Nabroji i objasni faze sukoba

-potencijalna/mogua oporba (pa prianje o definiranju problema),

-spoznaja (suprotnosti i neslaganja),
-ponaanje (dominacija, povlaenje, poricanje, kompromis) i
-ishod (rijeen ili potisnut)
Objasni kulturne stereotipe na vlastitom primjeru.
Kulturni stereotip je da svi rokeri imaju poderane hlae i duge masne kose...

potrebno je pomno birati vlastite postupke, nain komunikacije i rijei prilikom komunikacije
sa drugom osobom pogotovo ako ona dolazi iz drugaijeg drutva nego mi
u takvim situacijama bilo bi dobro koristiti govor sa karakteristikama politikog govora te
upoznati vlastit nain izraavanja i biti svjestan neugodnih i uvredljivih stvar koje moda i
nesvjesno izgovorimo

Ideologija
Ukupnost filozofskih, drutvenih, politikih, moralnih, religioznih itd. Ideja svojstvenih jednom
razdoblju ili jednoj drutvenoj skupini (npr: "prosvjetiteljska ideologija", "graanska ideologija",
"militaristika ideologija".
Skup ideja koje ine osnovu neke ekonomske ili politike teorije, ili koje podrava neka
grupa ili osoba.

Empatija i komunikacija
- empatija odnosno suosjeajnost je klju kvalitete koji obogauje ljudsku komunikaciju
- to je sposobnost da se razumije drugu osobu kao to se ona sama razumije
- empatina osoba je u mogunosti da "se uvue drugome pod kou" i vidi svijet kroz njegove oi
- ona slua druge na ne tetan i ne osuujui nain
- kvaliteta empatije se sastoji od tri komponente:

empatina osoba ima osjetljivo i precizno razumijevanje druge osobe, a da pritom zadri
odreene osjeaje odvojenosti od osobe

empatija znai razumijevanje situacija koje su doprinijele ili "pokrenule" te osjeaje

empatina osoba komunicira s drugom na takav nain da se druga osjea prihvaena i

shvaena
- empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjea
- empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog
poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba
nalazi
- suivljavanje promatraa s psihikim svijetom druge osobe, zadravajui realan uvid u stanje, bez
proivljavanja
- empatija je preduvjet drutvenosti tj. socijalizacije odnosno dobre komunikacije

 Esencijalistiki pogled na drutvo

- esencijalistiki pogled je pogled na svijet koji smatra da postoje uoljive i objektivne kvalitete neke
grupe koje su svevremenske i nepromjenjive
- u velikoj veini sluajeva esencijalistiki pogled se temelji na rodu, rasi, narodnosti, spolu,
seksualnoj orijentaciji i klasi
- seksizam, rasizam, nacionalizam, klasicizam i mnoge druge ideologije i politike kroz povijest i
dananjicu se opravdavaju i odravaju esencijalizmom
- esencijalizam kreira grupe ljudi koji tlae i oni koji su potlaeni, prijatelje i neprijatelje

Esencijalistiki i (ne)esencijalistiki pogled na kulturu

- primjer Iranke integrirane u Zapadno drutvo, gdje ju novi sunarodnjaci ne smatraju pravom
"Irankom" jer se asimilirala u Zapadno drutvo i poprimila neka njegova obiljeja
- sunarodnjaci esencijalistiko shvaaju pojam kulture i smatraja da kulturni atributi ne mogu tei iz
jednog drutva u drugo, za razliku od ne-esencijalistikog pogleda koji misli suprotno
- stav "mi-oni" dolazi do izraaja jer Iranka se poela ponaati kao "mi" i time je automatski ostavila
esencijalistike atribute "oni" iza sebe

Feminizam
- feminizam je pokret koji je nastao u zapadnim zemljama u 19. stoljeu kao jedna od posljedica
industrijske revolucije
- razvoj strojeva je poeo otklanjati potrebu za ljudskom radnom snagom, postepeno eliminirajui
jednu od prednosti koju su mukarci imali nad enama
- to je omoguilo enama da postanu sve znaajniji dio radne snage, pogotovo za vrijeme I. i II.
svjetskog rata kada su zamjenjivale mukarce na fronti
- feminist odnosno feministikinja je osoba koja podrava feministiku ideologiju te se zalae protiv
patrijarhata i spolne neravnopravnosti
- feministiki pokret se ispoetka pojavljivao u dva oblika:

kao pokret za ravnopravnost u plaama

kao pokret za davanje prava glasa enama

- danas feministiki pokret se prvenstveno pojavljuje u obliku ravnopravnoj zastupljenosti ena i
mukaraca u drutvenom ivotu i naglaavajui neravnopravan poloaj majki u odnosu na oeve u
obiteljima

