PROGRAM

OBRAZOVANJA
ZA DADILJE
PRIRUNIK ZA POLAZNIKE

NARODNO UILITE
USTANOVA ZA OBRAZOVANJE
I KULTURU U RIJECI
kolji 9, Rijeka

svibanj 2011.

NASTAVNI PREDMET:

ZDRAVLJE, SIGURNOST
I NJEGA DJETETA
OSNOVE ZDRAVSTVENE
ZATITE DJECE
mr. sc. Branimir Peter, specijalist pedijatar

RAST I RAZVOJ DJETETA

Rast i razvoj su jedno od najvanijih obiljeja djeteta. Rast nije samo jednostavan
proces poveanja dimenzija tijela, organa, ve se radi o sloenom procesu koji
obuhvaa promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstava djeteta i njegovo prilagoavanje socijalnim i kulturnim
uvjetima u kojima ivi.

IMBENICI RASTA:
1. Genetski imbenik: djeluje na brzinu i opseg rasta, obino dosegunuti rast je
aritmetika sredina oba roditelja.
2. Spol: muka djeca su u prosjeku via, tea
3. Sezonske varijacije: najvei rast u visinu je u proljee, dok dobivanje na tjelesnoj masi je u jesen
4. Ekoloki uvjeti: povoljni bitno doprinose, odnosno nepovoljni usporavaju
5. Prehrana: pothranjenost koi rast, dok pretjerana i neadekvatna prehrana
dovodi do pretilosti (jedan od najveih javnozdrastvenih problema dananjice
u razvijenom svijetu). Osim kalorijskog unosa vana je kvaliteta i uravnoteenost pojedinih namirnica.
6. Bolesti: odsutnost bolesti bitno pozitivno utjee na rast i razvoj. Kronine,
iscrpljujue bolesti bitno usporavaju, pa ak zaustavljaju rast i razvoj.
7. Drutveno-ekonomsko stanje obitelji: djeca unutar obitelji koja imaju uredan
drutveno-ekonomski status rastu bre, u prosjeku dostiu veu visinu te
kvalitetniji psihomotorni razvoj.
8. Sekularni porast: generacije su u prosjeku sve vie i tee

RAZDOBLJA DJETINSTVA:
1.
2.
3.
4.
5.

DOJENAKA DOB
PREDKOLSKA DOB
KOLSKA DOB
PUBERTET
ADOLESCENCIJA

1. DOJENAKA DOB
Od roenja do kraja 1. godine ivota. Prvih 27 dana novoroenako razdoblje.
Novoroene:
- TT 2500 -4500 g
- U prvim danima izgubi na TT 10%

-
-
-

Izmeu 10. i 14. dana nadoknadi pad

Izmjenjuju se periodi budnosti i sna
Zadovoljava osnovne potrebe; Dojenje neobino VANO ili mlijene formule

Dojene:
- Prva 3 mj. dobiva na TT u prosjeku 175 g na tjedan
- 3.- 6. mj. 140 g
- 6.- 9. mj. 110 g
- 9. 12. mj. 70 g
- U 1. godini naraste u prosjeku 25 cm
- Glava od 34-35 cm, na 47 cm, te se zatvori velika i mala fontanela
Dojene - senzorne funkcije:
- Izmeu 2.i 5. mj. prate pogledom, ali nemaju potpunu kordinaciju, koja je s 5
mj. potpuna
- Nakon 5 mj., kako miemo predmet, jasno ga fiksiraju i prate, pribliivanjem
zjenice se suzuju
- U prva 3 mj. reagira na sluh promjenom mimike, trzajem, nakon 3 mj. jasno
se okree prema izvoru zvuka
- Bol prisutna od roenja
Dojene socijalno ponaanje:
- U 2. mj. uzvraa smjekom, a na majin glas reagira promjenom motorike
- Sa 4 mj. glasan smijeh, nezadovoljstvo grimasama, pokazuje uzbuenje kad
mu se dodaje igraka, boica ili kad ga se prinosi na prsa
- Sa 6 mj. raspoznaje i odbija strane osobe, prihvaa poznate
- Sa 9 mj poinje aktivna igra, s 12 mj. bacanje predmeta
Dojene - govor:
- DVIJE FAZE: PREDJEZINA I JEZINA
- Predjezina faza: producira pojedine vokale, u 2. mj. gukanje, 3.-6. mj. pojedini konsonanti, slogovi, jasni slogovi s 8 mj.
- Jezina faza: 9.-12. mj. , tolerira se do 18 mj.
Dojene - motorika:
- Prvi mj. nesvrsihodna motorika, flektirajui pokreti
- 2. 3. mj. burnija i simetriniji pokreti
- 5. 6 . mj. voljni pokreti, hvatanje, pruanje ruku, dizanje glave
- 8. mj. sjedi samostalno, puzanje
- Od 12.mj. hodanje, pravi hod s 24 mj.

2. PREDKOLSKO DIJETE 2.GOD. IVOTA

- Usporena brzina rasta, prosjeno 2,5 kg i 12 cm
- Smanjen apetit, zaokupljeno mentalnom i motorikom aktivnou
- Hod postaje siguran, tranje spretnije krajem 2. godine ivota, do tada esti
padovi se smanjuju
- Period kad su skloni bjegu iz sigurnog okruja u nesigurno okruenje npr. iz
dvorita na cestu i sl.
- Istrauju predmete, skloni da sve stavljaju u usta, period kada su najea
trovanja ili aspiracije
- Manuelno vrlo spretni
- U drugoj polovici 2. god. ivota zna izrei potrebu za nudom, vrijeme kada
treba poeti odvikavanje od pelena, ali taj postupak moe trajati i tijekom 3.
god. te se ne smije se forsirati
3. PREDKOLSKO DIJETE : 3.- 6.GODINE
- Ravnomjeran rast, 2 kg godinje, prosjena TT s 6 godina 20 kg
- U visinu 3-6 cm godinje, prosjena visina 115- 120 cm
- Motoriki ve vrlo spretni
- Poinju traiti uzore unutar obitelji s kojima se identificiraju: roditelj istog
spola, starija braa ili sestre
- Skloni igrama u kojima imitiraju odrasle, igraju odreene uloge
4. RANA KOLSKA DOB
- Prosjean rast 6 cm godinje, te 3-4 kg, sve do puberteta kad poinje novo
ubrzanje rasta
- Niu trajni zubi, prvo donji i gornji sjekutii, s 12 godina zavrava potpuna
zamjena mlijenih zubi s trajnim, u prosjeku 4 godinje
- este respiratorne infekcije
5. PUBERTET
- Kombinacija niza anatomskih i fiziolokih promjena koje ukljuuju ubrzanje
somatskog rasta i razvoja, dozrijevanje spolnih lijezdi i razvoj sekundarnih
spolnih obiljeja
- Djevojice s 10 godina, djeaci s 12 godina
- Fizioloke varijacije na poetak puberteta jako iroke
- Traumatino razdoblje

EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA

-
-

Rezultat razvoja sredinjeg ivanog sustava i njegove okoline

Roenjem dijete je izrazito bespomono, nezrelo, nesamostalno te je potreban
izrazito dug proces do potpune samostalnosti, koji zahtijeva veliku zatitu,
pomo i njegu
U tom razvoju razlikujemo razliite faze
A. Autistina faza
B. Simbiotska faza
C. Separacija i individualizacija

A. AUTISTIKA FAZA
- U prvim tjednima ivota, uslijed slabije razvijene senzorike, visok prag na
vanjske podraaje
- Percipiraju samo ono to osjeaju na vlastitom tijelu
- Nekad moe biti patoloki produeno ili trajno tada govorimo o autizmu
- Dozrijevanjem senzorike u razdoblju 1.- 3. mj. ivota sve bolje zamjeuju
vanjski svijet
- Prvo to se pamti je majino lice, miris, ono donosi ugodu i smirenje
- Dojenje u ovoj fazi neobino je vano jer se stvara jaka emotivna povezanost,
zato prestanak dojenja, odnosno odvajanje od dojke, moe biti izrazito traumatino
B. SIMBIOTSKA FAZA
- Predstavlja zajednicu majka dijete
- Osnova za uredan razvoj, a okolina ima izraziti utjecaj
- Gradi se odnos zahtjeva, ispunjavanja, odnosno neispunjavanja meusobnih
oekivanja, vrijeme prvih frustracija
- O uspjenosti tog odnosa dijaloga ovisi koliko e dijete stei povjerenja u
majku, a preko nje i u okolni svijet - prvo stjecanja samopouzdanja
- U ovoj fazi jako je vano dobro prepoznati djetetove signale, vana je brzina
reagiranja i nain reagiranja na te signale
- Djeca su monotropna - veu se za jednu osobu i s njom stvaraju simbiotsku
zajednicu. VANO je znati kad trebamo zamjenu za majku
- Premalo dijaloga moe izazvati zastoj u emocionalnom i tjelesnom razvoju, a
kasnije u ivotu disocijalnosti i asocijalnosti
NEUSPJEAN DIJALOG
- Pisihomotorne smetnje
- Odbijanje hrane
- Povraanje
- Smetnje sna

-
-
-
-
-
-

Razvoj slabog JA koji kasnije pojedinca stvara nesposobnim za rjeavanje

frustracija
Traje od 6 mjeseca ivota
Od tada pokazuje strah od stranih osoba
Boji se gubitka majke ne vidi je
Traje nekoliko mjeseci i najosjetljivije je vrijeme odvajanja majke i djeteta
Zato treba voditi rauna kad upuujemo dijete u bolnicu, jaslice ili se majka
odlui za prekid porodiljnog

C. SEPARACIJA I INDIVIDUALIZACIJA
- Od 10 mjeseca ivota poinje zanimanje za okolinu
- sve vie potreba za kretanjem
- Aktivno zapaa, reagira
- Otkriva rije NE koju majka koristi sve ee
- Koristi NE identificirajui se s majkom s kojom je jo uvijek u simbiotskom
odnosu
- Tada zapoinje individualizacija postajem JA
- U tom periodu dijete nae neki predmet koji je uvijek nadohvat ruke i predstavlja nadomjestak za majku PRIJELAZNI OBJEKT
- Sa 18 mj. dijete je sve vie svjesno svoje individualnosti, ali i ogranienih
mogunosti
- Tada se ponovno javljaju STRAHOVI
- KONFLIKT: ostati u simbiozi ili izai, tu je vaan stabilni JA
- S krhkim JA moe doi do regresije, ak psihoze
- U ovoj fazi javlja se agresivnost, prkos
VANE SPOZNAJE U OVOJ FAZI
- Treba spoznati da funkcije tijela njemu pripadaju
- Npr. ako roditelji ne vode rauna kad e, koliko i to jesti, ono e tee spoznati da su glad, e njegove vlastite funkcije
- Mogu postati nain komunikacije dijete roditelj, tj. dijete jede da zadovolji
majku, ne jede, prkosi
- U toj dobi smetnje hranjenja vrlo esto imaju takvu osnovu

TO MORATE ZNATI O DJETETU KOJE UVATE

UPOZNAVANJE: OBOSTRANO, S POVJERENJEM, DISKRECIJA, BEZ PRETJERANE
ZNATIELJE, RAZJASNITI ODMAH NEJASNOE
OSNOVE UPOZNAVANJA:
- OBITELJSKA ANAMNEZA
- OSOBNA ANAMNEZA
OBITELJSKA ANAMNEZA
socijalna
- kolska sprema, zanimanje
- Posao, radno vrijeme
- Dodatne aktivnosti
drutvena
- Specifinosti vezane za vjeru, nacionalnost ( osjetljivo, treba potovati)
- Specifinosti drutvenog ivota obitelji
- Tko dolazi ili tko moe doi kad mi radimo
- Posebnosti
specifine navike
- Vezano uz prehranu
- Vezano uz osobnu higijenu
- Odnos prema TV, internetu, PC
- Odnos prema slikovnicama, knjigama
- Odnos prema igrakama
- Drutvene igre
sastav obitelji
bolesti
- Diskretno, s taktom pitati za kronine i ili nasljedne bolesti unutar obitelji
- Ako unutar obitelji imamo vie djece, dobro je doznati emu su skloni, dob,
da li pohaaju kakvu instituciju, preboljene zarazne djeje bolesti
OSOBNA ANAMNEZA DJETETA
Porod, novoroenako razdoblje
- PT, GD
- Nain dovrenja poroda
- Bolesti
- Prehrana

10

Trajna oteenja
Metabolike bolesti
- dijabetes
- fenilketonurija
- glikogenoze
- celijakija
- nepodnoenje laktoze
EPI
- koji je tip
- simptomi
- imbenici koji je provociraju
- terapija
Alergija
- Da li postoji
- Na to ?
- Terapija ?
Navike
- Prehrambene
- Kontrola mokrenja, stolice
- Spavanje
- Omiljene igre
- Omiljene igrake
- TV,DVD, PC i sl.
UPOZNAJTE PROSTOR U KOJEM ETE BORAVITI S DJETETOM: Nesree su
najznaajniji uzrok smrtnosti i invaliditeta kod djece. Vano je da djeca nemaju
straha, ona su znatieljna i nekritina, a istovremeno vrlo pokretna, spretna. Kod
upoznavanja s prostorom moramo jasno uoiti mjesta koja su potencijalno opasna
i koja odreenim preventivnim mjerama moemo uiniti bezopasnim ili manje
opasnim.
Tako moramo jasno uoiti :
- Prostor u kojem se dijete kree - bez niskih otrih rubova te prepreka na
podu preko kojih se moe spotaknuti
- Prozori - dostupnost, nain otvaranja
- Balkoni nain izlaska, ograda
- Izvori elektrine energije - utinice
- Izvori topline, otvorenog plamena

11

-
-

Mjesta na kojima se uvaju sredstva za ienje i drugi potencijalni otrovi

Uoiti da li su igrake svojim oblikom, veliinom i sadrajem adekvatne uzrastu djeteta.

VANO: Na poetku razgovora dobro je pustiti roditelje da spontano ispriaju

to imaju za rei i pri tom ih to manje prekidati. Iako ponekad prianje roditelja
biva konfuzno, predetaljno ili nebitno za dijete, korisno je uloiti malo vremena
i omoguiti roditeljima da se prianjem rasterete od poetne napetosti i tjeskobe. Neke vane podatke roditelji nerado iznesu, jer su nabijeni jakim emotivnim
nabojem, npr. neke detalje iz obiteljske anamneze, stoga treba izbjegavati izravna
pitanja. Takva e se pitanja veinom u tijeku kasnijeg razgovora sama po sebi
nametnuti i dobiti odgovor.

STANJA I SIMPTOMI KOJE MORATE PREPOZNATI

Podjela simptoma:
- Prema specifinosti

A. Opi simptomi

B. Specifini simptomi
- Prema trajanju
- Prema anatomskoj regiji
- Prema mehanizmu patofiziolokog procesa
Usprkos raznim podjelama meusobno se preklapaju, simptom sam je nedovoljan,
samo je dio klinike slike.
Za potpunost klinike slike VANO:
- Obiteljska i osobna anamneza
- to je prehodilo pojavi simptoma
- Nain razvijanja simptoma
- Trajanje
- Kliniki pregled
- Lab. i radioloka obrada

12

13

A. OPI SIMPTOMI
-
-
-

Svi znakovi koji ukazuju na odstupanje od normalnog stanja

Mogu biti povezani s raznim organskim sustavima, raznim organima, te mogu
biti isti ili slini u raznim ak dijametralno suprotnim patolokim stanjima
Kombinacija vie opih simptoma, mogu biti specifina i jasno ukazat na odreenu bolest

DIJELE SE NA:
I. TJELESNI (SOMATSKI)
II. NEUROLOKI
III. PSIHIKI
IV. PSIHOSOMATSKI

I. TJELESNI OPI SIMPTOMI

KOA: normalno ista bez eflorescencija, ruiaste nijanse od bljeeg do tamnijeg.
Ovisno o boji puti, fizikoj aktivnosti.
Treba obratiti panju kada se pojavi:
- Bljedilo
- Cijanoza plavkasto
- arko crvenilo
- Osip
- Ubodne ranice
- Petehije, hematomi
DISANJE: normalna frekvencija 40 60 min, pravilno ritmino, bez upotrebe dodatne respiratorne muskulature (meurebreni miii, trbuni miii), bez uvlaenja
prsne kosti. Ovisi o dobi, fizikoj aktivnosti, prisutnosti akutnih i kroninih bolesti,
prvenstveno infekcija, srana greka, alergijski rinitis, astma i dr.
Treba obratiti panju kada se pojavi:
- Ubrzano
- Usporeno
- Nepravilno
- Grevito
- Stridor
- Hvatanje zraka
- Kaalj suh, produktivan, laringealan poput lavea psa

SRANA AKCIJA: uredna je kada je frekvencija kod novoroeneta 120-140/

min, dojene 80/ min, 60-80 / min, ritmna, dobro punjenog pulsa. Ovisi o dobi,
fizikoj aktivnosti, tjelesnoj temperaturi, emotivnom stanju.
Treba obratiti panju kada se pojavi:
- Ubrzano
- Usporeno
- Nepravilno
BOL: uvijek predstavlja simptom, uvijek je treba ozbiljno shvatiti, vano je razluiti sljedee stvari:
- generalizirana, lokalizirana, konstantna, povremena, grevita
- Povezana sa specifinim pokretima
- Povezana s diranjem, pritiskom
- esto nema prave podloge, ve je povezana s psihikim, emotivnim stanjem
- Iskazivanje ovisi o dobi
- Pla, nemogunost umirenja, povlaenje, upadljiva mirnoa, prisilni poloaj,
reduciranje pokreta, grenje, dranje za mjesto boli
OTEKLINA I EDEM: potkono nakupljane tjelesnih tekuina, tjestast, neogranien
edem, oteklina ograniena. Treba obratiti panju to je prehodilo stvaranju edema i
(ili) otekline, kao to su udarac, pad, ubod insekta, kako je dijete mokrilo. Odnosno
treba utvrditi da li je vidljiv hematom, ubodna rana, da li je prisutna bol, redukcija
pokreta ili da li su prisutni i drugi simptomi npr. vezani uz alergijsku reakciju.
TJELESNA TEMPERATURA: ovisno o nainu mjerenja, pazuh do 37, subferilno
37,5, vie od toga febrilno, iznad 39C visoko febrilno. Kad mjerimo rektalno sve
vie za 0,5C. Ovisi o o vanjskoj temperaturi, fizikoj aktivnosti, hidraciji. VANO
znati da li dijete ima sklonost febrilnim konvulzijama, tada treba promtno
sniziti tjelesnu temperaturu.
MOKRENJE: ovisi o dobi djeteta, stanju hidracije, unosu tekuine, vanjskoj temperaturi.
Treba obratiti panju na:
- Prekomjerno
- Nedovoljno
- Bolno, peckanje

14

STOLICA: broj, izgled, miris ovise o dobi djeteta i vrsti prehrane. Dojenad na
prsima ima zlatno-ute stolice, meke do 6 x dnevno, ali moe proi 3-4 dana bez
stolice, kad su djeca na umjetnoj prehrani stolice su manje uestale i tvre. Starija
djeca imaju 1-2 stolice na dan, zaudaraju, formirane su.
Kod stolica treba obrati panju na :
- Opstipaciju
- Proljev
- Kozistenciju
- Primjese, krvi, sluzi
POVRAANJE: uvijek predstavlja simptom, uvijek ga treba ozbiljno shvatiti, vano
je razluiti sljedee stvari:
- to je prethodilo povraanju
- Tip povraanja: bljuckanje, u mlazu, grevito
- Uestalost povraanja
- Povezanost s ostalim simptomima
- Emocionalno stanje djeteta
OSTALI TJELESNI OPI SIMPTOMI:
- Umor
- Pospanost
- Malaksalost
- Uznemirenost
- Razdraljivost
- Gubitak apetita

II. NEUROLOKI OPI SIMPTOMI

a. Stanje svijesti
b. Orijentiranost
c. Konvulzije
d. Patoloki refleksi
e. Miina slabost
f. Tonus muskulature
g. Pokretljivost

15

III. PSIHIKI OPI SIMPTOMI

a. Strah
b. Potitenost
c. Depresija
d. Dekoncentracija
e. Hiperaktivnost
f. Agresivnost
g. Povraanje
h. Glavobolja
i. Trbuhobolja

B. SPECIFINI SIMPOTOMI
-
-
-
-

Simptom ili grupa simptoma koji su karakteristini za odreenu bolest i (ili)

stanja
Cijanoza, zapuhanost, umor, teko disanje, gubitak apetita srana greka
Visoki febrilitet, glavobolja, povraanje, koenje ije, meningitis
Prehlada, bol, prisilni poloaj, dranje uke, upala srednjeg uha

NAJEA PATOLOKA STANJA KOD DJECE:

- RESPIRATORNI INFEKT
- GASTROINTESTINALNI INFEKT
- URINARNI INFEKT
- ALERGIJA
- ASTMA
- EPI
- ZARAZNE DJEJE BOLESTI
- MALFORMACIJE
- METABOLIKE BOLESTI
- TROVANJA
- OZLJEDE

16

NAJEE BOLESTI I STANJA KOD DJECE

Prikaz bolesti i stanja:
- Prema dobi djeteta
- Prema simptomatologiji
- Prema dijagnostikim i terapeutskim postupcima
- Prema trajanju ( akutne, kronine)
- Prema etiologiji ( uzroku)

NOVOROENAD I DOJENAD
- POROAJNA OZLIJEDA
- UTICA
- KONVULZIJE
- POREMEAJ PREHRANE
- INFEKCIJE
- NEDONOAD, NEDOSTAAD
- NEURORIZINA DJECA
POROAJNE OZLJEDE
Ozljede koje nastaju tijekom poroda
Uzrokovane su: Disproporcijom djeteta i poroajnog kanala, patolokim stavom
djeteta, nesuradnjom rodilje, nestrunim voenjem poroda.
Najee ne zahtijevaju lijeenje niti ostavljaju trajne posljedice.
Najtei oblici mogu dovesti do trajnog oteenja djeteta.
imbenici rizika:
- Novoroene velike PT, nesrazmjer djeteta i poroajnog kanala
- Patoloki polaaj ploda
- Zadak
- Popreni
- Dorzoposteriorni
- Kosi
- Nesuradnja rodilje
- Nestruno voenje poroda
PODJELA OZLJEDA
1. Ozljede mekog tkiva
2. Ozljede kostiju
3. Ozljede ivaca
4. Krvarenja

17

1. OZLJEDE MEKOG TKIVA

- Povrinske oguljotine, laceracije
- Rezne rane
- Ne zahtijevaju posebnu terapiju
- Prolaze same i ne ostavljaju posljedice
- Izuzetno rijetko potrebno ivanje
2. OZLIJEDE KOSTIJU
- Lomovi dugih kostiju
- Najee kljuna kost, ne zahtijeva nikakav postupak, zarasta samo od sebe,
kontrola kod fizijatra
- Rijetko su lomovi nadlaktine kosti, bedrene kosti ( th. Imobilizacija, te kontrola ortopeda)
- Izuzetno rijetko lom kostiju glave ( neurokiruka kontrola)
3. OZLJEDE IVACA
- U najveem broju sluajeva prolazna stanja, jer su posljedica edema tkiva oko
same periferne jezgre ivca
- Najee pareza n. Brachialisa - ima za posljedicu kljenutost podlaktice i (ili)
nadlaktice, zahtijeva fizijatrijsku kontrolu i fizikalnu terapiju
- Jo viamo ozljede n. Facialis
- Najtea ozljeda - n. Phrenicus, koja dovodi do pareze dijafragme te nemogunosti disanja
4. KRVARENJA
- Najea su potkona krvarenja nastala pritiskom poroajnog kanala na kou
ploda u porodu, petehije, hematomi
- Kephalhematom - nakupina krvi izmeu periosta i kosti glave, spontano se
reapsorbira za 6 tjedana
- Najopasnija - subduralna krvarenja
POREMEAJ PREHRANE
1. Neadekvatan unos hrane
2. Neadekvatna apsorpcija hrane
3. Prekomjerno povraanje, proljevi
4. Nasljedni metaboliki poremeaji
5. Malformacije probavnog trakta
Simptomi poremeaja prehrane:
- Neadekvatno napredovanje, gubitak na tjelesnoj teini
- Hipoglikemija
- Anemija

18

-
-
-
-

19

Elektrolitski disbalans
Metaboliki disbalans
Prekomjerni gubitak tekuine povraanje, proljevi
Hormonski poremeaj

INFEKCIJE
Podjela:
1. PREMA VREMENU NASTANKA
2. PREMA UZRONIKU
3. PREMA KLINIKOJ SLICI
INFEKCIJE PREMA VREMENU NASTANKA SU:
- Intrauterina: nastaje za vrijeme intrauterinog razvoja ploda, moe dovesti do
pobaaja, prijevremenog poroda, bolesti novoroeneta, uzrokovati malformacije
- Najei uzronici Toxoplasmosa, CMV, HV, Streptokok beta hemolitiki,
E.coli, Pseudomonas
- Perinatalna: nastaje neposredno, u tijeku i neposredno nakon poroda,
najea je infekcija novoroenake dobi, moe prijei u pneumoniju, sepsu,
menegitis, najei uzronici Streptokok, E.coli, Enterokok, Pseudomonas
- Rana neonatalna infekcija: unutar prvih 7 dana, klinika slika: pneumonija,
sepsa, meningitis, najei uzronici Streptokok, E.coli, Enterokok, Pseudomonas
- Kasna neonatalna infekcija: Nakon 7.dana ivota, ostalo isto kao rana
PREMA UZRONIKU:
1. BAKTERIJSKE
2. VIRUSNE
3. GLJIVINE
1. BAKTERIJSKE INFEKCIJE
- Najee: Streptokok, Stafilokok, E.coli, Enterococc, Pseudomonas
- Pneumonija, Sepsa, Meningitis
- Klinika slika gotovo ista, diferencijalna dg., na osnovi lab. nalaza i RTG, UZV

Simptomi bakterijskih infekcija:

- Blijedo-sivkaste boje ili uto-sivkasto
- Nezadovoljno, bolno, posebice kod manipulacije
- Ubrzanog disanja (tahipneja), grevito, nepravilno (dispneja)
- Neprihvaanje hrane, povraanje, proljev
- Visoko febrilno
- Povean trbuh

Lab.nalazi
- Povieni L, s velikim brojem nezrelih stanica ili izrazito snien broj L
- Povien CRP , Sepsa, meningitis iznad 100
- Snieni eritociti, trombociti
- U aspiratu, brisu ili krvi izolira se uzronik
- Kod pneumonije pozitivan RTG nalaz na pluima
- Kod meningitisa lumbalna punkcija, liquor
Lijeenje
- Potporne mjere: osigurati vei unos tekuine, energije, elektrolita, kisik po
potrebi, reducirati manipulaciju
- Intenzivna antibiotska th.
- Antipiretici
2. VIRUSNE INFEKCIJE
- Najee infekcije djeje dobi i to kao respiratorne infekcije, zatim infekcije
probavnog sustava, rjee serozni meningitis
- Uzronici djejih zaraznih bolesti ( ospice, zaunjaci,vodene kozice, rubeola) protiv veine danas cijepimo
- Takoer izazivaju nespecifine osipne bolesti
- Najei adeno virus, rota, herpex
Respiratorne virusne infekcije
- Pojaana sekrecija iz nosa, oteano disanje na nos, sluzav bistar sekret koji
postaje uto zelen kod sekundarne bakt.infekcije
- Suzenje oiju
- Crvenilo grla
- Laringealni kaalj, naroito kod spavanja i leanja
- Gubitak apetita
- Umjereno poviena temperatura
- Bezvoljnost, adinaminost
Lijeenje
- Potporne mjere: unos tekuine, po potrebi elektrolita, antipiretici, mirova
nje, ienje nosa
- Lijeka nema, antibiotici samo ako doe do sekundarne bakterijske infekcije
Virusne infekcije probavnog trakta
- Proljev, povraanje, bol u trbuh, napuhanost, febrilitet
- Posebno opasna infekcija rota virusom, veliki broj vodenastih proljevastih
stolica esto s povraanjem, moe doi do dehidracije i disbalansa elektrolita,
ova infekcija zahtjeva hospitalizaciju radi iv infuzije

20

Lijeenje
- Nadoknada tekuine, elektrolita ( rehidromix)
- Prehrana: lake probravljiva hrana, bez eera, vlaknasta
- Probiotici ( LGG, Bioaktiv) ili tabl. Sirup Biogaia
- Kod nemogunosti dovoljnog davanja tekuine na usta treba hospitalizacija
3. GLJIVINE INFEKCIJE
- Najee lokalne infekcije novoroenake i dojenake dobi
- Candida albicans, u obliku bijelih naslaga u ustima (soor) te perianalnog i
perigenitalnog podruja u obliku arko crvenog sitno pustuloznog osipa
- Rijetke sistemske infekcije, samo kod tekih intrauterinih infekcija te kod
teke imunodeficijencije ili kao komplikacija sepse
Lijeenje
- Mehaniki s gazicom namoenom u Nistatin kapi skinuti naslage iz usta
- Davanje protugljivinih kapi na usta
- Lokalno mazanje podruja zahvaenog infekcijom protugljivinim kremama,
mastima
- Higijena prsiju, boica, ruku
NEDOSTAAD
- Novoroenad preniske porodne teine za trajanje trudnoe
- Najee uslijed nedovoljne materine cirkulacije
- Zahtijevaju pojaan nadzor
- Praenje prirasta TT
- ee kontrole, posebice kod neuropedijatra
NEDONOAD
- Novoroenad roena prije 37. tj. trudnoe ( 23.-37. tj.)
- Nezreli,nespremni za vanjske uvjete ivota
- Zahtijevaju izrazitu potporu
- Posebno izraziti problemi s disanjem, prehranom, bubrezima te krvnim ilama
i cirkulacijom
- Inkubator
- Mehanika ventilacija
- Centralna vena
- Parenteralna prehrana
- Veliki broj medikamenata
- Dugotrajan boravak

21

Komplikacije nedonoenosti
- Respiratorni distres sindrom
- Nedovoljno mokrenje
- Neadekvatna cirkulacija, perzistiranje fetalnih komunikacija
- Nemogunost peroralnog hranjenja
- Visoka potreba za kisikom
- Retinopatija
- Intrakranijalna krvarenja
- Bronhopulmonalna displazija
Po dolasku kui
- Intenzivnija njega
- Pojaana higijena, skloni infekcijama posebice respiratornim i urinarnim
- ee kontrole
- Nadzor neuropedijatra i fizijatra, okuliste
- Provoenje neurorazvojne gimnastike
KONVULZIJE
- Uslijed nesvrsishodnog izbijanja ivanih impulsa iz sredinjeg ivanog sustava, dolazi do grenja pojedinog ili grupe miia ( parcijalna) te svih miia (
generalizirana) tijela
- Razlikujemo nespecifine, bez jasnog uzroka, najee benigne, javljaju se u
ranoj dobi, ne zahtijevaju lijeenje, same od sebe nestaju, najei uzrok je
nezrelost sredinjeg ivanog sustava te se najee javljaju u snu
- Specifine u svojoj pozadini imaju neki od uzroka kao to su oteenja
mozga ( ishemiko-hipoksina krvarenja), meningitis, malformacije mozga,
febrilne,zahtijevaju lijeenje, mogu ostaviti trajne posljedice te mogu prijei u
epilepsiju
- Bez obzira koje, uvijek zahtijevaju potpunu obradu, UZV mozga, MR mozga,
Amonijak, Laktate
- Mora se provoditi redovita terapija te dijete mora uvijek uza sebe imati lijekove koji prekidaju konvulzivni napad
- Kod febrilnih konvulzija: promptno skidanje temperature, diazepamske klizme
NOVOROENAKA UTICA
- 20-50 % donoene novoroenadi ima vidljivu uticu
- Preko 50% nedonoadi
- Uzrokovana hiperbilirubinemijom
- Bilirubin u visokoj koncentraciji moe iz plazme prijei u bazalne ganglije te

22

-
-
-
-

23

dovesti do smrti ili trajnog oteenja ( kernikterus)

Bilirubin je produkt razgradnje hemoglobina
Kod novoroenadi pojaano propadanje fetalnih Er, a time koliina hemoglobina kojeg treba razgraditi, nus produkt bilirubin
Kako bi se bilirubin izluio, treba se u jetri metabolizirati uz enzim glukunoril
transferazu, postati topljiv te se izlui stolicom i mokraom
Novoroenaka jetra je nezrela, nema dovoljnu koliinu glukunoril transferaze

Patoloke utice uslijed pojaane hemolize Er

- Hemoliza zbog neslaganja Rh faktora
- Hemoliza zbog neslaganja ABO grupe
- Uroene anemije ( nasljedne)

Lijeenje:
- Ekssangvino transfuzija ( izmjena krvi)
- Transfuzija Er
- Splenektomija

Fizioloka utica
- Javlja se unutar prvih 4 dana ivota
- Do kraja drugog tjedna ivota vraa se u normalu
- Nastaje uslijed
- Poveane ponude bilirubina jetrenim stanicama
- Povean br. Er
- Skraen ivotni vijek Er
- Smanjeno vezivanje i konjugacija bilirubina
- Nezrelost jetre, smanjen broj receptora i enzima
- Inhibicija enzima hormonima iz majinog mlijeka
- Najee ne zahtijeva lijeenje, ako da onda foto th. i infuzija 10 % glukozom
- Moe je podravati kada imamo guste petehije, kephalhematom te dojenje.
Tada govorimo o laktacijskoj utici, a sprjeava se prokuhavanjem MM nekoliko dana i inhibicijom hormona u MM
Patoloka utica
- Razvija se rano u prvim satima ivota
- Znatno vie vrijednosti bilirubina
- Dulje traje
Uzroci:
- Pojaano raspadanje Er
- Poremeaj konjugacije bilirubina
- Oteenje jetrenih stanica
- Opstrukcija unih vodova

Patoloke utice usljed smanjene konjugacije bilirubina

- Nasljedni deficit enzima
- Uroena (konatalna) hipotireoza
- Laktacijska utica
- Prolazna familijarna utica
Patoloka utica uslijed oteenja jetre i unih vodova
- Upalna oteenja jetre sepsa, Toxoplasmosa, CMV, Hepatitis B
- Nasljedne metabolike bolesti galaktozemija, cistina fibroza, nepodnoljivost fruktoze
- Oteenja jetre lijekovima
- Anatomska opstrukcija unih vodova
- Sy. zgusnute ui
- Lijeenje prema uzroku, odnosno lijeenje prim. bolesti ili kirurki zahvat

ALERGIJSKE BOLESTI
-
-
-
-
-
-

Pretjerana normalna imunoloka reakcija na neki antigen (svaka strana tvar u

organizmu)
Za dg. izuzetno vana ANAMNEZA
Klinika slika
Koni testovi
Test ekspozicije
Povieni eozinofili u krvnoj slici

PELUDNA HUNJAVICA
Hipersenzibilna reakcija sluznice nosa, respiratornog trakta i oiju na pelud
U doba cvata 5.-7.mj.
Klinika slika:
- Svrbe nosa, s obilnom sekrecijom sluzavo - vodenastog sadraja
- Napadaji kihanja
- Fotofobija, s pojaanim suzenjem
- Oteena sluznica nosa
- Plaviasti podonjaci kod dugotrajnog trajanja
- Tei sluajevi mogu prijei u peludnu astmu

