Professional Documents
Culture Documents
Misterija Anasazija: Semir Osmanagić
Misterija Anasazija: Semir Osmanagić
MISTERIJA
ANASAZIJA
S AD R AJ
Uvod
Koronado (1)
Fajada Butte (2)
Hungo Pavi (3)
Pueblo Bonito (4)
Chetro Ketl (5)
Pueblo del Arroyo (6)
Kin Kletso (7)
Putevi Anasazija (8)
Aztec (9)
Velika kiva (10)
Mesa Verde (11)
Mesa Verde astronomi (12)
Skok ka totalnoj slobodi Anasazija (13)
Tornjevi Hovenweepa (14)
Indijansko nebo nad Arizonom (15)
Poruke Hopija (16)
Canyon de Chelly (17)
White House (18)
Krug se zatvara (19)
Ponovni susret sa Melvinom (20)
ACIO (21)
Peina (22)
Projekat Antika strijela (23)
Index imena i pojmova
MISTERIJA ANASAZIJA
UVOD
Zadnja dva miliona godina povrina Zemlje svjedoi o smjeni osamnaest ledenih
doba koja bi trajala po 100 000 godina. Izmeu njih bi dolazilo do kratkih
privremenih perioda zatopljavanja, ne duljih od dvanaest hiljada godina. I to su ere
kada bi startali novi ivotni ciklusi. ivot bi bujao, planeta zazelenila, zvukovi
raznih bia bi odzvanjali na sve strane.
Mi se nalazimo pri kraju jo jednog prolaznog toplog perioda koji je zapoeo prije
11 500 godina. Ubrzano se pribliavamo novom ledenom dobu. Promjene vremena
e se intenzivirati: hladni predjeli postajae hladniji, topli jo topliji. Zavrie se jo
jedan ciklus. Dominirajua civilizacija e vidjeti svoj kraj i bie potrebno jo mnogo
generacija dok se ne pone ispoetka.
Izgubie se ona nit koja e spajati civilizacije razliitih toplih perioda. Ili e
ponegdje preivjeti u oralnoj tradiciji ili nekom zapisanom dokumentu. Zatim e
postajati legendom da bi se vremenom utopila izmedju mita i imaginacije.
Da li e nai daleki potomci znati za nas ili e i oni misliti da su prva inteligentna
civilizacija na Zemlji kao to se mi zanosimo svojim neznanjem? Da li e znati
cijeniti raznolikost i spiritualnost to nama nedostaje?
S pogledom uperenim u budunost priati emo o prolosti. Ne tako dalekoj. O
onima koji su uporedo s nama rasli i dijelili jedan kutak Planete. Na koje smo
zaboravili kao da nikad nisu ni postojali.
Iza njih nije ostalo mnogo. Ruevine zgrada i astronomskih graevina. Pokoji glif u
kamenu. I poneka legenda onih koji su doli davno nakon njihovog odlaska.
Tristo godina nije puno za jednu civilizaciju. Zapravo po strogim naunim
kriterijumima teko bi ih i bilo nazvati civilizacijom. Pogotovo kad nemamo
pouzdanih podataka o tome odakle su doli, niti su ostavili pismo da nam opiu
svoja znanja, a jo uvijek je misterija zato su bez traga napustili svoja ognjita da
se vie nikada ne vrate.
Njihove gradove smo nazvali nekim svojim imenima. Kako su ih oni zvali, ne
znamo. Koja je bila svrha udnovatih graevina moemo samo nagaati. U tome
je izazov ove knjige. Iz dubina kosmike historije izvui na povrinu makar djeli
znanja onih koji su otili.
Da se ne zaboravi.
Mi ih zovemo Anasazi
KORONADO (1)
Albukerki (Albuquerque), Novi Meksiko
juli 2004.
Slijeem u polumilionski Albukerki. Treina populacije prostranog, ali slabo
naseljenog Novog Meksika je smjetena ovdje. Rent-a-car agencije na amerikim
aerodromima vie nisu u pristaninim zgradama. Danak strahu od terorizma. atl
me vozi nekoliko kilometara van aerodroma. Formalnosti u AVIS-u traju par
minuta. Klju me eka u sportskom Hyndai Santa Feu. Sunano jutro i iroki autoput mi prave drutvo na poetku mog obilaska svijeta Anasazija i etiri amerike
drave: Novi Meksiko, Kolorado, Juta i Arizona.
********
Novi ivot je roen. Beba je zaplakala u sobici kamenih zidova. Smjetena je na
pokriva. Uz nju je postavljen klip kukuruza (majka kukuruz) odakle se ne
pomjera narednih dvadeset dana. Beba ostaje u mraku za to vrijeme. Rano izjutra
dvadesetog dana, majka podie dijete, uzima ga lijevom rukom u naruje, podie
klip kukuruza desnom rukom klima glavom prema svojoj majci, baki
djetetovoj izlaze iz kue i kreu se prema istoku. Zaustavljaju se, tiho mole, i
poinju lomiti kukuruzna zrna bacajui ih prema izlazeem Suncu. Kada je Sunce
izalo itavom veliinom na horizontu, majka istupa naprijed, podie dijete ka
Suncu i govori: Oe Sunce, ovo dijete pripada Tebi
********
Kako su Anasazi sebe zvali, nije poznato. Nekoliko stotina godina nakon njihovog
odlaska brojni Navaho indijanci su doli sa sjevera (iz Kanade) i vidjevi ostatke
gradjevina njihove autore su prozvali Anasazi (drevni narod ili, u drugom
prijevodu, neprijatelji naih drevnih predaka).