Ideologija
- ideologija je termin kojim se oznaava obuhvatni sklop ideja koje ukljuuju naine na koji pojedinac
ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, oekivanje i aktivnosti
- ideologija ima vie funkcija:

pridonosi razvijanju osobnog osjeaja identiteta

osigurava perspektivu i orijentaciju

motivira na djelovanje

olakava odvijanje procesa odluivanja

omoguuje jedinstvo neke skupine ili cijele zajednice

- uglavnom se koristi za politike ideologije - poput marksizma ili liberalizma
- u marksizmu, ideologija je iskrivljena i lana svijest koja izraava interes vladajue klase ili politike
skupine
- u suvremenome funkcionalizmu, sustav ideja i vjerovanja koje pruaju orijentaciju za razumijevanje
stvarnosti i drutveno djelovanje

Inkluzivnost i patronizacija
- inkluzivnost je prihvaanje svih, bez obzira koliko razliiti bili, "uklanje barijera"
- patroniziranje je nain davanje savjeta odnosno ophoenja u kojem se sugovornik smatra daleko
inferiorniji nego to on zapravo jest, te se prema njemu ponaa pretjerano zatitniki, te se u
konanici sugovornik osjea frustrirano

Klie
- izraz, misao ili dio umjetnikog djela koji se previe koristio, pa je izgubio izvorno znaenje ili dojam,
pa ak i doao do toke da dosauje ili ivcira
- izraz "klie" danas se esto koristi za misli ili postupke koji su oekivani ili predvidljivi
- klie se obino omalovaava, premda moe biti i istinit
- neki su kliei stereotipi, dok su neki jednostavno injenice
- otrcane fraze
Kulturistike zamke
- kulturistika zamka je jedna od zamki koja nas spreava da ustvari ljude vidimo onakvima kakvi
jesu i s njima uspostavimo normalnu komunikaciju
- trebali bi pokuati razumjeti ljude prije nego moemo uspjeno komunicirati s njima jer je veoma
lako biti obmanut vlastitim krivim pretpostavkama i stavljanja drugih ljudi u grupu "onih" manje
vrijednih ili nama udnih
- jedan od glavnih problema kulturistikih zamki je da emo vrlo esto prosuditi ljude, kategorizirati ih
i donijeti sliku o tome kakvi oni jesu ili nisu prije nego ih uope upoznamo kao pojedince
- u takvu zamku bi danas upao velik broj ljudi kada bi bili suoeni sa razliitim kulturama
- svi mi svijest o tim kulturama imamo izgraenu uglavnom preko medija tj. preko onoga to nam se
plasira preko istih
- nije na odmet jo jednom navesti da su te reprezentacije vrlo esto iskrivljene slike pojedine kulture
i da ono to se objavljuje u medijima nije uvijek objektivno te ima za cilj stvoriti odreeni javni stav
prema pojedinoj kulturi u smislu promicanja nekih odreenih interesa
- pristupiti komunikaciji s pripadnikom druge kulture samo na temelju takvih spoznaja je srljanje u
kulturistiku zamku i zbog toga se trebamo pridravati nekih osnovnih pravila:

budimo svjesni utjecaja medija, politike i odreenih institucija na stvaranje odreene slike o
pripadnicima drugih kultura

kad preispitujemo ljude drugih kultura uvijek trebamo razmotriti i alternativne reprezentacije

trebamo biti svjesni da nas slike koje primamo o drugima kulturama ak i iz intelektualnih izvora
mogu krivo informirati i zavesti na to da su istinite

senzacionalizacija u medijima je neto protiv se ega se trebamo tititi, neto to znamo da

postoji, trebamo cijeniti to postoji u naim tradicionalnim pogledima stranih kultura

- najbolji pristup za komunikaciju sa stranim kulturama je neesencijalistiki, bez predrasuda i
patroniziranja