24

DG.
- Anamneza
- Klinika slika
- Eozinofilija
- Pozitivni kliniki testovi
Lijeenje
- Specifino
- Izbjegavanje kontakta s aleregenom
- Hiposenzibilizacija 2 mj. Prije poetka sezone daju se male doze alergena
- Simptomatsko
- Kapi za nos (efedrin)
- Antihistaminici (dimidril)
BRONHALNA ASTMA
- Kronina pluna bolest s intermitentnim reverzibilnim opstrukcijama bronha,
koja se oituje ekspiratornom dispnejom,zvidanjem, guenjem
- Kompleksna, polietioloka alergijski, infekciozni, biokemijski i psiholoki
imbenik
- Obino joj prethodi neka druga alergijska bolest
Klinika slika
- Napad poinje naglo, najee nou. Dijete se probudi, hriplje, hvata zrak,
gui se
- Ekspratorna dispneja, grevito i nepravilno izdisanje
- Inspiratorni stridor i zvidanje
- Bljedilo, znoj
- Naporan, suhi kaalj, koji moe izazvati povraanje
- Napad moe trajati od nekoliko minuta, sati do nekoliko dana kod statusa
- Izmeu napada zdravo dijete, kod teih sluajeva defomacije prsnog koa,
bljedilo, usporen rast i razvoj
DG.
- ANAMNEZA
- KLINIKA SLIKA
- FIZIKALNI NALAZ
- RTG PLUA
- KS
Prevencija
- Izbjegavanje alergena
- Inhalacija specif. lijekova (ventolin)

25

- Hiposenzibilizacija
- Ope higijenske i dijatetske mjere
Lijeenje asmatskog napada
- Inhalacija bronhodilatatora bronhospazmolitika / Ventolin/
- Adrenalin sukutana inekcija
- Efedrin per os , djeluje sporije
- Aminofilin iv
- Korekcija dehidracije i acidobaznog statusa
- Vlani kisik
- Antibiotik
- Sedativ
ATOPIJSKI DERMATITIS
- Javlja se izmeu 3.-6. mj ivota, veinom iezava poslije 2.-3. godine ivota
- Katkad prijee u neurodermitis
- Nejasno ogranieno grubo crvenilo, u pjegama, s mjehuriima koji pucaju
te se stvaraju kraste
- Obraz, elo, tjeme
- Moe komplicirati sekundarnim bakt. infekcijama
Lijeenje
- Vlani oblozi
- Neutralne kreme belobaza
- Paziti na prehranu
- Pojaana higijena
- Protiv svrbea - antihistaminici
URTIKARIJA
- Pojava tipinih urtika sitno tokasti crveni osip
- Mogu ga izazvati:
- Hrana
- Lijekovi
- Udisanje alergena
- Ubod insekta
Lijeenje:
- Sprijeiti kontakt s alergenom
- Antihistaminici
- Kortikosteriodne kreme

26

27

QUINCKEOV EDEM

BAKTERIJSKE BOLESTI

Jaka alergijska reakcija na:

- Inhalacijske antigene
- Hranu
- Lijekove
- Kozmetika sredstva
- Ubod insekta

- Streptokok
- Salmonela
- E.coli
- Hemophilus influenze
- Pseudomonas

Oituje se edemom:
- Vjea
- Usnica, sluznice usta
- Jezika
- Vanjskog spolovila
- Mogu biti udrueni s urtikom

ANGINA
Akutna upala tonzila i grla
Streptokok

Mogu izazvat:
- Laringealni stridor
- Promuklost
- Oteano disanje, s dispnejom
- Cijanozu
Lijeenje:
- Adrenalin
- Kortikosteroidi
- U najteim sluajevima traheotomija
ANAFILAKTIKI OK
- Najtei oblik alergijske reakcije, ako se ne lijei dovodi do smrti
- Dovodi do multiorganskog zatajenja
Potrebno promtno reagirat:
- Osigurati respiratorni put
- Adrenalin
- Kortikosteroidi
- Osigurati unos tekuine i elektrolita

Klinika slika:
- Bol u grlu, smetnje gutanja
- Poviena temp. > 39 C
- Glavobolja, munina, povraanje, trbuhobolja
- Crvenilo ustiju,drijela, poveane malinaste tonzile
Lijeenje:
- Antibiotsko penicilin
- Antipiretici
- Davanje tekuine
- Mirovanje
- Meka hrana
Slinu ili gotovo istu kliniku sliku mogu uzrokovati:
- Hemophilus
- Virusi
ARLAH
Streptokok grupe A
Prenosi se kapljinim putem, najee u jesen, djeca u dobi od 2.-10. god.
Inkubacija 3-5 dana
Klinika slika:
- Svi simptomi kao kod angine
- Osip koji izbija 1. ili 2. dan, sitan, tokast crven, crvenilo obraza, najgui:
prsa, pazuh, trbuh, unutarnje strane bedara, nakon 3 dana blijedi, nakon 7
dana se ljuti koa
- Moe doi do sepse, miokarditisa

28

Lijeenje:
- Penicilin
- Potporne mjere
SALMONELOZE
Salmonela
Mogu uzrokovat:
- Akutni gastroenteritis
- Sepsu
- Trbuni tifus
- Rezevoar: ivotinje, izvor infekcije kontaminirana hrana, voda, nedovoljno
kuhana, peeno meso, jaja, mlijeko, ruke kliconoe
AKUTNI GASTROENTERITIS
- Inkubacija 8-24 sata
Poinje naglo s:
- Povienom temp.
- Povraanjem
- Proljevom
- Boli u trbuhu
- Moe doi do dehidracije, elektrolitskog disbalansa
Lijeenje:
- Antibiotik
- Antipiretik
- Nadoknada tekuine, elektrolita
DIZENTERIJA (GRIA)
Akutna bakterijska infekcija karakterizirana sa :
- Grevitim bolovima u trbuhu
- Sluzavo krvavim proljevom
- Visokom temp. > 39 C
- Znacima dehidracije
Lijeenje:
- Antibiotici
- Nadoknada tekuine, elektrolita
- Korekcija acido-baznog statusa

29

MENINGOKOKNA SEPSA
- Najea sepsa djeje dobi, brzog tijeka, visoka smrtnost
- Kliniki tijek specifian, poinje naglo, do tada potpuno zdravo dijete, temp >
40 C, glavobolja, povraanje, OSIP sitne tokice kao petehije, preteno ruke,
noge
- Prenosi se kapljinim putem
- Zahtijeva brzo bolniko lijeenje

VIRUSNE BOLESTI
Najei uzronici infekcija u djeoj dobi
Uzrokuju djeje zarazne bolesti kao to su ospice, vodene kozice, rubeolu, zaunjake - veina danas rijetke uslijed sustavnog cijepljena
Najei uzronici akutnih respiratornih infekata, simptomatologija ista kao bakt.,
ne daju se antibiotici
Takoer najei uzronici akutnih probavnih infekcija
Mogu izazvati epidemiju poput gripe, rota virusa
Lijee se samo potpornim mjerama
VODENE KOZICE
- Najee izmeu 2. i 8. god.ivota
- Jako zarazne, prenose se kapljino, nakon 10-15 min. Provjetravanja nakon
kontakta s bolesnikom, niste zarazni. Bolesnik je infekciozan jedan dan prije
izbijanja osipa i sve dok sve kraste ne postanu suhe, otprilike 8-10 dana
- Inkubacija 10-20 dana
- Zapoinje temperaturom, te simpotomima katara, umorom, malaksavou
- Osip izbija tijekom sljedeih 24 sata, vrta, lice, vlasite, na kraju ruke i noge,
vodenaste makule koje pucaju i pretvaraju se u kraste, praene svrbeom
- Voditi rauna da se ne inficiraju
Lijeenje: nema specifinog, potporne mjere
TRODNEVNA VRUICA (egzantema subitum)
- Inkubacija 7-17 dana
- Nagli poetak s visokom temp., nakon pada temp. izbija osip, obino prvo na
trupu pa se brzo iri na vrat, lice i ekstremitete, crvene makulice
Terapija - potporna

30

PARAZITNE INFEKCIJE
- Toxoplazmoza
- Amebioza
- Gliste
- Metilj
- Trakavica
GLISTE
Djeca se najee zaraze igrom u pijesku, stavljanjem ruica u usta ili jedenjem
neadekvatno oprane hrane, povre
Simptomi:
- Munina, pomanjkanje apetita
- Razdraljivost
- Bol u trbuhu
- Svrbe analne regije
Dg. stolica pregled pod mikroskopom
Lijeenje Vermox sirup

31

EERNA BOLEST
Neadekvatno luenje inzulina to ima za posljedicu nemogunost ulaska glukoze u
stanicu te hiperglikemiju
Simptomatologija ovisi o tome koliko dugo traje bolest:
- eanje
- Potreba za slatkim
- Pojaano mokrenje
- Gubitak na TT, ne napredovanje
- Pospanost, malaksavost
- Munine
- Nalaz visoke GUK
- Najee se otkriva uslijed ketoacidoze, koja moe dovesti do kome
Lijeenje:
- SIMPTOMATSKO apliciranje INZULINA
- KONTROLIRANJE KALORIJSKOG UNOSA
- DISCIPLINA U PREHRANI
- POJAANA FIZIKA AKTIVNOST
- REDOVNO MJERENJE GUK, paziti da dijete ne ue u hipoglikemiju

Prevencija: higijena ruku, i pripreme hrane

BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA

To su bolesti lijezda s unutranjim izluivanjem
Mogu biti uroene ili steene
Dovode do premalog luenja odreenog hormona (hipo-) ili pretjeranog (hiper-)
Oituju se u poremeaju psihomotornog rasta i razvoja, te u poremeaju metabolikih funkcija
Lijee se: kod hipo - supstitucijom dotinog hormona, kod hiper - blokatorom
istog ili blokatorom njegovog receptora
U djejoj dobi posebno su vani poremeaji:
- titne lijezde hiper ili hipotireidoizam
- Nadbubrene lijezde
- Hormona rasta
- Spolnih lijezda
- Diabetes melitus ili eerna bolest

BOLESTI SRCA
Simptomatologija:
- Cijanoza, dispneja
- Brzo zamaranje
- Zaostajanje u rastu i razvoju
- Uestale respiratorne infekcije
- Sinkope
Podjela:
- Uroene srane greke
- Poremeaj ritma aritmije
- Kardiomiopatije
- Endokarditis

32

33

BOLESTI DINIH ORGANA

BOLESTI KRVI

Oituju se:
- Promjenom frekvencije disanja, usporeno, ubrzano
- Ritminou, grevitou, hvatanjem zraka
- Kaljem
- Bljedoom, cijanozom
- Umaranjem
- Nenapredovanjem

Oituju se u nedovoljnom i prekomjernom stvaranju pojedinih stanica krvi (E,Tr,L)

njihovih podgrupa ili svih stanica
Oituju se anemijama, leukemijama, te sklonou krvarenju

Podjela:
- Malformacije
- Akutne infekcije gornjih dinih puteva (najee)
- Bronhitis
- Bronhiolitis
- Upale plua
- Bronhijektazije
- Strano tijelo u pluima
AKUTNE INFEKCIJE GORNJIH DINIH PUTEVA
- 50% djece dolazi lijeniku radi IGDP
- Najee virusna, zatim bakterijska
- Simptomi prehlade
Lijeenje: simptomatsko, potporno, specifino kod poznatog uzronika
AKUTNA UPALA SREDNJEG UHA
- irenje infekcije preko Eustachijeve tube
- Najee kao serozni otitis
- Uz simptome prehlade i povienu temp., bolnost uha, prisilni poloaj
Lijeenje: antibiotsko, analgetik antipiretik simptomatsko

Simptomatologija:
- Bljedilo
- Umor
- Gubitak apetita
- Uestale infekcije
- Zastoj u rastu i razvoju
- Produeno krvarenje, spontano krvarenje, hematomi po tijelu bez jasnog
uzroka
Dijelimo ih na:
- Anemije
- Uroene
- Steene ( najee zbog nedostatka eljeza)
- Leukemije
- Trombocitopenije
- Hemofilije
Lijeenje:
- Transfuzija
- Nadknada deficita eljeza B 12, folne kiseline
- Splenektomija
- Kemoterapija, zraenje
- Presaivanje kotane sri, matinih stanica
- Davanje faktora 8

34

35

BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA I JETRE

-

Priroene greke pasae: karakterizira ih usporen ili onemoguen prolazak

hrane, uzrokovane su suenjem i (ili) potpunim prekidom probavne cijevi, te
nedostatnom inervacijom u stijenci. Mogu se nalaziti od jednjaka do anusa.
Uzrokuju povraanje, upalu plua (aspiracija povraenog sadraja), zastoj u
rastu i razvoju, teke anemije, elektrolitske, hormonske disbalnse te sveobuhvatno propadanje djeteta. Zahtijevaju hitan kirurki zahvat, a do njega
paranteralnu prehranu i potporne mjere
Klasini simptomi od strane probavnog trakta su: povraanje, proljevi, opstipacija, utica, dehidracija, anemija, zastoj u rastu i razvoju, teke anemije,
elektrolitske, hormonski disbalansi te sveobuhvatno propadanje djeteta.

UDESI U DJEOJ DOBI

Udesi su najei uzrok smrti djece i trajnog invaliditeta, te najei uzrok hospitalizacije u djejoj dobi.
1. GODINA
- Padovi
- Aspiracija stranog tijela
- Otrovanje
- Opekline
- Utapanje
Preventivne mjere:
ne ostavljati dijete bez nadzora, ne ostavljati ga na neograenom krevetu ili
stolu. Odstraniti iz dohvata djeteta sitne predmete i supstance.
2. GODINA
- Padovi
- Prometna nesrea
- Otrovanje
- Opekline
- Utapanje
Preventivne mjere:
Osigurati prozore, pokriti elektrine utinice, maknuti elektrine vodove pod
naponom. Stalni nadzor, ne putati dijete izvan ograenog osiguranog prostora.
Odstraniti od dohvata otre predmete, opasne supsance. Paziti kod kuhanja, posude s vruim sadrajem odmaknuti od ruba stola. U autu voziti ga samo u auto
sjedalici za dijete.

3.- 4. GODINA
- Padovi
- Prometna nesrea
- Otrovanje
- Opekline
- Utapanje
Preventivne mjere:
Vrata balkona, stubita, dvorita drati zakljuanima. Poduiti dijete o opasnosti
bacanja predmeta, elektrine struje, izvora topline, od istravanja na ulicu, cestu,
u autu obavezno koristiti sjedalicu ili ga vezati pojasom.
5.-9. GODINA
- Prometna nesrea
- Opekline
- Utapanje
Preventivne mjere:
nauiti plivati, ponaanje u prometu
> 9. GODINA
- Prometne nesree
- Eksperementiranje s alkoholom, tabletama
- Utapljanje

TROVANJE
Najea otrovanja su: lijekovi, alkoholna pia, kemijska sredstva
mnogo rjee: otrovne biljke, gljive.
Osnovni postupci kod otrovanja
1. Odravanje vitalnih funkcija: uspostaviti i odrati prohodnost dinih puteva, osigurati normalnu plunu ventilaciju (usta na usta), odrati tjelesnu
temperaturu,ublaiti bol
2. Identificirati otrov
3. Odgaanje apsorpcije
- Izazivanje povraanja, ne kod korozivnih sredstava (kiseline, luine), te kod
konvulzivnih i komatoznih unesreenika
- Ispiranje eluca- ne kod korozivnih sredstava
- Neutralizacija otrova- voda, mlijeko
- Laksativ
- Uklanjanje otrova

NASTAVNI PREDMET:

OBILJEJA TJELESNOG
RASTA I RAZVOJA DJECE
OSNOVE RAZVOJA PSIHIKIH
FUNKCIJA I INDIVIDUALNA
ODSTUPANJA
Lahorka Juri, dipl. psiholog - profesor

38

39

RAZVOJ DJETETA

RAZVOJ MOTORIKE DJETETA OD 0. 3. GODINE

Razvoj je slijed promjena u osobinama, sposobnostima i ponaanju djeteta uslijed kojih se ono mijenja te postaje sve vee, spretnije, sposobnije, drutvenije, prilagodljivije.

Razvoj djeteta je sloen proces. Sposobnost kretanja, spoznajne sposobnosti,

motivacija itd. su meusobno povezane, ovisne i pod utjecajem su okoline u kojoj
se razvoj odvija.

Radi lakeg praenja razvoja psihologija odvojeno promatra:

- Razvoj motorike sve vea sposobnost svrhovitog i skladnog koritenja
vlastitog tijela za kretanje i baratanje predmetima
- Razvoj spoznaje podrazumijeva mentalne procese pomou kojih dijete
pokuava razumjeti i sebi prilagoditi svijet koji ga okruuje
- Razvoj govora sposobnost da pomou sustava znakova i simbola priopava
svoja znanja, osjeaje, potrebe i miljenje drugim ljudima.
- Socio-emocionalni razvoj - stvaranje odnosa prema sebi i ljudima iz svoje okoline.
- Razvoj specifinih sposobnosti likovnih, glazbenih
Razvoj je vrlo dinamian i interaktivan proces.
Ovi pojedini aspekti razvoja meusobno su povezani i potiu jedan drugog pa
npr. dijete tek kad prohoda moe biti samostalno i otii pogledati ono to privlai
njegovu panju i stei neko novo iskustvo koje e utjecati na razvoj spoznaje i dr.
Uoen je pravilan redoslijed u svim podrujima razvoja, pa razlikujemo i pojedine
stadije, faze, razdoblja.
Ipak unutar tih pravilnosti djeca se razlikuju to nazivamo individualnim razlikama, a to svakom djetetu daje njegov individualni peat.
Iako je zbog pravilnosti redoslijeda razvojnih stadija psiholozima bilo mogue
napraviti norme razvoja (u kojoj dobi se to oekuje prohodati, progovoriti),
treba znati da su to statistike norme i da nema na svijetu djeteta koje e biti
onakvo kako ga opisuju te norme, kao ni da nema dva jednaka djeteta.
Razvoj nije ravnomjeran, ve je skokovit. Razdoblja ravnotee zamjenjuju neravnotee, pa razdoblja zaokruivanja, suprotnosti, povlaenja, ekspanzije.
Znamo da na djeji razvoj utjeu nasljedni (bioloki, genetski) i okolinski (uenje,
odgoj) utjecaji, kao i samo dijete sa svojom aktivnou i osobnou.

Tri su skupa temeljnih pokreta :

- pokreti kretanja hodanje, tranje, skakanje, preskakanje, skakutanje na
jednoj nozi i penjanje
- pokreti baratanja predmetima hvatanje, vaenje, umetanje, bacanje
- pokreti odravanja ravnotee dranje glave, savijanje tijela, istezanje, okretanje, njihanje, kotrljanje, izmicanje, hodanje po crti/gredi, rubu..
Neke od vanijih prekretnica u motorikom razvoju djeteta su:
- U 3.mjesecu poinje kontrolirati glavu, ima bolju simetriju u leeoj poziciji,
dijete dotie koljena i stopala. Gornji dio tijela postaje stabilniji a noge mobilnije. Pokreti ruku se razvijaju. Dijete vidi i uje ali se ne moe svrsishodno
pokretati.
- S 8 mjeseci uz dobar tonus lenih miia sjedi besprijekorno. Iz leee pozicije na leima sam uspijeva sjesti. Okree tijelo sa jedne na drugu stranu.
Trai objekt koji je izvan vidokruga. Sa trbuha se odie na ake i none prste
(medvjei poloaj). Igra se i u bonom poloaju.
- Od 13-15 mjeseci samostalno hoda, klei, etveronoke se kree po stepenicama, dodaje se loptom, hvata male predmete vrlo uspjeno, samostalno dri
licu i jede, okree listove papira
- Sa 2 godine dijete se samostalno penje i sputa niz stepenice, skae na obje
noge, plee, penje se po namjetaju, pokuava se samostalno umiti, crta,
samostalno jede.
- Sa 3 godine stoji i skae na jednoj nozi, vjeto vozi tricikl, samostalno se
oblai i obuva, sam obavlja nudu.
ULOGA DADILJE U POTICANJU RAZVOJA MOTORIKE:
1. ZADOVOLJAVANJE POTREBE ZA KRETANJEM:

Znamo i da ovisi o razvoju neurolokih struktura (mozak, ivci) te da se odvija u

socijalnom kontekstu meu ljudima.

Dadilja ne smije remetiti slobodno i neovisno kretanje dojenadi, ne smije ih postavljati u razliite poloaje, ne smije vjebati s njima niti sjedanje, niti ustajanje,
ne smije ubrzavati i mijenjati njihov razvoj direktnim utjecanjem.

Danas na razvoj gledamo kao na proces koji podrazumijeva interakciju izmeu

rastueg djeteta i njegove socijalne okoline koja ukljuuje djetetove odnose s
roditeljima, braom i sestrama, bakama i djedovima, (dadiljom!), prijateljima i
drugim vanim osobama, a ukljuuje i odnos izmeu njegovih roditelja.

Vano je omoguavati samostalni spontani razvoj pokretljivosti djece brinui se

za mogunosti doivljavanja primjerenih iskustava putem odgovarajuih igraaka,
odjee, dovoljno sigurnog prostora i vrste podloge.

40

Dojenad treba :
- vrstu podlogu na kojoj e leati na leima, na trbuhu, moi uvjebavati
okretanje, dizanje.,
- predmete koje e hvatati objema rukama, jednom rukom, palcem i kaiprstom.
Veoj djeci treba sloboda kretanja:
- prostor u kojem e se kretati hodati, skakutati, penjati se, provlaiti se.
- predmeti koje e nositi, prenositi, bacati, hvatati..
- ljuljake, koturaljke, tricikli
2. NEODVOJIVOST NJEGE OD ODGOJA:
Preduvjet zdravog razvoja djeteta je veza puna povjerenja izmeu njega i dadilje
koja o njemu brine. Ta veza stvara se i u trenucima svakodnevnog njegovanja djeteta.( kupanje, prematanje pelena, brisanje nakon nude, oblaenje i svlaenje)
Paljivo obraanje djetetu daje priliku djetetu da se osjeti sudionikom, daje mu
osjeaj sigurnosti : Tu me oekuju, tu sam vaan, tu sam dobrodoao.
Stoga trenutke njegovanja treba koristiti za stvaranje osjeajne veze s djetetom, trenuci njegovanja su trenuci kontakta. Svaki svoj postupak dadilja paljivo
najavljuje djetetu, govori mu to sada radi i to nakon toga slijedi. Tako postupci
odrasle osobe postaju predvidivi za dijete. Dok dadilja govori djetetu kojim se
dijelom tijela bavi, ona mu pomae da ono osvijesti i osjeti svoje tijelo.
Postupci odrasle osobe moraju ritmom biti usklaeni s ritmom djeteta. To znai
da dadilja eka trenutak kad je dijete spremno prihvatiti kontakt, kad dijete moe
prihvatiti promjene i kad surauje. Svijet odraslih je za malo dijete prebrz. Ako
odrasla osoba dok njeguje dijete misli samo na postupak i eli ga samo to prije
obaviti, dijete nee moi suraivati. Dadilja s djetetom paljivo, obzirno i njeno
postupa. Odrasle ruke koje dodiruju dijete su njegova veza sa svijetom. Ruke
odraslih dijete nose, diu i miluju. U trenutcima njegovanja dadilja ostvaruje
kontakt s djetetom, prati kamo je dijete usmjereno, to gleda, uje Prati pogled
djeteta i imenuje ono u to gleda, ostajui s djetetom u kontaktu.
Njegovanje djeteta je socijalni doivljaj: dijete koje surauje dok ga se njeguje doivljava da je potovano, shvaeno, da drugi razumiju ono to ono pokazuje, ono
doivljava da ima utjecaja na situaciju, to podupire razvoj njegova samopouzdanja
i pozitivne slike o sebi, osobito pozitivan stav o tjelesnom ja.

41

SPOZNAJNI ILI KOGNITIVNI RAZVOJ OD 0 - 3. GODINE

to je to kognitivni razvoj?
Kognitivni razvoj je razvoj mentalnih procesa pomou kojih dijete pokuava razumjeti i sebi prilagoditi svijet koji ga okruuje.

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

Prema najpoznatijoj teoriji kognitivnog razvoja, teoriji Jeana Piageta, djeca su
aktivna u odnosu prema svojoj okolini,a spoznajni razvoj se odvija kroz nekoliko
kvalitativno razliitih stupnjeva:
1. SENZOMOTORNO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)
1. SENZOMOTORNO RAZDOBLJE ( 0 2 GODINE)
Senzomotorne sheme temelje se na uroenim, refleksnim ponaanjima.
Na poetku je uenje sluajno, a zatim se poinje temeljiti na uvidima steenima
kroz pokuaje i pogreke.
Glavni napredak povezan je sa shvaanjem stalnosti objekta.
Na kraju razdoblja dijete je u stanju predoavati predmete i kad nisu u njegovom
vidokrugu.
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE ( 2.-6. GOD)
Dijete postupno sve vie koristi simbole, akcije se ne moraju izvoditi tjelesno, ve
mentalno, uporabom unutarnjih simbola.
Neka obiljeja predoperacijskih misli:
- konkretnost jo uvijek vea usmjerenost na predmete koji su blizu ili su
povezani s trenutnom situacijom
- egocentrizam ponaanje prema kojem kao da svi znaju i vide ono to dijete
opaa ili zna (kada dijete neto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)
- ovisnost o percepciji usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga to
dijete opaa

42

Tijekom spoznajnog razvoja dogaaju se slijedee promjene u miljenju djeteta:

- od egocentrinosti prema socijaliziranom miljenju
- od konkretnog prema apstraktnom
- od priroenih refleksa, preko steenih navika, do sloenih inteligentnih radnji
- od vezanosti za neposredno iskustvo do zamjene stvarnosti simbolima

ULOGA DADILJE U POTICANJU SPOZNAJNOG RAZVOJA:

Dadilja zna da je igra za dijete najvaniji posao. Dadilja osigurava djetetu siguran
prostor za kretanje i igru, te primjerene poticaje. Vodei rauna o individualnim
razlikama na koji djeca spoznaju svijet oko sebe, dadilja s oduevljenjem i oputeno sudjeluje u djetetovoj igri na nain da prati dijete, opisuje, verbalizira djetetove postupke, pohvaljuje dijete, postavlja mu pitanja kojima ohrabruje dijete
da samo pronalazi rjeenja umjesto da ga pouava gotovim rjeenjima. Dadilja je
osoba koja potuje dijete, s njim gradi topao i blizak odnos osiguravajui djetetu
bogatstvo iskustava i doivljaja, u kojima oboje uivaju.

43

EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA OD 0. DO 3. GODINE

Socijalno emocionalni razvoj je postupni razvoj odnosa prema samome sebi i
ljudima iz okoline.
Prvi djetetov odnos je EMOCIONALNI, a razvija se iz naslijeenih mehanizama
reagiranja.
Do kraja 6. mjeseca dijete razlikuje 6 temeljnih emocija:
bijes, strah, srea, tuga, gaenje i iznenaenje.
Tijekom emocionalnog razvoja dijete ui izraavati emocije i razumjeti emocije
ljudi koji ga okruuju.
Djeca od 6 tjedana starosti su u stanju prepoznavati razliite facijalne ekspresije
(izrazi lica) , ali ih ne mogu tumaiti. Od 6. mjeseca starosti djeca tumae emocije kopiraju facijalnu ekspresiju koja im je prikazana.

Dijete ima potrebu razumijeti svijet oko sebe. Najbolji tuma svijeta su bliske osobe, one daju smisao djetetovom neposrednom iskustvu. Ve tijekom prve godine
dijete svjesno trai ukljuivanje odraslog u njegove akcije. Zajedniko uenje
= igranje u podravajuem ozraju je najefikasnije. Dijete uiva kad neto ini
zajedno s odraslim.

Koritenje interpretacije emocija:

Djeca svoju sposobnost prepoznavanja emocija koriste kao nain tumaenja okoline pred kraj prve godine. U nepoznatoj situaciji dijete prvo pogleda majku da
bi protumailo njezinu facijalnu ekspresiju i na taj nain dobilo tumaenje da li je
situacija sigurna ili ne.

TIPINE SITUACIJE u kojima se djetetu tumai svijet su situacije koje trae informaciju ili objanjenje o tome to se dogaa (razgovor o svemu to dijete okruuje i
dogaa se s njim i oko njega : kod kue, u etnji, razgovor o okoliu, o ljudima koje
sreemo, o svakoj novoj situaciji, o ponaanjima ljudi; o sadraju slikovnice i dr.)

Pla kao iskazivanje emocija:

Pla predstavlja prvi oblik komunikacije, prvi nain iskazivanja emocija. Moe biti
razliit po intenzitetu, trajanju, vrsti zavisno od podraaja koji ga izazove.

Kako dadilja uspostavlja spoznajni dijalog?

a. Pomaganjem djetetu da se fokusira na stvari i dogaaje u okolini
b. Unoenjem znaenja i oduevljenja u ono to dijete doivljava
c. Proirivanjem i obogaivanjem djetetovog iskustva putem objanjavanja, usporeivanja i mate

Emocije kao komunikacija:

Kroz izraavanje emocija ostvaruje se prva komunikacija s djetetom.
Pozitivno se potkrepljuju pozitivne emocije, a negativne emocije se esto ignoriraju, te dolazi do kraja prve godine do velikog opadanja iskazivanja negativnih
emocija.

Zajedniko sudjelovanje i dijeljenje iskustva moda je najvaniji faktor koji utjee na

djeji intelektualni razvoj u ranoj dobi. ( Vano je vrijeme koje posveujemo djetetu).

(Samoregulacija) kontrola emocija:

Odgojem dijete uimo izraavati emocije na drutveno prihvatljiv nain (primjer:
ljutnja i bijes)
Dijete postepeno postaje sposobno razumijeti vanjske zahtjeve za odreena
ponaanja, stjee znanje kako tim zahtjevima udovoljiti, uvjebava najuinkovitija
ponaanja.
U treoj godini dijete ne eli posluati naredbu roditelja - to je prvi znak pojavljivanja samokontrole.
Vaan je razvoj unutarnjeg govora za to su potrebne verbalne upute odrasle osobe.

44

Djeje emocije su spontane, odmah nalaze odgovarajui izraz; este su i kratkotrajne; snane i nestabilne. Dijete pokazuje emocije otvoreno, ne suzdrava se.
Snaga emocionalnog odnosa i razumijevanja izmeu djeteta i odrasle osobe ovisi:
- O privrenosti specifian odnos koji ima golemu ulogu u opem razvoju, a
posebno u socijalno emocionalnom razvoju
- O temperamentu djeteta

45

RAZVOJ PRIVRENOSTI:
-

0 6 tjedana
FAZA PREDPRIVRENOSTI

PRIVRENOST ( engl. attachment)

je vrsta emocionalna veza izmeu djeteta i odrasle osobe, najee majke, koju
dijete iskazuje izrazima sree i njenosti prema majci, izljevima straha kad se od
nje odvaja, traenjem utjehe u njenom zagrljaju u svim nepoznatim i opasnim
situacijama.
Za uspostavljanje privrenosti odgovorna je okolina koja djetetu mora osigurati
nazonost i brigu jedne odrasle osobe koja e zadovoljavati djetetovu potrebu za
toplim fizikim kontaktom i pruati mu osjeaj stalnosti i sigurnosti toga kontakta. Najee je majka objekt privrenosti, no to moe biti i svaka odrasla osoba
(skrbnik) koja djetetu prua osjeaj zatite, ugode i ljubavi njenim tjelesnim
dodirima, blagim tonom glasa, tihim pjevanjem, ljuljanjem i svim drugim oblicima
ugodnog podraivanja.

6 tj. do 6 (8) mjeseci

FAZA NASTAJANJA
PRIVRENOSTI

Zapoinju znakovi jasno izraene privrenosti u obliku prosvjeda zbog odvajanja i straha od nepoznatih
ljudi. Taj razvoj znakova privrenosti povezan je s
djetetovim ostalim razvojnim postignuima:
s uspostavljanjem pojma postojanosti predmeta
(pamenje skrbnikovog lika), razvojem emocije
straha i s usavrenim kretanjem puzanjem, koje mu
omoguuje slijeenje skrbnika.

Skrbnik moe najbolje i najbre utjeiti i umiriti

dijete uznemireno zbog odvajanja, i to ve samom
svojom nazonou i dodirom.

Dijete pokazuje sigurnost i hrabrost istraivanja

okoline u blizini skrbnika.

FAZA JASNO IZRAENE

PRIVRENOSTI

18 mj. 2(3) godine

FAZA RECIPRONOG
ODNOSA

Dijete poinje iskazivati drukije reakcije prema

najvanijoj osobi nego prema ostalima.
Vie gukanja i upuivanja smijeka usmjerava prema
skrbniku nego prema ostalima.
Bre se umiruje i prestaje plakati u naruju skrbnika.
Jo ne pokazuje nikakav strah ili prosvjed pri odvaja
nju od skrbnika.

6 (8) mj. 18 (24) mj.

Privrenost je uzajamni osjeaj povezanosti djeteta i skrbnika i razdvajanje dovodi

do osjeaja straha i tjeskobe i djeteta i odrasle osobe. Osobito je dijete ovisno o
blizini i nazonosti osobe kojoj je privreno, jer ne moe razumjeti privremenost
razdvajanja niti procijeniti njegovo vremensko trajanje, te mu se razdvajanje ini
katastrofinim i definitivnim. Razvoj privrenosti pokazuje karakteristian tijek
pojaavanja izraavanja privrenosti od 6. do 15. mjeseca i postupno opadanje
izraza i potrebe za fizikom blizinom do kraja tree godine.

Dijete prepoznaje miris i glas majke (skrbnika), ali

podjednako reagira na sve osobe u svojoj okolini.
Dijete okolini upuuje razliite signale privlaenja
(grljenje, praenje pogledom, smijeak).
Dijete se umiruje i nalazi utjehu kad ga se primi u
naruje, gladi i govori mu se tihim glasom, ali mu
je jo svejedno koja to osoba radi.

U spoznajnom razvoju zapoinje primjena predodba i

govora (unutarnjih reprezentacija), te dijete postupno
poinje razumijevati privremenost odvajanja, osobito
ako mu skrbnik kratko i jasno rastumai razlog odvajanja
i kako e dijete i s kim provoditi vrijeme odvojenosti.
Prosvjed zbog odvajanja postupno se smanjuje i veina
djece s navrene tri godine moe podnijeti privremenu
odvojenost od skrbnika.

46

47

Razvoju privrenosti pomau:

- osjetljivost na djeje neverbalne znakove
- sposobnost prepoznavanja i pravilnog interpretiranja djetetove znakove
- estina interakcija dodir, komunikacija licem u lice

TRI VRSTE TEMPERAMENTA:

ZATO JE VANA PRIVRENOST?

Razvoj sigurne privrenosti ima utjecaj na:
- razvoj bazine ili egzistencijalne sigurnosti
- kognitivnu kompetentnost
- socijalnu kompetentnost
- emocionalnu kompetentnost

Dijete lakog temperamenta:

- ima pravilne obrasce hranjenja i spavanja, prilagodljivo, zainteresirano za
druge

TEMPERAMENT

Lake je ako prepoznamo temperament djeteta i uskladimo se s njim, inae moe

doi do sukoba izmeu nas i djeteta to moe rezultirati veom napetou i
nezadovoljstvom i nas i djeteta.

