tijelo moje".
34

35

200

SHp, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima
tap Sv. Kristofora bio je od palmina drveta. A. Badurina, o.c., str. 447. Alegorijski bi to moglo
pruanje potpore Sv. Kristoforu na njegovim putovanjima od strane Krista.
,,, 1. Chevalier , A. Gheerbrant , o.c., str. 369.
61 Usporedi
Z. Uji, Ranosrednjovjekovni kameni spomenici sa simbolikim i "raj sk im"
prikazom iz june Istre, Starohrvatska prosvjeta, Split 20/1990., str. 28!.
('2 Plutej je iz crkve Sv. Marte u Bijaima. Datacija pluteja u literaturi je sporna. Lj . Karaman , o.c.,
str. 116; B. Ga~rievi, Arheoloki nalazi iz Gale, Vjesnik za arh. i lUst. dalmatinsku, Split, 55/
1953., str. 189; Z . Rapani , Predromaniko doba u Dalmaciji, Split 1987, str. 127, 128.
63 Plutej je iz crkve Sv. Marte u Bijaima. Vidi biljeku 62 u ovom radu.
64 A. onje , Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb-Pazin, 1982., sl. 12.
('5 W. Westendorf, o.c., str. 240. Spomenik je iz prve pol. VJ. st. Inae ptica na koptskim
nadgrobnim stelama simbol je due.
'6 B. Gabrievi, o.c., str. 181 i dalje; 1. Jeli i, Tragovi ranokra nske arhitekrure od izvora do
ua rijeke Cetine, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva , Split, 8/1984., str. 174.
67 1. Chevalier, A. Gheerbrant, o.c., str. 323.

68 A. Stipevi, o.c., str. 182.

69 Biljeka 26 u ovom radu . U SZ Jahve je ivot i svjetlo svijeta, u NZ Isus je svjetlo sv ijeta,

uskrsnue i ivot. Job 29,3; 2 Samuel 22,29; Ivanovo Evanelje 9,2-41; 11,2-44.
10 Na ciborij u iz crkve Sv. Tome kompozicija je djelomi no sauvana. J. Petricioli , Ciborij iz
zadarske crkve Sv. Tome, Starohrvatska prosvjeta, Split, 11/1981., str. 163-168, tab. J.-III.
11 A . Badurina , o.c., str. 222, 434; X. Leon-Dufour , o.C., str. 246, 247; K.
Rahner, H.
Vorgrimler, o.c. , 149, 151,311,642.
12 Mogui smjetaj ciborija je i nad krstionicom, primjerice u katedrali u Cividaleu. M. Backes, R .
Dolling, Raanje Evrope, Rijeka 1970., str. 66. S obzirom na znaenje sakramenta krtenja
navedeni argumenti u ovoj radnji za ovakvi likovni prikaz na ciboriju nad oltarom vrijede i <:a
ciborij nad krstionicom.
59

znaiti

73

A. Badurina, o.e., str. 293.

A. Badurina, o.c. , str. 286, 287.

15 Lukino Evanelje, 15, 1-7.
1(, 1. Hall, o.C., str. 133.
11 Jer riui lav (Sotona) obilazi svijetom i trai koga da podere. Prva Petrova Poslanica 5,8.
7R M . Brandt , Izvori zla, Zagreb 1989., str. 183, 185 i dalje.
1Y C. Schug - Wille, Bizant i njegov svijet, Rijeka 1970., str. 133.
so A . Badurina, O.C., str. 196. Kristovo genealoko stablo niklo je iz panja Jiaja, oca Davidova. 1.
H a II , O.C., str. 67.
81 Tema Kristova silaska u Limb ve je u IV. st. postala bitan lanak vjere, iako nema podloge u
Evaneljima ve se nalazi u Nikodemovu apokrifnom Evanelju. O srednjovjekovnoj ikonografiji
ove teme u A. Badurina, o.c., str. 530, 531 ; J. Hall, O.C., str. 307, 308.
82 1.
Medini, Spomenici s Atisovim likom na podruju sinjske krajine, Izdanja hrvatskog
arheolokog drutva, Split 8/1984., str. 107-119.
83 . Bokovi, Arhitektura srednjeg veka, Beograd 1967., sl. 244. Izmeu nogu desnog lava
takoer je prikazana povijena biljka koja nije palmeta, a o kojoj se biljci radi, zbog loe fotografije
teko je rei. Zato gore navedeno tumaenje jedno je od moguih iitavanja .
4 J.Petricioli, Pojava romanike skulpture u Dalmaciji, Zagreb 1960., str. 16.

R5 . Basler, Arhitektura ka nsoantikog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972., sl. 138, 139.

86 M. Backes , R . Dalling, o.e., str. 66.

H1 J. Chevalier, A. Gheerbrant, o.c., 793-795; M. Dragievi, o.c., str. 268,269.
R. M . Sanader , Kerber u antikoj umjetnosti, Split 1986., str. 14-34.

89 M. Sanader, o.c., 39-47. Kronoloki moe se pratiti do IV. st. Inae pas je u svim mitologijama

na neki nain povezan s podzemnim svijetom.