Mo i diskurz
- moramo biti paljivi to izgovaramo i na koji nain jer nikada ne moemo biti sigurni koliko jaki odjek
nae rijei mogu imati, pogotovo ukoliko iza sebe imamo drutvenu veliinu
- nesvjesno moemo pod utjecajem predrasuda s odreenim osobama ili grupama drugaije
razgovarati ime automatski moemo raditi diskriminaciju temeljenu na esencijalistikom
subjektivnom pogledu

Nabroji i objasni faze sukoba

- potencijalna/mogua oporba (pojava problema)
- spoznaja (suprotnosti i neslaganja)
- ponaanje (dominacija, povlaenje, poricanje, kompromis)
- ishod (rijeen ili potisnut)

Nabroji i objasni grupne (organizacijske) metode prevencije i kontrole sukoba

- nain na koji su grupa ili organizacija ustrojeni (centralizirani sustavi tee vie tee sukobima,
takoer stroi odnosi u organizaciji reduciraju komunikaciju, te s time smanjuju mogunost rjeavanja
sukoba)
- osobnost i metode voe (voe i menaeri koji imaju siguran stav, te podupiru svoje djelatnike tee
sprjeavanju sukoba u organizaciji)
- opa klima u organizaciji (iako konkurencija moe motivirati lanove grupe esto dovodi do napete
atmosfere, te ukupan rezultat teko moe konkurirati onome iz usklaene sinergine okoline)
- vrsto utvrena pravila i procedure (jasna pravila esto pojednostavljuju funkcioniranje zajednice)
- stupanj i brzina promjene kao i nain na koji dolazi do promjena (svaka promjena predstavlja izazov
za zajednicu koji e zasigurno biti uzrok raznih sukoba)
- mehanizmi za rjeavanje pritubi (veliki dio sukoba nee ni biti potrebno rjeavati nakon to se
utvrdi valjani sustav pritubi unutar sustava)
- emocionalna kuga (oznaava ljude koji ne podnose tuu sreu, te niim izazvani ine sve to je u
njihovoj moi da unesree ljude koji za njih ne predstavljaju nikakvu prijetnju
- uvjebanost za upravljanje sukobima (za primjenu metoda rjeavanja i kontrole sukoba neophodna
je vjeba i trening u stvarnim uvjetima
- vana osoba u prevenciji sukoba je voa ili osoba koja predstavlja autoritet u grupi
- vani su i odnosi unutar grupe te ih je potrebno uiniti to boljim kako bi se sprijeili
sukobi unutar grupe
- kako bi se sprijeio sukob potrebno je postaviti odreena pravila

- ako doe do sukoba unutar grupe potreno je pravilno se postaviti prema problemu te uzeti u
obzir sve injenice
- potrebno je uvjebati rjeavanje sukoba ne samo kako bismo to bolje rijeili sukob ve ikako
bi ga mogli sprijeiti prije no to se dogodi

Nabroji i objasni pojedinane metode prevencije i kontrole sukoba

- manje zapreka (prijetnje, osude, nazivanje imenima potiu sukobe)
- paljivo sluanje (pomae rasipanje negativnih emocija koje ako se nagomilaju uzrokuju sukob
- izraavanje svojih potreba (problemi se esto mogu izbjei samim time to osoba izraava svoje
potrebe
- svjesnost o tuim okidaima (neke rijei, djela ili pogledi mogu kod ljudi izazvati burne reakcije, a
da one nemaju nita s danom situacijom)
- postupak pranjenja (ljudi se mogu istresti i olakati bez da time ugroze druge raznim fizikim
aktivnostima, vikanjem ili jadanjem nekoj neutralnoj osobi)
- poveana emocionalna podrka od strane obitelji ili prijatelja (to se vie osoba osjea voljena i
paana, to je manja potreba za sukobom)
- poveana tolerancija i prihvaanje ostalih (efekt je slian kao kod prethodne metode)
- kontrola pitanja (postoji nekoliko pravila koja treba potivati pri smanjivanju tenzija kao to su:
uspostavljanje procedure kod sporova, rjeavanje jedno po jedno pitanje, podjela pitanja na manje
cjeline, rjeavanje prvo lakih pitanja koja potiu zadovoljstvo na obje strane, rjeavanje same sri
problema, definirati spor neideolokim terminima)
- kontrola nad smislom sukoba i svijest o moguim posljedicama moe katkad u potpunosti sprijeiti
sukob
Nabroji i objasni tri elementa iskrenosti / Navedi i objasni osnovne elemente iskrenosti
- biti svjestan sebe (tipa ako se osjea usamljeno da se zapita zato je tako, a ne da to ignorira, ili
ako si ljut, tuan...)
- prihvatiti sebe kakvi jesmo (tipa ako smo osjeajni da to ne skrivamo i da se toga ne sramimo)
- biti svjestan svojih misli i osjeaja (tipa da ima svoje miljenje i svoj stav o neemu bez obzira to
ti drugi kau)