Temperament opisuje djetetov ponaajni stil, ne odraavajui toliko to dijete ini nego
kako neto ini. Dijelom je nasljedan, a u veini aspekata je stabilan tijekom ivota.
PO EMU SE DJECA RAZLIKUJU:
AKTIVNOST

Koliina tjelesne i motorike aktivnosti djeteta za vrijeme jela, kupanja, oblaenja i u drugim svakodnevnim
situacijama

RITMINOST

Djetetova predvidivost, ukljuujui raspored hranjenja,

ciklus spavanja i vrenja nude

PRISTUPANJE/
POVLAENJE

Koliko pozitivno dijete reagira na nove dogaaje i podraaje, ukljuujui izraavanje raspoloenja i ponaanje

PRILAGODLJIVOST
INTENZITET

Lakoa kojom se dijete prilagoava novoj situaciji

Razina energija djetetovih reakcija, i pozitivnih i negativnih

RASPOLOENJE

Broj veselih i prijateljskih reakcija koje dijete pokazuje

naspram neveselih i negativnih ponaanja

OTKLONJIVOST PANJE

Lakoa kojom se djetetovo ponaanje koje je u tijeku

prekida izvanjskim dogaajem ili podraajem

OPSEG PANJE I
USTRAJNOST

Koliko dugo dijete izvodi neku aktivnosti i djetetova spremnost da s njom nastavi kada se suoi s preprekama.

OSJETLJIVOST NA
PODRAAJE

Koliina podraaja potrebna da izazove reakciju djeteta.

Dijete tekog temperamenta:

- ima nepredvidive obrasce spavanja i hranjenja, nije prilagodljivo, nezainteresirano, esto plae

Dijete suzdranog (opreznog) temperamenta:

- slabo se prilagoava promjeni situacija, ne voli druge osobe ili objekte
VANOST PREPOZNAVANJA TEMPERAMENTA:

ULOGA DADILJE U POTICANJU EMOCIONALNOG RAZVOJA DJETETA:

Emocionalni dijalog izmeu majke i djeteta dominira u prvim mjesecima kada je
vano izraavanje emocija i komunikacija licem u lice, gledanje u oi, uz njene
dodire, uzvraanje osmjeha, milovanje.
Izraz emocionalna komunikacija odnosi se na rani afektivni dijalog izraajnim gestama izmeu odraslog i djeteta u kojem se odrasli osjeajno prilagoava djetetu,
slijedi i reagira na izraze inicijative i tjelesne poruke djeteta, prepoznaje uoene
signale i verbalizira to dijete ini. (Npr. Sve si popila, ba si bila edna. Loptu
eli, da ti ju skinem s police? Vidi avion leti! Pospan si, tvoj kreveti te ve eka.)
Tako se razvija pravi dijalog emocionalno izraene intimnosti, te osjeaj povjerenja
i radosti izmeu djeteta i odraslog. Ovakav odnos temelj je za razvoj sigurne
privrenosti i temeljnog povjerenja .
TIPINE SITUACIJE u kojima se razvija emocionalna komunikacija:
- situacije bliskog kontakta ( hranjenje, kupanje, presvlaenje, odlazak u krevet, jutarnji pozdrav, rastanci);
- situacije kad je potrebna utjeha (kad dijete je uznemireno, alosno, povrijeeno, neto ga boli),
- situacije kad je potrebno ohrabrenje, nae prilagoavanje i odobravanje,
podrka (kad dijete ima potekoa u samostalnom obavljanju neega u igri,
svakodnevnim aktivnostima jelo, oblaenje, pospremanje)

48

KAKO DADILJA USPOSTAVLJA EMOCIONALNI DIJALOG?

49

SOCIJALNI RAZVOJ DJETETA OD 0. DO 3. GODINE

A. Pokazivanjem bezuvjetne ljubavi i emocionalnom komunikacijom

Za zdrav razvoj, posebno za razvoj samopotovanja, vano je da dijete osjeti da je
voljeno bezuvjetno - samo zato to postoji. Ve malo dijete razumije emocionalne
izraze i razlikuje prihvaanje i odbijanje, radost i tugu. Djetetu treba pokazati da
ga volite, uivate u njemu, mazite ga s ljubavlju, radujete mu se Isto tako, ve
s vrlo malim djetetom moe se uspostaviti emocionalni dijalog putem kontakta
oima, osmjesima i razmjenom gesti, izrazima zadovoljstva kojima pokazujete
radost i entuzijazam za ono to dijete radi ili ga zanima, a dijete odgovara sretnim glasanjem. Ova rana emocionalna konverzacija je vana za djetetovo budue
uspostavljanje veza s drugima, kao i za razvoj govora.
B. Slijeenjem djeje inicijative i davanjem podrke
Kad dijete pokazuje neku inicijativu, iskazuje svoje elje i potrebe vana mu je
podrka moramo ga vidjeti i uti, prepoznati to mu treba, prilagoditi se i
zadovoljiti potrebe, pratiti i podrati inicijativu. Zato je vano prepoznati stanje,
elje, namjere i govor tijela djeteta te se pokuati prilagoditi i slijediti dijete u
onome ime je u tom asu zaokupljeno. Dijete e osjetiti da ga vidite, pratite i
odobravate. Npr. ako je posegnulo za slikovnicom itajte s njim, ne gurajte mu
kocke u ruke.
Za razvoj samopouzdanja i motivacije posebno je vano da dijete u sigurnim granicama slijedi svoju inicijativu (a ne da ga uvijek netko drugi gura u aktivnosti),
da biva uspjeno u onome to poduzima te da mu jasno kaemo u emu je bilo
uspjeno. Npr. ako je samo skinulo hlaice kod odlaska na WC veselite se uspjehu
jer tako djetetu pruate potvrdu da je kompetentno i vano.

RAZVOJ POJMA O SEBI

to djetetu pomae razviti pojam o sebi kao zasebnom biu?
- Iskustvo utjecaja na materijalnu okolinu
- Iskustvo utjecaja na ljude oko sebe
- Osjeaj posjedovanja vlastitih predmeta
- Uporaba jezika za oznaavanja sebe
SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE)

KAKAV SAM JA?

TO ZNAM
O SEBI?

KAKAV BIH
TREBAO BITI?

1. ZNANJE O SEBI TKO SAM JA?

(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponaanje prema drugima,
politiko opredjeljenje, moralne osobine, itd.)
- stvarno ja ono to jesam
2. OEKIVANJA OD SEBE ONO TO BISMO MOGLI BITI
- Idealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)
- Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti, obveze, odgovornosti)
3. VREDNOVANJE SEBE KAKAV SAM JA?
Procjene onog to jesmo i kakvi jesmo, s onim to bismo eljeli, mogli ili trebali biti.

50

Rezultat je samopotovanje:
- osjeaj vlastite vrijednosti odnosi se na nae uvjerenje kako smo vrijedni
potovanja, kako zasluujemo postignue, uspjeh, sreu, prijateljstvo, ljubav, itd.
- samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni suoiti se sa ivotnim izazovima, sposobni uiti, donositi odluke, itd.

RAZVOJ SAMOPOIMANJA KOD DJETETA:

Znanje o sebi - samoopis:
- Prepoznavanje sebe u ogledalu, fotografiji
- Ja sam dijete, a ne odrastao!
- Ja sam djevojica, a ne djeak!
Svijest o vlastitoj vrijednosti:
- Samovrednovanje, samopotovanje
- Trogodinje dijete osjea ponos ili sram kao emocionalni odgovor na samoprocjenu neke svoje osobine ili ponaanja

51

ERICKSONOVA TEORIJA socijalno-emocionalnog razvoja

Erik Erickson je ponudio jednu od najznaajnijih teorija socijalnog i emocionalnog
razvoja.
Osnovne postavke ove teorije su:
- Ljudi imaju iste bazine potrebe
- Razvoj ega ili ja odvija se kao odgovor na ove potrebe
- Razvoj se odvija u fazama
- Razliite faze odraavaju razlike u motivaciji pojedinca
- Svaka je faza karakterizirana krizom ili PSIHOSOCIJALNIM PROBLEMOM

ERICKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA:

FAZA

DOB

KONFLIKT

Novoroene

0-1

Povjerenje nepovjerenje

Dojene

1-3

Autonomija - sram

Rano djet.

3-6

Inicijativa krivnja

Srednje djet.

6 - 12

Marljivost - inferiornost

Prvi oblik empatije kod djeteta je nesvjestan zbog nepostojanja svijesti o vlastitoj
zasebnosti, a razvoj zrelijih oblika empatije je postupan. ( Kako bi njemu bilo da
mu se to dogodi)

Adolescencija

12 - 18

Identitet konfuzija id.

Rana odrasla Dob

18 - 25

Intimnost - izolacija

Odrasla dob

25 - 65

Generativnost - stagnacija

RAZVOJ DRUTVENOSTI

Starost

Nakon 65

Integritet - oaj

RAZVOJ EMPATIJE
Empatija je emocionalni odgovor uivljavanjem u emocije koje primjeujemo kod
drugoga.

Osobitosti razvoja drutvenosti kod djeteta:

- Socijalno sposobnija su djeca odgajana u toplom obiteljskom okruenju
- Od ovisnosti o odraslima preko sve veeg zanimanja za drugu djecu
- U razvoju nezavisnosti o odraslima vaan je razvoj samostalnosti djeteta
Kako se dijete socijalno razvija, tako se mijenja i nain njegove igre.
Tako zapaamo razliite drutvene razine igre.
- PROMATRANJE
- SAMOSTALNA igra
- USPOREDNA igra
- UZAJAMNA IGRA ( sakrij se-traim te)
- SURADNIKA igra

ERICKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG razvoja od 0.-3-godine

FAZA

DOB

KONFLIKT

OPTIMALAN RAZVOJ

Novoroene

(0-1g.)

povjerenje nepovjerenje

razvoj ope sigurnosti, optimizma i

povjerenja u druge (zadovoljavanje
potreba)

dojene

(1-3g.)

autonomija
sram i sumnja

razvoj osjeaja autonomnosti i

samopouzdanja (granice bez odbacivanja i optuivanja

rano
djetinjstvo

(3-6g.)

inicijativa
krivnja

razvoj inicijative u istraivanju i

manipuliranju okolinom (iskustvo
tolerancije i poticanja)

52

53

ULOGA DADILJE U POTICANJU SOCIJALNOG RAZVOJA:

Kako dadilja potie razvoj djetetove samoregulacije?

Dadilja s djetetom gradi topli i blizak odnos.

Izricanjem oekivanja na pozitivan nain s jasnim granicama za ono to je djetetu

doputeno, a to nije doputeno

Rutina i predvidivost aktivnosti za dijete su blagotvorne, jer mu daju osjeaj sigurnosti i bezbrinosti.( vrijeme za obroke, igru u kui, igru izvan kue, odmoritd.)
Posebnu strpljivost i vrijeme dadilja posveuje pomaui djetetu da postupno
postaje samostalno u brizi o sebi, kako bi postalo neovisno o odraslom, razvijajui
dobre navike ( oblaenje, svlaenje, osnove higijene, navike pri uzimanju obroka)
Dadilja vodi rauna da je kao odrasla osoba odgovorna za zadovoljenje potreba
djeteta te je odgovorna pomoi djetetu prilagoditi se zahtjevima vanjskog svijeta.
Razvoju samokontrole djeteta bitno doprinosi razvoj unutarnjeg govora. Verbalna uputa dadilje pomae djetetu u stjecanju samokontrole jer dijete najprije
glasnim govorom oponaa vanjsku kontrolu odraslog i slijedi ju, zatim rabi tihi
govor i aptanje i na kraju razvoja samokontrole govor potpuno nestaje, tj. dijete
vie ne mora glasno ponavljati dadiljine rijei (naredbe ili zabrane) ve one postaju njegove vlastite misli. Tada zapoinje pravi proces razvoja samokontrole, a to
se dogaa poslije treeg roendana. Samokontrola- samousmjeravanje omoguuje
djetetu da se strpi, naui naizmjeninost (sad ja sad ti), prepusti prednost drugima, svlada strah, te nastavi raditi i onda kada je ono to radi teko i dosadno.
Regulacija je vanjska kontrola ponaanja nai postupci (podrka, pomaganje,
voenje, usmjeravanje, oekivanja, granice, pravila). Regulacija prethodi i uvjet je
za razvoj djetetove samoregulacije
ONO TO DADILJA NE SMIJE INITI :
- ignoriranje djeteta ili putanje da dijete radi to hoe bez podrke i granica
(zanemarivanje djeteta, izostanak strukture koju ine oekivanja i pravila o
prihvatljivom i neprihvatljivom ponaanju),
- zapovijedanje djetetu na grub nain ne marei za njegove elje i potrebe i
isticanje samo onog to ne moe. Radi se o pretjeranom kontroliranju djetetovog ponaanja uz prisilu i neuvaavanje djeteta.
TIPINE SITUACIJE u kojima djetetu pomaemo da ui vladati samo sobom:
- situacije koje trae usmjerenost cilju i suradnju (sagraditi toranj od kocaka,
sloiti puzzle, izraditi papirnati avion, oprati ruke, postaviti stol); kad dijete
treba podrku i/ili voenje kako se neto radi, kad se treba usredotoiti, fokusirati na izvravanje zadatka,
- situacije koje trae regulaciju ponaanja jer neto nije doputeno, postavljanje
kunih pravila, upoznavanje vrijednosti i vjerovanja, situacije dijeljenja s drugima, situacije koje trae pravila za drutveno prihvatljivo ponaanje, situacije
koje trae empatiju za druge, ukljuujui ivotinje, biljke

Umjesto vikanja i zabrana dadilja daje objanjenja i razloge zato neke stvari
nisu doputene, a neka pravila i zabrane neophodne. Uz izricanje djetetu za
njega razumljivih oekivanja, dogovara pravila i posljedice koje slijede za njihovo
nepotivanje. Zabrane izrie jasno i vrsto uz objanjenja, a djetetovu panju i ponaanje preusmjerava na ono to je doputeno. Tako dijete postaje sve sposobnije
da samo sebe vodi i predvia posljedice svojeg ponaanja to vodi unutranjoj
kontroli openito.
Kad granice izriemo unaprijed, kao oekivanja, nae je djelovanje pro-aktivno.
Ako se dijete u najavljenoj situaciji ponaalo dobro, u skladu s naim izreenim
oekivanjima, vano je dati i dobru povratnu informaciju u kojoj tono kaemo
to je bilo dobro i zbog ega, da bi se ponaanje uvrstilo. Ako je dijete prekrilo
granicu i pravilo, povratna informacija mu treba tono rei to nije bilo dobro i
zbog ega, te moe uslijediti prirodna i/ili logina posljedica, npr. ako si prolio
obrii. Sada je nae djelovanje re-aktivno (reakcija na djetetovo ponaanje).
Ovakav poten odnos prema djetetu u kojem mu tono kaemo to ga oekuje i
ne laemo (npr. da u trgovini vie nema bombona, da kod doktora nita nee boljeti i sl.) razvija kod djeteta, izmeu ostalog, pravo povjerenje. esto se spominje
djetetovo testiranje granica ponaanje djeteta koje neki roditelji vide kao
borbu moi i dovoenje u pitanje roditeljskog autoriteta, a zapravo se jednostavno radi o djetetovom nastojanju da dobije ono to eli i teko se suoava s
zabranom i granicom.
Zato, kad god kreemo s djetetom u neku situaciju za koju nismo sigurni zna li
dijete kako se treba ponaati, ili kad znamo kako bi se ono moglo ponaati (npr. trgovina, gosti u kui, odlazak lijeniku), djetetu trebamo najaviti kamo i zato idemo,
tko e tamo biti, to e se dogaati, to emo mi raditi i to oekujemo od njega.
(Npr. Idemo u trgovinu po namirnice za ruak, pozdravit emo tetu prodavaicu
jer je njoj to jako drago, ja u ii po meso, a ti e potraiti gdje je mlijeko. Sebi u
kupiti kavu, a ti moe potraiti gdje je ivotinjsko carstvo za tebe.)
Djeca ele razumjeti to se od njih oekuje.

54

RAZVOJ GOVORA OD 0 - 3. GODINE

TO JE GOVOR?
Govor je via psihika aktivnost ovjeka koja mu omoguuje da pomou sustava
znakova i simbola priopava svoja znanja, osjeaje, potrebe i miljenje drugim
ljudima. Osnovni simboli u ljudskom govoru su rijei.
Najvanija funkcija govora je komunikacija.
2 osnovna razdoblja razvoja govora:
- PREDVERBALNO: od roenja do prve smislene rijei
- VERBALNO: od prve smislene rijei /reenice do automatizacije govora
(10 god.) i dalje ( bogaenje rjenika, sloenija reenica, kultiviranje jezika)
STADIJI RAZVOJA GOVORA:
Rana emotivna komunikacija
Faza krianja (0-2 mj)
Faza gukanja (2.-6.mj)
Faza slogovanja (6.-11.mj)
Prve rijei (12.-18.mj)
Prva reenica (kraj 2. god)
- telegrafski govor
- savladavanje gramatike
Razlikujemo receptivni govor (razumijevanje onoga to ujemo) i ekspresivni
govor (izraavanje govorom.)
Za pravilan razvoj govora potrebno je da dijete tijekom kritikog perioda bude
izloen govoru, da slua materinji jezik u prirodnom kontekstu.

ULOGA DADILJE U POTICANJU PRAVILNOG GOVORNOG RAZVOJA:

Dadilja s djetetom gradi topao,emotivan odnos i s djetetom komunicira i u njegovom predverbalnom razdoblju. (Npr. dijete gue, dadilja odgovora: Da, ujem te,
ujem te, to mi to pria..) Verbalnu komunikaciju prati i neverbalna: nasmijeen
izraz lica, kontakt oima, dodir, te osobito ljubazna intonacija i ton glasa dadilje
ohrabruje dijete za komunikaciju, pa tako i stimulira razvoj govora. Dadilja prati djetetov pogled i imenuje ono to je privuklo djetetovu pozornost (Da, gleda ptiicu,
to je ptica) .Djeca bre ue govor ako im se imenuje ono to neposredno doivljaju,
tj. kad dadilja govorom prati ono ime se dijete upravo sada bavi. Na slian nain
dadilja proiruje djetetov rjenik tijekom verbalnog razdoblja. ( Npr. dijete kae lopta, dadilja ponavlja: Da, to je tvoja lopta, lopta je crvenaitd.)

55

Dadilja je govorni model djetetu, te se trudi ispravno i razumljivo izgovarati rijei,

te pri tom ne ispravljati dijete , koje e spontano ispravljati samo sebe kad za to
bude spremno. Dobro je verbalne iskaze pratiti pokretima, gestikulacijom ( Kako
ptica leti?)
Posebno vrijedno mjesto u poticanju govornog razvoja imaju razne brojalice,
kratke pjesmice koje se recitiraju ili pjevaju praene pokretima, pljeskanjem, stupanjem i slino, igre prstiima, pjesmice u rimi i slino. itanje slikovnica i prianje
pria nezamjenjivi je dio u razvoju govora. Dadilja zna izabrati estetski vrijednu
slikovnicu, primjerenu djetetu. Dadilja potie dijete na razgovor , postavljajui mu
otvorena pitanja ( Kako je tamo bilo? to ste radili? Kako ste se igrali? Itd.)
Dadilja ne preputa dijete televizijskim emisijama, koje ak i kada su snimljene
ciljano za djecu, ne mogu nikada zamijeniti topli ljudski kontakt.

NASTAVNI PREDMET:

ZADOVOLJAVANJE RAZVOJNIH
POTREBA DJECE, INTERAKCIJA,
KOMUNIKACIJA I IZRAAVANJE
Odgoj djeteta nije odredite, ve putovanje, a za putovanje moramo biti pripremljeni.
Svako je dijete jedinstveno, drugaije, sa svim manama, vrlinama, sklonostima,
predrasudama, bojaznima.
Omoguimo djeci da im djetinjstvo bude ispunjeno zanimljivim dogaajima i
lijepim uspomenama koje e ponijeti u ivot.
Prihvatite izazov uenja od djece i s djecom.

KOMUNIKACIJA IZMEU
DADILJE I RODITELJA
Jasmina Zupi, dip. pedagog - profesor

58

59

ULOGA DADILJE U ODGOJU DJECE

TEMELJNE I RAZVOJNE POTREBE DJECE

KAKVA BI DADILJA TREBALA BITI?

Razdoblje ranog djetinjstva je izuzetno vano jer predstavlja vrijeme najintenzivnijeg tjelesnog i psihikog razvoja djeteta. Obuhvaa period od djetetova zaea do
njegova polaska u kolu. Dijete tada najbre i najlake ui i to ini kroz interakcije s
roditeljima koji mu pruaju skrb, ljubav i panju. Odgojem koji djetetu pruaju ukuani, igrom, druenjem s drugom djecom te kroz odgoj profesionalnih odgajatelja
dijete razvija svoje kognitivne sposobnosti, tjelesne mogunosti i socijalne vjetine.

-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-

Topla, vedra i smirena osoba koja voli djecu i dobro se osjea u njihovom drutvu,
Potuje djetetove individualne potrebe i oekivanja te im rado udovoljava,
uspostavlja topao emocionalan odnos povjerenja i brige da se dijete osjea
sigurno i prihvaeno,
Prati i oslukuje govor tijela djeteta, geste i osjeaje, poloaj glave, izraz lica i
reagira u pravom trenutku,
Grli dijete, mazi, nosi, ljulja, njeno masira , tjei, smije se
Prati ritam djeteta, u interakciji licem u lice s djetetom paljivo obavlja rutinske poslove njege, hranjenja, presvlaenja, spavanja,
Govori i imenuje radnje koje obavlja njenim, ugodnim glasom,
Koristi jednostavne rijei i esti kontakt pogledom,
Slua i odgovara, oponaa i prihvaa djeje glasove kao poetak komunikacije,
Reagira dodirom, mimikom, divljenjem, uenjem,
Hvali i ohrabruje napredak djeteta, prihvaa njegovu individualnost, prirodne
interese
Potie slobodnu igru,promatra dijete,ne pouruje ga
Oblikuje sigurno i djeci zanimljivo poticajno okruenje primjereno dobi djeteta kako bi istraivalo, upoznavalo razliite materijale i igrake putem osjetila
(okusom, opipom, dodirom, sluhom i vidom),
Igrajui se s djetetom nastoji proirivati njegova iskustva, znatielju i inicijativu na spontan i nenametljiv nain i promatra to sve ono moe, potie
samopouzdanje djeteta,
Surauje s roditeljima i razmjenjuje informacije o djetetu, usklauje ritam
djetetovih potreba
Dadilja bi trebala biti: odgovorna, fleksibilna, susretljiva, strpljiva, spontana,
duhovita, matovita, nenametljiva, puna razumijevanja.

Odgoj djeteta se smatra vrlo sloenim i vanim za njegov cjelokupan razvoj. Zato
dajte sve od sebe da djeci omoguite da budu ono to jesu, grlite ih, mazite,
volite, pratite ih i zajedno istraujte,vjebajte, crtajte, pjevajte pjesmice, boravite
na zraku, priajte im prie, brojalice, oslukujte zvukove prirode, razgovarajte s
njima, budite im uvijek pri ruci...

TO SU DJETETOVE POTREBE?
Potrebe su pokretai djetetova ponaanja. Predstavljaju stanje njegova organizma
ili socijalnu situaciju. Maslow (1970.) razlikuje primarne i sekundarne potrebe.
Djetetove primarne potrebe su: potreba za hranom, vodom, zrakom, spavanjem,
zatitom od ekstremnih temperatura, potreba za izluivanjem i za senzornom stimulacijom. Drugu grupu potreba ine sekundarne potrebe: potreba za sigurnou,
potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za samopotovanjem i potovanjem
drugih ljudi te potreba za samoaktualizacijom koja stoji na vrhu razvoja linosti
i kad ju osoba moe zadovoljiti znai da je postigla sve ono to joj je ljudska
priroda omoguila.
Gledajui, sluajui, dodirujui, kuajui sebe i svoju okolinu dojene stjee
iskustva. Ono intenzivno komunicira s okolinom nastojei izraziti svoje potrebe i
pronai neki smisao u svijetu koji ga okruuje. Ako roditelji na vrijeme odgovaraju
na djetetove signale, zadovoljavaju njegove potrebe, a pritom su i sami zadovoljni, dijete stvara pozitivnu sliku o sebi i svijest da je i ono samo vrijedno ljubavi te
da je svijet oko njega dobar i pouzdan. O tim prvim kontaktima s okolinom ovisi
koliko e dijete biti sposobno za ljubav kad odraste, koliko e kasnije u djetinjstvu
i odrasloj dobi vjerovati u sebe, druge ljude i biti sposobno postii u ivotu ono
to eli i to ga usreuje.

ZADOVOLJAVANJE DJETETOVIH POTREBA

Prema nacionalnom programu odgoja za ljudska prava djece predkolske dobi
trebao bi se zasnivati na humanistikom pristupu i primjeni demokratskih naela i
unapreenja kvalitete djetetova ivota u cjelini.
Cjeloviti razvoj djeteta podrazumjeva:
- zadovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba, uvanje djetetovog ivota i zdravlja,
- zadovoljavanje potreba za sigurnou, njenou, samopotovanjem i potovanjem drugih, ljubavlju roditelja i drugih osoba s kojima se dijete susree,
- zadovoljavanje potreba uzajamnosti komunikacije s odraslima i djecom,
- zadovoljavanje potreba za igrom i druenjem s vrnjacima i mogunosti izbora,

60

- zadovoljavanje potreba za raznolikom i bogatom poticajnom okolinom,

- zadovoljavanje potreba za razliitim oblicima kreativnog izraavanja.
Temeljna naela i postupci uspjenog odgojnog djelovanja omoguavaju djetetu
da se osjea: voljeno, zatieno,sigurno, prihvaeno, toplo, zadovoljno, susretljivo,
slobodno, radoznalo, razliito, odgovorno, otvoreno, pravedno, drutveno, aktivno...
Svakom djetetu treba omoguiti izbor i iskazivanje svojih sposobnosti uvaavajui
individualne karakteristike i potencijale kroz igru i uenje na zanimljiv nain.
Brino njegujue ponaanje,ohrabrivanje i podrka, autonomija i uvaavanje osobnosti
(isjeci iz knjige Pozitivna disciplina autorice Joan E. Durrant)

to je toplina?
-

emocionalna sigurnost
bezuslovna ljubav
verbalna i fizika naklonost
potovanje prema djetetovoj razvojnoj razini
osjetljivost prema potrebama djeteta
empatija s djetetovim osjeajima

Neki od naina kako roditelji svoju djecu obasipaju toplinom su tako to im

kau Volim te, ak i onda kada naprave neto pogreno, itaju im , pokazuju im,grle ih, sluaju, hvale, hrabre, tjee kada su povrijeena ili uplaena,
sagledavaju situaciju i sa njihove toke gledita, igraju se i smiju s njima, tako
to im pruaju podrku kada se suoavaju s izazovima, vjeruju u njih, uvaavaju njihov trud i uspjehe, ale se i zabavljaju.

RAZUMJETI KAKO DJECA MISLE I RAZMILJAJU

0 DO 6 MJESECI
Bebe ne razumiju ba puno stvari. Lako se uplae. Potrebna im je
sigurnost,zatita, toplina panja. Bebe ne mogu razumjeti pravila ili objanjenja.
One plau kako bi nam dale na znanje da im je neto potrebno. Kada plau,
smirite ih i utjeite, pokaite joj da je uz vas sigurna jer je ta privrenost osnova
vaeg daljnjeg odnosa s djetetom. Najvanije je da ih drite u rukama, mazite,
milujete, tetoite, njiete i nosite jer je to vano za razvoj mozga i modanih elija. Male bebe ne razumiju svoje osjeaje ni kako se vi osjeate. im bebe dou
u fazu da mogu stavljati predmete u usta,vaa je dunost je da se pobrinete da
bebino okruenje bude sigurno i da u blizini ne bude nita to bi im moglo nauditi . Kasnije, kako se njegove jezine sposobnosti i shvaanje budu razvijali, moete
ih uiti tome to je opasnost.

61

6 DO 12 MJESECI
U ovoj dobi, bebe obino manje plau, a vie se smiju. Kada plau, to je moda
zato to se boje da ste otili, ali jo uvijek ne shvaaju da ete se vratiti. Ovo
moe biti veoma zastraujue za bebu. Moe se osjeati potpuno bespomono.
Jedan od vaih najvanijih zadataka u ovoj fazi je da izgradite povjerenje bebe u
vas da zna da ste uvijek u blizini.
Bebe ovog uzrasta mogu plakati i zbog toga to im izbijaju zubi. Drugi razlog
za pla u ovoj dobi je bolest. Budui da jo uvijek ne zna govoriti, beba vam ne
moe rei kada se ne osjea dobro. Bebe ne znaju kako da vam kau da imaju
povienu temperaturu, glavobolju, da ih boli stomak, da imaju upalu grla, ili da
osjeaju muninu. Jedino mogu plakati. Jedna od najuzbudljivijih stvari koje se
dogaaju u ovoj fazi je da bebe poinju govoriti. Mogu napraviti zvukove kao
to su ba ili da ili ma. Bebe ue glasove svog materinjeg jezika onda kada
im roditelji odgovaraju na tepanje. Kada beba izgovori ba, moete joj uzvratiti
sa ba ba ba. Kada odgovarate na tepanje bebe, ona ui da je ba vaan zvuk i
usavrava njegovo izgovaranje. Uskoro e taj glas prerasti u rije. Ona ui i to da
ete, kada ona govori, vi sluati i odgovoriti. Kada odgovarate na tepanje i prve
rijei bebe, vi time potpomaete jedan od najvanijih sastavnih elemenata vaeg
odnosa komunikaciju. U ovoj ranoj fazi, moete djetetu pomoi da izrazi ono
to osjea. Moete mu pokazati i da ete sluati to e rei i da ete potovati
njegova nastojanja da komunicira sa vama.

1 DO 2 GODINE
Ovo je doba izvanrednih promjena! Dijete poinje hodati moe ii gdje god
eli. Moe dohvatiti stvari koje prije nije moglo dohvatiti.Oduevljeno je svojom
novosteenom neovisnou. Voli istraiti svaki kutak. eli sve dodirnuti i sve
okusiti. Ovo istraivanje za dijete predstavlja putovanje prepuno otkria. To je
nain na koji spoznaje i ui o svom fascinantnom svijetu.Svoj djeci je potrebno
da istrauju, dodiruju, okuse. To je neophodno za njihov modani razvoj. Izvodit
e eksperimente kako bi otkrilo koji predmeti prave buku, koji predmeti padaju,
a koji plutaju. Dijete je istraiva i zato mu treba osigurati da taj svijet bude
siguran za istraivanje. Uz svo to istraivanje, dijete e vrlo brzo nauiti nevjerojatan broj novih rijei, razvijati i bogati rjenik. Vano je: razgovarati, itati mu,
sluati ga, odgovarati na njegova pitanja, jaati njegovu nezavisnost, podravati
njegovu jaku elju za uenjem. U ovoj fazi dijete poinje govoriti Ne. Kada malo
dijete kae Ne! moda pokuava rei: To mi se ne svia.,Ne elim ii.,elim
to.,elim sam izabrati ta u obui., ili Nezadovoljan sam. Ne samo to vie
puta govore Ne!; oni takoer i uju Ne!. Njihov govor jo uvijek nije razvijen
dovoljno dobro kako bi izrazili svoje osjeaje. Svoje osjeaje iskazuju kroz suze,
vrisak, i tako to se bacaju na pod.

62

U ovakvim situacijama djecu moemo nauiti vanim stvarima, na koji nain se

nositi s frustracijom i kako konstruktivno izraziti osjeaje. Te prve lekcije u rjeavanju konflikta jo su jedan sastavni element u razvoju djeteta. One jaaju va
odnos, a dijete stie vjetine koje e mu trajati doivotno.

2 DO 3 GODINE
Tijekom ove faze pojavljuju se strahovi. Dijete bi se moglo poeti bojati mraka.
Moglo bi se i poeti plaiti ivotinja, novih zvukova i sjena ili moda poinje
neprestano plakati kada ga ostavljate.
Roditelji su esto zabrinuti zbog ovih promjena. One su znak kako dijete postaje
zrelije. Jo uvijek nema dovoljno iskustva znati razliku izmeu mate i stvarnosti.
Vjeruje kako ono to vidi doista i postoji. Moglo bi se iznenada poeti pribojavati maski, crtea u knjigama, likova iz crtanih filmova ili igraaka zastraujueg
izgleda. Ako stavite na lice stranu masku, mislit e da ste postali to stvorenje.
Dijete plai kada ga roditelj ostavlja. Razlog tome je to sada razumije opasnost,
ali jo uvijek ne razumije da e se roditelj uvijek vratiti po njega. Moe se jako
uplaiti kada ga ostavite samog sa ljudima koji mu nisu dobro poznati. U ovoj je
fazi djetetu potrebno dosta ohrabrenja i podrke. Mora znati kako vi razumijete i
potujete njegove osjeaje i da ete ga zatititi.
Jo jedan znak razvoja djeteta je pojava iznenadne stidljivosti. Dijete sve bolje
razumije ljudske odnose, shvaa opasnost i zna razliku izmeu stranaca i ljudi koje
poznaje. Da bismo djecu nauili zatititi i privatnosti tijela, potrebno je potovati
njihovo pravo da sama imaju kontrolu nad svojim tijelima. Imajte na umu da dijete jo uvijek ne shvaa kako se drugi osjeaju. Najvaniji zadatak odraslih u ovoj
fazi je potovati djetetove osjeaje. Djecu uimo potovati osjeaje drugih tako
to potujemo njihove osjeaje. Kada djeca vjeruju da e njihovi roditelji potovati
ono to ona osjeaju, postaju samopouzdanija, jer se osjeaju sigurno.
Potovati osjeaje djece znai:
- pomagati im da osjeaje pretvore u rijei
- rei im da se i vi sami ponekad osjeate tako
- ne sramotiti ih i ne dovoditi u neugodan poloaj
- ne kanjavati ih zato to se plae.
Potrebe djece i naini njihovog zadovoljavanja
Dijete je orijentirano na sebe i svoje potrebe, ono ui iz vlastitog iskustva, a to je
uenje osobito snano. Ono pokazuje to mu treba, a da to drugi razumiju. Stoga
je uloga odraslih stvoriti uvjete za njihovo pravovremeno zadovoljavanje.

63

Naela rada u zadovoljavanju djetetovih potreba:

1. Naelo aktualnosti zadovoljavanje djetetovih primarnih potreba i interesa
2. Naelo individualizacije misli se na posebnost svakog djeteta
3. Naelo stalnosti stalan ritam izmjene aktivnosti
4. Naelo pravodobnosti pravodobno prepoznavanje djetetovih potreba i
njihovo zadovoljavanje
Tek kada se u fizikom i emocionalnom smislu dijete osjeti sigurno i zatieno,
ono e se vezati uz osobu koja je izvor njegova zadovoljstva i sigurnosti. Vano
je imati na umu da niti jedan razvojni i profesionalni cilj nije vrjedniji od djetetova prava da bude nahranjeno, naspavano, zdravo, zadovoljno i sigurno te da se
osjea voljeno i prihvaeno.
Ako se ne zadovoljavaju djetetove osnovne potrebe te se ono ne osjea voljeno
i prihvaeno, postaje nepovjerljivo, poinje odbijati hranu, ima tekoa s izluivanjem i uspavljivanjem, ak prestaje hodati iako je prohodalo, postaje nespretno,
moe poeti tepati i sl., gubi uobiajeni ivotni ritam te se ee razboljeva.
Odrasli (roditelji, odgojitelji) su odgovorni i duni to stanje prepoznati, zadovoljiti djetetove osnovne ivotne potrebe i osigurati mu odgovarajuu skrb.