90 Mikenska "Lavlja vrata" i "Lavlja vrata" u Hatui , hetitskoj kraljevskoj prijestolnici.
91 "Najjai sam od svih divljih ivotinja, uspeo sam se na kameni grob ovog pokojnika
uvam
strau". G. Hafner, Kreta i Helada, Klasina razdoblja antike, Rijeka 1978., str. 81.
92 Otkrivenje, 5,5.
93 A. Badurina , o.c., str. 373.
941. Hall,o.c.,str.113.
1.

201

SHp, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima
95 J. Chevalier, A . Gheerbrant, O.C., str. 476.
.. Potpuno isti motiv pa i na jednak nain obraen nalazi se na ulomku s Bribira. T. Buri,
Ranosrednjovjekovna skulptura s Bribira, Starohrvatska prosvjeta, Split 16/1986., str. 117, tab . IV,
18. To moe ukazivati na istu radionicu ali ne treba iskljuiti mogunost postojanja predloaka
koje su onda majstori ili slijepo slijedili ili shodno svojim shvaanjima varirali.
91

98
99

A . Badurina, O.C., str. 247.

A. Badurina , O.C. , str. 453.
I. Petricioii , O.C., str. 6.

202

SHp, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

Summary
SYMBOLISM ON SOME EARLY MEDIEVAL STONE MONUMENTS
The theme resurrection as an essential element of Christian religion is wide
ly represented on stone church furniture. It represents the most important in
terest of early Medieval man which he transported in symbolic and iconographic
visual language by means of well established symbols whose roots can be fol
lowed in the cultural heritage of pre-Christian peoples. The ciborium from Bisk
upija near Knin (pl. 1) is decorated with leaves and bunches of grapes. Christ's
words from the Gospel according to John: " I am vine and ye are the branch
es" symbolize Christ's identification with vines, and since Christ is also the Res
urrection, the vine is the synonym of resurrection. Christ was inaugurated king
at the moment of Resurrection. According to the apostle John, man must also
be "rebom" in order to become a part of the kingdom of God. Christ's res ur
rection occurred three days after the saviour's sacrifice on the cross on which,
according to John, Christ was raised from the ground so that the .act of raising
the crucified Christ is the presage of Resurrection. The cross symbolizes Christ's
sacrifice and in a larger sense, also the Christian religion. Jesus Christ is at the
same time the sun and the tree. Since in the New Testament the tree of the
cross is identified with the tree of life, both the cross and tree of life are equiv
alent symbols. The combination of the cross with birds, various plants, flowers,
animals or other symbolic motifs in one picture is a frequent symbolical repre
sentation. The cross in combination with birds (pl. 2) and vines alludes to resur
rection. The cross is the symbol of both Christ and resurrection, and birds rep
resent souls which, also in the New Testament, have already been resurrected
or are awaiting it. That is, the soul is only one principle craving to achieve one
ness with another principle (body) which is fully possible only after resurrection.
On two Zadar monuments (pl. 3, 4) there is a palmette, that is, a lily between
two symmetrically rendered birds. When comparing it to other early Christian
representations of two birds with a chalice it can be concluded that scenes with
birds flanking a lily, palmette, bunch of grapes, chalice, cantharos, leaf, souls
shown as birds drinking from the source of immortality, source of life, are re
lated to Christ. The cross appears in combination with palmettes (pl. 5) and
palmettes and laurel (pl. 9) which are symbols of immortality. On an early
Christian pluteus in the village Gale near Sinj (pl. 10) the cross is in combina
tion with concentric circles. According to Christian belief the cross is alpha and
omega of everything, that is God himself. Although the Sinj pluteus is earlier
than other monuments, it was mentioned because of its peculiar motif. Lions
strangling lambs (sheep) are shown on the ciborium in St Thomas' Church in
Zadar and on the Kotor ciborium (pl. 11). The lamb-Christ is attacked by the
lion-Satan who only seems to be stronger in the fight to overtake the world. The
crucial moment when Satan loses his power is Christ's death and resurrection.
On the ciborium in Komolac (pl. 12) the representation is enriched with the
figure of a man who fights with the lion and saves a lamb. Symbolically said,
203

SHP, 21/1991. (1995.) 183-204

M. Zori, Simbolika na nekim ranosrednjovjekovnim kamenim spomenicima

God fights with the devil to save a believer. It was with the Saviour's death and
resurrection that Satan's power over man was abolished. The lion, however, has
good connotations as well. According to the Bible (Rev. 5:5) Christ is a !ion
from Juda's clan. In the Middle Ages it was a symbol of resurrection. The am
biguity of the lion as a symbol can be seen on the ciborium from Ulcinj. On
this ciborium (on one side) two lions are shown on opposite sides. One is shown
with a palmette, the tree of life, while the other one is catching a small animal.
Apart from the mentioned scene with the lio n (one in each corner) catching a
lamb (sheep) on the ciborium from St Thomas' Church in Zadar, the scene
depicting two dogs stretching trying to reach the tree of life is also intreresting
(pl. 15). The dog is psihopompos in all religions. The tree of life as the source
of life is at the same time the source of immortality, and accordingly, Jesus
Christ himself who makes resurrection possible. That is why dogs re ar trying to
reach him.

204