Objasni djelovanja sile reprezentacije

- prikazivanje vrlo sloene socijalne slike, dakle kada smo duboko uvjereni u neke stvari
- primjer kako ljudi iz zapadnog svijeta pod utjecajem vanjske sile medija misle da veina mukaraca
na Bliskom istoku nose marame na glavi i putaju bradu, a takvih je zapravo 10%
- sile reprezentacije djeluju na nas kroz medije, politike, institucionalni utjecaj u naem drutvu tako
da vidimo ljude drugih kultura na odreeni nain
- drutvo je to koje nam namee nain shvaanja reprezentacije
- sila reprezentacije ne mora biti apsolutna istina, treba raunati na alternativne reprezentacije

- u modernom drutvu konstantno smo hranjeni prizorima iz ostatka svijeta od strane nacionalnih
medija (televizija, radio, novine) koji opisuju ljude i dogaaje iz cijelog svijeta kroz vizualne prikaze
ljudi i mjesta vjeto izmanipulirane kroz razne reklame i sl.
- zapadnom se svijetu tranzicijski svijet prezentira kao mjesto u kojem je nemogue da veliki dio
populacije ini srednja klasa
- profesionalni prikazi usko su vezani s politikim stajalitem koje opisuje tranzicijske zemlje kao
zaputene zemlje koje imaju potrebu za spasom Zapada

Objasni kontinuum apatija, empatija i simpatija

Apatija
- ravnodunost prema okolini, suzdravanje od svakoga suda o stvarima
- psihiko stanje bezvoljnosti, potitenosti i ravnodunosti
- bolesno stanje kod kojega vanjski dogaaji ne pobuuju nikakvo subjektivno doivljavanje, javlja se
kod duevne zaostalosti, melankolije, depresije, shizofrenije
Empatija
- empatija odnosno suosjeajnost je klju kvalitete koji obogauje ljudsku komunikaciju
- to je sposobnost da se razumije drugu osobu kao to se ona sama razumije
- empatina osoba je u mogunosti da "se uvue drugome pod kou" i vidi svijet kroz njegove oi
- ona slua druge na ne tetan i ne osuujui nain
- kvaliteta empatije se sastoji od tri komponente:

empatina osoba ima osjetljivo i precizno razumijevanje druge osobe, a da pritom zadri
odreene osjeaje odvojenosti od osobe

empatija znai razumijevanje situacija koje su doprinijele ili "pokrenule" te osjeaje

empatina osoba komunicira s drugom na takav nain da se druga osjea prihvaena i

shvaena

- empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjea

- empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog
poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba
nalazi
- suivljavanje promatraa s psihikim svijetom druge osobe, zadravajui realan uvid u stanje, bez
proivljavanja
- empatija je preduvjet drutvenosti tj. socijalizacije odnosno dobre komunikacije
Simpatija
- simpatija je osjeanje za druge
- simpatija je sklonost, privlanost, suosjeanje s drugom osobom u doivljavanju emocija slinih
emocijama te osobe

- obino se obostrano zasniva na slinostima i osobinama linosti, vrijednostima i uvjerenjima, te na

komplementarnosti potreba, potie traenje kontakata i interakciju
- empatija i apatija ponitavaju jedno drugo
- pokazivanjem empatije nekome zadobivamo njegove simpatije

Objasni kulturne stereotipe na vlastitom primjeru

- potrebno je pomno birati vlastite postupke, nain komunikacije i rijei prilikom komunikacije s
drugom osobom pogotovo ako ona dolazi iz drugaijeg drutva nego mi
- u takvim situacijama bilo bi dobro koristiti govor s karakteristikama politikog govora te upoznati
vlastit nain izraavanja i biti svjestan neugodnih i uvredljivih stvar koje moda i nesvjesno
izgovorimo