NEODVOJIVOST NJEGE I ODGOJA DJECE DOJENAKE DOBI

Nekada se smatralo da je do tree godine djeteta najvanija njega. Od roenja
djeca su drutvena i osjeajna bia koja ue o svijetu koji ih okruuje. Odrasle
osobe koje se bave djecom imaju vie uloga, ue djecu i odgajaju, s tim da je u
ovoj dobi naglasak na emocionalnoj vezi odgajatelja i djeteta. Svakodnevna njega,
higijena obavljanja nude, kultura hranjenja i ponaanja, osamostavljivanje u raznim vidovima ponaanja i odnosa sve je to odgojna djelatnost. Njegujui djecu
pojedinano, odgovorno, mirno, bez urbe, odgajatelj preuzima ulogu majke,
pomaui djetetu u njegovim prvim koracima pokazivanja kompetencije i svijesti.
Rutinske aktivnosti (usvajanje higijenskih navika, razodijevanje, pranje ruku prije/
nakon jela, nakon upotrebe zahoda, nakon igre bojama i sl.) prilike su za uenje.
Djeca neprestano ue da je svijet to ih okruuje zanimljivo mjesto ili suprotno
tome. Stoga, dijete mora biti fiziki spremno, zainteresirano i usredotoeno na
aktivnost kojom se nesmetano bavi. Djeca najbolje ue kroz vlastito iskustvo. Sve
aktivnosti moraju proizlaziti iz interesa, potreba i razvojnog stupnja djeteta. Vei
dio aktivnosti zahtijevaju pomo odgajatelja. Zadovoljavanje potreba djeteta temelj
je razvoja povjerenja i privrenosti. Uloga odgajatelja je da ih na vrijeme prepozna
i stvori poticajno zanimljivo okruenje za njegu i uenje na zanimljiv nain.

64

KULTURA PONAANJA I UENJE PO MODELU

Kod dolaska djeteta i roditelja djetetu srdano poelimo Dobro jutro ili Dobar
dan. Isto tako, sluajui rijei poput Hvala, Molim, Izvoli, dijete e ih upiti,
postupno ih usvajati i razvijati svoju kulturu ponaanja uei po modelu odraslih.
Jedan od naina uenja po modelu je pokazivanje potovanja prema djetetu tako
da ga zovemo imenom, obraamo mu se osobno, pritom se sputamo do razine
djeteta gledajui ga u oi, sluajui to nam eli rei, pokazujemo oduevljenje,
odajemo im priznanje, ispunjavamo obeanja.

PRILAGODBA TREBA SVIMA (DJETETU, RODITELJIMA, DADILJI)

Prilagodba je razdoblje postavljanja socio-emocionalnih veza i komunikacije izmeu djeteta,dadilje i roditelja.
Svako je dijete individua za sebe s razliito izraenim potrebama, interesima i
navikama. U periodu prilagodbe na novu nepoznatu osobu dadilju za dijete
je velika promjena u njegovom ivotu. Dijete se treba postupno privikavati na
razdvajanje od roditelja. Poeljno je dijete pripremiti za novu osobu na nain da
dadilja dolazi kod roditelja (ili obratno) i neko vrijeme zajedno provode s djetetom te se dogovaraju o usklaivanju njegovih navika. Odvajanje od roditelja treba
biti postupno. Strah od odvajanja donosi niz promjena i novih navika. Neka djeca
se bre prilagoavaju i prihvaaju nepoznatu osobu, a neka djeca osjeaju strah
od odvajanja koji je u poetku prilagodbe jai, ali se postupno smanjuje kako dijete ostvaruje odnos s dadiljom. To ovisi o individualnim karakteristikama djeteta i
ritmu ivota u obitelji te njegovim iskustvima s drugim nepoznatim ljudima. Jako
je vano u periodu prilagodbe imati razumijevanja i, u dogovoru s roditeljima,
razmjenjivati informacije o djetetu pratei njegove reakcije i ponaanje i uskladiti
pristup radi dobrobiti djeteta (dogovaranje uenje jedni od drugih). Dadilja
uspostavlja socio-emocionalan tjei ga, stvara osjeaj sigurnosti i povjerenja. Ona
nastoji biti vedra, topla i odluna te kroz igru preusmjerava djetetovu panju.
Dadilja mora dobro upoznati njegove navike,npr. to najvie voli jesti, omiljene
igrake, ritam izmjene dnevne rutine i sl. Neka su djeca osjetljivija i osjeaju se
izgubljeno i bespomono te burno reagiraju (plau, guraju se, ne daju se previjati,
odbijaju hranu, poremeti im se san i sl.), stoga dadilja treba biti strpljiva i hrabra
te nastojati pomoi djetetu da to lake prebrodi taj period.

65

RAZVOJNE ZADAE DJECE JASLIKE DOBI

I ZADAA DADILJE
Razvoj djeteta jaslike dobi je vrlo dinamian i interaktivan proces. Radi lakeg
praenja razvoja djeteta jaslike dobi, potrebno je poznavati razvojne zadatke.
Ostvarivanje razvojnih zadaa podrazumijeva slobodu, otvorenost i raznolikost te
uvaavanje individualnih potreba djeteta.
1. Tjelesni razvoj zadovoljavanje osnovnih tjelesnih potreba za hranom,
zrakom, kretanjem, boravkom i igrom na vanjskom prostoru i usavravanje
prirodnih oblika kretanja
2. Emocionalni razvoj razvijati osjeaj pripadnosti, zadovoljavanje potreba za
sigurnou, izraavanje osjeaja da je voljeno, zbrinuto, prihvaeno; razvijati
pozitivnu sliku o sebi
3. Socijalni razvoj razvijati socio-emocionalne interakcije s odraslima i djecom,
drutvenost i samokontrolu usvajanja odreenih ponaanja
4. Spoznajni razvoj omoguiti djetetu uenje na nain da samo ispituje, istrauje, eksperimentira, pronalazi rjeenja i samo zakljuuje i osjea se uspjenim
5. Govorni razvoj razvijati govor djeteta kroz razne aktivnosti koje potiu rani
govorni razvoj, slobodno izraavanje na verbalan i neverbalan nain; bogatiti
jezik djeteta
6. Razvoj stvaralatva poticati i razvijati razliite oblike izraavanja (likovno,
glazbeno, scensko...)

ZADAA DADILJE:
Da bi se ostvarile razvojne zadae, potrebno je planirati aktivnosti koje omoguuju njihovo ostvarivanje. Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima
djeteta, potivajui principe uenja, igranja, izraavanja i stvaranja. Za realizaciju
aktivnosti je potrebno osigurati materijalne uvjete (igrake, razliite materijale
i predmete. Dadilja treba osigurati ravnoteu izmeu rutinskih aktivnosti i ivih
aktivnosti tokom dana.
*Materijal o uvjetima optimalnog razvoja djeteta jaslike dobi kopiran je i predan dadiljama.

66

POTICANJE TJELESNOG RAZVOJA

Uloga dadilje
u poticanju tjelesnog razvoja je osigurati djetetu iskustva koja e promicati razvoj
krupne i fine motorike te da istrauju svoje okruenje. Maloj djeci je potrebno
mnogo prostora kako bi gurala, vukla, podizala i sputala predmete, etala, penjala se, skakala i trala.

67

hvataj
putujua lopta (guranje lopte palicom)
kuglanje
gaanje limenki ili sloenih kutijica
kolica
kralj tiine (prepoznavanje zvukova zatvorenih oiju-mijenjanje uloga)

Jutarnja tjelovjeba, male tjelesne aktivnosti

Individualne razlike u osjetilno motorikom razvoju

Dadilja mora poznavati individualne razlike u temperamentu djeteta.

U raznim dijelovima dana izvodimo male tjelesne aktivnosti kako bi zadovoljili

potrebu djeteta za promjenom poloaja tijela, kretanjem, istezanjem...

Tjelesne aktivnosti koje promiu razvoj krupne motorike

Masae, rastezanje, skakutanje u ritmu, igre prstima, hvatanje i rukovanje predmetima, podizanje i noenje predmeta, prirodni oblici kretanja (hodanje, tranje,
puzanje, skakanje, provlaanje, poskakivanje...).

Mirne igre:
- Sadimo vrt
- Toplo - hladno
- Svakodnevni boravak na zraku
- Igre u parku
- etnje

Tjelesne aktivnosti koji promiu razvoj fine motorike

Vizualno fokusiranje, pomicanje, guranje, razgrtanje i okretanje, upotreba palca i
kaiprsta, slagalice, bojenje...
Zagrijavanje tijela

*Za one koji ele znati vie!

Vjebe oblikovanja uz priu

Usklaeno funkcioniranje svih podruja mozga i openito sustava tijela i uma vodi
poboljanjima:
- ope motorike koordinacije
- koncentracije i pamenja,
- jezinih vjetina
- organizacijskih vjetina
- logikog miljenja i razumijevanja
- emocionalne ravnotee

Elementarne igre, primjeri:

- ministarstvo smijenog hodanja
- dodavanje nevidljivom loptom
- jabuka-kruka
- pjeana oluja, prilagoeno djeci od 1-3 god.
- glazbene stolice
- ptiice u gnijezda
- oponaanje ivotinja (uz glazbenu pratnju dijete oponaa kretanje ivotinja)
- na boju, na boju
- igra balonom
- igra lovljenja
- veselo hvatanje (ulovljeni igra mora stajati na mjestu dok se ne nabroji do
tri, nakon toga on nastavlja loviti)
- sakupljanje predmeta (brojimo ili pustimo glazbu, u zadanom terminu moramo sakupiti to vie igraaka i pospremiti ih u kutiju)
- ribar i ribice
- okameni se ledena baba
- pogodi cilj

te smanjuje hiperaktivnost i napetost i priprema dijete za uinkovito ovladavanje

itanjem, pisanjem i raunanjem. Brain Gym je zato jedan od najuinkovitijih
senzomotorikih programa za rad s djecom svih dobi. Brain Gym radionice provode se sustavno u djejim vrtiima (ak i u grupama trogodinjaka) i
kolama diljem svijeta. Odgajatelji svakodnevno rade s djecom odabrane vjebe
tijekom nekoliko minuta ujutro i poslijepodne, a vjebanje se osobito preporuuje neposredno prije bavljenja kognitivnim aktivnostima (npr. preditakim,
predmatematikim i grafomotorikim). Gimnastika za mozak iznimno je korisna u
radu s djecom s posebnim potrebama i s djecom koja imaju predispoziciju prema
specifinim tekoama u itanju (disleksiji) jer zapravo priprema cijeli mozak i
sustav uma i tijela za budue usvajanje svih kognitivnih vjetina. U edukacijskoj
kineziologiji vrijedi moto Kretanje otvara vrata uenju.

68

Ideje za oblikovanje prostora

Razni sanduci koji nude izazov uzvisine za puzanje, koraanje, uz kosine koje
se s njih sputaju dijelovi su tobogana, mogu biti lealjke, obavezno posebno
obraenih rubova kojima se mogu sigurno spajati i kombinirati.
Visee lealjke platnene, bez drvenih pritki na krajevima kako dijete ne bi
ispadalo, nisko poloene, da dijete moe lako van i unutra, ispod su potrebne
strunjaice koje olakavaju uspinjanje i izlaenje
Njihaljke mogu se privrstiti za strop alkom, tako da se oblikuje cijev na koju
se dijete objesi i njie
Strunjae madraci su za hopsanje i skakanje, za padanje i dizanje, za prekrivanje pokrivaima i rupcima, a neki od njih veliinom prikladni za gradnju
kuica/skrovita
Male ogradice za stajanje, jer je dijete ve veliko pa moe uspravljeno lako
promatrati okoli
Skrovita
Djeca vole skrovita, mjesta u koja se mogu zavui, uska, u koja taman stanu, u
kojima je tijesno, tamno i mekano, gdje se mogu dobro osjeati i biti skrivena.
Prostori u kojima obitavaju odrasle osobe doimaju se djeci poput dvorana i hala.
Zato ona trebaju prostore koji su im veliinom primjereni.
Naprave si sklonita pod stolom ili se s veseljem zavuku u ormar ili neku veliku ladicu.
Tko se ne sjea kako je bilo, zavui se ormar s odjeom, osjeati nad glavom kapute, odijela i haljine, udisati poznate mirise, eljeti da te netko trai, ali ne nae
ba odmah, osjeati da se radi neto na granici doputenog i biti na oprezu, ne
ba potpuno siguran i zatien.
Prijedlozi za igrake
- male torbice s tokicama
- kuglice od tanke plastine folije, meke loptice, loptice od filca, terapijske
loptice, teniske loptice, pliane igrake-lutke koje se lako hvataju
- zveke, male prozirne boice sa zalijepljenim zatvaraima ispunjene zrnima
rie, graha, sezama..
- perle i dugmii, posude napravljene od razliitih materijala drvene, plastine, metalne, staklene
- mnogi predmeti jedne vrste koji se umeu jedan u drugi ili slau jedan na
drugi koji su i tvrdi i meki kao to su vrii, kockice, epovi, kutijice s
poklopcima, s okruglim zatvaraima, kantice, autii, figurice ivotinja.
- jastuii punjeni pijeskom, suhim listiima aja, pahuljicama stiropora, grahom,
kestenima, vunom

69

- koare i velike posude, kante i plastine kade

- plastine i gumene cijevi
- kuhinjski pribor - manja i vea sita, kuhae, pjenjae, poklopci, lonci, lonii,
liice, ribe
Oblikovanje vanjskih prostora
- breuljak
- pjeanik ili ljunanik
- put za vonju triciklom ili drugim djejim vozilima
- put za penjanje od oblica, guma..
- poviena povrina sa irokom kosinom za penjanje ili tranje na njoj gore
daani zid s prozoriem za provirivanje
- trokutasta penjalica, stabilne niske ljestve..
- vodeni radni stol, radni stol za bojanja vodenim bojama, stol za gnjeenje
- plastina prostirka po kojoj se moe klizati kad se namoi
- vee drvene kocke slaganje
- raznoliki materijal za gradnju- upotrebljiva ambalaa i ostaci.
- ako je vanjski prostor velik dobro je dio za malu djecu ograditi i osigurati
im djeca naue hodati rado neto vuku ili guraju. Rado sami upravljaju raznim
djejim vozilima: romobilima, guralicama, koraalicama, triciklima, biciklima I
kad pokreu mala vozila koraajui u njima pripremaju se za odravanje ravnotee u vonji biciklima Tu su razni tricikli i koturaljke Tricikli s polugom koja
olakava odrasloj osobi guranje nisu dobri jer u tom sluaju odrasli upravlja ponaanjem djeteta u vonji. Pomoni kotai su opasni jer dijete se u poetku uvijek
vie nagne na jednu stranu i u zavojima lako gubi ravnoteu.

70

DIJETE I IGRA
IGRA JE SLOBODNA I SPONTANA AKTIVNOST DJETETA.
Igra je stvaralaka aktivnost, svaki put drukija, neponovljiva, koja najvie odgovara
djetetovoj prirodi, zakonitostima njegova razvoja i omoguuje mu da se razvija i
odrasta u jedinstvu i skladu tjelesnog, intelektualnog, socijalnog i emocionalnoga.
Kroz igru djeca bolje ue,istrauju, eksperimentiraju, zamiljaju,kombiniraju,
isprobavaju,razvijaju kreativnost i sposobnost rjeavanja problema (djeca ue na
vlastitim pogrekama). Igra bolje priprema djecu za uenje u koli, ona je zdrava,
unapreuje snagu, koordinaciju i razvoj modanih aktivnosti. Kroz igru djeca ue,
stvari, stjeu samopouzdanje nove i drutvene vjetine koje im pomau pri sklapanju prijateljstava. Igra je pravo djeteta. (Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta).
Kroz igru dijete ui komunicirati. Djeci pruamo mogunost izbora da sami odlue
kako e se igrati, s kojom igrakom i na koji nain. Kroz igru djeca stjeu iskustva
o svijetu koji ih okruuje,razvijaju osjeaj sigurnosti. Dijete igru prihvaa iz vlastitih
potreba, bez neke vanjske prisile. Ono se u igri osjea nesputano i otvoreno, slijedi
svoju koncepciju i zamiljeni tijek igre, stoga je ne treba prekidati nepoeljnim intervencijama. Odrasli mogu biti poeljni suigrai u igri ako je i sami tako doivljavaju,
te uvaavaju zamisli i ideje djeteta. Mogunost ostvarivanja dobrih meuljudskih
odnosa koju djeca naue u ranom djetinjstvu pratit e ih itav ivot. Igra stvara
prirodne uvjete da djeca naue kako potivati same sebe i druge.
Sukladno razvoju djeteta, i njegove igre postaju sloenije. U predkolskoj dobi moemo napraviti sljedeu podjelu igara: spoznajna razina igre i drutvena razina igre.

SPOZNAJNA RAZINA IGRE

Funkcionalna igra - vrsta igre u kojoj dijete koristi, isprobava i razvija svoje sposobnosti (funkcije),
Konstruktivna igra - u kojoj se dijete slui predmetima, rukuje njima s namjerom
da neto stvori,
Igre s pravilima - igre koje se igraju prema unaprijed poznatim pravilima i ogranienjima.

DRUTVENA RAZINA IGRE

Promatranje - gledanje drugih kako se igraju bez ukljuivanja u igru.
Samostalna igra - samostalno i nezavisno igranje bez pokuaja pribliavanja
drugoj djeci,
Usporedna igra - vrsta igre u kojoj se djeca igraju jedno pokraj drugog i sa slinim materijalima, ali bez stvarnog druenja ili suradnje,

71

Jednostavna socijalna ili povezujua igra igra u kojoj dolazi do porasta kontakta meu djecom,djeca se igraju u blizini, zapoinju razgovor, smijee se,
izmjenjuju igrake,
Komplementarna i uzajamna igra vrsta socijalne aktivne igre u kojoj dijete
uzima i daje (ulovi me-ulovit u te; sakrij se - trai....)
Suradnika igra igra u grupi koja je nastala radi obavljanja neke aktivnosti ili
postizanja nekog cilja, a postupci djece su usklaeni.

RAZNOVRSNE IGRE
1. STVARALAKE IGRE djeca ih sama izmiljaju
a. Igre uloga imitativne igre u ranijoj fazi radi se o imitaciji zvukova pojedinih predmeta, kasnije s razvojem djeteta igre postaju sve bogatije, a dijete
odreuje nain i sadraj ostvarivanja zamisli,
b. Igre dramatizacije razvijaju izraajnost govora, a iziskuju pribor i materijale
(npr. kostimi),
c. Konstruktivne igre to su stvaralake igre djeteta koje razvijaju percepciju,
finu motoriku, utjeu na razvoj mate i kreativnosti.
2. IGRE S PRAVILIMA zadatak se rjeava pomou ranije utvrenih pravila
a. Narodne npr. putanje zmaja, zagonetke, kolo - prenose se predajom,
b. Pokretne igre elementarne igre esto su praene rijeima ili pjesmom,
sadre odreeni zadatak, a za cilj obino imaju razvijanje odreene tjelesne
sposobnosti,
c. Didaktike igre imaju osobit utjecaj na djetetov spoznajni razvoj, sadre
zadatke, pravila i cilj,
d. Funkcionalna igra- koja se javlja u ranom djetinjstvu, a koja se definira kao
igra novim funkcijama koje u djeteta sazrijevaju - motorikim, osjetilnim, perceptivnim odreena je ranom socijalnom interakcijom, a javlja se oko osmog
mjeseca ivota djeteta. Postupno se u drugoj godini ivota funkcionalna igra
smanjuje, a razvojem djeteta raste intenzitet stvaralakih i igara s pravilima.
*Primjeri igara:
Mali kuhar, Trgovina, Frizer, Pronai predmet, Glasanje ivotinja, Ogledalo, Igra s
maramom i dr. (preslike materijala predane su dadiljama na koritenje)

72

73

KAKO RODITELJ-ODGAJATELJ POTIE I PODRAVA IGRU DJETETA?

IGRE ZA RAZVOJ EMOCIONALNE INTELIGENCIJE

OSIGURAVA osjeaj prijateljstva, topline, oputenosti, sigurnosti, iskazuje ljubav

(rijeima ili pokretom).
Gleda na djeju igru kao na najvaniji posao odrasloga.
Daje potporu, pohvaljuje.

PANTOMIMA OSJEAJA
Izraditi kartice koje oznaavaju razne emocije, dijete izvue jednu karticu i bez
rijei odglumi osjeaj koji je oznaen na kartici

OSIGURAVA stalan prostor za igru (veliina je nevana), nesmetano vrijeme u kojem e dijete samo odluiti kad e poeti igru, to e se igrati, kako, koliko dugo.
Ostavlja djetetu da uredi igrajui prostor - otrpi u tom prostoru neurednost
(prema poimanju odraslih) - za dijete je to red.
OMOGUAVA djetetu da samo istrauje igraku i igra se njome
(savjetovanje - upali ovdje, sloi tu... smeta dijete i govori mu ti to ne zna,
ja nisam zadovoljan tobom - ini dijete nesretnim).
OMOGUAVA djetetu da nesmetano, samo, igrajui se, svladava probleme, bez
uplitanja sa stajalita odrasloga.
POMAE, ako dijete trai pomo, ali tako da dijete i dalje ostane gospodar
situacije.
DOGOVARA neko vrijeme za odreenu aktivnost s djetetom (dovoljno je nekoliko
minuta) - proitati priu, razgovarati, naaliti se, pogledati zajedno TV - emisiju,
proetati...). Sjetite se kako ste ljuti kada vas netko prekine u poslu. Isto tako je
ljuto i dijete, ako mu prekinete igru, JER ONA JE ZA DIJETE NAJVANIJI POSAO.
Istraivanja su potvrdila da je djeci predkolskog uzrasta od svih igraka najdraa lopta, svih vrsta i veliina (potreba za kretanjem). Na drugom mjestu bile su
igrake za maenje, pliane igrake (potreba za ugodom i sigurnou). Tree
mjesto zauzeli su rane konstruktivne igrake, od najjednostavnijih umetaljki od
sloenih lego-sruktura (potreba za istraivanjem i konstruiranjem). Slijede igrake
za guranje i vuu (potreba za kretanjem), lutke raznih oblika, veliina i boja i sve
to uz njih ide-odjea, namjetaj...(imitativne i simbolike igre, socijalno iskustvo
i komunikacija), boje, olovke, flomasteri, kola-papir i druga likovna pomagala izvrsna su za poticanje kreativnosti, za izraavanje emocija i svega to dijete jo ne
moe iskazati rijeima, i konano knjige i slikovnice na koje ne smijemo zaboraviti
ak i prije no to je dijete moe drati samostalno. Njihova vanost je u razvoju
mate, govora, komunikacije kao i za poticanje itanja i pisanja. Roditelji nikada
ne mogu pogrijeiti, ako se u izboru igre i igraaka ravnaju prema interesu djeteta i ako njegov interes za neto jo blago potiu , jer upravo to daje pravi znaaj
igri djeteta. I ne zaboravite da je igrati se s djetetom najbolje na to vie razliitih
naina, ali svakodnevno.

TO KAE OVO LICE

Igra se igra sa slikama iz asopisa, fotografijama lica ili izraenim crteima lica
koja pokazuju odreenu emociju, a djeca pogaaju: to osjea to lice, a kasnije
to kae ovo lice - koju bi priu to lice moglo nama ispriati?
MEMORY S EMOCIJAMA
Potrebno je izraditi memory kartice sa slikama emocija, dalje se igra kao i klasini
memory.
PRSTIU RECI MI KAKO SE OSJEA
Poznata igra u kojoj djeca daju odgovore pomou prsta jedne ruke (palac znai
jako puno, srednjak srednje, a mali prst malo ili nimalo). S rukom se razgovara
kako se dijete osjea u odreenoj situaciji uz gradaciju - jako sretan ili malo
sretan i sl.

ISTRAIVAKO-SPOZNAJNA AKTIVNOST
PLUTA TONE
Izaberemo zajedno s djetetom raznovrsne predmete iz kue, pa ak i parka
(plodovi). Istraujemo u plastinoj posudi napunjenoj vodom to pluta, a to
tone. Kada slijedei put igru ponovimo dijete moe predviati na temelju ranije
nauenog i prethodno steenog iskustva.

IGRA ZA RAZVOJ OSJETILA

IGRA TAJANSTVENE VREICE
Potrebne su dvije iste vreice i dva jednaka kompleta geometrijskih oblika, poput
kugle, kocke, stoca, valjka, piramide. U svaku vreicu stavi se jedan komplet
predmeta. Dijete uzme jednu vreicu, a odrasli drugu. Odrasli izvue iz svoje
vreice jedan predmet i pokae djetetu. Dijete bez gledanja u svoju vreicu trai
po opipu isti takav predmet. Mlaoj djeci se u vreicu mogu staviti jednostavniji
oblici poput kuglice, prstena, pastela, pliane igrake
AROBNA VREA
U arobnu vreu se stave raznovrsni predmeti. Dijete opipava predmet u vrei
i nastoji pogoditi to je i imenovati ga. Dijete i odrasli mijenjaju uloge, dijete
stavlja predmete, odrasli opisuje to je uoio osjetom dodira i pogaa to je.

74

RAZVRSTAVANJE VOA I POVRA PO OKUSU, DODIRU, MIRISU I ZVUKU

Posebno se poreda povre, a posebno voe. Dijete svaki plod uzme, opipa,
pomirie, moda protrese da vidi da li proizvodi kakav zvuk i opie. Dijete moe
i zatvoriti oi i opisivati plod zatvorenih oiju. Moe se odrezati komadi svakog
voa, kuati i pogaati o kojem se vou radi.
MIRISNE BOICE SA ZAINIMA
Sakupi se osam boica od mirisnih zaina. Napuni ih se npr. s origanom, bosiljkom, rumarinom i metvicom, te se napravi etiri para mirisnih staklenki. Dijete
po mirisu spaja parove boica, moe i zatvorenih oiju. Pogoene mirise imenuje.

IGRA POGAANJA
KOCKA
Napraviti kocku i svaku plohu obojiti jednom bojom. Kocka se baca i imenuje
boja. Nakon imenovanja boje ista se moe traiti u okolini.

MATEMATIKA IGRA
RAZVRSTAVANJE DUGMADI
U veliku zdjelu stavi se tri do etiri kompleta dugmadi razliitih boja i veliina.
Pokraj se nalaze manje zdjelice. Potrebno je razvrstati dugmie po veliini i boji.
Igra se kasnije igra zatvorenih oiju.

JEZINE IGRE
VIDIM, vidim u vrtu, u parku ili prirodi
MALA BIBLIOTEKA
navesti primjer prianja pria u vrtiu, priaonica

ZATO JE DOBRO IGRATI SE?

Uspostavljanje emocionalnih veza
Ve u prvim mjesecima ivota majka djetetu postaje najdraa igraka. Zvuk glasa,
osmijeh i dodir djetetu pruaju zadovoljstvo i doprinose razvoju vrste emocionalne vezanosti. to je dijete starije, kroz igru se moete zbliiti i bolje upoznati.
Dijete e stei sigurnost i kroz sve emocionalno obojane situacije u igri uiti o
sebi i svojoj socijalnoj sredini.

75

Velika otkria
Dijete ui kroz igru, ono od ranog djetinjstva uiva u otkrivanju i istraivanju onog
to ga okruuje. to je dijete vee, njegove radnje postaju osmiljenije, a igra sloenija. Njegova znatielja i interesi postaju sve iri to utjee i na sloenost igre.
Tjelesna aktivnost
Neizostavno je spomenuti tjelesnu aktivnost kao jedan od elemenata igre. Dijete
u svom razvojnom slijedu postupno mijenja vanjsku aktivnost od neusmjerenih
neodreenih pokreta ka organiziranim preciznim miinim pokretima i reakcijama,
a istodobno konstantno iskuava svoje mogunosti kroz igru.
Uenje govora
Dijete ui mnogo bre ako se pritom zabavlja. U ranom djetinjstvu, itanje
slikovnica, pjevanje pjesmica ili brojalica potiu djetetov govorni razvoj i proiruju
djetetov rjenik. Kasnije, u igri dijete stjee iskustvo komunikacije to je preduvjet
za nove spoznaje i stjecanje socijalnih i drugih vjetina.
Socijalizacija
Jenjavanjem straha od odvajanja, dijete stupa u socijalne odnose sa sve irim
krugom. U predkolskoj dobi dijete trai sve vie kontakata i interakcija sa svojim
vrnjacima, a druenje s djecom pomae pri uenju vanih socijalnih vjetina kao
to su dijeljenje ili ekanje na red.
Smisao za humor
Kroz igru moete pomoi djetetu da vidi svjetliju stranu svijeta oko sebe. Veina
beba se poinje smijati u dobi od oko pet mjeseci. Dvogodinjaci uivaju u praktinim alama s lutkama ili sl., a kasnije dijete poinje shvaati i govorne ale. Igra
je izvor radosti.
Razvoj kreativnosti
Igra je savren nain na koji dijete moe istraivati te razvijati vlastitu matu i
kreativnost. To se posebice odnosi na aktivnosti crtanja, slikanja, igre plastelinom
i drugim materijalima koji djetetu pruaju mogunost stvaralakog izraavanja.
Razvoj intelektualnih vjetina
Igra omoguuje djetetu da rano razvija pamenje, promatranje i produavanje koncentracije te usmjeravanje panje. To se odnosi na razliite igre, od slaganja kocaka
do usvajanja pjesmice. Svaka igra zahtijeva od djeteta odreeni intelektualni napor.
Samopouzdanje
Poticanje razvoja samopouzdanja u ranoj dobi kroz igru je mogue na razliite
naine, npr. odijevanje lutke pomae djetetu nauiti kako se ono samo moe
odjenuti. Za razvoj slike o sebi najvanije je roditeljsko povjerenje i izraavanje
povjerenja u djetetove sposobnosti i zalaganja.

76

POTICANJE SPOZNAJNOG RAZVOJA

Vana spoznajna dostignua
Dojenad i djeca jaslike dobi neprestano istrauju predmete koji ih okruuju. O
tim predmetima ue dodirom, kuanjem, mirisanjem i sluanjem. Djeca testiraju
znaajke predmeta i ue, i to jednako iz onoga to ide i iz onoga to ne ide.
Djeca naue generalizirati odnose koji su se otkrili izmeu predmeta i izmeu
djelovanja predmeta. Odgajatelji bi trebali poznavati redoslijed i faze spoznajnog
razvoja djeteta, kako bi mogli promicati njihovo uenje.
Produljenje zanimljivog iskustva
Kad je djetetu otprilike etiri mjeseca, nauit e kako da produlji trajanje iskustva koje mu je zanimljivo. Moe sluajno udariti u pokretnu arenu igraku nad
krevetiem, koja e se odjednom poeti pokretati ili svirati. Ponovnim udaranjem
dijete e produljiti trajanje ugodnog iskustva. Dojenad e nauiti da e lupanjem
nogama, mahanjem rukom i trenjom predmeta nastaviti sluajno otkriveno, ali
vrlo zanimljivo iskustvo.
Kljune kvalitete i ponaanja odgajatelja za spoznajni razvoj djeteta
U svojoj interakciji sa svijetom koji im prua povratnu informaciju, dojenad i
djeca jaslike dobi ue da svojim djelovanjem utjeu na rezultate. Svoja otkria
i radost zbog uspjeha rado e podijeliti s voljenim odgajateljem. Zbog toga e
odgajatelj imati neobino velik utjecaj na djeji spoznajni razvoj.
Poticajni odgajatelj promiu djeji spoznajni razvoj kad ohrabruju djecu na djelovanje i kad ih ukljuuju u razgovor o onome to rade. Na primjer, kad dijete samo
uzme kocke sa police, odgajateljica ga pita to namjerava graditi, gdje e graditi,
hvali djetetove napore i pita ga moe li mu se i ona pridruiti u gradnji. Meutim, ukoliko je odgajateljica ta koja skida kocke s police i kae : Hajdemo graditi
kulu; traei od djeteta da joj dodaje kocke ili mu govorei gdje da stavi koju
kocku, ona sputava djeji spoznajni razvoj. Odgajatelji koji promiu djeji spoznajni razvoj ponaaju se u skladu sa sljedeih pet naela:
- Reagiraju na djetetove potrebe,
- Osjetljivi su i osjeajni
- Partneri su u igri
- Pruaju sigurno utoite i potiu djecu na istraivanje
- Pomau djeci da steknu osjeaj da su usvojila vjetinu.

77

Reagiranje na dijete
Jedna od kljunih komponenti promicanja optimalnog djejeg razvoja jest reagiranje. Reagiranje na dijete podrazumijeva tri elementa: spremnost reagiranja
na nepredvidive okolnosti, spremnost na odgovarajuu reakciju i pripravnost
na reagiranje. Reagiranje na nepredvidivu okolnost znai da se odgajateljevo
djelovanje javlja kao odgovor na djetetovo djelovanje. Ukoliko dojene gue od
sree kad ugleda svog odgajatelja, odgajatelj koji odgovarajue reagira odgovorit
e uzvratnim gukanjem. Primjerenost se odnosi na stupanj usklaenosti izmeu
odgajateljeve reakcije i djetetovog djelovanja. Reagira li odgajatelj na djetetovo
djelovanje? U gore spomenutom primjeru odgajateljev odgovor (gukanje) bio je
usko povezan s djetetovim djelovanjem. Kad je dijete zagukalo, odgajatelj nije
odgovorio tresui djetetove noice i ruice. Njegov je odgovor bio primjeren.
Gotovost za trenutnu reakciju podrazumijeva vremenski razmak izmeu djetetovog djelovanja i odgajateljeve reakcije. Da bi dijete moglo nauiti povezivati
svoje djelovanje s reakcijom odgajatelja, odgajatelj mora djelovati odmah nakon
djetetovog ponaanja.
Osjetljivost i osjeajnost
Osjetljivi odgajatelji su spremni reagirati u skladu s temperamentom svakog djeteta,
razvojnom fazom djeteta ili raspoloenjem odnosno stanjem ponaanja djeteta.
Temperament. Osjetljivi odgajatelji su usklaeni s individualnim znaajkama svakog
djeteta i znaju kako se te znaajke uklapaju u razvoj. Oni poinju shvaati razliite
temperamente djece o kojoj brinu i svoje djelovanje prilagoavaju temperamentu
svakog pojedinog djeteta. Na primjer: Marina, ini se, nova iskustva ine opreznim.
On se kloni nove penjalice i radije uiva prelistavajui poznate mu knjige.
Osjetljivi odgajatelj koristi razliite pristupe kako bi promicao spoznajni razvoj
svakog djeteta. Marinova je odgajateljica u blizini nove penjalice stavila njemu
poznate igrake. Kad se Marin priblii penjalici, da bi dohvatio omiljenu igraku,
bit e izloen penjalici na nain koji ga nee ugroavati. On e postupno prebroditi svoje oklijevanje i poeti istraivati novu penjalicu.
Aktivnosti koje promiu spoznajni razvoj djeteta
Ovdje emo govoriti o materijalima i aktivnostima koje promiu spoznajni razvoj
djeteta. Neemo govoriti o tome na koji nain navedene stavke treba primijeniti,
jer najbolje i najumjesnije ideje uvijek potiu od djeteta, i to tijekom igre.