Objasni primjer inkluzivnosti

- djeca s posebnim potrebama i njihovo prihvaanje i prilagoavanje u kolama

Objasni razliku izmedu arbitrae i dogovora na vlastitom primjeru

- dogovor je dolazak do rjeenja problema izmeu samih zainteresiranih strana, kroz
vlastito iznoenje i prihvaanje argumenata, rasprave, kompromisa i zakljuka
- arbitraa je ukljuivanje tree nezainterensirane strane u rjeavanje vlastitih razmjerica kroz
dogovor da arbitrar donosi konani zakljuak nakon iznoenja argumenata od svih strana
- sud je primjer arbitrae
- razmjerica s prijateljom, odlazak treem koji nas saslua oboje i donese svoj stav koji mi prihvatimo
kao konani za rjeenje razmjerice

Objasnite dualne oblike sukoba / Priroda dualnih sukoba

- kompromis - pokuaj rjeavanja sukoba kroz pronalazak zajedniki prihvatljivog rjeenja
- predaja - jedna strana e popustiti kada doe do sukoba
- nadmo - jedna strana eli dobiti sukob pod svaku cijenu i namee vlastito rijeenje
- poricanje - izbjegavanje sukoba tako da se obje strane svjesno prave da ne postoji problem
- paradoks sukoba je u tome da je s jedne strane sila koja razara ljudske odnose i suprotno - sila koja
ih spaja zajedno
Objasnite odnos izmeu esencijalizma i kulturizma
- esencijalistiko razmiljanje je uvjerenje da bihevioralne osobine koje pripadaju odreenoj kulturi
moraju sve biti ujedinjene u istoj stereotipskoj osobnosti
- stoga, ako su muslimanke "ponizne", ne mogu biti "kreativne, rjeite ili samopouzdane"
- ovakvo je razmiljanje duboko ukorijenjeno u svakodnevnom razgovoru, a ljudi su ga vjerojatno
nesvjesni, ne shvaaju da je to omalovaavajue
- kulturizam je utjecajan diskurs koji e uvijek pokuati objasniti ljudsko ponaanje iz nekih dijelova
svijeta kroz prizmu njihove nacionalne i etnike kulture

- oito je da su esencijalizam i kulturizam meusobno jako povezani jer unaprijed stvaraju sliku o
sugovorniku ili sugovornicima i neminovno vode do problema u komunikaciji te dovode do toga da se
osoba prema kojoj pristupamo esencijalistiki i kulturistiki osjea povrijeeno
- jedan takav primjer moemo vidjeti u sluaju studenta iz Afrike koji prilikom studiranja na
europskom fakultetu nailazi na brojne predrasude izazvane upravo zbog esencijalistikog pristupa i
kulturizma: predava studenta ne tretira kao ostale europske studente jer zbog kulturnih predrasuda
smatra da afriki student nije u mogunosti izvravati obveze kao i ostali studenti; na svaki uspjeh
navedenog studenta reagira sa oduevljenjem, ali ono se u datom kontekstu moe okarakterizirati i
kao patroniziranje gdje pretjerano i s ushitom hvalimo neiji uspjeh kao da smo iznenaeni kako je
takva osoba to uope uspjela napraviti; smatranje da je pojedinac manje vrijedan jer pripada
odreenoj kulturi dovodi u usku vezu esencijalizam i kulturizam te se slobodno moe rei da idu ruku
pod ruku
Objasnite osnovne sastojke osobnog identiteta
- pojmovi o sebi i o drugima, odnosno skup ideja o tome tko smo i kakvi smo te tko su i kakvi su drugi
- identitet stjeemo kroz proces socijalizacije od trenutka roenja
- naime, i vlastito ja i osobni identitet su pojave koje nastaju i mogu nastati samo interakcijom s
drugima u drutvu
- dvije kategorije identiteta: osobni i socijalni
- osobni identitet oznaava subjekt koji sebe odreuje, u odnosu na objekt, tj. u odnosu na sve druge
koji ga okruuju ili na koje moe misliti
- iako identitetom razotkrivamo socijalno-kulturne i sve ostale razlike prema drugima, sam identitet
pojedinca nije nastao iz drugih (spol, zanimanje, nain razmiljanja, nacionalnost, vjera...)
- razdioba na individualni i socijalni identitet kojom pokuavamo razluiti vlastito poimanje sebe od
tuih poimanja kakvi smo ili kakvi bismo trebali biti, moe nam u mnogome pomoi u daljnjem
osvjetljavanju i boljem razumijevanju identiteta
- socijalni identitet naglaava slinosti meu pojedincima neke skupine, stvaramo ga kroz interakciju
s drugima
- neki od znakova identiteta su: ime ,odjea, obiaji, pozdravi, nacionalnost itd.