78

IGRE I MATERIJALI KOJI PROMIU SPOZNAJNI RAZVOJ

Igre i materijali koji se mogu napraviti kod kue
Za stimuliranje djejih iskustava nisu neophodne skupe igrake. Dijete ui o svom
svijetu i kad se igra s obinim, svakodnevnim materijalima. Kartonski tuljci mogu
se koristiti u razliite svrhe: kroz njih se moe gledati, kroz njih se mogu bacati
predmeti, u njih se moe puhati.
U svakom se domainstvu moe nai obilje obinog materijala koji se i te kako
moe istraiti: alice, lice, cjediljke, lijevci, krpice, poklopci, papirnate kocke od
ambalae za mlijeko i sokove, prazne kartonske kutije, tube, lonci, i tave, plastine
posude razliitih veliina, kartonske ambalae za jaja, itd. alice, cjediljke i kuhae
su materijal koji se moe upotrjebljavati kod igre s pijeskom ili vodom. Plastine
posude raznih veliina mogu se koristiti za aktivnosti razvrstavanja ili umetanja
jedne u drugu. Obojite dno kartonske ambalae za jaja razliitim bojama pa s
djecom usporeujte boje. Starija djeca mogu razvrstavati epove plastinih boca
prema njihovoj boji. Kartonske kutije se mogu koristiti na nebrojeno mnogo naina: djeca mogu puzati kroz njih,oko njih,sjesti u njih, itd.

POTICANJE RANOG RAZVOJA GOVORA

Stupnjevi razvoja govora
Govor se poinje razvijati i prije no to se dijete rodi. Novoroenad ve prepoznaje glasove nekih njima bliskih osoba i razlikuje ih od glasova nepoznatih ljudi.
Puno prije no to je ijedna rije bude izgovorena, dojenad i mala djeca komuniciraju pomou izraza svojih lica, pokreta tijela, gukanja i plaa. Kad dojenad naui
uspjeno komunicirat sa svojim roditeljima i odgajateljima, poinje shvaati pokretaku snagu govora. Brzo e nauiti osnovni uzorak jezika: subjekt, radnja, objekt. U
poetku e upotrijebiti jednu rije,zatim dvije pa tri da bi prenijeli cijelu ideju. Tako
ono to e ubudue biti: Mama, mogu li dobiti malo mlijeka?, kao poruka u poetku
glasi Mlijeko, pa Jo mlijeka, pa Toni eli mlijeka, itd. Kad djeca jaslike dobi ponu
formulirati pitanja, negdje izmeu osamnaest mjeseci i dvije godine, eksperimentiraju s jezikom i postavljaju mnoga pitanja. Shvaaju i to da e, budu li pitali, najvjerovatnije privui panju njima zanimljive odrasle osobe i dobiti odgovor.
Kad promatraju komunikacijska ponaanja dojenadi i male djece, odgajatelji bi
trebali biti svjesni da postoji veliki raspon i razlike u brzini normalnog razvoja iako
su faze jednake.
Djeca razumiju govoreni jezik (receptivni jezik) prije nego ga mogu koristiti (ekspresivni jezik). Receptivni jezik je preduvjet izraajnom jeziku. Dojenad, puzai i gegav-

79

ci te djeca jaslike dobi ue jezik sluajui i govorei ga. Ovaj e proces biti unaprijeen budu li odrasli ohrabrivali i podravali djeje napore da se govorno izraze.
Strategije koje promiu razvoj govora
- Govorite sporo i jasno
Govorite li sporo, dat ete malom djetetu vremena da mentalno obradi rijei
koje uje. Jasan govor djetetu omoguuje otkrivanje novih rijei.
- Govorite naizmjence
Neki od najranijih oblika komunikacije izmeu dojenadi i njihovih odgajatelja ne sadre rijei. Dojenad i odrasle, njima bliske osobe govore izrazom
lica kad se meusobno gledaju i prouavaju. Kasnije, kada dojenad pone
gukati, komunikacija e ukljuivati izmjenjivanje bebinog gukanja i odgajateljevog oponaanja tog bebinog govora. Odgajatelj moe na bebino gu-gu
reagirati kao da to to beba kae ima veliko znaenje pa uzvratiti s ujem te
ili Stvarno?. Njegova ljubazna, oduevljena intonacija potaknut e bebu da
nastavi sa svojim gugutanjem.
Upotreba govora u svakodnevnim rutinama
Svakodnevne rutine kao to je mijenjanje pelena ili vrijeme jela dobre su prilike
za razvijanje govornih vjetina. Djeca mogu imenovati uobiajene predmete kao
to su alica, lica, jabuka ili stol. Upotrebljavajte precizne izraze, a ne openite.
Recite: Ovaj je jogurt sladak ; ili Kakav hrskavi kreker!
Aktivnosti koje promiu rani govorni razvoj:
- itanje i gledanje knjiga,
- Pjevanje,
- Aktivnosti dodirivanjem,
- Igre usklaivanja i usporeivanja,
- Kutija za vjebanje osjeta,
- Igra s vodom
Ponaanja koja promiu rani razvoj govora:
- Budite uzorom pravilnog govorenja
- Uvijek odgovarajte na djeja pitanja
- Govor prilagodite djejoj govornoj razini
- U uenju jezika nemojte se pretjerano koristiti TV.
Zakljuak
Jaslice mogu biti odlino okruenje u kojem e se razvijati djeji govor, ukoliko
odgajatelji razumiju i cijene nain na kojima mogu promicati taj razvoj. Djeca e
imati bogati rjenik, moi e razumjeti druge i znati se govorno izraziti. Bit e to
djeca koja vjeruju da je ono to kau cijenjeno i vano.

80

81

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA

POTICANJE EMOCIONALNOG RAZVOJA DJETETA

Slikovnica predstavlja seriju slika prilagoenih mogunostima djece odreene dobi

(mogu i ne moraju biti tematski povezane). Ima funkciju predstavljanja poznate
stvarnosti, namijenjena je djeci. Tvorac slikovnice je Jan Amos Komensky (Slika
svijeta). Slikovnica moe i ne mora imati tekst. Ona djeluje na djetetovu matu,
ukus; upuuje na osnove bojenja. Dijete na slici ne moe prepoznati ono to nije
ranije vidjelo, tj. ono o emu nije ranije steklo konkretno iskustvo. Djeju knjigu
jo nazivaju vratima u djetetov ivot.

Uloga emocija u djetetovu ivotu

Mnoge se emocije kod djeteta poinju razvijati ve u najranijoj dobi. Djeca vrlo
rano saznaju to je radost i ljubav, ljutnja i frustracija, tuga i stid, strah i tjeskoba,
povjerenje i zadovoljstvo, kao i to je ponos.

Malo dijete sposobno je prepoznati objekte na slici, ako s njima ima neko iskustvo. Potom uoava odnose meu predmetima na slici. Slika je zamjena za realni
predmet, o njoj moe samo razmiljati, zamiljati i govorno je komentirati.
Priajui o slikovnici, odrasla osoba svojim govornim komentarom ispunjava one
praznine koje na slici nisu prikazane. Slikovnice za djecu do tree godine imaju
jednostavne slike, realistine prikaze i prikazuju predmete s bitnim oznakama i
bez puno detalja. Za razliku od slikovnica, film je djeci lake razumljiv, jer prate
radnju i ne moraju popunjavati praznine izmeu slika.
itanje i prepriavanje vano je za razvoj govora, mate, spoznaje, stvaralatva, itd.
Slikovnica je prva knjiga djeteta. Njezina vrijednost nije samo u doivljaju koji
djetetu prua, ve i u spoznavanju (uenju). Za djecu u dobi od 6 do 8 mjeseci
primjerene su krpene, gumene slikovnice kojima se ona i igraju. To su slikovnice
bez teksta i u njima su prikazani, uglavnom, predmeti, ivotinje ili pojave koje je
dijete prethodno ve upoznalo ili doivjelo.
Uloga roditelja/odgajatelja u dodiru djeteta sa slikovnicom je presudna. Majka s
djetetom u krilu odabire predmete u slikovnici, pokazuje ih i usmjerava djetetovu pozornost upravo na odabrano. (Vidi, to je pijetao. Kukuurikuuuu!) Tako
se ostvaruje dijalog djetetom te rane dobi. Dijete ui razumjeti govor odraslih, a
slika mu slui kao podloga za razumijevanje.
Oko druge godine dijete ima silnu potrebu listanja slikovnica, ne zbog samog listanja, nego da zadovolji vjebanje te novootkrivene motorike funkcije listanja. To su
slikovnice bez ili s jako malo teksta, tvrih listova koje dijete moe spretno okretati.
Izmeu druge i tree godine ivota slikovnica se ita s obveznim onim kontaktom
s djetetom, a emocionalna je razmjena obogaena govornim izrazom. Dijete voli
komunicirati s odraslima o slici na nain da slua o emu se u slikovnici radi. S druge
strane, dijete, ako ve pozna slikovnicu, dugo fiksira sliku. U takvim je prilikama
dobro priekati, a ne odmah krenuti na itanje i preuzeti djetetovu inicijativu.

EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA

Emocionalni razvoj dojeneta i malog djeteta karakterizira progresivna promjenjivost. Kad dva tjedna staru djevojicu zaprepasti buka, ona e odskoiti, ne toliko
iz straha, koliko je to refleksna reakcija na neoekivani dogaaj. Ona jo nije razvila misaone procese koji e joj objasniti ono to emocionalno doivljava. Djeca
stara est tjedana osjeaju istinsko zadovoljstvo; djeca od otprilike etiri mjeseca
znaju osjetiti ljutnju; s 5 ili 7 mjeseci djeca mogu biti tuna, a u razdoblju od 6
do 9 mjeseci ve znaju i to je strah. Ove osnovne emocije koje se javljaju u tako
ranoj dobi vrlo su intenzivne, to objanjava zbog ega dojenad i djeca jaslike
dobi imaju tako dramatine emocionalne reakcije. Do kraja djetetove tree godine
ove e se osnovne emocije ve prilino iznijansirati, pa e, na primjer, radost,
jedna od osnovnih emocija, biti specificirana i dijete e razlikovati osjeaje
zadovoljstva, uzbuenja ili uitka.
Jo jedna znaajka emocionalnog razvoja dojenadi i male djece jest ta da se njihove
emocionalne reakcije brzo izmjenjuju. Jedne minute dijete moe vritati Ne!, dok
e druge minute upuzati u vae krilo, eljno zagrljaja. Ovakve brze promjene i prelasci iz jednog emocionalnog stanja u drugo tipine su za ovu djeju dob.
Od razdoblja dojeneta do treeg roendana djeca prolaze kroz dvije vrlo vane
emocionalne faze: razvijanje povjerenja i razvijanje autonomije. Svaka je faza
okarakterizirana pozitivnim i negativnim krajnostima i sredinjom emocionalnom
zadaom, a to je rjeavanje konflikta do kojeg dolazi izmeu ove dvije krajnosti,
lako sva djeca doivljavaju i pozitivne i negativne aspekte svake od ovih faza, do
zdravog emocionalnog razvoja doi e kad su njihova iskustva nabijena preteno
pozitivnim aspektom. Ove se faze meusobno nadograuju - jedna faza predstavlja temelj druge.
Razvijanje povjerenja
U prvim mjesecima ivota dojenad e razviti ili osnovni osjeaj sigurnosti i povjerenja, ili osjeaj beznaa i nesigurnosti koji vodi do nedostatka povjerenja. Ukoliko bebe u ovo doba ne razviju osjeaj povjerenja, to e im kasnije mnogo tee
poi za rukom. Kljuna uloga roditelja i -odgajatelja bit e da osiguraju djetetu
odnose i iskustva koja e mu, ve kao dojenetu, pomoi da razvije samopouzdanje, povjerenje u svijet i u ljude oko sebe.

82

Djeca koja u ovoj fazi razviju pozitivan osjeaj povjerenja, nauit e sljedee: Ja
sam voljen i ovaj je svijet za mene siguran.
Razvijanje samostalnosti
U drugoj godini svoga ivota, djeca koja su ve razvila jak osjeaj povjerenja poinju se razvijati dalje, teei veoj samostalnosti. U ovoj je fazi temeljno pitanje je
li dijete postalo samopouzdano i samovodee bie ili je razvilo negativan osjeaj
o svojoj vrijednosti. Autonomna djeca uinit e za sebe sve to mogu uiniti. Ona
znaju i to da e se, iako slijede i razvijaju vlastite ideje, moi osloniti i na pomo
drugih. Pretjerano ovisna i nesamostalna djeca sumnjaju u vlastitu sposobnost
kontroliranja svijeta oko sebe i oslanjaju se na druge, ekajui da drugi donesu
odluke u njihovo ime.
Za djecu ove dobi je normalno da u kratko vrijeme mijenjaju svoje zavisno-nezavisne uloge te budu malo samostalna, malo ovisna. U jednom trenutku e eljeti
istraivati, dok e u drugom potraiti vae naruje.
KVALITETE I PONAANJA ODRASLIH OSOBA
KOJE POTIU DJEJI EMOCIONALNI RAZVOJ
Djeji emocionalni razvoj bit e unaprijeen budu li djeca u odraslim osobama
gledala izvor utjehe i ohrabrenja. Osobe koje brinu o maloj djeci e toj djeci,
budu li im pruali toplinu, reagirali na njihove potrebe, budu li ih potivali, promicali njihovo samopouzdanje, suosjeanje, osjeaj prihvaenosti i iskrenost, pruati
emocionalnu potporu.
1. TOPLINA U ODNOENJU
Toplina u odnoenju podrazumijeva pokazivanje interesa za djecu, prijateljski odnos
oprema njima i odgovaranje na njihove potrebe. Odrasle osobe koje prema djeci
demonstriraju toplinu, pomau toj djeci da se osjeaju ugodno, podrano i cijenjeno. Da biste pokazali da vam je stalo i da biste zraili toplinom, trebali biste:
- tjelesno biti djetetu na raspolaganju,
- njeno dodirivati dijete,
- esto ostvarivati kontakt oima,
- razgovarati s djetetom u svakoj moguoj prilici,
- sagnuti se i biti u razini oiju malog djeteta.
2. SPREMNOST NA REAKCIJU
Odgajatelji bi trebali, kako bi demonstrirali svoju neprestanu spremnost reagiranja
na djeje potrebe:
- Odmah reagirati na pla dojeneta, i to tako da ga prime u svoj naruaj i
zadovolje njegovu potrebu.
- Raspitati se kod roditelja ili drugih lanova obitelji o djetetovoj dnevnoj rutini

83

(na primjer, koji nain umirivanja djeteta je najuinkovitiji, itd.).

Nauiti pravilne naine zadovoljavanja potrebe svakog djeteta (npr. jedno dijete voli biti ljuljano prije no to zaspi, dok e drugom djetetu vie odgovarati
njeno maenje po leima).
Maziti dojenad kad god se ukae prilika.

3. POTIVANJE
Potivati dijete znai vjerovati daje ono sposobno ljudsko bie koje moe uiti. Da
biste djetetu pokazali svoje potovanje, morate:
- upoznati svako dijete kao pojedinca,
- poticati djecu da sama nau odgovore na svoja pitanja,
- omoguiti djeci da izraze svoje ideje.
4. PROMICANJE SAMOPOUZDANJA
Kad se djeci onemoguavaju prilike za istraivanje i kad na njihov pokuaj osamostaljivanja reagiramo s nestrpljenjem i neodobravanjem i kad im nije doputeno
da donose bilo kakve odluke, djeca razvijaju jaki osjeaj srama i sumnje. Nasuprot
tome, djeca koja razvijaju zdrav osjeaj autonomnosti su ona kojima je prueno
bezbroj prilika za istraivanje i osamostaljivanje. Ovo to slijedi su neke od strategija kojima e roditelji i odgajatelji unapreivati samostalnost vrlo malog djeteta:
Djeca jaslike dobi koja postiu osjeaj vlastite autonomije nauila su sljedee:
mogu donositi odluke; sve mogu obavljati samo i na svoj nain.
- Pruite djeci mogunost izbora. Neka ona odlue koju e alicu upotrijebiti,
koju emo im priu itati, koje e voe jesti, u kojoj e se aktivnosti okuati i
koju e ruku prvu oprati.
- Potiite djecu da sama obavljaju ono to mogu. Mogu si natoiti sok, mogu
se donekle i odjenuti i mogu pomagati pri pospremanju igraaka nakon igre.
- Ostvarite djeci sigurne prilike za manipuliranje materijalima, ne propisujui
im pravilan nain. Neka slikaju, neka se igraju kockama ili materijalima za
stolom s vodom.
- Potiite djecu da fiziki istrauju svoje okruenje. Mogu se penjati na brdo,
hvatati ravnoteu na niskoj gredi ili skakati s prve stepenice.
- Ponavljajte aktivnosti, tako da djeca imaju mnogobrojne prilike za uvjebavanje i unapreivanje svojih vjetina.
- Omoguite djeci dovoljno vremena za rad sa svakim materijalom, kako bi
mogla eksperimentirati, izabirati i iskusiti rezultate svojeg djelovanja.

84

5. SUOSJEANJE
Moe se iskazati na mnogo naina:
- Ukljuite se u djeje raspoloenje
- Neka vae lice i va glas budu odraz djetetovih osjeaja
- Imenujte djetetove emocije, pomou jednostavnih izjava kao to je: Ti izgleda sretno.
- Potiite prirodno pojavljivanje suosjeanja izmeu djece: Ovo je bio lijep
zagrljaj.
- Na geste malog djeteta reagirajte rijeima: Ti bi elio breskvu.
- Ponavljajte i proirujte izjave malog djeteta. Dijete: Cipela. Odgajatelj:
Tebi se sviaju tvoje crvene cipelice.
6. PRIHVAANJE I ISKRENOST
Odrasli se bave djecom na prijateljski nain, pozitivno komuniciraju i obraaju
panju na to to dijete govori, cijene djetetove pokuaje da neto postigne, daje
djeci jasno do znanja kad misli da neto nije u redu, prua podrku, uvijek je u
blizini djeteta te objanjava djeci zbog ega neto radi.
tetna ponaanja odraslih prisila, negiranja, pogrene interpretacije realnosti,
iznenadne promjene ponaanja i sl.
Korisna ponaanja odraslih uzima u obzir djeji strah, ne prisiljava djecu ni na
to ega se boje, prihvaa djetetove emocije, bolne situacije, ne interpretira pogreno stvarnost, ponaa se dosljedno, razgovara s djetetom o njegovim emocijama.
Savjeti:
- paljivo promatrajte djecu, imenujte djetetove emocije (ini se da si uzrujan
ili izgleda zadovoljno)
- koristite razliite rijei za imenovanje osjeaja sretan, ljut, tuan, uplaen ili
zadovoljan, razoaran, uzrujan ili veseo
- pomognite djeci u razumijevanju tuih osjeaja (Lara se smije. Ona je sretna., Slaven plae, tuan je.); razgovarajte o osjeajima, pomognite djeci da
svoje osjeaje pretoe u rijei (Sara je uzela tvoj kist, Bruno. Reci joj, To mi
se ne svia. Reci to misli i osjea o tome.)
- prihvatite djeje emocije i sprijeite neprimjerena ponaanja (Ti si ljuta. U
redu je da se ljuti, no ne mogu ti dopustiti da ga udari. To boli.); vodite
dijete do konstruktivnijeg rjeenja.

85

POTICANJE SOCIJALNOG RAZVOJA DJETETA

Djeca su drutvena bia. Kroz drutvene interakcije stjeu znanja o ljudskim odnosima i razvijaju drutvene sposobnosti.

ULOGA ODGAJATELJA
Odgajatelji su meu prvim osobama s kojima djeca razvijaju odnose pa zbog toga
imaju vrlo vanu ulogu u promicanju djejeg drutvenog razvoja.
1. Ono to je najvanije upamtiti jest da su odgajatelji i roditelji ti koji djeci prenose osjeaj ljubavi i prihvaanja. Ovakav osjeaj sigurnosti pomae djeci da
se dobro osjeaju i da budu zadovoljna sobom i osigurava temelje na kojima
djeca razvijaju ljubav i potovanje prema drugima.
2. Drugo po vanosti jest da odgajatelji djeci pomau razviti drutvene vjetine
koje e im trebati da bi s vrnjacima i s odraslim osobama ostvarili i zadrali
zadovoljavajue odnose. Nauiti kako se s drugima slagati, kako dijeliti, ekati
svoj red, suraivati i stvarati prijateljstva osnovne su drutvene zadae u
ranom djetinjstvu.
3. Konano, odgajatelji djeci pomau nauiti razlikovati dobro od loeg.
Ovaj se proces zove socijalizacija, to znai da se djeca postupno socijaliziraju i
prihvaaju ponaanja koja su priznata u njihovoj zajednici.
Podrka djeci u razvijanju ranih drutvenih odnosa
Odgajatelji mogu promicati pozitivne drutvene odnose izmeu djece i odraslih
odnosno djece i njihovih vrnjaka, na mnogo razliitih naina:
- Moraju osigurati da svako dijete ostvari poseban odnos s jednim odgajateljem, ija je stalna socijalna i emocionalna podrka vrlo vana u prve tri godine djetetova ivota. Kroz bliski, trajan odnos s odgajateljem, djeca e nauiti
vjerovati drugim ljudima i biti zadovoljna sama sa sobom.
- Odgajatelji tijekom cijelog dana moraju stvarati maloj djeci prilike za meusobnu interakciju. Pobrinite se da djeca imaju prilike za interakciju i s malim
brojem djece i s veom grupom. Malo djece moe biti prestraeno veim
brojem djece u grupi.
- Odgajatelji pronalaze i odreuju jedan prostor iz kojeg djeca, koja to i ukoliko
to ele, mogu promatrati druge. Nee ba svako dijete biti voljno odmah se
ukljuiti u aktivnosti s drugom djecom. Neka djeca vole gledati prije nego se
ukljue. Druga e pak djeca trebati malo odmora od ustre igre. Postolje ili
kutak s prozoriem mogu biti idealna mjesta s kojih djeca mogu promatrati
aktivnosti u sobi dnevnog boravka
- Odgajatelji osiguravaju dovoljan broj materijala i dovoljno velik prostor za

86

zajedniku djeju igru. Puzai i gegavci i djeca jaslike dobi nisu u stanju brzo
zaustaviti svoje kretanje i esto u ranim fazama hodanja imaju problema s
ravnoteom. Zbog toga im je potrebno dovoljno praznog prostora da si ne bi
meusobno stajala na put. Kako djeci ove dobi nije lako dijeliti igrake, duplikati materijala za igru omoguit e izbjegavanje svaa oko igraaka. Neka
bude dovoljno slinih igraaka da se djeca jaslike dobi mogu igrati zajedno
bez konflikta.
- Odgajatelji pomau djeci da naue i upotrebljavaju imena drugih. Kad se
druite s djecom, koristite njihova imena to ee. Izgovorite i imena djece
koja se igraju s njima ili koja su u blizini.
Socijalizacija je proces uenja pravila i obiaja nekog drutva. Kod dojenadi
i male socijalizacija se ogleda u razlikovanju primjerenih od neprimjerenih
ponaanja, djeca e razlike nauiti kroz interakcije s odraslim osobama koje
imaju znaajno mjesto u njihovom ivotu.
Zakljuak:
Najvanija lekcija koju dojenad i djeca jaslike dobi mogu nauiti jest da su
vrijedni ljubavi. Od samog poetka djeca se moraju osjeati voljenom i cijenjenom. ak i kad znaju da neko ponaanje ne moe biti prihvaeno, djeca trebaju
dobivati poruku da su vrijedna ljubavi. Jo ih mali korak dijeli od razvoja svijesti da
su i drugi ljudi vrijedni ljubavi i potovanja.

87

ono to im sugeriraju obitelji; pritom uzimaju u obzir mnogobrojne imbenike:

dob djece, broj djece o kojima brinu, razvojne stupnjeve i individualne potrebe
djece, te elje obitelji. Uspjean raspored je onaj koji je uravnoteen i fleksibilan.
Rutine dolaska i odlaska
Odgajatelji imaju vanu ulogu u rutinama djetetova dolaska i odlaska. Odgajateljica pomae djetetu i roditeljima da ublai tjeskobu zbog razdvajanja.
Rutina hranjenja
Rutina hranjena dogaa se u tono odreeno vrijeme. To je prilika da se stvara
rana komunikacija putem osmjeha, gugutanja, itd. Na taj nain djeca poinju uiti
i razvijati.
Rutina mijenjanja pelena i obavljanja nude
Prilika je za dugotrajan kontakt oima s djetetom te se na taj nain vodi individualan razgovor. Starija djeca na taj nain ue i uvjebavaju vjetine samostalnosti
vezano za higijenu.
Rutina presvlaenja i oblaenja
To je prilika maloj djeci da steknu samostalnost, promatraju drugu djecu kako se
odijevaju i tako oponaaju kretnje i slijede jednostavne upute.
Individualiziranje rutina
Odgajateljica prati koje su rutine djetetu najzanimljivije ili najzabavnije jer ugodna
i dobro provedena rutina djetetu prua sigurnost i jaa samopotovanje.

SVAKODNEVNE RUTINSKE AKTIVNOSTI

PRILIKE ZA UENJE
Rutinske aktivnosti su prilike za uenje
Budui da veliki dio djetetovog dana odlazi na rutinske aktivnosti, one mogu
pruati kontekst za djeje uenje.
Rutine ukljuuju uobiajene aktivnosti kao sto su dolazak, odlazak, hranjenje,
odijevanje, kupanje, igranje, itd. Odgajateljice rutinske aktivnosti iskoritavaju da
bi zadovoljile individualne potrebe svakog dojenadi ili malog djeteta. Svakodnevne rutine se mogu upotrijebiti kao iskustvo uenja koje promie zadovoljavanje
djejih emocionalnih, spoznajnih, jezinih i tjelesnih potreba.
Razvijanje individualiziranih rutinskih radnji u svakodnevnom razvoju
Dnevni raspored je vodi, a ne naredba. On slui kao okvir za planiranje i organizaciju dnevnih rutina i igara djece. Raspored rade odgajatelji, uzimajui u obzir

Stupnjevi podrke
Na primjer kod uenja odijevanja jakne odgajateljica e jednom djetetu samo
dodati jaknu (niski stupanj), a drugome e pomoi da obue jedan po jedan rukav
(visoki stupanj).
Primjer uzorka tjednog razvojnog plana sainjava:
- Dolazak,
- Hranjenje,
- Igra,
- Mijenjanje pelena (nuda),
- Ruak,
- Odmor,
- Uina,
- Igra,
- Odlazak.

88

POTICAJNO OKRUENJE DJETETA ZA IGRU I UENJE

Predmet stalnog promiljanja odgojitelja, kao i drugog strunog osoblja u naoj
odgojno-obrazovnoj ustanovi jest, kako prostor u kojem borave djeca uiniti
primjereno strukturiranim, poticajnim i ugodnim za dijete. Svjesni injenice da
dijete u odgojnoj ustanovi prosjeno provodi gotovo osam do deset sati dnevno i imajui u vidu da prostorno materijalni kontekst utjee na misli, osjeaje i
djelovanje djeteta, bitnom zadaom smatramo osigurati djetetu bogato i raznovrsno okruenje koje e mu omoguiti stjecanja razliitih iskustava i konstruiranje
znanja. Drimo da prostorno-materijalno okruenje treba biti prilagoeno djetetu
i zadovoljavati njegove tjelesne, intelektualne i mnoge druge potrebe. Takvo okruenje, koje sadrava visoki obrazovni potencijal i odgovara aktivnoj prirodi uenja
djeteta, Marija Montesori naziva pripremljenom okolinom. U Reggio pedagogiji
prostor nazivaju treim odgojiteljem i simboliki ga usporeuju s akvarijem u kojem se prelamaju mnoge ideje, etika, sposobnosti i ivotni stil osoba koje u njemu
ive (Malaguzzi, 1998).
Bogato, raznoliko i poticajno okruenje koje omoguava inicijativnost i samoorganizaciju aktivnosti djece, slobodu njihova izbora i prakticitranje odgovornosti,
prepoznatljivo je po raznovrsnosti i dostupnosti materijala koji potie raznolike
interakcije djece. U takvom okruenju, djeca mogu biti autorima vlastitih aktivnosti i vlastitog procesa uenja, kojeg odrasli podravaju i primjerenim intervencijama potiu. Da bi to bilo mogue, odrasli promatraju i biljee razliite aktivnosti
i proces uenja djece i o njemu reflektiraju nastojei ga to bolje razumjeti. Pri
stvaranju bogatog, poticajnog i raznovrsnog prostorno-materijalnog okruenja
rukovodimo se injenicom da su djeca najmotiviranija za uenje kad obavljaju
aktivnosti za koje su donekle talentirani i u koje se uputaju sa zadovoljstvom
(Gardner, prema Slunjski, 2008). Prostor je ogledalo kulture i slike koju odrasli
imaju o djetetu, koji svjedoi o tome to odrasli misle o djeci, o njihovu uenju, o
tome to ona mogu, to im je potrebno i za njih vano te koja je uloga odraslog
u djejem uenju, razvoju i odgoju (Petrovi-Soo, 2007).
U skladu sa svime navedenim, zapitali smo se :
- to dijete moe initi, istraivati i uiti u naoj odgojno-obrazovnoj ustanovi,
je li okruenje ugodno, zabavno, dovoljno poticajno, a materijali dostupni,
raznoliki i imaju li zadovoljavajui obrazovni potencijal?!
- Pruamo li takvu podrku aktivnostima, odgoju i uenju djece koja se temelji
na razumijevanju, uvaavanju i uvaavajuoj komunikaciji?
- Imamo li povjerenje u dijete i njegove stvarne mogunosti, razumijemo li
dobro smisao njegovih aktivnosti?
- Razvijamo li praksu u kojoj samo deklarativno zagovaramo slobodu, odgovornost i autonomnost djeteta ili se te vrijednosti oituju i u naim svakodnevnim akcijama i cjelokupnom ivljenju djece u naem vrtiu?

89

Nastojei pronai odgovore na postavljena pitanja, i u svezi njih unaprijediti

kvalitetu prakse u naem vrtiu, prije nekoliko godina zapoeli smo akcijsko-etnografsko istraivanje. 1 Etnografska dimenzija istraivanja (Cohen, 2007) omoguila
nam je prikupljanje podataka u njihovom prirodnom okruenju (u svakodnevnim
aktivnostima djece), te promatranje tih aktivnosti iznutra, onako kako ih vide i
tumae sama djeca. Svakodnevno praenje i dokumentiranje aktivnosti djece, o
kojima uz foto i video dokumentaciju raspravljamo na naim zajednikim refleksijama, omoguuje nam bolje razumijevanje procesa uenja djece kao i nae uloge u
tom procesu. Na tim osnovama planiramo i poduzimamo razliite promjene za koje
drimo da mogu unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja djece u naem vrtiu.
U nastavku emo izloiti neke od kriterija kojima smo se rukovodili prilikom
kreiranja prostorno-materijalnog okruenja, te zakljuke do kojih smo tijekom
istraivanja doli.
1. Osjeaj zadovoljstva i ugode doprinosi motivaciji djece za sudjelovanjem u
raznovrsnim aktivnostima i pogoduje kvaliteti njihova ivljenja i uenja.
Rukovoeni idejom da je ugoda jedna od vanih znaajki kvalitete prostornomaterijalnog okruenja, nastojali smo sve vie panje posveivati estetskoj razini
prostora, vodei rauna da on djeci osigurava osjeaj dobrodolice, zadovoljstva
i ugode. U takvom prostoru svako dijete moe pronai mjesto za mir, oputanje,
odmor i druenje s drugom djecom.
2. Prostorna organizacija odreuje kvalitetu socijalnih odnosa.
Pravilno strukturiran prostor svojim rasporedom centara djeci omoguuje razliite
socijalne interakcije, u manjim ili veim grupama, ali istovremeno nudi priliku za
osamu djeteta i njegovu samostalnu aktivnost. Ta mjesta mogu izgledati vrlo privlano, pozivati djecu na igru ali djelovati i umirujue poput malih kuica u koje
se djeca mogu povui iz aktivnosti kada za tim osjete potrebu.
Druenje u manjim grupama pridonosi veoj mogunosti dinamine komunikacije,
pregovaranja, rasprave i suradnje meu djecom. Upravo takvo grupiranje potie
kognitivni konflikt koji moe inicirati proces zajednikog konstruiranja novih znanja i razvoja djece (Gandini, 1998). Uzimajui u obzir razliite interese i potrebe
djece, prostor bi trebao sadravati razliite i raznovrsne centre aktivnosti, poput
centra graenja, poetnog itanja i pisanja, istraivanja, centar majstora, centra
stolno-manipulativnih aktivnosti, kao i obiteljskog centra, centra za igru vodom i
rastresitim materijalima (pijesak, zemlja, rasipni materijali) i drugih, koji omoguuju razliite vrste aktivnosti, istraivanja, izraavanja i uenja djece.
Kako bi djeci osigurali privatnost u aktivnostima i priliku za rasprave u manjim
grupama, te na taj nain poticali i podravali aktivno, samostalno, ali i suradniko
uenje pregradili smo centre niskim pregradama. Kontinuirano smo ih mijenjali i
preoblikovali prema djejim interesima i u skladu s aktualnim i razvojnim potre-

90

91

bama djece u svrhu integriranja razliitih vrsta aktivnosti u cjelovito uenje. Tako
se na primjer u dvorcu (centar aktivnosti) mogla istraivati svjetlost, a u isto
vrijeme uiti slova i razvijati simbolika igra.

moe u njima ogledati dok je uspjeno u svojoj aktivnosti. Dajui djetetu mogunost da gleda sebe dok je uspjeno u aktivnosti jaamo njegovo samopouzdanje i
njegovu pozitivnu sliku o sebi.

3. Ponuda materijala utjee na proces uenja djece i stvaranju novih iskustava.

Zakljuak

Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiemo aktivno

konstruiranje znanja tj. uenje injenjem. Raznovrsnost, dostupnost, koliina i nain
ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju uenja djeteta. Vano je i
da su materijali pedagoki osmiljeni i da pruaju jednaku mogunost igre djeci
razliitih razvojnih kompetencija, razliitih stilova uenja, razvojnih mogunosti,
te svakako potiu na aktivno uenje. Aktivno uenje djeteta zahtjeva bogatstvo
multisenzorinih materijala. Svako dijete ima svoj nain uenja, te bira aktivnosti
koje su njemu najzanimljivije. Bitno je zadovoljiti individualne potrebe svakog djeteta, odnosno svakom djetetu osigurati materijale kroz koje e ono na svoj nain
konstruirati svoje znanje, koristei sva svoja osjetila. Sinergijom svih svojih osjetila,
djetetovo uenje postaje kvalitetnije i cjelovitije pa smo u skladu s time ponudili
izraene i raznolike materijale koji potiu istraivanje i angairanje razliitih senzorinih modaliteta djece. Izraeni poticaji od pedagoko neoblikovanog i prirodnog
materijala djetetu pruaju priliku da istovremeno koristi vie senzornih osjetila.

Kao to im je potrebno osigurati i zadovoljiti osnovne fizioloke potrebe kako bi

se djeca razvijala i rasla tako im je potrebno pruiti i kvalitetne uvjete za uenje.
Djeca ue inei, aktivno istraujui svijet koji ih okruuje. To okruenje treba biti
poticajno i raznovrsno kako bi omoguilo djeci odabir raznolikih aktivnosti, razliite naine izraavanja i koritenja razliitih strategija rjeavanja problema. Bogato
i poticajno prostorno-materijalno okruenje omoguuje slobodan izbor aktivnosti
djeci razliitih interesa i razvojnih razina te meusobno stupanje u interakciju.
Provodei i istraujui vlastitu praksu odgajatelji imaju vanu ulogu u procesu
uenja djece i njihova je odgovornost stvoriti bogato i poticajno materijalno okruenje za uenje. Odgajatelj bi trebao prvenstveno razumjeti proces uenja djece
kako bi mogao podravati i poticati njihov razvoj primjerenim intervencijama.
Kvalitetno osmiljeno prostorno-materijalno okruenje jedan je od preduvjeta za
uenje i razvoj djece i podloga zajednikog stvaranja kurikuluma.

4. Razliite pisane biljeke i drugi oblici ekspresije djece, koje su im stalno dostupne, potiu razmjenu njihovih znanja i razumijevanja (uenje kroz raspravu).
Paljivim promatranjem i dokumentiranjem razliitih aktivnosti djece nastojali smo
otkrivati aktualne i razvojne potrebe svakog djeteta te u skladu s time organizirati
prostorno-materijalni kontekst. Svijest djece o procesu vlastitog uenja i prilika za
preuzimanje odgovornosti za taj proces, vode autonomiji i emancipaciji njihova
uenja, stoga smo na zidovima centara postavili fotografije razliitih aktivnosti
djece kako bi se djeca prisjeala svojih ideja i naina razmiljanja i eventualno ponovo interpretirali tj. rekonstruirali svoja znanja to im omoguuje ulazak u metazonu (Bruner, 2000) tj. omoguuje im da postanu svjesni svog razmiljanja i uenja
te da prate kako svojim aktivnim sudjelovanjem mogu utjecati na proces uenja.
5. Prostorno-materijalni kontekst moe doprinositi razvoju identiteta djeteta i
stvaranju pozitivne slike o sebi.
Vodei rauna o tome kako prostor utjee na dijete i da oblikovanjem prostornomaterijalnog konteksta aljemo poruku o tome kako doivljavamo, uvaavamo i
cijenimo djeji rad izloili smo njihove uratke na dostupnim mjestima. Takoer
smo postavili i fotografije djece i njihovih obitelji jer one govore o samom djetetu
i njegovoj pripadnosti i porijeklu. U prostorima ustanove nalaze se razliiti oblici
i veliine ogledala koja su u funkciji razvoja identiteta djeteta gdje dijete ima
priliku vidjeti sebe kako neto radi ili kako surauje s drugima. Centar ogledala
sadrava razliite vrste ogledala dobro i smiljeno postavljena tako da se dijete

92

93

UTJECAJ TV-A NA RAZVOJ DJETETA

Gledajte televiziju s djetetom

Roditelji mogu znatno umanjiti utjecaje nasilnih sadraja na djecu na nain da
tijekom i nakon odgledanog objasne djetetu ono to je vidjelo.

TELEVIZIJA - POSTAJE LI NOVA ODGOJITELJICA DJECE?

Ugasite TV kad ga nitko ne gleda

Kad na televiziji nema nita vrijedno gledanja, ugasite je. Roditelji bi trebali
djetetu usaditi kritinost prema gledanju televizije i medija openito, razgovarajte
i pokaite primjerom kako selektirati program. Razmislite treba li TV biti upaljen
za vrijeme jela ili kao kulisa dok neto obavljate. Pokazalo se da se djeca igraju
odreenom igrakom dvostruko krae onda kad je televizor ukljuen nego kada je
iskljuen i da se znatno manje koncentriraju na igru. Na taj se nain ometa razvoj
djeteta i smanjuje njegova mogunost koncentracije.

Zabrinjavajua je injenica da prosjeno dijete tjedno provede 1680 minuta ispred

televizije, dok s roditeljima provodi tek 38,5 minuta u suvislom razgovoru.
Zabrinjavajue je da dijete mlae od 6 godina u prosjeku provede 3 sata dnevno
pred ekranom, 2 sata u igri na vanjskom prostoru, a tri puta manje vremena
provede itajui (ili da mu netko ita).
Jedno od vanih roditeljskih pitanja 21. stoljea je kako balansirati izmeu televizijskog ekrana i elje djeteta, razvojnih potreba i diskusija o tetnosti i koristi te
magine kutije.
Djeca su posebna publika s nepotpunim stupnjem razumijevanja svijeta (Aimee
Dorr). Zbog toga je potrebno voditi dijete kroz televizijski svijet.
Djeci je televizija posebno zanimljiva iz nekoliko razloga:
- Privlanost slika,
- Raspoloivost,
- Raznovrsnost kanala i programa,
- Nepostojanje brae/sestara ili vrnjaka za igru,
- Sve vea zaposlenost roditelja.
KAKO PRIPITOMITI TELEVIZIJU?
Preuzmite odgovornost
Djetetu je televizija previe zanimljiva i mona da bi je moglo samo kontrolirati,
zato im je potrebno vodstvo odraslih koji e voditi brigu o tome kada, to i koliko
dugo dijete gleda. Roditelji su ti koji imaju odgovornost i koji moraju donijeti
pravila gledanja televizije u zajednikom domu. Preporuka strunjaka je poeti s
gledanjem televizije s navrene tri godine ivota jer u najranijem razdoblju slike s
ekrana izazivaju zbrku te kontradiktorne dojmove.
Ne stavljajte televizor u djeju sobu
Istraivai sa sveuilita Columbia (New York) dokazali su da djeca koja imaju
televizor u svojoj sobi gotovo pet sati tjedno vie gledaju televiziju od onih koji
ga nemaju. Nemojte djetetu dopustiti da samo gleda TV. Kad vas dijete sljedei
put pita da bi gledalo televiziju, uzvratite mu pitanjem to bi htjelo gledati.
Traite specifian odgovor.

Stvorite pravila
Djeca ne bi trebala gledati televiziju vie od dva sata dnevno (to vrijedi za djecu
mlae kolske dobi), postavite granicu, dogovorite se to se gleda i kada. Ovo
vremensko ogranienje vrijedi za kvalitetan TV program, crtie ili sl. Sav ostali
program ne bi djetetu trebao biti dostupan. Dogovorite i koliko vremena dijete
treba provesti vani, u slobodnoj igri na zraku, a koliko ete vremena provesti u
zajednikim igrama, druenju i sl. Imajte na umu da to je dijete mlae, vrijeme
koje provodi pred televizorom treba biti krae.
Djeca u dobi do dvije godine uope ne bi trebala gledati televiziju. Ameriko
pedijatrijsko drutvo smatra da gledanje TV-a u toj ranoj dobi rezultira promjenama
u mozgu koje kasnije dovode do slabijeg rezultata u itanju, manje kreativnosti,
povrnosti i neadekvatne kritinosti. Gledanje u ekran dovodi do loeg strukturiranja
djejeg mozga to je siguran put ka poremeajima koncentracije. Moda vas na
ograniavanje gledanja televizije potakne istraivanje koje je pokazalo da ogranieno
gledanje TV-a u djejoj dobi poveava anse za uspjeno zavravanje fakulteta.
Izbjegavajte koristiti TV kao dadilju
Roditelji esto kako bi zaokupili djetetovu panju, upale mu crti i puste ga da
fascinirano sjedi pred TV-om. Ako tome pribjegavate razmislite o televiziji kao o
preskupoj dadilji koju moete iskoristiti vrlo rijetko i u stvarno iznimnim situacijama.
Roditelji esto govore kako djeca puno naue gledajui njima primjerene programe. Do druge godine ivota psiholozi su utvrdili da djeca ne mogu nita nauiti
od same televizije (npr. bogatiti rjenik, bolje prepoznavati likove i sl.), za kasniju
dob obrazovni programi imaju utjecaj na onu najmanje kreativnu i obrazovanu
djecu, dok su kod sve druge djece potisnuli kreativnu igru i nisu imali znaajan
utjecaj na edukaciju. Za djecu moemo rei da im televizija moe dati veu koliinu informacija, ali ih ne ini pametnijima ili boljima u koli.

94

Nemojte TV-u dati sredinje mjesto u stanu

Razmjestite pokustvo tako da dijete ne moe lako doi do televizora
Potrudite se i sami to manje gledati TV
Djeca najbolje ue oponaajui, ako ste vi ovisnik o TV sadraju, velika je vjerojatnost da e i vae dijete to biti.
Razmiljajte o njoj kao o povlastici
Neki autori navode da je gledanje TV-a mentalni ekvivalent ishrane prezasiene
eerom i mastima, kao i sa slatkiima ne treba je ukinuti ili zabraniti (jer je
zabranjeno voe najslae), ali je treba dozirati i voditi rauna da su zdravije aktivnosti dovoljno zastupljene.
Stvorite kunu videoteku/dvd
Ciljano kupite ili snimite visoko kvalitetne programe (edukacijske ili zabavne) za
koje znate da ne sadre nasilje i neadekvatne poruke.

95

PROMATRANJE, BILJEENJE I IZVJETAVANJE O DJEJEM

RAZVOJU
Kada odgajatelj planira aktivnost za djecu esto si postavlja pitanja: Odgovaraju li planirane aktivnosti potrebama djece?, Je li djeci rad zanimljiv?, Kako
individualizirati aktivnost djeci razliitih razvojnih razina?, Kako e dokumentirati
svoja zapaanja o ponaanjima djeteta? i Kako e i kada svoja opaanja iznijeti
roditeljima?.
METODE PROMATRANJA djece pomau odgajateljima da na sva ta pitanja
odgovore.
Promatranje je usmjereno na dijete i na okruenje.
Biljeenje je postupak biljeenja i dokumentiranja aktivnosti ili ponaanje djeteta.
Biljeenjem onoga to je primijeeno odgojitelj ima podatak o razvoju svakog
djeteta, temperamentu svakog djeteta, razumije kako dijete funkcionira kao
pojedinac ili u grupi.
Izvjetavanje je proces prosljeivanja roditeljima onoga to je uoeno.

TO PROMATRAMO?
Razvojni napredak
Odgajatelji trebaju poznavati drutvene, tjelesne, spoznajne i emocionalne karakteristike djeteta kako bi mogli planirati na cjelokupni djetetov razvoj. Promatraju
vjetine koje dijete razvija, interese i sklonosti. Jedna od takvih metoda promatranja je kontrolna lista razvoja, koja pomae odgajateljima identificirati uzroke
ponaanja koje osiguravaju vanu informaciju koja e pomoi roditeljima da bolje
razumiju dijete.
Promatranjem se moe dogoditi da uoimo ima li neko dijete posebne potrebe.
Takvu sumnju o moguem razvojnom zastoju treba podijeliti s roditeljima te ih
savjetovati da se konzultiraju sa strunjacima.
Temperament
O djetetovom temperamentu ovisi to e raditi, to e i kako uiti, to e misliti
o sebi i drugima i kako e reagirati i druiti se. Kod promatranja odgajatelj e
otkrivati uzorke tipinih djejih reakcija na odreene situacije. Na taj nain e se
prilagoditi djetetu i njegovom temperamentu.
Interakcija s drugom djecom
Uz razumijevanje individualnih karakteristika svakog djeteta, odgajatelji promatraju i biljee s kim se dijete igra, koje aktivnosti, igrake i materijale vie vole.

96

Utjecaj okruenja i odgajatelja na djecu

Na djecu utjee okruenje u kojem se nalaze: sam prostor, stvari u njemu i odgajatelji. Promatra e obratiti panju na to odgovara li okruenje ili je u suprotnosti
s djetetovim razvojem i napretkom.
Interakcije izmeu odgajateljice i djeteta
Odgajatelji moraju biti svjesni ponaanja koja izazivaju pozitivnu reakciju djece, a
koja bi mogla koiti djetetov razvoj.
Raspored
Odgajatelji mogu promatrajui uoiti koje je najbolje vrijeme za tihe aktivnosti,
grupnu igru, odmor i samostalnu igru djeteta i s tim saznanjima prilagoava
raspored za to dijete.
Okruenje
Odgajatelji trebaju preispitati je li okruenje isto, ugodno, udobno, ima li dovoljno prostora za sve predviene dnevne aktivnosti.
Djeca s posebnim potrebama
Odgajatelj paljivo promatra je li prostor prilagoen djetetu s posebnim potrebama.

KAKO PROMATRAMO?
Kad biljeimo, opisujemo to je dijete radilo u odreenoj situaciji, zabiljebe
moraju biti svrhovite, objektivne i opisne.

KADA PROMATRAMO?
Igra je odlina prilika za promatranje. Odgajatelj promatra za koju igru ili igrake
dijete pokazuje najvei interes, koliko dugo e se zadrati u igri ili izgubiti interes
i krenuti na novu igru, s kim se dijete voli igrati i sl.
Rutina je takoer dobra prilika za promatranje. Kod djetetova dolaska i odlaska,
hranjenja itd. Postoji mnogo naina na kojima se mogu zabiljeiti promatranja:
anegdotske biljeke, dnevnik, kontrolne liste, upitnici, uestalost s obzirom na
broj i vrijeme, mediji i sl.

KAKO UPOTREBLJAVATI INFORMACIJU PRIKUPLJENU PROMATRANJEM?

Svrha promatranja i biljeenja jest prikupljanje informacija i razmjena informacija
s obitelji.

97

OBRAZAC ZA PROMATRANJE TEMPERAMENTA DJETETA

ZNAAJKE TEMPERAMENTA
1. Stupanj aktivnosti
Koliko je dijete aktivno ili nemirno? Lei
li dijete prilino mirno ili trza nogama
kad spava ili se mekolji dok mu se
mijenjaju pelene? Tri li malo dijete
neprestano, penje se, skae ili veinu
vremena provodi promatrajui ostale i
tiho se igrajui?

2. Pravilnost
Koliko su kod djeteta uzorci spavanja,
apetita i pranjenja crijeva predvidivi?

3. Reakcija na pristup
Kako dijete obino reagira na nove
ljude, mjesta, hranu, odjeu?

4. Prilagodljivost
Kako dijete podnosi promjenu i prijelaz?

5. Prag senzorne osjetljivosti

Kako dijete reagira na senzorni stimulans
kao to je buka, jako svjetlo, boje, mirisi,
bol, okus, opip i slino? Je li dijete lako
prestimulirati?

6. Intenzitet reakcije
Koliko je dijete glasno, kad je sretno ili
nesretno?

7. Raspoloenje
Kakvo je djetetovo osnovno raspoloenje?
Je li dijete obino nasmijano i bezbrino
ili ozbiljno?

8. Ometanje koncentracije
Koliko je djetetu potrebno da mu se
omete kon-centracija? emu dijete
obraa panju?

9. Upornost
Kad se zaigra s neim, igra li se u duljem
razdoblju? Koliko je dijete uporno kad
neto eli?

REZULTAT PROMATRANJA DJETETA

98

99

DNEVNIK PROMATRANJA RODITELJA I ODGAJATELJA

Datum:
Dijete:
Rezultat promatranja roditelja:

Potpis roditelja:
Komentar odgajatelja:

PRIMJERENA ODGOJNA PRAKSA

Predkolski odgoj, utemeljen na humanistikom pristupu odgoju suvremenim
znanstvenim dostignuima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvaavati njegovu dob, specifinost razvojnih mogunosti i potreba djeteta. Osnovna polazita
humanistiko razvojne koncepcije su:
- da je dijete vrijednost po sebi koja se prihvaa u svojoj osobitosti, kao lan
obitelji s njezinim osobitostima i sustavom vrijednosti,
- da dijete ima posebna prava, izraena u Deklaraciji o pravima djeteta (UN,
1959.), tj. prava da ive u zdravoj sredini, da im bez izuzetaka i diskriminacije
drutvo osigurava najbolje mogue uvjete za rast, razvoj i uenje kako bi se
skladno razvijalo u tjelesnom, spoznajnom, moralnom i socijalnom pogledu,
u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaanja, ljubavi i razumijevanja pod
okriljem roditeljske ljubavi, brige i odgovornosti,
- da se djeca s tekoama u razvoju odgajaju u skladu sa njihovim posebnim
potrebama,
- da se u odgoju uvaava djetetovo dostojanstvo i razvija pozitivni identitet.
Odgajatelji koriste znanja o razvoju djeteta da bi identificirali raspon primjerenog
ponaanja te da bi osigurali aktivnosti i materijale primjerene odreenoj dobnoj
skupini. To se znanje primjenjuje za bolje razumijevanje individualnih obrazaca
odrastanja djece, njihovih mogunosti, interesa i iskustava, a iz toga se oblikuje
najprimjerenije okruenje za uenje.
Djeja je igra temeljni pokreta i pokazatelj psihikog odrastanja. Osim to ima
vanu ulogu u spoznajnom razvoju, igra razvija i znaajne funkcije u djetetovu tjelesnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Stoga je dijete inicijator i voa igre, a
odgojitelj tu igru podrava.
Svako je dijete jedinstvena osoba s individualnim obrascem i vremenskim slijedom
odrastanja, s vlastitom osobnou, stilom uenja i obiteljskim podrijetlom. Uenje
kod male djece rezultat je interakcije izmeu djetetovih misli, iskustava s materijalima i ljudima. Uenje kao proces traje cijeli ivot.
Primjerena odgojna praksa pridonosi cjelovitom razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti
njegova ivota. Valja imati na umu injenicu da je odgoj meuljudski sustvaralaki odnos izmeu odraslih i djece. Stoga, odgajatelj predkolske djece treba to vie koristiti
individualni pristup djetetu, opaati i pratiti posebne interese i razvoj svakog djeteta.
Potrebno je omoguavati djetetu da proiruje svoja iskustva i znanja te poticati i stvarati uvjete za djetetovu aktivnost. Na njegovu aktivnost djeluje cjelokupno oblikovanje
prostora. Zato prostor mora biti u funkciji razvoja, uenja i aktivnosti djeteta.

Potpis odgajatelja:

Osnovna je uloga predkolskog odgoja pridonoenje povoljnom cjelovitom razvoju

osobnosti djeteta i kvaliteti njegova ivota.

100

O RODITELJSTVU - za roditelje i odgojitelje

ULOGA RODITELJA U ODGOJU:
- poticanje djeteta u prepoznavanju osobnih potreba
- potreba za zabavom
- slobodom
- ljubavlju i moi
- razvijanje samopotovanja
- odabir djelotvornih oblika ponaanja
- preuzimanje odgovornosti za svoje izbore ponaanja (bili oni djelotvorni-nedjelotvorni)
- roditelj svojim ponaanjem potie dijete na izbor kreativnih ponaanja u
rjeavanju ivotnih situacija i problema na konstruktivan nain.

101

Odnos izmeu roditelja i djeteta poinje se graditi prije roenja djeteta, gradi se
dugotrajno, pomno i ustrajno, a kad se sagradi, potrebno ga je odravati.
NE MOEMO POSTUPITI BOLJE AKO PRVO NE PREPOZNAMO DA SMO
POSTUPILI LOE.
NE MOEMO POSTUPITI BOLJE AKO PRVO NE ODLUIMO POSTUPITI BOLJE.
NE MOEMO POSTUPITI BOLJE AKO NE ZNAMO TO JE BOLJE.

Potreba za pripadanjem je lako prepoznatljiva (ljubav, prisnost, njenost, podrka,

uzajamnost, zajednitvo, suradnja, sudjelovanje).
Moemo biti moniji ako imamo vie znanja, spretnosti, discipline, usredotoenosti i spremni smo taj oblik svoje moi dijeliti s drugim ljudima.
MOEMO BITI MONIJI AKO SMO PLEMENITIJI, TOLERANTNIJI, SUOSJEAJNIJI,
VELIKODUNIJI, HUMANIJI, IAKO BA TU EE ZAKAEMO.

Potreba za moi nas tjera na takmienje, ponekad i u krajnje negativnom smislu

(tko je siromaniji, jadniji, usamljeniji, bolesniji,...).
SVIJET SE MOE UDESNO MIJENJATI I PRILAGOAVATI NAMA SAMO AKO ODLUIMO BITI POKRETLJIVIJI, SAVITLJIVIJI, OPUTENIJI, LAGANIJI- SEBI I DRUGIMA.

KOLIKO SMO KREATIVNI U STVARANJU OBLIKA PONAANJA?

Svaki roditelj (ili barem veina) eli biti DOBAR RODITELJ.
RODITELJSTVO? Jesmo li svjesni znaenja i teine ove rijei? Sve to radimoradimo zato to smo iznutra motivirani, a ne zato to nam netko izvana nareuje.
MNOGE ODLUKE SU TISUU PUTA BILE DONESENE, ALI SAMO NA RAZINI MISLI,
NO NIKADA NISU BILE PROVEDENE U DJELO.

Temeljna pitanja TEORIJE IZBORA su:

1. TO ELIM?
2. TO RADIM (INIM) DA TO DOBIJEM?
3. POMAE LI MI TO TO RADIM U OSTVARENJU ELJE?
4. AKO NE POMAE, TREBAM LI PROMIJENITI TO TO RADIM?
Loi odnosi, zasnivani esto na naem NISKOM SAMOPOTOVANJU, plodno su
tlo za strah, depresiju, ljutnju i agresiju.
Potrebno je zajedno s djecom kreirati, promiljati, mijenjati i dogovarati te dopustiti i sebi i njima pogreke.
RODITELJSTVO JE ANSA GDJE MOEMO U RAVNOPRAVNOM ODNOSU, ISTOVREMENO BITI UITELJ I UENIK, GDJE ULOGE MOEMO IZMJENJIVATI SA SVOJIM DJETETOM, A DA ZA IVOTNE PRIE, IPAK KRAJNJU ODGOVORNOST IMAJU RODITELJI.
SLOBODA IZBORA I NAA ODGOVORNOST ZA TAJ IZBOR.

TO ZNAI BITI BOLJI RODITELJ U KONTEKSTU PSIHOLOKIH POTREBA?

Roditelji ponekad s nostalgijom govore o vremenima kad su djeca jednostavno sluala zapovijedi i zabrane roditelja i svi su bili sretni - JESU LI UISTINU BILI SRETNI?
Roditeljima koji uravnoteeno zadovoljavaju svoje psiholoke potrebe bit e lake
i jednostavnije tome nauiti i svoju djecu.
Uravnoteeno zadovoljavati psiholoke potrebe znai PREUZETI ODGOVORNOST
za vlastite naine njihova zadovoljavanja, TEITI njihovu uravnoteenju i tome
PODUAVATI svoju djecu.
DJETETU POMAEMO DA SE OSJEA USPJENO I MONO TAKO DA GA UIMO DA
PREUZIMA ODGOVORNOST ZA SVOJE IZBORE.

NEDJELOTVORNI ODGOJNI POSTUPCI - ubojita ponaanja

- kritiziranje
- okrivljavanje
- prijetnja
- kanjavanje
- potkupljivanje
- aljenje
- prigovaranje
- zanovijetanje (2)
- propovijedanje
- usporeivanje

102

- vikanje (1)
- udaranje
- omalovaavanje
- stvaranje osjeaja krivnje
- pretjerivanje
- ucjenjivanje
- poniavanje
- obeshrabrivanje
- pretjerivanje (3)
- odustajanje
- generaliziranje
- nedosljednost (4)
- nestrpljivost (5)
- omalovaavanje odgojnih postupaka drugih roditelja.
ODLUKA SE NE SMIJE TEMELJITI NA NAEM TRENUTNOM RASPOLOENJU, VE
NA REALNIM INJENICAMA.
UBOJITA PONAANJA sigurno vode do nekvalitetnih odnosa izmeu roditelja

i djece. Roditelji su uglavnom uvjereni da djecu ne poniavaju, obeshrabruju,

zastrauju te da ne omalovaavaju drugog roditelja.
Nedjelotvorni odgojni postupci pomau u oblikovanju dviju vrsta djece / ljudi:
1. pokorni, uplaeni, nesigurni, bez samopouzdanja i samopotovanja te frustrirani i okrivljuju sebe
2. ljuti, ogoreni, osvetoljubivi, svadljivi, agresivni, bez samopotovanja i samopouzdanja, frustrirani i okrivljuju druge.
DJELOTVORNI ODGOJNI POSTUPCI ILI POVEZUJUE NAVIKE
Glasserove djelotvorne odgojne poruke - povezujue navike:
- sluanje
- podravanje
- ohrabrivanje
- potovanje
- vjerovanje
- prihvaanje
- pregovaranje.
Cilj odgojnog djelovanja je formiranje ODGOVORNE, SAMOSTALNE, SIGURNE OSOBE
koja e dobro ivjeti i bez nas (roditelja).

103

Djecu treba uiti da:

- rade izbore i preuzimaju odgovornost za njih
- uimo ih da u svakoj situaciji ima mogunosti / izbora
- informiramo ih o moguim posljedicama njihovog izbora, ali ih potiemo da
odlue sami.
NE BRINITE SE TO VAS DJECA UVIJEK NE SLUAJU. BRINITE SE ZBOG TOGA TO VAS
NEPREKIDNO PROMATRAJU. (R. Fulghum)

Naa djeca vrlo brzo postaju naa ogledala.

Smatra se da u komunikaciji preteu tri oblika:
- asertivnost (samopouzdanje)
- neasertivnost (bez samopouzdanja)
- agresivnost.
PRAVILA KVALITETNE KOMUNIKACIJE:
- gledati sugovornika u oi
- teiti asertivnoj komunikaciji
- razvijati dijalog izbjegavati monolog
- ne prekidati sugovornika
- govoriti u JA obliku i zanimati se za miljenje sugovornika
- voditi rauna da druga osoba ima pravo situaciju vidjeti drukije
- usredotoiti se na problem
- teiti kompromisu
Pravila ne bi trebalo biti teko provoditi ako ih provodimo:
- od djetetove najranije dobi
- ako ih provodimo dosljedno
- ako ona jednako vrijede za sve lanove obitelji
- ako prihvaamo izmjene pravila na svima prihvatljiv nain.
Umjesto zakljuka:
Vrijednost i ljepota ljudskog ivota sastoji se u tome to uiti moemo dugo, jako
dugo i odnose poboljavati i unapreivati jednako tako. Pitanje je jedino elimo li to.

104

ODGOVORAN RODITELJ
Zdrava i zrela osoba koja se osjea sposobna preuzeti odgovornost za svoje
osjeaje, ponaanja i ivotne uvjete: potuje svoje roditelje, gradi vlastitu obitelj,
gradi zdrave odnose s djetetom, dosljedan je, postavlja granice i pravila, zna svoje
dijete poduiti djelotvornom ponaanju kada ono naie na problem, ui ga da
svako ponaanje ima svoje posljedice, priprema svoje dijete za budunost, pomae
djetetu u razvoju vlastite osobnosti, samopouzdanja itd.
ODGOJ POINJE U OBITELJI
Dijete gleda na ivot kroz prizmu obiteljskog ivota. ini prve ivotne
korake,zapoinje proces socijalizacije,ui se komunicirati,prihvaa navike kulturnog
ponaanja, itd. Meusobna ljubav i povjerenje pozitivno djeluju na oblikovanje
osobnosti djeteta i razvoj samopouzdanja.
DOBRA KOMUNIKACIJA
Umijee sluanja,potovanje i povjerenje,otvorenost i iskrenost,zahvalnost,ohrabre
nje,zanimanje za ope dobro svakog lana obitelji, itd.
LOA KOMUNIKACIJA
este svae, napete i nejasne situacije, nerazumijevanje, slanje nejasnih i duplih
poruka, predavanja, propovjedi, moraliziranje, prijetnje, neujednaenost odgojnih
postupaka.
ODNOS RODITELJ- DIJETE
Vrlo vaan osjeaj povjerenja, sigurnosti, potovanja, povezanosti i zajednitva. Stil
odgoja odreuje ton , ozraje i autoritet u obitelji. Vana je odgovornost odraslih.

ODGOJNI STILOVI RODITELJA

AUTORITARNI TRADICIONALNI
Tradicionalni stil, naglaen autoritet oca, hladna odgojna atmosfera komunikacija
zapovijed, velika oekivanja, prisutna fizika kazna, dijete se kritizira, zastrauje,
istiu se negativne strane djeteta, dosljednost.
HIPERPROTEKTIVAN PREZATITNIKI
Prisutno izraavanje osjeaja prema djetetu, ali naglaena mo roditelja, pretjerano zatitniki odnos, neprekidna kontrola djeteta i ponaanja volim te ako si
dobar i slua.

105

POPUSTLJIV - RAVNODUAN
Previe slobode, nema granice izmeu dobrih i loih postupaka, emocionalna
hladnoa, dijete ne osjea ljubav, sigurnost i zatitu.
DEMOKRATSKI URAVNOTEEN
Iskazivanje osjeaja - topao odnos, postoje jasne granice, jasna komunikacija, dijete se ukljuuje u ivot obitelji. Odnos se temelji na naglaavanju pozitivnih strana
djeteta, zajedniki se trae rjeenja, kazna se doivljava kao posljedica krenja
zajednikog dogovora i pravila.
Napomena: U ivotu nema itkog odgojnog stila.

KOMUNIKACIJA IZMEU DADILJE I RODITELJA

OBLICI KOMUNIKACIJE
sluanje,govorenje,pisanje,itanje
KOMPONENTE KOMUNIKACIJE
- koritenje glasa (ton,boja,brzina,glasnoa,izgovor)
- koritenje tijela (mimika,gestikulacija,
- okolina
SLUANJE OMOGUUJE
- shvaanje to nam neka osoba govori
- pokazivanje razumijevanja
- poticanje osobe da kae jo vie
- odgovaranje na ono to nam je reeno
- smanjivanje intenziteta emocija osobe s kojom razgovaramo(npr.loa vijest )
- objektivno sagledavanje problema
- izgradnja odnosa povjerenja
SLUANJE UKLJUUJE
usmjeravanje panje,interpretiranje,pamenje onog to smo uli
CILJ SLUANJA JEST SHVATITI SUGOVORNIKA.

106

KAKO SLUATI
usmjeriti panju na sugovornika,gledati osobu u oi, sluiti se neverbalnim
oblicima komunikacije (kimanje glavom, odobravanje, izrazi lica),postavljati
pitanja,parafrazirati,ne puno govoriti, ne prekidati-nauiti sluati, izbjegavati ometajue pokrete (npr. gledati na sat ).
USPJENA NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
osobu gledati u lice-oi, smijeiti se,kimati glavom,pokazivati otvorene
dlanove,povremeno dodirivati lice,ne drati prekriene ruke i noge,pribliiti se
drugoj osobi,ne treptati.
KAKO USPOSTAVITI KONTAK
pitati osobu ime,rei neto o sebi,dati osobi kompliment,rei neki komentar o
okolini,pitati za miljenje.
KAKO RAZGOVARATI
izrei ideju koja padne na pamet,usmjeriti panju na druge ljude,rei to se
misli,uvijek imate drugu ansu,zapamtiti da su greke normalne.
KAKO POMOI DRUGIMA DA SE DOBRO OSJEAJU U NAEM DRUTVU
smijeiti se,zapamtiti imena ljudi,ako se neto kod druge osobe ne svidi,rei
joj to,zahvaliti na komplimentu,za druenje odabrati aktivnost u kojima i drugi
uivaju,pokazati drugima da se sviaju (smijekom kimanjem, gledanjem u oi,...).
NAKLONOST NEKOJ OSOBI NAJBOLJE JE POKAZATI PALJIVO JE SLUAJUI.

107

RADIONICE
1. DIJETE I IGRA
- VRSTE IGARA
DIJETE I IGRAKA p.p.prez
- FOTO ZAPISI DJECE U IGRI
- TO SMO SE IGRALI KAD SMO BILI MALI?
- podjela materijala
2. SLIKOVNICA
- ZADATAK-donijeti omiljenu priu,slikovnicu
- PRIANJE I ITANJE PRIA- ogledna vjeba
- SAMOSTALNO ITANJE I PRIANJE PRIA
- BROJALICE I TAPALICE p.p.prez.
- zajedniko ritmiziranje (dlanovima,pucketanjem prstima,kucanjem po stolu
- pisanje tekstova za brojalice i igre prstiima
- IGRE ZVUKOVIMA p.p.prez.
- podjela materijala brojalice,popis pria i slikovnica po uzrastima
*ZADATAK ZA SLIJEDEU RADIONICU donijeti malo raznovrsnih papira
kola,krep,ukrasni za umotavanje,konac ili page,najlon, patice, sjemenke, klinie,
kamenie, koljkice, pijesak u boji i olovku,flomastere, drvene boje, dugmie,...
3. LIKOVNE IGRE
- OBLIKOVANJE TIJESTOM igra relaksacije uz oputajuu glazbu(igra voena
uz priu)
- RAD S TIJESTOM modeliranje,izrada nakita (ogrlice,privjesci,narukvice)
- OKVIRI ZA SLIKE
- IGRA PAPIROM (trganje, guvanje, ljepljenje raznog papira)
- IZRADA MOBILA OD PAPIRA I UKRASA OD PAPIRA
- CRTANJE-olovkom,drvene boje,pastele,flomasteri
IZRADA KUTIJA ZA NAKIT ILI ZA OLOVKE
- podijeliti materijal o razvoju djejeg crtea D. Belamari i izrada origami od
papira
Zadatak-donijeti boji ,manje teglice od marmelade,tko ima tu u boji,kist ili pinel
ili stare etkice za zube.

108

109

4. SLIKANJE prstima, kistom, spuvicom, etkicom

- LIKOVNE IGRE
- kuglicom umakanjem u boju i kotrljanje po papiru
- kapanje boje otisak na papiru
- prskanje etkicom po papiru,puhanje kapanjem tua u boji po papiru
- otiskivanje-dlana stopala,lia,krumpira jabuke,celera,crtanje obrisa ruku ili tijela,
- oslikavanje kamenia
- IZRADA OKVIRA ZA SLIKE OD SUHOG CVIJEA
- DECAOUPAGE IZRADA SVJENJAKA kairanje ukrasnim salvetama i drvofixom
5. SCENSKE IGRE
- VRSTE LUTAKA
- ANIMACIJA LUTKE
- IZRADA
- LUTAKA NA TAPU, ANIMACIJA LUTKOM NA ZADANI TEKST
- PREZENTIRANJE PRED GRUPOM
- IZRADA RUKAVICE ZA IGRE PRSTIIMA (rukavica, igla, konac, vunica, detalji za ukraavanje)
- podijeliti tekstove i materijale
6. GLAZBENE IGRE
- PJESMA I IGRE UZ PJEVANJE- p.p.prez.
- SLUANJE GLAZBE p.p.prez.
- USPAVANKE - p.p.prez
- PJEVANJE PJESMICA UZ TEKSTOVE I RITMIZIRANJE . dati unaprijed tekstove
pjesmica
- PONAVLJANJE TEKSTOVA ZA IGRE PRSTIIMA UZ PRIPREMLJENE TEKSTOVE (vjebe u paru)
- podijeliti materijale
ZA RADIONICE PLANIRANO UTROITI 2O SATI .

Literatura:
Kurikulum za jaslice
Anka D.Dobud, S DJECOM U JASLICAMA; MALO DIJETE, VELIKI ISTRAIVA, Zagreb
Filipovi Ilonka, KNJIGA ZA RODITELJE, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Zagreb
William Glasser, TEORIJA IZBORA, Alinea, Zagreb.
Richard C.Woolfson, RAZUMIJEVANJE I POTICANJE RAZVOJA VAEG DJETETA, Zagreb
S. Bredekamp, KAKO DJECU ODGAJATI, Zagreb
udina Obradovi, PSIHOFIZIKE KARAKTERISTIKE DJETETA, Zagreb
Pikler, POTPORA RAZVOJU
J.E. Durrant, POZITIVNA DISCIPLINA
D. MILJKOVI,RAZGOVORI SA ZRCALOM,Zagreb
Tekstovi s interneta koriteni za ppt.