Objasnite ulogu empatije u meuljudskoj komunikaciji i objasnite na vlastitom primjeru

- empatija odnosno suosjeajnost je klju kvalitete koji obogauje ljudsku komunikaciju

- to je sposobnost da se razumije drugu osobu kao to se ona sama razumije
- empatina osoba je u mogunosti da "se uvue drugome pod kou" i vidi svijet kroz njegove oi
- ona slua druge na ne tetan i ne osuujui nain
- kvaliteta empatije se sastoji od tri komponente:

empatina osoba ima osjetljivo i precizno razumijevanje druge osobe, a da pritom zadri
odreene osjeaje odvojenosti od osobe

empatija znai razumijevanje situacija koje su doprinijele ili "pokrenule" te osjeaje

empatina osoba komunicira s drugom na takav nain da se druga osjea prihvaena i

shvaena

- empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjea

- empatija je sposobnost uivljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog
poloaja (npr. patnje, ugroenosti) na osnovi percipirane ili zamiljene situacije u kojoj se ta osoba
nalazi
- suivljavanje promatraa s psihikim svijetom druge osobe, zadravajui realan uvid u stanje, bez
proivljavanja
- empatija je preduvjet drutvenosti tj. socijalizacije odnosno dobre komunikacije
- suosjeanje s osobom kojoj je bliska osoba preminula, bolesna...

Odnos identiteta i multipliciteta

- identitet predstavlja karakteristike koje izabiru ljudi sami, a koje su drukije od nekih drugih
karakteristika nekih drugih ljudi
- izgradnja identiteta svakodnevan je proces
- ljudi jednostavno osjeaju potrebu za identitetom koji e ih razlikovati od ljudi
- u strahu od gubljenja identiteta, sami izgrauju razlike
- identiteti se reproduciraju u svakom djelovanju grupe koju predstavljaju
- moe se rei da je kulturni identitet izraz ovjekovog mjesta u svijetu
- prema tome, ouvanje kulturnog identiteta je opravdano u borbi protiv globalizacije
- oznaava elju za ouvanjem jedinstvene vlastite kulture, povijesti, jezika i sustava vrijednosti od
stranog utjecaja
- nastojimo ouvati vlastite identitete, bilo da su vjerski, kulturni, nacionalni, jezini ili rasni
- svi smo mi, kao pojedinci, lanovi u velikom broju razliitih kulturalnih skupina te stoga imamo
mnotvo identiteta
- uz svaki identitet postoje i odreene poveznice s grupom drugih ljudi: mi smo povezani kroz
zajedniko iskustvo, imamo nae ikone, nae ideologije i nau zajedniku povijest
- zbog toga to smo svi u razliitim kulturalnim grupama, svi smo zapravo jedinstveni zbog naeg
kulturalnog identiteta.
- takoer postoji i jak osjeaj kulturnog dokazivanja
- iako nismo u potpunosti u kontroli nad resursima koji ine na identitet i ne moemo odabrati nau
etniku pripadnost, spol itd. moemo odluiti kako iskoristiti prednosti koje su nam dodjeljene
- moemo raditi s diskursima koji su nam dostupni prema tome kako elimo da nas drugi doivljavaju
i kako elimo utjecati na tue percepcije
- ovjek ima viestruki identitet
- on moe biti odreen po razliitim kriterijima: mjesto roenja, profesionalnoj pripadnosti, dravnosti,
mjestu stanovanja, jezikoj, nacionalnoj ili konfesionalnoj pripadnosti i sl.
- ljudi nekad dou u situaciju da mijenjaju identitet, ime odjeu, uvjerenje
- ovjek moe mijenjati identitet; dok je u svojoj radnji ima identitet prodavaa: kad ode kupiti doruak
"oblai" drugi identitet - postaje kupac
- neki mogu biti privremeni, neki trajniji, a neke e (poput imena) nositi do groba
- ne smijemo zapasti u zamku pa ovjeka svesti iskljuivo na njegov jedan identitet, a zanameriti
ostale