NASTAVNI PREDMET:

PREHRANA DJECE DO
TREE GODINE IVOTA
Tatjana Hirnig, dipl. ing. prehrambene tehnologije

112

UVOD
OSNOVNI SASTOJCI HRANE
Nutrijenti ili hranjive tvari su tvari koje organizam dobiva iz hrane i koje koristi za
rast, razvoj i odravanje.
Hranjive tvari izgrauju i odravaju tijelo, pridonose odravanju tjelesne i mentalne kondicije te poboljavaju otpornost prema bolestima.
Osnovne hranjive tvari koje su potrebne organizmu su bjelanevine (proteini),
masti (lipidi), ugljikohidrati, vitamini, minerali i voda.
Hranjive tvari koje svojom razgradnjom u organizmu oslobaaju energiju su proteini, masti i ugljikohidrati. Nastala energija se mjeri u kilokalorijama (kcal) ili
kJ (1 kcal = 4,1868 kJ)
Vitamini i minerali su potrebni organizmu, ali u znaajno manjim koliinama nego
bjelanevine, masti i ugljikohidrati.
Voda je neophodna za ivot i zdravlje. Na vodu otpada vie od 50% tjelesne
mase pa je odraslom ovjeku preporuljivo popiti 1,5 do 2 l tekuine na dan.
Koliina potrebne vode ovisi o tjelesnoj aktivnosti i termikim uvjetima okoline.
Najbolje je potrebu za tekuinom zadovoljiti pijenjem obine vode.
PROTEINI (bjelanevine) su gradivni elementi. Oni su nuni za dozrijevanje i
odravanje tkiva te rast novih tkiva.
Proteini se sastoje od aminokiselina. Tijelo samo sintetizira proteine, no za to mu
je potrebno da ima na raspolaganju sve aminokiseline. Veinu aminokiselina tijelo
moe samo sintetizirati no neke aminokiseline nije u stanju samo proizvesti te ih
je potrebno unijeti u organizam hranom esencijalne aminokiseline.
UGLJIKOHIDRATI su molekule graene od ugljika i vodika, a osnovna funkcija im
je opskrba organizma energijom.
Najei ugljikohidrati u prehrani su krob (sloeni ugljikohidrat) i eer (jednostavni ugljikohidrat), a da bi ih organizam mogao iskoristiti moraju se prevesti u
glukozu, koja je osnovni izvor energije u tijelu.
Glavni izvor sloenih ugljikohidrata su itarice koje trebaju biti zastupljene u
najveem omjeru te mahunarke i odreene vrste povra.
Voe sadri jednostavne ugljikohidrate. Ugljikohidrate treba uzimati preko spomenutih namirnica bogatih krobom i vlaknima, a takve namirnice su i bogat izvor
minerala i vitamina.
MASTI (LIPIDI) su organske molekule graene od ugljika, vodika i kisika. Masti
po podrijetlu mogu biti biljne i ivotinjske. Masne kiseline, koje su sastavni dio
masti, mogu biti zasiene i nezasiene. Masti ivotinjskog podrijetla imaju vei

113

udio zasienih masnih kiselina te su radi toga u krutom stanju, dok masti biljnog
podrijetla imaju vei udio nezasienih masnih kiselina te su u tekuem stanju. Masti su neophodne za pravilan hormonalni razvoj, strukturu stanica, zdravlje krvnih
ila, omoguuju nesmetani rad enzima i iskoritavanje vitamina topivih u mastima
(A, D i E) te hranu ine tenijom i kalorinijom
NEZASIENE MASNE KISELINE su od velike vanosti za izgradnju naeg organizma, dok zasiene masne kiseline slue preteno kao izvor energije pri dugotrajnijem naporu.
VITAMINI su organski esencijalni nutrijenti potrebni organizmu u malim koliinama. Vitamini su male tvari od velikog znaenja za ljudski organizam. Kako su vitamini organskog podrijetla mogu se lako promijeniti ime se gubi njihova funkcija
pa je stoga potrebno s namirnicama paljivo postupati kako bi se sprijeio gubitak
vitamina.
Vitamine moemo podijeliti na dvije skupine: vitamine topljive u vodi i vitamine
topljive u masti.

PODJELA NAMIRNICA
Namirnice mogu biti biljnog (vegetabilnog), ivotinjskog (animalnog) i sintetskog
podrijetla.
Obroke je lake sastavljati ako su namirnice podijeljene na osnovi njihove bioloke
vrijednosti, jer se tada namirnice iz iste skupine mogu meusobno zamijeniti. Na
osnovu te podjele, najee se govori o nekoliko skupina namirnica:
- itarice i proizvodi od itarica, kruh, tjestenina (ria, jeam, ra, heljda, kukuruz, tapioka, zob...)
- Mahunarke (soja, grah, lea, slanutak, bob, graak)
- Voe
- Povre (korjenasto-mrkva, cikla, korijen perina, koraba, pastrnjak.., glaviastokelj, kupus.., lisnato-blitva, salata, pinat.., cvjetasto-brokula, cvjetaa.)
- Oraasti plodovi i sjemenke (orasi, bademi, ljenjaci, sjemenke suncokreta,
bundeve, sezama, lana)
- Mlijeko i mlijeni proizvodi (mlijeko-kravlje, kozje, sojino, riino, zobeno; fermentirani mlijeni proizvodi-jogurt, kiselo mlijeko, acidofil, kefir, sirevi svjei,
tvrdi masni sirevi cca 45% mlijene masti)
- Meso, riba, plodovi mora i jaja (perad, teletina, govedina, junetina, divlja,
plava i bijela riba, koljke, lignje, rakovi)
- Masti, ulja, slatkii (ulja- suncokretovo, maslinovo, sezamovo, buino)
Kako bi zadovoljili potrebu za unosom dovoljne koliine energetskih i nutritivnih
tvari, potrebno je dobro izbalansirati obroke i pravilno kombinirati namirnice.

114

Pravilnim odabirom namirnica pridonosimo fiziolokoj i psiholokoj ravnotei

organizma kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolesti. S obzirom da
svako razdoblje ivota ima svoje specifinosti, pojedinim dobnim skupinama treba
osigurati onoliko energije i prehrambenih i zatitnih tvari koliko je potrebno.

115

POSEBNOSTI PREHRANE DJECE DO TREE GODINE IVOTA

U prethodnom poglavlju ve smo ustvrdili da svako razdoblje ivota ima svoje
specifinosti te da pojedinim dobnim skupinama treba osigurati onoliko energije i
prehrambenih i zatitnih tvari koliko im je potrebno.
To posebno vrijedi za razdoblje intenzivnog rasta tijekom prvih godina ivota.
Tijekom prvih est mjeseci ivota majino mlijeko u potpunosti zadovoljava
prehrambene potrebe djeteta.
Uvoenje drugih namirnica pored majinog mlijeka u prehranu djeteta poinje
oko estog mjeseca ivota. Svakako ne prije navrenih 17 tjedana.
Dohrana (uvoenje ostale hrane osim mlijeka) se uvodi postupno uz paljivo biranje namirnica. Dohrana se moe zapoeti s voem, povrem ili riinom kaicom,
ovisno o tradiciji. Vano je da se u prehranu ne uvodi vie od jedne namirnice
tjedno. Prve koliine hrane su male i slue za privikavanje djeteta na nove okuse i
nain prehrane.
U periodu od 6. do 8. mjeseca postupno se u djetetovu prehranu uvode ria,
krumpir, kukuruz, zob, penica, mrkva, tikvice, cvjetaa, korabica, jabuka, kruka,
marelica, repiino/kukuruzno/maslinovo ulje, jogurt.
U sedmom do osmom mjesecu poinje se u dojenaku prehranu dodavati meso.
Bijelo meso peradi, puretina, janjetina, meso kunia. Meso peradi i zeeva ima
kratka miina vlakna pa je lako probavljivo. Meso je vaan izvor eljeza za dojene.
U osmom do devetom mjesecu uvode se teletina i junetina te bijela riba.
Morske ribe su izvor omega-3 masnih kiselina koje su vane za razvoj ivanog
sustava. Jednom tjedno se moe ponuditi i tvrdo kuhan utanjak.

PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE

Piramida slikovito prikazuje koliko bi koja skupina namirnica trebala biti zastupljena u pravilnoj prehrani. Namirnice koje se nalaze u bazi piramide bi trebale
predstavljati osnovu prehrane i njihov udio u dnevnim jelovnicima bi trebao biti
sukladan povrini koju u piramidi zauzimaju. U tu skupinu spadaju namirnice bogate sloenim ugljikohidratima - itarice (penica, zob, kukuruz, ra, jeam, ria) i
njihove preraevine. Prednost imaju proizvodi od cjelovitog zrna.
Drugo mjesto po zastupljenosti u prehrani bi trebalo pripadati povru i vou.
Povrem i voem u organizam unosimo neprobavljiva vlakna koja pomau pri
regulaciji probave, a osim toga te namirnice su prava riznica vitamina i minerala.
Prednost uvijek treba dati sezonskom vou i povru, suhom vou i prirodnim
vonim sokovima.
Nakon povra i voa slijedi meso, jaja, riba i mlijene preraevine.
Masnoe i rafinirana slatka hrana se nalaze na vrhu piramide i zauzimaju vrlo
malu povrinu to ukazuje na to da ih trebamo konzumirati u malim koliinama.

Dodavanje soli i eera prilikom priprave obroka za djecu koja jo nisu navrila
godinu dana se nikako ne preporuuje, a i kasnija upotreba treba biti minimalna.
Cijelo jaje (uvijek tvrdo kuhano!) i plava riba se uvode tek nakon navrene godine
dana. Prije navrene godine dana treba izbjegavati med, vee koliine kravljeg
mlijeka, oraie, kikiriki i proizvode koji ga sadre (smoki, tapii...).
Iako smo dali par osnovnih smjernica o prehrani djece mlae od godinu dana
pretpostavlja se da je u tom periodu majka gotovo stalno uz dojene te da je prehrana gotovo iskljuivo njezina briga. To se pogotovo odnosi na prvih est mjeseci
kada je majino mlijeko (ili eventualno industrijski pripravljena formula u sluaju
nemogunosti dojenja) jedina hrana za dojene.
S poetkom dohrane educirana dadilja moe biti od pomoi u pravilnoj pripravi
obroka za dojene.

116

117

U dobi malog djeteta (od 1. do 3. godine) djetetu se u odnosu na dojenaku

dob (od roenja do navrenih 12 mjeseci) usporava rast u visinu i napredak na
tjelesnoj masi.
Najvei dio energije sad se crpi iz ugljikohidrata, a udio masti u energetskom
unosu se smanjuje u odnosu na dojenaku dob. Apsolutna vrijednost energetske
potrebe je vea nego prije, ali se ona u odnosu na tjelesnu masu smanjila.

kati niti raditi preveliki razmak izmeu obroka. Osjeaj gladi ima snaan utjecaj
na organizam. Gladovanje uzrokuje brojne promjene u ponaanju (npr. agresija),
emocionalne promjene (npr. tjeskoba) te potekoe u uenju. Tako npr. uvoenje
obaveznog doruka uvelike moe poboljati panju kod djece, ali i smanjiti vjerojatnost posezanja za nezdravim zalogajima tijekom dana.
RASPODJELA PREPORUENOG DNEVNOG UNOSA ENERGIJE PO OBROCIMA

TABLICA PREPORUENIH DNEVNIH UNOSA ENERGIJE I HRANJIVIH TVARI

za normalno uhranjenu i umjereno tjelesno aktivnu djecu

DOJENAD
6 12 mjeseci

DJECA
1 3 godine

850

1 200

3 555

5 018

10 15

10 15

Bjelanevine (g/dan)

21 32

30 45

Masti (% energije/dan)[4]

35 45

30 35

Masti (g/dan)

33 - 43

40 47

Zasiene masti (% energije/dan)

10

Zasiene masti (g/dan)

13

Ugljikohidrati (% energije/dan)

45 50

50 60

Ugljikohidrati (g/dan)

ENERGIJA I HRANJIVE TVARI

1

Energija (kcal/dan)[1]
Energija (kJ / dan)

2
3
4
5
6
7

Bjelanevine (% energije/dan)[2],[3]

96 106

150 180

Jednostavni eeri (% energije/dan)[5]

< 10

Jednostavni eeri (g/dan)

< 30

Vlakna (g/4,18 MJ ili g/1000 kcal)

> 10

Vlakna (g/dan)

> 12

[1] Doputeni raspon energije (kcal/dan): za dojenad 6 12 mjeseci (800 900); za djecu 1 3godine 1150 1250
[2] Bjelanevine najvie do 20% energije na dan za djecu > 1 godine starosti
[3] Od ukupne dnevne koliine unosa bjelanevina najmanje 50% punovrijednih (namirnice ivotinjskog podrijetla)
[4] Ukupni unos masti za djecu 1 3 godine najvie do 40%;
[5] Jednostavni eeri koji su dodani hrani i piima, a nisu porijeklom iz mlijeka i mlijenih proizvoda

Vaan je i raspored obroka tijekom dana. Osim u iznimnim situacijama trebalo bi

se pridravati ustaljenog reima hranjenja.
Djeca u dobi od jedne do tri godine trebala bi uzimati hranu kroz tri glavna
obroka- doruak, ruak i veera, te dva meuobroka. Obroci se ne smiju preska-

VRSTA
OBROKA

UDJEL I KOLIINA ENERGIJE PO OBROCIMA

(prosjek i raspon vrijednosti)
% energije

Djeca 1 3 godine 1200 kcal/dan

kcal

kJ

Doruak

25

300
270 330

1255
1130 1380

Meuobrok

10

120
108 132

502
452 552

Ruak

35

420
378 462

1758
1582 1934

Meuobrok

10

120
108 132

502
452552

Veera

20

240
216 264

1005
905 1005

Nakon navrene prve godine ivota u djetetov jelovnik su uvedene gotovo sve
namirnice. Mlijeko je i dalje vana namirnica za dijete, ali se teite prebacuje na
nemlijenu prehranu.
Od mesa se i dalje treba ee koristiti meso peradi (puretina i piletina), meso
kunia, teletina, janjetina, a rjee crveno meso.
Osim dobi djeteta prehranu treba prilagoditi i klimatskim uvjetima, odnosno
godinjem dobu. Poeljno je koristiti sezonsko voe i povre, a u ljetnim mjesecima posebnu panju obratiti na dostatan unos tekuine. Kada dijete navri godinu
dana vie mu nije potrebno prokuhavati vodu za pie.

118

119

TABLICA PREPORUENE UESTALOSTI POJEDINIH SKUPINA NAMIRNICA

U PREHRANI DJECE 1-6 GODINA

SKUPINE HRANE

UESTALOST KONZUMIRANJA

Mlijeko i mlijeni proizvodi

Svaki dan

Meso, perad, jaja, mahunarke, oraasti

plodovi i sjemenke u mljevenom obliku

Svaki dan, a od toga meso do 5 puta

na tjedan

Riba

1 2 puta na tjedan

itarice, proizvodi od itarica i krumpir

Svaki dan

Voe

Svaki dan

Povre

Svaki dan

Prehrambeni proizvodi s visokim

udjelom masti, eera i soli

Rijetko u razmjerno malim koliinama

Voda

Svaki dan

Ne smijemo zaboraviti da usprkos ve razvijenim motorikim vjetinama djece u

dobi od 1. do 3. godine te zavretka nicanja zubi, djeca te dobi jo uvijek nisu
sposobna jesti cijele oraaste plodove poput oraha, badema i sl. te sueno voe
poput groica zbog rizika od guenja.
Iako su u jelovnik djece uvedene gotovo sve namirnice jo uvijek ima namirnica
koje se ne preporuuju za taj uzrast. Tu spadaju gljive, koljke, gazirani napitci,
voni sirupi, jaki zaini, kikiriki i proizvodi koji ga sadre, margarini s transmasnim
kiselinama, mlijeni proizvodi sa smanjenim udjelom masnoa tzv. light proizvodi, koncentrati juha i instant juhe, suhomesni proizvodi i sva ostala izrazito slana,
zainjena ili slatka hrana. Takoer u prehrani djece nema mjesta raznim gotovim
obrocima i konzervama namijenjenim odraslim osobama.

TABLICA PREPORUENIH VRSTA NAMIRNICA I JELA ZA DOJENAD

U DOBI OD 6 DO 12 MJESECI IVOTA

SKUPINE
HRANE

PREPORUKA

Mlijeko
i mlijeni
proizvodi

Preporuka je da ako je mogue majka nastavi dojiti i nakon navrenih est mjeseci djeteta. Ne preporuuje se upotreba kravljeg
mlijeka. Umjesto njega preporuuje se tvorniki adaptirano mlijeko
za dojenad (prijelazna hrana). Priprema mlijenih obroka takoer
se preporuuje s adaptiranim mlijekom za dojenad. Od navrenog
10. mjeseca ivota u jelovniku se mogu uvrstiti proizvodi poput
svjeeg sira, vrhnja i fermentiranih mlijenih napitaka s 3,5%
m.m.Preporuuju se 2 3 mlijena obroka.

Meso

Preporuuje se prvenstveno bijelo meso peradi (piletina i

puretina),a od navrenog 8. mjeseca ivota moe se koristiti
teletina i janjetina. Govedina i svinjetina ne preporuaju se prije
navrene godine dana ivota dojeneta, dok se povremeno iza
10. mjeseca ivota moe u jelovnik uvrstiti junetina. Nikako se ne
preporuaju suhomesni proizvodi, naresci, patete i hrenovke.

Riba

Od navrenog 8. mjeseca ivota bijela riba bez kosti.

Jaja

Nakon navrenog 9. mjeseca ivota dojeneta mogua upotreba

umanjka jaja kokoi, ali iskljuivo tvrdo kuhanog. Bjelanjak jajeta,
kao ni cijelo jaje ne preporuaju se u dojenakoj dobi.

itarice i
proizvodi
od itarica

Kruh i drugi proizvodi od itarica u razliitim oblicima (brano,

krupica, itne pahuljice, dojenaki mesli i sl.) mogu se koristiti za
pripremu mlijeno-itnih, vono-itnih kaica ili priloga.

Krumpir

Krumpir kao prilog ili sastavni dio variva, kuhan, a ne pren.

Voe

Preporuuje se svjee /sezonsko voe, te prirodni sokovi od

voa (ne preporuuje se dodavati eer), te gotove industrijski
pripremljene vone kaice i voni sokovi za dojenad. Oraasto voe
(orasi, ljenjaci i bademi), moe se u mljevenom obliku dodati u
hranu poput vonih kaica, tek od navrenog 10. mjeseca ivota.

Povre

Preporuuje se sezonsko, svjee i termiki pripremljeno povre. U

sluaju nedovoljne opskrbe sezonskim povrem mogu se koristiti
gotove industrijski pripremljene dojenake povrtne kaice ili iznimno zamrznuto povre. Kupus, kelj i graak mogu se koristiti nakon
navrenog 10. mjeseca ivota. Mahune, lea i grah ne preporuuju
se u dojenakoj dobi.

Ulja i hrana
s veim sadrajem
masti

Za pripremu obroka preporuuju se biljna ulja (npr. maslinovo,

repiino suncokretovo i od kukuruznih klica), a moe se koristiti i
maslac. Ne preporuuje se uporaba margarina.

Voda

U umjerenim klimatskim uvjetima najmanje 400 ml dodatne tekuine (uz procijenjenih 300 do 600 ml vode na dan koju dobiju iz
mlijeka i druge hrane)

120

121

TABLICA PREPORUENIH VRSTA NAMIRNICA I JELA ZA DJECU U DOBI OD 1 - 3 GODINE

BR.
1

SKUPINE HRANE

PREPORUENE VRSTE HRANE

Povre

Mlijeko i mlijeni proizvodi

Mlijeko i fermentirani mlijeni napitci

Mlijeko sa 3,5% m.m. ili prilagoena industrijski

pripravljena formula

Sir

Sve vrste svjeeg sira, namaza od svjeeg sira, mlijenih namaza te polutvrdih sireva.

Meso, mesne preraevine, riba, jaja

Meso

ee meso peradi (puretina, piletina) i kunia, te

teletina i janjetina, a rjee crveno meso (preporuka:
nemasna svinjetina i junetina).

Mesne preraevine

Ne preporuuju se djeci do 3 godine.

Riba

Iskljuivo filetirana riba bez kosti. Za pripremu riblje

patete moe se koristiti riba iz konzerve provjerenih
proizvoaa.

Jaja

Iskljuivo kokoja termiki dobro obraena jaja (tvrdo

kuhana, jaja u sloencima, linjacima i sl.)

Mahunarke i oraasti plodovi

Mahunarke

Suhe mahunarke (npr. grah, lea, slanutak, bob, soja)

Oraasti plodovi i
sjemenke I

skljuivo mljeveni oraasti plodovi (npr.orasi, ljenjaci,

bademi i sl.) i mljevene sjemenke (npr. bue, sezama,
lana i sl.) kao dodatak hrani.

itarice, proizvodi od itarica i krumpir

itarice i proizvodi
od itarica

Kruh, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi od itarica

(npr. jemena, zobena i prosena kaa, ria, heljda, itne pahuljice, msli i sl.). Za djecu stariju od 2 godine
ivota postepeno uvoditi cjelovite itarice i proizvode
od njih.

Krumpir

Krumpir kuhani kao prilog ili sastavni dio variva. Izbjegavati krumpir pren u dubokom ulju.

Voe
Voe

Sve vrste svjeeg/sezonskog i suenog voa te prirodni

svjee iscijeeni voni sokovi.

Povre

Mast i hrana s velikim udjelom masti

Maslac i margarin

Maslac i mekani margarinski namazi bez transmasnih

kiselina

Ulja

Iskljuivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od

kukuruznih klica, repiino, buino)

Kolai, kompoti, marmelade/demovi, med, sladoled i ostale slastice

Kolai

Kolai pripremljeni s manjim koliinama eera i masti,

a bez krema na osnovi sirovih jaja

Kompoti

Kompoti od svjeeg voa s malo eera. U sluaju loe

opskrbe svjeim voem koristiti industrijski kompot, ali
razrijeen vodom (dodati oko 20% vode).

Marmelade,
demovi, med

Prednost dati marmeladama i demova s manje eera,

ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.

Puding

Prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim

dodatkom eera

Sladoled

Mlijeni sladoled

Zaini
Sol

Jodirana kuhinjska sol u minimalnim koliinama.

Ocat

Jabuni ili vinski ocat te sok od limuna.

Zainsko bilje
10

Sve vrste sezonskog svjeeg i termiki obraenog povra. U sluaju nedovoljne opskrbe svjeim sezonskim
povrem, koristiti zamrznuto.

Perin (iza navrene 2. godine ivota), celer, bosiljak,

mauran, koroma, lovorov list i sl.

Voda i napici na osnovi vode

Voda

Pitka voda po elji.

Biljni ili voni aj

Svjee kuhani aj kamilice, komoraa, blagi voni aj i sl.

122

123

UTJECAJ PREHRANE NA RAST I RAZVOJ TE ZDRAVLJE DJECE

Mnogi imbenici utjeu na zdravlje. Na neke od njih ne moemo utjecati (npr.

genetika), ali prehrana je neto to moemo kontrolirati, mijenjati i prilagoditi
svakom organizmu. Upravo zato je prehrana segment zatite zdravlja koji poinje
odmah po roenju i traje cijeli ivot.

-
-
-

Nakon navrene prve godine ivota, dijete poprima prehrambene navike sredine
u kojoj ivi, ali isto tako ono esto zaboravi na hranu jer je vie zainteresirano
za igru, istraivanje i svijet oko sebe. Zato roditelji, ali i druge osobe ukljuene u
djetetov odgoj, pravilnu prehranu ne smiju stavljati u drugi plan jer je pravilna
i uravnoteena prehrana kljuni faktor za zdrav rast i napredak djeteta. Uravnoteena prehrana odraava se na tjelesnu visinu, teinu, pravilno funkcioniranje
djejeg organizma kao i na izostanak bolesti. S druge strane nepravilna djeja
prehrana znatno poveava mogunost za pojavu veine kroninih bolesti djece i
odraslih koje su karakteristine za moderno doba. Rije je o povienom krvnom
tlaku, dijabetesu, bolestima krvoilnog sustava, pandemijama poput pretilosti,
atopijskim i autoimunim bolestima te kroninim bolestima crijeva poput Chronove
bolesti i ulceroznog kolitisa.
Osnova pravilne prehrane djece je raznolikost namirnica koje bi koliko je to
mogue trebale biti sezonske i svjee. Osim vrste hrane, vano je i okruenje te
prehrambene navike.
U prethodnom poglavlju vidjeli smo kako bi trebali biti rasporeeni obroci tijekom
dana i koje se namirnice preporuuju u prehrani djeteta. Osim prehrambene
vrijednosti namirnica kojima se dijete hrani potreban je adekvatan nain hranjenja
i okolnosti u kojima dijete jede, te treba voditi rauna o fizikoj aktivnosti djeteta.
Istaknut emo par savjeta:
- pripremljenu hranu ne dodatno soliti (prekomjerni unos soli stvara uvjete za
pojavu visokog krvnog tlaka u kasnijoj ivotnoj dobi, ali i uzrokuje poveanje
tjelesne teine te nakupljanje tekuine u organizmu)
- djeci treba ograniiti unos slanih grickalica, bombona, lizalica, slastica od bijelog eera. Ovi proizvodi sadre puno eera, aditiva, masti, praznih kalorija,
umjetnih boja i aroma. Takve namirnice remete reim dnevnih obroka.

Kao zamjenu za ove proizvode ponudite im matovite deserte od svjeeg
voa ili povra, sladoled od mlijeka i voa, frape, puding, suho voe (osim
groica i sitno sjeckanog suhog voa), kockice sira, krekere od integralnog
brana i sl.
- ipak djeci ne branite u potpunosti pojedine namirnice jer im u tom sluaju
zabranjena namirnica postaje privlanija. Najbolje je da grickalice i slatkii
ne budu dio kunih zaliha hrane i na oku djeteta. Ne zaboravite da dijete
ui od okoline pa i sami pokuajte ograniiti konzumaciju ovakvih proizvoda,
pogotovo pred djetetom.

-

-
-
-

ljenjake, bademe, kikiriki treba davati usitnjene (cijeli plodovi mogu dovesti
do guenja u ranijoj dobi)
prakticirajte zajednike obiteljske obroke jer oni doprinose kvalitetnijoj prehrani
postupno uvodite nove namirnice
pri uvoenju hrane potrebno je strpljenje pa je ponekad hranu potrebno
ponuditi vie puta prije nego li je dijete prihvati
ne silite djecu da jedu prije igre jer e biti nervozna i obrok e pojesti u urbi
potujte dnevni raspored obroka i nemojte davati djetetu hranu kao odgovor
na dosadu ili da bi ga se smirilo
djeca vole imati vlastito posue te jesti hranu u ijoj su pripremi sudjelovala.
treba poticati upotrebu ae umjesto boice (prevencija karijesa)
pijenje slatkih napitaka iz boice treba biti ogranieno i kontrolirano

VEGETARIJANSTVO U DJECE
Vegetarijanstvo za djecu u dobi do tri godine u pravilu se ne preporuuje.
Postoji vie vrsta vegetarijanstva a podjela se radi na osnovu stupnja apstinencije
od hrane ivotinjskog porijekla.
- Vegani, ili potpuni vegetarijanci jedu iskljuivo biljnu hranu, a ne unose meso,
mlijeko, jaja niti bilo kakvu hranu ivotinjskog porijekla
- Laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko i mlijene proizvode, poput sira i
jogurta
- Lakto-ovo vegetarijanci uz mlijeko i mlijene proizvode konzumiraju i jaja
- Semi-vegetarijanci ponekad ukljuuju ribu i piletinu, ali ne jedu crveno meso
Znanstvenim istraivanjima uoen je sporiji rast i razvoj djece koja su hranjena
izrazito restriktivnom vegetarijanskom prehranom, ali dobro planirana lakto-ovo
vegetarijanska prehrana pokazala se adekvatnom jer moe zadovoljiti nutritivne
potrebe djeteta.

UTJECAJ OKRUENJA NA RAZVOJ PRAVILNIH PREHRAMBENIH NAVIKA

Nakon navrene prve godine ivota dijete postepeno prelazi na obiteljsku prehranu. Izmeu prve i druge godine ivota dijete shvaa ponuenu hranu koju jedu
ostali lanovi obitelji kao znak pripadnosti i prihvaanja. Kao to je ve vie puta
reeno djeca ue oponaajui okolinu.
Roditelji i osobe ukljuene u djetetov odgoj tu trebaju pokazati vjetinu i strpljenje. Nije lako balansirati izmeu toga da se djetetu ostavi dovoljno slobode u
odabiru kada e i to jesti jer e to pomoi u razvijanju njegove samosvijesti, a s
druge strane mora se ustrajati na redovnim obrocima i zdravim namirnicama.

124

Ako prilikom hranjenja na tanjuru ostane neto hrane, nemojte dijete prisiljavati
da sve pojede, nego ga pohvalite zbog onoga to je pojelo. Takoer ako dijete
nije pojelo ponueni obrok ili ga je djelomino pojelo, ne prisiljavajte ga ve
nakon sat vremena s novim obrokom, ve saekajte sljedei. U meuvremenu mu
nemojte davati zaslaene napitke i grickalice.
Nemojte zaboraviti da je hrana djetetu vie od zadovoljavanja prehrambenih
potreba. Djeca vole ponavljanja i red tako da treba nastojati obroke davati uvijek
u priblino isto vrijeme. Estetski izgled hrane, jela i stola, kao i atmosfera u kojoj
se jede, trebaju kod djece probuditi elju i potrebu za jelom.
Kod male djece koja tek poinju samostalno jesti vano je poticati samostalno
hranjenje. To ponekad bude zahtjevno jer dio obroka zavri na podbratku ili podu,
ali to nije razlog za odustajanje. Prilikom hranjenja koristite dvije lice, jednom
neka se dijete samo hrani, a s drugom mu pomaite.
Ponekad e djeca odbijati odreenu vrstu hrane. To je obino prolazna faza i
vano je nakon nekog vremena ponovno ponuditi tu namirnicu.
Nemojte hranom nagraivati ili kanjavati dijete!

PRIPREMA OBROKA

125

TEHNIKA OBRADA NAMIRNICA obuhvaa ienje, pranje, guljenje, usitnjavanje i eventualno odmrzavanje.
Prvo emo pristupiti ienju namirnice npr. guljenje krumpira, odvajanje uvelih
dijelova lisnatog povra i sl.
Klice krumpira treba dobro odstraniti zbog velike koliine solanina koji je toksian.
Bilo bi idealno da je voe i povre za pripravu obroka za dijete uzgojeno organsko-biolokim uzgojem (nain proizvodnje koji zabranjuje upotrebu pesticida,
umjetnih gnojiva, itd.), a ako to nije sluaj postoje mjesta na vou i povru koja
treba paljivo odstraniti jer je tamo koncentrirana najvea koliina pesticida.
To su:
- Kora (jabuka, krastavci, dinja, lubenica, bundeva, citrusi)
- Koica (groe, rajica, paprika, breskva, nektarina, ljiva)
- Dio ispod peteljke (paprika, rajica, jagoda, tikvice)
- Korijen (kupus, kelj, pinat)
Pranjem namirnica uklanja se praina, insekti, mikroorganizmi i druge neistoe.
Zato voe i povre treba temeljito oprati pod mlazom vode, naroito ako se
koristi u sirovom obliku.

Prije nego se pone sa samim kuhanjem treba isplanirati obrok i nabaviti potrebne namirnice.

Nakon pranja eljene namirnice moemo usitniti. Stupanj usitnjavanja ovisi o jelu
koje elimo pripremiti i dobi djeteta. Ukoliko pripremamo obrok za dojene ispod
8 mjeseci povre ili meso moemo skuhati u jednom komadu te ga tek nakon
kuhanja usitniti u mikseru dok ne dobijemo homogenu pastu.

Odabir namirnica ovisi o dobi djeteta i godinjem dobu tj. dostupnosti odreenih namirnica. Ukoliko neke namirnice nisu dostupne u svjeem obliku mogu se
koristiti duboko zamrznute.

Za dojenad stariju od 8 mjeseci poeljno je da unutar kaice ostanu mali komadii hrane. Npr. mrkvu je dovoljno usitniti vilicom. Pri tom moramo voditi rauna da
namirnice budu dobro kuhane i da komadii ne budu preveliki.

Ponekad se moemo odluiti i za gotove pripremljene obroke za djecu pogotovo

ako smo na putu ili iz nekog razloga nemamo dovoljno vremena za pripravu obroka.

Kako bi se to vie smanjio gubitak vitamina C iz svjeeg voa i povra, treba ga

prati, guliti, rezati ili ribati neposredno prije konzumacije ili termike obrade.

Dobro je da se za pripravu obroka za dijete koristi poseban pribor i sue. Za

pripravu nemlijenog obroka za dojenad ispod godine dana vjerojatno e biti
potrebna elektrina sjeckalica (tapni mikser, i sl).

Uvijek treba koristiti otar pribor za rezanje i sjeckanje jer e tup pribor nagnjeiti
hranu i prouzroiti vei gubitak hranjivih tvari.

Ako prethodno sve isplaniramo priprema obroka za djecu ne traje dugo.

Proces pripreme hrane obuhvaa dvije osnovne metode:
- Tehniku obradu namirnica
- Termiku obradu namirnica

No s kojim smo rezali meso odmah treba staviti na pranje da ga ne bi zabunom

koristili za rezanje drugih namirnica.

126

TERMIKA OBRADA
Vrste termike obrade hrane:
- Blaniranje
- Kuhanje na pari
- Kuhanje u vodi
- Pirjanje
- Griliranje (nije preporuljivo za pripremu obroka za djecu)
- Prenje (nije preporuljivo za pripremu obroka za djecu)
Blaniranje je kratko kuhanje namirnica u provreloj vodi, pod poklopcem.
Blanirano povre izgubi 25% vitamina C.
Kuhanje na pari je kuhanje u posudama s perforiranim dnom. Predstavlja nain
pripreme voa i povra s kojim se maksimalno uvaju minerali i vitamini.
Kuhanje u vodi je tradicionalno najei oblik termike obrade hrane. Uinkovito
je u unitavanju tetnih bakterija, posebno u mesu. Tako bakterija odgovorna za
najee trovanje hranom, Salmonella, biva unitena nakon sat vremena na temperaturi od 55 stupnjeva ili nakon 20 minuta na temperaturi od 60o C.
S druge strane kuhanjem povre gubi ak 50% sadraja hranjivih tvari, a namirnice animalnog porijekla (meso, jaja) gube 15-20%.
Za razliku od povra itarice kuhanjem ne gube puno vitamina i minerala.
Meso i povre se prilikom kuhanja ubacuju u vruu vodu jer se na taj nain smanjuje gubitak hranjivih tvari dok se itarice mogu prethodno namakati u hladnoj
vodi da bi se osiguralo bre kuhanje.
Pirjanje je proces pri kojem se namirnice omekavaju pod utjecajem topline i pare
u vlastitom soku uz dodatak male koliine ulja i najmanje mogue koliine vode.
Svi naini termike obrade hrane uzrokuju gubitak hranjivih tvari. Gubitak ovisi o
nainu obrade temperaturi, svjetlu, prisutnosti kisika, vode, trajanju termike
obrade, kiselosti i vrsti namirnice.
Kulinarsku obradu najtee podnosi vitamin A.
Beta karoten iz mrkve , likopen iz rajice, lutein iz pinata i drugi karotenoidi, u
organizmu imaju bolju iskoristivost ukoliko ih unosimo putem kuhanih namirnica.
Iz svjee mrkve se apsorbira samo 1-2% beta karotena, a kuhanjem se taj postotak udeseterostruuje.
Vitamin C je takoer vrlo osjetljiv.
Industrijski pripravljene obroke za djecu takoer prije konzumacije trebamo
zagrijati. Ukoliko oekujemo da e dijete pojesti cijelu koliinu moemo zagrijati
cijelu staklenku na vodenoj kupelji do temperature konzumacije. Jednom podgri-

127

jan obrok se baca i ne smije se ostavljati za kasnije. Ako oekujemo da e dijete

pojesti samo dio sadraja staklenke, tada izvadimo eljenu koliinu i nju zagrijemo na vodenoj kupelji, a ostatak sadraja staklenke moemo sauvati u hladnjaku
najdulje jedan dan.
Prije nego djetetu ponudimo takvu vrstu hrane trebamo pregledati da staklenka
nije oteena i provjeriti rok trajanja.
Poklopac staklenke ne davati djetetu za igru, pogotovo ako je manjih dimenzija i
ako prethodno nije opran.

PLANIRANJE PREHRANE TIJEKOM DANA

Idealno bi bilo isplanirati djetetovu prehranu za cijeli tjedan.
Prilikom kupnje namirnica trebamo paljivo itati deklaracije, provjerit rok trajanja,
prisutnost konzervansa ili nekih tvari koje nisu navedene na prednjoj strani.
Npr. u sastavu grickalica (smokija) se esto nalazi kikiriki kojeg bi tijekom prve
dvije godine trebalo izbjegavati.
Voni jogurti vrlo esto sadre znatnu koliinu jednostavnih eera pa se je bolje
odluiti za obini jogurt uz koji se djetetu moe servirati voe.
Ako dijete u dobi od 1 do 3 godine pije kakao bolje se je odluiti za kakako prah
koji u sebi nema dodanog eera jer na taj nain sami moemo kontrolirati dodanu koliinu eera ili eventualno meda.
Treba ograniiti upotrebu instant ajeva za djecu koji u svom sastavu imaju saharozu (konzumni eer).
Najbolje je dnevne aktivnosti planirati na nain da tri glavna obroka dijete ima
kod kue, a meuobroke moe dobiti i u etnji, parku i slino.
Prilikom planiranja tjedne prehrane moemo se posluiti ve pripremljenim jelovnicima ili ih sami izraditi s obzirom na preporuke o energetskom unosu i udjelima
hranjivih tvari za odgovarajuu dob.
Prilikom izrade jelovnika sluimo se prehrambenim tablicama u kojima su navedeni sadraji pojedinih nutrijenata u namirnicama.
Slijedi primjer proljetnog jelovnika za dijete od 1. do 3. godine sa prehrambenim
vrijednostima za sve koritene namirnice.

128

129

Literatura:
-
-
-
-
-

Ljiljana Vuemilovi, Ljuba Vuji isler (2007) Prehrambeni standard za planiranje prehrane djece
u djejem vrtiu-jelovnici i normativi
Narodne novine 105/2002
Krause`s Food, Nutrition and Diet Therapy (2000) Saunders Company, Philadelphia
Prehrana djece predkolske dobi, Standardne preporuke za Europsku uniju, EUNUTNET
Irena venda, Eni euk, Prehrana- skripta

NASTAVNI PREDMET:

DJECA S POSEBNIM
POTREBAMA
Mr.sc. Sanja Skoi Mihi, profesor defektolog

132

1. ODREENJE STATUSA
Djeca s posebnim potrebama su djeca s tekoama i darovita djeca.
Djeca s tekoama su: djeca s oteenjem vida, djeca s oteenjem sluha, djeca s
poremeajima govorno-glasovne komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti
uvjetovanim organskim imbenicima ili psihozom, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca s motorikim oteenjima, djeca snienih intelektualnih sposobnosti, djeca
s autizmom I djeca s viestrukim tekoama, djeca sa zdravstvenim tekoama i
neurolokim oteenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slino).

2. KARAKTERISTIKE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

2.1. DJECA S OTEENJIMA VIDA
Djeca s oteenim vidom imaju u velikoj mjeri suen ili u potpunosti iskljuen
vizualni komunikacijski kanal. U skupinu ove djece ubrajaju se slijepa, praktino
slijepa i slabovidna djeca. Slijepa djeca su bez ikakve vizualne sposobnosti.
Praktino slijepa djeca imaju ostatak vida do 5% ili sueno vidno polje do 20% uz
otrinu vida do 25% na boljem oku uz korekciju. Slabovidna djeca imaju ostatak
vida od 10% do 40%.
2.2. DJECA S OTEENJIMA SLUHA
Djeca s oteenjem sluha su djeca s gluhoom i nagluhosti, razliitog stupnja
oteenja sluha, vremena nastanka, etiologije i razliitog stupnja razvijenost
glasovnog govora.
Gubitak sluha iznad 81 decibela naziva se gluhoom. Ta djeca ne mogu niti uz
pomo slunog aparata percipirati glasovni govor.
Nagluhost moe biti: (1) laki gubici sluha (redukcija slune funkcije od 25 db
do 35 db na boljem uhu); (2) umjereni gubitak sluha (od 36 do 60 db); (3) tei
gubitak sluha (od 61 do 80 db)
2.3. DJECA S MOTORIKIM OTEENJIMA
Ovu skupinu djece s tekoama u razvoju karakteriziraju oteenja centralnog i
perifernog ivanog sustava, oteenja lokomotornog aparata i kronine bolesti.
Cerebralna paraliza poremeaj tjelesnog funkcioniranja radi cerebralnog oteenja. esto je popraena tekoama u ostalim podrujima funkcioniranja.
2.4. DJECA SNIENIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI

133

Mentalna retardacija oznaava snieno intelektualno funkcioniranje (kognitivno

zaostajanje vee d 2 standardne devijacije od prosjenog IQ), tekoe u adaptivnom ponaanju i javlja se prije 18. godine ivota. Osim intelektualnih tekoe
prisutne su tekoe na socio-emocionalnom, motorikom, govornom, auditivnom i
vizualno-prostornom podruju.
2.5. DJECA S POREMEAJIMA U PONAANJU
Poremeaj panje (ADD) ukljuuje i tekoe u motorikom planiranju i sukcesivnim procesima, tekoe senzorikog moduliranja ili obrade.
Poremeaji regulacije ukljuuju tekoe u reagiranju na osjete, u obradi osjeta i u
motorikom planiranju. Pet je oblika: osjetljiv/plaljiv, prkosan, povuen, aktivan/
nesuzdran i nepaljiv.
2.6. AUTIZAM / PERVAZIVNI RAZVOJNI POREMEAJ
Autizam karakteriziraju tekoe u komunikaciji, socijalnom funkcioniranju i repetitivne obrasce ponaanja i igre.
2.7. DAROVITA DJECA
Darovita djeca imaju bri razvoj od ostale djece i kvalitativno drugaiji: (1) ranije
sazrijevaju i napreduju bre u odreenim podrujima od prosjenog djeteta,
(2) ue samostalno, motivirana su i kreativna i (3) imaju snanu motivaciju za
ovladavanjem i osmiljavanjem podruja u kojemu pokazuju napredan razvoj. Prvi
znakovi darovitosti najee su potreba za snom je manja, vjetije koordiniraju
oko-ruku i izrazitije su im manipulativne vjetine.
Rani znakovi darovitosti u pojedinim razvojnim podrujima: (1) rano ovladavanje
jezikom, tona uporaba fraza i cijelih reenica u vrlo ranoj dobi; (2) rana uporaba
bogatijeg rjenika, tona uporaba rijei, rano itanje; (3) istanano zapaanje i zadravanje informacija o promatranim stvarima, dua panja; (4) iskazivanje ranog
interesa i ovladavanje vjetinama u nekom podruju; (5) zanimanje za knjige, slova, rjenike, enciklopedije i atlase; (6) rano shvaanje uzrono-posljedinih odnosa

3. UZROCI RAZVOJNIH TEKOA

3.1. GENETSKI UZROCI (nasljedni/uroeni) - kromosomske aberacije, priroene
greke metabolizma, obiteljska optereenja i sl.)
3.2. UZROCI ORGANSKE PRIRODE - prenatalni, perinatalni, postnatalni
3.3. UTJECAJ OKOLINE - sociokulturni, ambijentalni initelji (socijalno deprivirana okolina nedovoljno stimulativna za razvoj djeteta)

134

135

4. BIOLOKE TEKOE

(Izvor: Dijete s posebnim potrebama)

-
-
-

4.1. SENZORIKI SUSTAV ine vidni, sluni, taktilni, olfaktorni i gustativni,

vestibularni sustav, proprioceptivni sustav i kinestetiki sustav. Ti sustavi upravljaju
sposobnou osjeta u vlastitom tijelu i prostoru. U okviru svakog od tih osjeta
dijete moe biti nedovoljno ili pretjerano reaktibilno.
4.2. SUSTAV OBRADE obrauje i interpretira informacije dobivene iz senzorikog sustava. Senzorike obrada je prvi oblik obrade koji se dogaa u mozgu,
slijedi kognitivna obrada i afektivna ili emocionalna obrada.
4.3. MOTORIKI SUSTAV odnosi se na motorike aktivnosti koje doputaju
odgovor u vanjski svijet.
Miini tonus je sposobnost miia da bez napora dre tijelo.
Miino planiranje je sposobnost osobe da planira i izvrava nizove pokreta miiima.
4.4. OPE SUKCESIVNE TEKOE

5. IDENTIFICIRANJE I DIJAGNOSTICIRANJE
RAZVOJNIH TEKOA
5.1. RANO OTKRIVANJE: otkrivanje oteenja kod novoroeneta ili u postnatalnom periodu omoguuje se rano poduzimanje postupaka radi umanjivanja
ili sprijeavanja nastanka razvojnih tekoa (to ranije obuhvaanje rizine djece
strunim tretmanima);
5.2. PROCES IDENTIFIKACIJE
- ukoliko se utvrdi neko odstupanje dijete se upuuje na potrebne preglede;
- zapoinje postavljanjem medicinske dijagnoze o prisutnim odstupanjima u
razvoju kod djeteta;
- zakonski propisi zdravstva, socijalne skrbi, ranom i predkolskom odgoju i
obrazovanju;
5.3. DIJAGNOSTIKI POSTUPAK obuhvaa ova kljuna podruja razvoja djeteta;
Procjenjivanje funkcioniranja djeteta u svim razvojnim podrujima
- Kognitivni (spoznajni) razvoj: panja, percepcija, pamenje, verbalne vjetine, usvajanje pojmova putem promatranja;
- Motoriki razvoj: (1) gruba motorika prevrtanje, puzanje, hodanje, penjanje, skakanje; (2) fina motorika- koordinacija oko ruka, hvatanje, dodirivanje, dranje predmeta;

Govorni razvoj: svi aspekti komunikacije: verbalna (glasovi, rijei, fraze, reenica) i neverbalna (gesta, osmjeh, ili neka akcija);
Umijea samopomoi: hranjenje, odijevanje, kontrola sfinktera;
Igra: igranje s igrakama, ukljuivanje u igru s drugom djecom, igranje uloga;
Socijalna umijea: reakcija na druge osobe, usklaivanje ponaanja;

Ova podruja ispituju se uz pomo razliitih zadataka koji su poredani onako kako
se pojavljuju kod veine djece. Takav redoslijed omoguuje promatrau da uoi
gdje je dijete uspjeno, a gdje postoji odstupanje ili raskorak u razvoju rizinog
djeteta.
5.4. Problemi dijagnostikih kategorija

6. OPSERVACIJA
Promatranje ili opservacija je posebna tehnika usmjerena tono odreenom cilju
prema preciznom planu. Ponaanja se mogu opservirati razliitim skalama tako da
se biljee frekvencije u opserviranom vremenu, ili se mogu snimati. Za procjenu
sposobnosti postoje razliiti instrumenti (ek liste, liste za procjenu).
6.1. Ispitivanje djetetove sposobnosti reguliranja uobiajenih osjeta (zvuk, dodir,
vizualni podraaji, pokret, miris i okus
6.2. Ispitivanje djetetova sustava obrade osjeta (auditivna obrada, kognitivna i
emocionalna obrada, vizualna i prostorna obrada)
6.3. Ispitivanje djetetova motorikog sustava (tonus miia, finomotorike sposobnosti, motoriko planiranje)

7. RANA INTERVENCIJA
(Izvor: Peji, I. (2009). Organizacija sustava rane intervencije)
Rana intervencija se definira kroz sve oblike poticanja usmjerenoga prema djeci
i savjetovanja usmjerenoga prema roditeljima koji se primjenjuju kao izravne
i neposredne posljedice nekog utvrenog razvojnog uvjeta. Usmjerena je na
prevenciju tekoa odnosno na njihovo ograniavanje na najmanju moguu mjeru.
(Ljubei, 2003).
Rana identifikacija:
- Razvoj vokalizacije
- Pojava zdruene panje (9-12 mj.)
- Razumijevanje rijei (od 9-12 mj. ne razumije razliku pa pa od papa)

136

137

Razvoj igre:
istraivaka- do 1. god
kombinatorika (npr. lutku stavlja u auto)
Simbolika (npr. truba slui kao mikrofon)

Odstupanja se kod djeteta mogu uoiti:

- vid se moe uoiti ve u 4. tjednu ivota (ne prati pokretom oiju crvene
loptice iznad glave na visini od 40 cm )
- sluh se do 6. mj. ivota uoava (ne umiri se na poznati glas, ne okree oi ka
izvoru zvuka, a potom i glavu; ne pokazuje razumijevanje rijei)
- motorika oteenja- CP
sa 6. tjedana ako nisu prisutni oslonac na ake, podizanje glave),
sa 3 mj. ako dijete nema oslonac na obje podlaktice i ima zatvorenu aku
(palac u aci)
Sa 8 mj. Ne prihvaa predmete, ne premjeta ih iz ruke u ruku, ne kria
ruke (nezrelost CNS)
- Tekoe u komunikaciji (govorno-jezino odstupanje):
ako od 6-11 mj. dijete ne razumije zabranu ne ne, ne brblja, imitira, nije
prisutna onomatopeja, ne komunicira gestom
od 12 do 18 mj. Dijete nema rijei sa znaenjem (npr. Vau je za psa i sliku psa), ne slijedi jednostavne naloge praene gestama, ne pokazuje lanove obitelji
ako je u dobi od 2 god. prisutno samo situacijsko razumijevanje
(npr. obuci cipele, a stojimo kraj vrata)
- Sumnja na poremeaj iz autistinog spektra (PAS) i prije druge godine ivota
(ne odaziva se na osobno ime, nema pokaznu gestu pa- pa; ne pokazuje
razumijevanje/ razlikovanje rijei pa pa od papa, ne razumije niti pokazuje
emocije Kako mama plae, kao to ih niti ne iskazuje)
Dadilja u procesu rane intervencije:
- Opaajte djetetove komunikacijske pokuaje
- Prilagodite komunikacijski nain (kontakt pogledom, modulirajte glas, upotrijebite geste, znakove, slike, igrake) kako biste privukli panju djeteta
- Odgovorite na komunikaciju u primjerenom vremenu

8. DADILJA U RADU S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA

8.1. DJECA S OTEENJEM VIDA :
- Oteenje vida je samo jedna od mnogih osobina djeteta
- Poznavanje razlika u vizualnom funkcioniranju
- Oekivanje uspjenosti
- Koritenje svih senzornih putova
- Stjecanje neposrednog, konkretnog iskustva
- Razvoj pojmova
- Motoriki razvoj - upoznavanje prostora
- Komforna vizualna okolina (osvjetljenje, obojenost prostora, pravilna postura
tijela prilikom koritenja vida)
- Slijeenje uputa strunjaka
- Uvijek djetetu s oteenjem vida dati priliku da pokua
- Razvoj samostalnosti
8.2. DJECA S OTEENJIMA SLUHA:
- Koritenje vizualnog kanala
- Usmjerenost na djetetov komunikacijski pokuaj
- Koritenje glasovnog govora, znakovnog jezika
- Facijalna usmjerenost na dijete kod direktne komunikacije
- Redukcija buke
- Poticanje socio-emocionalnog razvoja
8.3. DJECA S TEKOAMA GLASOVNO GOVORNE KOMUNIKACIJE
- Poticanje receptivnog i ekspresivnog jezika
- Koristiti standardni jezik
- Ako dijete muca strpljivo ekati da izgovori i zadrati pogled na djetetu
- Ne dovravati reenice umjesto njega
8.4. DJECA SNIENIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI
- Poticanje (1) spoznajnog razvoja (usvajanje pojmova, zorni materijal) kroz
poticanje preceptivnih sposobnosti; (2) govorno- jezinog razvoja interakcija;
(3) socijalnog i emocionalnog razvoja ove djece (pozitivno samoopaanje ini
osjeaj pripadnosti, osjeaj uspjeha i osjeaj samostalnosti, odnosno odgovornosti u skladu s razvojem djeteta), radi prevencije emocionalnih tekoa,
(4) motorikog razvoja i (5) usvajanje kulturno higijenskih navika i vjetina
samopomoi
- Stimuliranje onih sposobnosti i funkcija koje su od najveeg znaenja za njihov napredak kroz igru (dijete pokazuje manje inicijative i kreativnosti u igri)

138

8.5. DJECA S MOTORIKIM TEKOAMA (CEREBRALNOM PARALIZOM)

- Ublaavanje primarnog oteenja i spreavanje nastajanja sekundarnih tekoa
u razvoju djece s tjelesnom invalidnosti
- Upoznati funkcioniranje i primjenu proteza, aparata, pomagala za obavljanje
aktivnosti dnevnog ivota (hranjenje, odijevanje i slino) koje dijete koristi u
svakodnevnom ivotu da bi mogao kontrolirati i upuivati dijete na pravilnu
primjenu ovih pomagala.
- Razvoj samostalnosti u dnevnim i drugim aktivnostima: oblaenje, svlaenje,
umivanje, eljanje, hranjenje, koritenje ortopedskih pomagala, savladavanje
arhitektonskih barijera, igri i drugo.
- Poticati psihomotorni (percepciju, stabilnost hoda, ravnoteu i koordinaciju
gornjih i donjih ekstremiteta), spoznajni, govorni i emocionalni razvoj kroz
igru
- S radu s kronino bolesnom djecom osigurati dodatnu njegu, pravilnu prehranu i primjenu medikamenata, ako je to propisao lijenik.
8.6. DJECA S AUTIZMOM
1. RANO UENJE - najefikasnije i najbre.
2. Spremnost za rad: uspostaviti kontakt oima, dozivanjem, gestom
3. Razvoj vjetina: (1) imitacije (orofacijalna, zvukova, predmetima, grube
motorike), (2) Predakademske vjetine, (3) Receptivni jezik (razumijevanje i
slijeenje naloga) i (4) Ekspresivni jezik (koritenje gesti, 10 rijei za omiljene
predmete/ aktivnosti)
4. PECS (Picture Excange Communication System)- Sustav komunikacije razmjenom slika
8.7. DJECA S POREMEAJIMA REGULACIJE
- Dosljedno pokazati kako se adekvatno ponaati u razliitim prilikama (dogovoriti pravila ponaanja)
- Dati priliku djetetu da se kompetentno ponaa (pohvaliti ga)
- Nauiti dijete da se adekvatno postavi
8.8. DAROVITA DJECA
- Reagirati na potrebe darovitog djeteta, a ne na ponaanja; pruati poticajne
aktivnosti
- koristite predvidivu nagradu, ohrabrite dijete da izrazi svoje osjeaje i izraavajte svoje osjeaje, napravite raspored aktivnosti, jasnoa u oekivanjima,

139

9. FLOOR TIME U RADU S DJECOM

S POSEBNIM POTREBAMA
Pristup u radu s djecom s posebnim potrebama -koristi interakcije koje djeci pomau u stupnjevitom razvoju prema kreativnom i apstraktnom miljenju.
Floor Time pristup se temelji na sljedeim postavkama:
* Odnosi i emocije su sr uenja
* Svako je dijete drugaije i zato ga treba drugaije tretirati i poticati
* Svako je dijete sposobno za rast i napredak
* Roditelji i odgajatelji trebaju igrati aktivnu i vitalnu ulogu u procesu djetetova
razvoja
* Roditelji, cijela obitelj, odgajatelji, terapeuti i edukatori trebaju biti ukljueni
u sveobuhvatni terapijski program.

10. ULOGA DADILJE U POTICANJU GOVORNOG RAZVOJA DJETETA S POSEBNIM POTREBAMA

Usvajanje i razvoj komunikacije odraz je cjelokupnog razvoja djeteta, (pred)govornog, socijalnog i spoznajnog razvoja svakog djeteta.
Osnovni uvjet za razvoj verbalne komunikacije jest postojanje predverbalne komunikacije (socioemocionalnih veza djeteta s dadiljom-govorna komunikacija izrasta
na temeljima socioemocionalne vezanosti, prilagoenosti ponaanja dadilje prema
djetetu, zajednikih aktivnosti izmeu dadilje i djeteta, djetetu poznatih situacija
u kojima se zbiva komunikacija, tzv. sintaksa svakodnevnog dogaanja iz djetetove neposredne okoline).
Uspjenost uspostavljanja i razvoja govorne komunikacije dadilje ovisi o uspjenosti uspostavljanja socioemocionalne veze i neverbalne komunikacije s djetetom. U
tom zadatku od pomoi je slika koja predstavlja reprezentaciju objekta odnosno
realnosti. Slika je vizualni medij prisutan u svakodnevnom ivotu, raznim ilustracijama, knjigama, slikovnicama, televiziji. Elementi su: prepoznavanje objekta na
slici kroz pokazivanje, imenovanje i nastajanjem dijaloga.
Karakteristike govora dadilje upuenog djetetu s posebnim potrebama: (1)
uporno nastojanje dadilje da dijete razumije poruku i da odgovori na nju, (2)
prilagodba govora konkretnom djetetu obzirom na njegove potrebe, i obzirom na
njegov stupanj razvoja, posebno govornog, (3) budi interes djeteta za odreenu
aktivnost i (4) konstantna neverbalna i verbalna povratna informacija dadilje (mo-

140

tivirati dijete na odgovor, tono dekodirati, bez prisile i inzistiranja na ponavljanu,

treba proirivati djeje verbalne odgovore, odgovarati na djetetove verbalne i
neverbalne zahtjeve, poticati djetetovo verbalno izraavanje, uspostavljati estu
verbalnu komunikaciju u obliku igre (ne prisila).
Dijete e pokuati izricati one rijei koje najinformativnije, a na osnovu interpretacije odraslih e ih poeti upotrebljavati.

11. OBITELJ DJETETA S POSEBNIM POTREBAMA

11.1. REAKCIJE RODITELJA (faza oka i odbijanja; faza krivnje i ljutnje; faza
dubinske alosti: faza neodlunosti; stilovi borbe sa stresom i obrasci reagiranja
suprunika; uzajamno povlaenje suprunika; podrka)
11.2. BRAA I SESTRE DJETETA S POSEBNIM POTREBAMA

Izvori literature:
1. Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe, NN, 63/2008.
2. Greenspan, S (2003). Dijete s posebnim potrebama: Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Lekelnik:
Ostvarenje.
3. Levandovski, D. (ur.) (1985). Rano otkrivanje i praenje djece s tekoama u razvoju predkolskog uzrasta.
Zagreb: Savez drutva defektologa Hrvatske.
4. Levandovski, D. (ur.) (1985). Djeca s tekoama u razvoju u programima drutvene brige o djeci predkolskog
uzrasta. Zagreb: Savez drutva defektologa Hrvatske.
5. Miljak, A. (1984). Uloga komunikacije u razvoju govora djece predkolske dobi. Zagreb: kolske novine.
6. Peji, I. (2009). Organizacija sustava skrbi za djecu s poremeajem iz autistinog spektra predkolske dobi u
Primorsko-goranskoj upaniji i Gradu Rijeci. Specijalistiki rad. Zagreb: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet.
7. Pinoza Kukurin, Z. (1985). Karakteristike djece s tekoama u razvoju i kriteriji za njihovo ukljuivanje u redovnu predkolsku organizaciju. U Levandovski, D. (ur.): Djeca s tekoama u razvoju u programima drutvene
brige o djeci predkolskog uzrasta. Zagreb: Savez drutva defektologa Hrvatske.
Preporuena literatura:
8. Stacey, P. (2005): Djeak koji je volio prozore: Otvaranje srca i uma djeteta s tekoama u razvoju. Lekelnik :
Ostvarenje

141

NASTAVNI PREDMET:

ZATITA NA RADU
Dinko Jurjevi, mag. spec. sigurnosti na radu

144

145

OPE ODREDBE ZATITE NA RADU

ELEKTRINA STRUJA

Svrha zatite na radu je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Osobita zatita propisuje se
za mlade, ene, invalide i profesionalno oboljele osobe te starije radnike. Prava,
obveze i odgovornosti u svezi zatite na radu ureuju se propisima radnog zakonodavstva, mirovinsko invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaite, tehnikim i drugim propisima.
Ljudski faktor

Tehniki faktor

90% svih nezgoda

10% svih nezgoda

Npr.: organizacija rada, nesposobnost za

neki posao, slab vid, sluh, osobni problemi
lo odnos prema poslu, neiskustvo, neznanje, umor, starost, alkohol, droga, bolest
meuljudski odnosi, osvjetljenje, buka,
mikroklima organizacija rada, dan u tjednu

NEZGODA

Sl. 3. Indirektni napon dodira nastaje kada metalno

kuite (npr. tednjak, server, elektrini stroj) koje
inae nije pod naponom, uslijed proboja izolacije
i sl. doe pod napon (napon greke). to je manji
otpor prolasku elektrine struje kroz tijelo ovjeka
i vei napon na kuitu, kroz ovjeka prolazi jaa
struja prema poznatom izrazu I= U/R. Vano je i
vrijeme trajanje udara. Mogu je smrtni udar za napon vei od 50 V, izmjenine struje, a u ekstremnoj
vlanosti i dodira s metalom po veoj povrini tijela
i kod manjeg napona od 50 V.

Sl. 4. Zagrijana tijela, kipua voda, grijalice mogu

izazvati teke opekotine. Tijela ija je temperatura
na povrini via od 90 C moraju biti za-tiena od
sluajnog dodira.

Sl.1. Najizraeniji unutarnji izvori nezgoda na radu.

Poslodavac je duan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika pod utjecajem

alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Puenje je dozvoljeno iskljuivi na mjestima gdje je ovlatena osoba postavila znak
ili natpis da je puenje dozvoljeno.

IZLOENOST OPASNOSTIMA:
Mehanike opasnosti

Padovi i ruenja

Elektrina struja

Kemijske radne tvari

Bioloke opasnosti

xx

Poar i eksplozije

Vrue i hladne tvari

Buka

RUNI TRANSPORT TERETA

Praina

Zraenja

Hladnoa, Vruina

Rasvjeta

Fiziki napor

xx

Psihiki napor

xx

Mikroklima
Neprirodan poloaj tijela

Sl.2. Rizik = vjerojatnoa ozljede x teina ozljede.

STROJEVI I UREAJI

Sl. 5. Psristup radnika u opasno podruje stroja mora

po mogunosti one-moguiti zatitnim napravama.
Primjer: Visina ulaza a odnosno visina b je tolika
da ovjek rukom ne moe dosei u opasno podruje.

PROCJENA RIZIKA ZA DADILJE

Sl. 6. Teret je potrebno podizati iz unja s razmaknuti

koljenima kako bi kraljenica bila manje optereena.

146

RADNE PROSTORIJE

147

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

Sl. 10. Zatita
organa za
disanje od
praine i
rukavice za kemikalije i bioloke tetnosti.

Sl. 10. Zatita organa za disanje od praine i

rukavice za kemikalije i bioloke tetnosti.
Sl. 7. Radna prostorija mora biti prostrana, dobro
osvijetljena, grijana i ventilirana. Po osobi je potrebno osigurati povrinu od barem 2 m2 poda i 10 m3
zranog prostora.

RAD ZA RAUNALOM

ZNAKOVI SIGURNOSTI

ZNAKOVI SIGURNOSTI

Sl. 11. Znakovi sigurnosti

Sl. 11. Znakovi sigurnosti
OPASNE RADNE TVARI

Sl.8. Radno mjesto mora biti anatomsko, stolica s

podeavanjem i barem 50 cm razmaka do monitora

OPASNE RADNE TVARI

PLIN
Sl. 12. Piktogrami opasnih radnih tvari
Sl. 12. Piktogrami opasnih radnih tvari

Sl. 9. Plaviasti plamen bez utih vrhova i bez

dima znak je da je usklaen omjer plina i zraka potreban za normalno i potpuno sagorijevanje plina. Plamen na pomonom plameniku mora
biti dug izmeu 35 i 40 mm. Treba izbjegavati
suvie mali plamen, jer bi se on mogao ugasiti.
Duljina svih plamiaka na plamenici- ma mora biti
izjednaena te moraju gorjeti svjetlo plavim plamenom.

ZATITA OD POARA
Tri uvjeta nastanka poara:
- goriva tvar
- kisik
- toplina

ZATITA OD POARA

Sl. 13. Tri uvjeta nastanka

poara:
-goriva tvar
-kisik
-toplina
Gaenje se zasniva na uklanjanju barem jednog od
navedena tri uvjeta.

Gaenje se zasniva na uklanjanju

NAINI GAENJA 1. Hlaenjem - goriva tvar se ohlauje na
barem jednog od navedena tri uvjeta.temperaturu niu od temperature paljenja. 2. Uguivanjem se prekida
dodir gorive tvari s kisikom iz zraka. 3. Uklanjanjem gorive tvari iz

Plinska boca mora biti spojena prema uputama.

Osigurana od prevrtanja.
Crijevo mora biti cijelo, zamijenjeno po dotrajalosti.

NAINI GAENJA 1. Hlaenjem podruja ugroenog poarom. 4. Antikatalitikim djelovanjem

sredstva za gaenje prekida se spajanje gorive tvari s kisikom.
- goriva tvar se ohlauje na temperaturu
niu
temperature
OBVEZE
PRIod
GAENJU
POARApaljenja. 2. Uguivanjem
Svaka
osoba koja
neposrednu
opasnost
od iz
nastanka
poara
se prekida dodir gorive tvari s kisikom
iz zraka.
3. primijeti
Uklanjanjem
gorive
tvari
podruja
ili primijeti poar, duna je ukloniti opasnost, odnosno ugasiti poar
ugroenog poarom. 4. Antikatalitikim
sredstva
prekida
ako todjelovanjem
moe uiniti bez
opasnostiza
za gaenje
sebe ili drugu
osobu.se
Ako ta
osoba to ne moe uiniti sama, duna je obavijestiti najbliu
spajanje gorive tvari s kisikom.
vatrogasnu postrojbu.
UGLJINI MONOKSID (CO) je otrovan plin bez boje okusa i

OBVEZE PRI GAENJU POARA mirisa to ga ini jo opasnijim. Ve koncentracija od 0,2 volumnih

% CO u udahnutom zraku nakon kratkog vremena uzrokuje smrt.

Svaka osoba koja primijeti neposrednu
opasnost od nastanka poara ili primijeti poar,
duna je ukloniti opasnost, odnosno ugasiti poar ako to moe uiniti bez opasnosti za
sebe ili drugu osobu. Ako ta osoba to ne moe uiniti sama, duna je obavijestiti najbliu
vatrogasnu postrojbu.

Sl. 13. Postupak aktiviranja aparata za poetno gaenje poara:

1.donjeti aparat na prihvatljivu udaljenost od poara, uhvatiti

PRVA POMO

Postupke prve
medicinske st
pomoi, povr
pomo.
Radnika je ob
glavi, u sjede
poloaju uz pr
poloaju; za ra
polusavijenim
u nesvjestici,
vratnog prljen
ravnoj podlozi
koa, u polusj
ili leeem po
poloaju uz im
koljena i sko
svim ostalim s
NAGLI PRES
Za nagli presta
na ravnu pod
unatrag; rasko
koji se nalaz
primjenom jed
rune metod
metoda umjetn
NAGLI PRES
Za nagli pres
oboljelog na t
masaa srca d
provodi uvijek
UDAR ELEKT
Za udar elek
iskljuenje une
najkasnije 5 m
srca pri presta
nakon povratk

148

149

UGLJINI MONOKSID (CO) je otrovan plin bez boje okusa i mirisa to ga ini
jo opasnijim. Ve koncentracija od 0,2 volumnih % CO u udahnutom zraku
nakon kratkog vremena uzrokuje smrt.

Sl. 13. Postupak aktiviranja aparata za poetno gaenje poara: 1.donjeti aparat na prihvatljivu udaljenost od poara, uhvatiti mlaznicu, 2. izvui osigura, 3. usmjeriti mlaznicu prema poaru, 4. pritisnuti
ruicu na aparatu i ruicu na mlaznici na crijevu (ukoliko je izvedena).

PRVA POMO
Postupke prve pomoi izvode osposobljeni radnici po pravilima medicinske struke.
Nakon obavljenih propisanih postupaka prve pomoi, povrijeenom ili oboljelom
mora se osigurati lijenika pomo.
Radnika je obvezatno prevesti u zdravstvenu ustanovu: za ranu na glavi, u sjedeem ili leeem poloaju; za ranu na vratu, u sjedeem poloaju uz pridravanje
glave; za ranu prsnog koa, u polusjedeem poloaju; za ranu trbuha, u leeem
poloaju s povienim uzglavljem i polusavijenim nogama u koljenu; za prijelom
vilice, ako je povrijeeni u nesvjestici, u stabilnom leeem bonom poloaju; za
prijelom vratnog prljena ili oteenja kraljenice, u leeem poloaju na tvrdoj
ravnoj podlozi uz uvrenje itavog tijela; za oteene kosti prsnog koa, u polusjedeem poloaju; za prijelom kostiju ruku, u sjedeem ili leeem poloaju uz
imobilizaciju; za prijelom zdjelice u leeem poloaju uz imobilizaciju; za prijelom
kostiju nogu, te povrede zgloba koljena i skonog zgloba u leeem poloaju uz
imobilizaciju i u svim ostalim sluajevima kada je to potrebno.
NAGLI PRESTANAK DISANJA
Za nagli prestanak disanja prva pomo obuhvaa: polaganje oboljelog na ravnu
podlogu u leei poloaj na lea, s glavom zabaenom unatrag; raskopavanje
odjee; odstranjivanje krvi i drugih sadraja koji se nalaze u dinim putovima;
davanje umjetnog disanja primjenom jedne od direktnih metoda usta na usta,
usta na nos, ili rune metode Holger-Nielson, osim ako je zabranjena odreena
metoda umjetnog disanja ovisno o ranama i oteenjima kostiju.

150

NAGLI PRESTANAK RADA SRCA

Za nagli prestanak rada srca prva pomo obuhvaa: polaganje oboljelog na tvrdu
ravnu podlogu u leei poloaj na lea; vanjska masaa srca dok srce ne pone
kucati normalnim ritmom, koja se provodi uvijek istovremeno s umjetnim disanjem.
UDAR ELEKTRINOM STRUJOM
Za udar elektrinom strujom (i gromom) prva pomo obuhvaa: iskljuenje unesreenog iz strujnog kruga; primjena umjetnog disanja, najkasnije 5 minuta poslije
udara elektrine struje; vanjska masaa srca pri prestanku rada srca uz polaganje
oboljelog u leei poloaj; nakon povratka svijesti, zagrijavanje tijela i davanje
osvjeavajueg napitka.

Literatura:
Zakon o zatiti na radu.
Zakon o zatiti od poara
Pravilnici doneseni temeljem navedenih zakona
www.ohsas.org
www.dtuv.de
www.zastita.com.hr
mr. sec. Dinko Jurjevi, Sigurnost na radu, Rijeka 2008.

151

152