- oni su svjesni da pripadaju skupini, identificiraju se s njom, svjesni su obveza prema sulanovima,
imaju osjeaj solidarnosti s ostalim lanovima skupine
- ljude u skupinu vee skupni identitet
- ako su im tu identiteti podudarni (recimo nacionalni ili religijski identitet), to ne znai da su im i svi
ostali (na primjer, politiki) identiteti istovjetni
- mudrost je suvremenog ivota ne samo priznavati drugi i drugaiji identitet od "naeg", ve i
prihvatiti "njihove drugaije identitete"

Predrasuda
- unaprijed donesen sud ili miljenje o neemu to se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritiki
prouilo, odnosno sud donesen prije iskustva
- obino je to proiren i ustaljen, unaprijed postavljen stereotipan stav, zasnovan na nedokazivim
tvrdnjama i lanim autoritetima o pripadnicima drugih religija, nacija..., ali i strah od ega utemeljenog
na drugaijim obiajima ili navikama
Razlika izmeu inkluzivnosti i patriotizma i patronizma
- inkluzivnost je prihvaanje svih, bez obzira koliko razliiti bili, "uklanje barijera"
- patriotizam - izraena ljubav prema domovini, zalaganje da se ljubav prema domovini stavi ispred
svih ideala
- patroniziranje je nain davanje savjeta odnosno ophoenja u kojem se sugovornik smatra daleko
inferiorniji nego to on zapravo jest, te se prema njemu ponaa pretjerano zatitniki, te se u
konanici sugovornik osjea frustrirano

Senzacionalizam
- oblik krajnje kontroverznog naina pokuavanja dobivanja na pozornosti kroz senzacije odnosno
preuveliavanja emocija
- izraeno u medijima kako bi se postigla gledanost, sluanost, itanost

est koraka za rjeavanje sukoba

- define the Problem in terms of needs, not solutions

- brainstorm possible solutions
-select the solution
-plan who will do what, where, and by when
-implement the plan
-evaluate the problem-solving process and, at a later date, how well the situation turned out

Metode rijesavanja sukoba

Tretirajte drugu osobu s potovanjem

- nain na koji gledam i sluam drugu osobu, ton mojeg glasa, izbor rijei i tip rezoniranja koji
upotrebljavam prenose moje potovanje ili nepotovanje prema toj osobi
- ak i kad potujemo osobu, skloni smo omalovaavanju; moemo napasti osobu i potkopati njezino

samopotovanje; te rijei nepotovanja su esto izreene bez previe razmiljanja, ali one blokiraju
trenutnu komunikaciju i stvaraju rane koje moda nikada nee zacijeliti
Sluajte dok ne shvatite drugu stranu
- tijekom sukoba, kad su osjeaji jaki, ljudi su skloni krivom shvaanju druge osobe
- sve to se dogaa s ljudima tijekom sukoba rijetko je kad tona komunikacija
- cilj sluanja je shvatiti sadraj ideja ili prijedloga druge osobe te cilj koji ima za nju, ali i osjeaje koje
gaji; to znai postaviti se na mjesto druge osobe i sagledati njeno stajalite o stvari o kojoj se
raspravlja
- jako je teko tono shvatiti i saeti tua stajalita tijekom sukoba; ljudi esto shvaaju druge samo
sa svojeg pogleda na stvar i reflektiraju saetak koji je toan u vie pogleda, ali koji pritom iskrivljava
tuu poruku
- treba se prvenstveno koncentrirati na reflektivne osjeaje; nije dovoljno samo osjetiti tue osjeaje,
oni trebaju biti shvaeni i prihvaeni
Izrazite svoja stajalita, potrebe i osjeaje
- nakon pokazanog potovanja prema drugoj osobi te shvaanja njenih osjeaja i gledita doao je
red da iznesemo svoja miljenja drugome
- postoji nekoliko kratkih smjernica u ovoj metodi rjeavanja sukoba:

iznesite svoje stajalite; komunicirat e te bolje ako su vam poruke kratke i jasne, izbjegavajte
teke rijei

recite to mislite i mislite to kaete; mnogi ljudi suzdravaju vane informacije u napetim
trenucima; kad su ljudi u sukobu obino kau puno tee stvari nego zapravo misle

otkrijte svoje osjeaje; druga osoba vas je moda nepravedno optuila i promijeala neke
osjeaje ljutnje i srdbe; sve dok emocionalni problemi nisu rijeeni, pravi se problemi nee
moi raspraviti

Stereotip (predrasude)
- predrasude i stereotipi su posljedica mentalne inercije ljudi, sklonosti generaliziranju i sklonosti da
svijet promatraju u kategorijama "crno-bijelo" umjesto u tisuu nijansi
- vjerovanje u stereotipe nepogreivo ukazuje na to da je osoba koja to ini odustala od aktivne
primjene vlastite inteligencije i sposobnosti opaanja i da je krenula "linijom manjeg otpora"
- stereotipi su uvrijeeni, konvencionalni i previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim
pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj
orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za ljude)
- oni su grupni koncepti koje odreena skupina ljudi gaji o nekoj drugoj skupini
- esto se koriste u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena
diskriminativna ponaanja
- stereotipi su esto negativne karikature ili inverzije nekih pozitivnih osobina koje posjeduju
pripadnici neke skupine, naglaeni do te mjere da postaju odbojni ili smijeni
- stvaranje stereotipa temelji se na:

pojednostavljenju

pretjerivanju ili iskrivljavanju

generalizaciji

predstavljanju kulturalnih atributa kao "prirodnih"

- stereotipi se smatraju nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili
upoznavanja
- stereotipi ne moraju biti ogranieni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina, mogu biti i
pozitivni
- postoje pozitivni stereotipi o grupama neke su grupe ak pokuavale, kao dio promiljene
politike strategije, razviti nove pozitivne stereotipe o sebi

Stvaranje kulturnog identiteta u odnosu na multiplicitet

- kulturni identitet obuhvaa sve one simbole i njihova znaenja koji odreuju pripadanje pojedinca i
grupa nekoj zajednici i koji ih razlikuju od drugih naroda i njihovih kultura
- kulturni identitet je oblik kolektivne i pojedinane svijesti, osjeanja i ponaanja koji pokazuju
pripadnost nekoj zajednici
- razlikuje se objektivna komponenta (jezik, vjera, tradicija, obiaji, mitologija, nauna i diskurzivna
svijest) i subjektivni doivljaj (razlikuje se od pojedinca do pojedinca)
- kulturni identitet se manifestira kao:

svakodnevni (hrana, stanovanje, odijevanje, igra, zabava)

stvaralaki (umjetnost, nauka)

povijesno-politiki (religija, vlast)

Kulturni identitet - identitet grupe ili kulture, ili pojedinca koliko netko moe biti pod utjecajem
pripadnitva nekoj grupi ili kulturi.
Djevojke bi se takodjer mogle definirati kao pripadnici dobne skupine, nacionalnosti, etnike
skupine, drutvene klase, religije, izvia grupa, aerobik klasa, hokej tima, grupa razred.
Multiplicitet - u prijevodu znai mnoina, raznovrsnost.. to bi oznaavalo svestranu osobu tj.
osobu koja ima mnogo uloga(majka, poslovna ena, prijateljica, klizaica, Budistica, ....)
Svi smo mi, kao pojedinci, lanovi u velikom broju razliitih kulturalnih skupina, te stoga imamo
mnotvo identiteta -multiplicitet.

Sukob
- ne moe se izbjei u ljudskom ivotu
- neophodan je, jer potie na rjeavanje problema
- umjerena koliina sukoba je dobra i poeljna, ali previe sukoba ukazuje na nefunkcionalnost grupe
(zajednice)
- prije ulaska u sukob potrebno je dobro odvagnuti isplativost ulaska u sukob
- dvije vrste sukoba:

realni sukob

nastaju kada se u pitanje dovedu: sukob emocija, sukob vrijednosti i sukob potreba

postoje suprotstavljeni/razliiti ciljevi, elje, vrijednosti ili interesi

neralni sukob
o

nastaju kada se u pitanje dovedu povjesne tradicije, predrasude, krivo nametnuta

neprijateljstva

proizlazi iz neznanja, greki, povijesne tradicije, predrasude, neprijateljstva, "win/lose"

natjecanja ili iz potrebe za oslobaanjem napetosti

Zadaa jazavca u makroekonomskoj zajednici s multietinim aspektima

- jazavcima nazivamo one skupine ljudi koji koe napredak drutva pozivajui se na subjektiviziranu
injenicu da je "prije bilo bolje"
- primjer jugonostalgiara