Moderna historiografija sasvim zgodno uklapa pojavu Anasazija u svoje okvire.
Pominju tri evolutivne faze: onu od prije dvije hiljade godina i pojavu prvih
nomada, drugu fazu oko 600. godine i prva naselja izgraena pod zemljom i
napokon razvijenu fazu gradnje kamenih gradova od X-XIII stoljea.
Sasvim neoekivano, njihovi gradovi smjeteni na ogromnim prostranstvima bivaju
istovremeno naputeni u XIII stoljecu. Vladajua teorija je da je dolo do migracije
********
Suneve zrake su se odbijale od bljetavih oklopa tristo konjanika koji su ponosno
paradirali glavnim trgom Meksiko Sitija. Na njihovom elu je kapetan-general Don
Francisko Vaskez de Koronado (de Coronado). O ovom trenutku je matao ve dvije
godine otkako ga je 1538. Mendoza postavio za guvernera provincije Nova Galicija
(Nueva Galicia). U sebi je ponavljao sve poznate podatke o zemlji smjetenoj
sjevernije od Nove panjolske (kolonijalnog Meksika)
Kada su muslimani osvajali Portugal 714. godine sedam katolikih biskupa je, sa
svojim sljedbenicima, pobjeglo preko Atlantika u zemlju poznatu kao Antilija i
osnovalo sedam gradova. Vremenom su poele kruiti legende da su ti gradovi
(Cibole) puni zlata, srebra i dijamanata
Nakon udesa njihovog broda u Meksikom zaljevu tri panjolca i Esteban iz
sjeverne Afrike su, nakon osam godina lutanja po neistraenim prostorima
(dananjeg Teksasa i sjevernog Meksika), napokon doli u Meksiko Siti 1536.
godine. Gradskim liderima su govorili kako su usput uli price o velikim
gradovima ije su ulice prepune zlatara, zgrada sa mnogo katova i kamenih kapija
optoenim dragim kamenjem
Kralj panjolske je pokazao poseban interes za legende i 1539. poslao ekspediciju
da ih istrai. Esteban je sluio kao vodi, a fratar Markos de Nica je bio predstavnik
krune. Prvi susret ekspedicije sa Zuni indijancima u gradiu Havikuh doveo je do
stradavanja Estebana i njegove druine. Fratar Markos se vratio u Meksiko Siti i
izvjestio o postojanju zlatnih gradova, od kojih je najmanji bio vei od Meksiko
Sitija.
General Koronado se vratio u stvarnost. Nastavio je odmahivati gomili okupljenoj
na glavnom gradskom trgu. Nakon pozdravljanja sa vicerojom, kraljevim
namjesnikom u Novoj panjolskoj, kolona sa konjanicima i zastavama, hiljadu
crnakih robova i indijanaca, hiljadu konja te stada ovaca, krava i mazgi sa
zalihama hrane naputaju Meksiko Siti. Koronado se ve slavodobitno vidi na
povratku nakon otkria sedam zlatnih gradova Cibole kako, ovjenan slavom i
bogatstvom, potamnjuje Kortesovu i Pizarovu popularnost.
********
Svih devetnaest Pueblo plemena je smjeteno u radijusu od 350 milja, govori mi
Melvin. Santa Ana, moje pleme, je desno odavde (rukom pokazuje kroz svoj
prozor). Do nas su Zia, Hemez, Koiti, Santo Domingo Ispod nas (okree se prema
zadnjem prozoru) je Sandija pleme. A tamo su ti (ruka mu ide iza mog vrata)
Laguna, Akoma i Tohaili
Kojim poslom ide u Farmington? Kakav sastanak imate? pitam.
Tuili smo Vladu SAD da nas ne titi od korporacija koje koriste uran sa naih
teritorija, a ne plaaju dogovoreno odgovara.
Rekao si da si prevodilac u svom plemenu. Da li zbilja danas postoji potreba za
takvom funkcijom?
To jeste djelomino relikt prolosti. Ali, naa je tradicija vrlo jaka i jezik se pomno
njeguje bez obzira to nas je ostalo samo nekoliko stotina. A onda, mi svi govorimo
drugaije medju Pueblo plemenima. Takodje, Apai, Jute i Navaho imaju potpuno
razliite jezike. Stoga prevodjenje postaje vano za medjusobnu komunikaciju. A ti,
kojim si ti poslom u Novom Meksiku?, upitao me je.
Izuavam Anasazije, kratko odgovorih.
ta zna o njima?
Znam da vi, Pueblo, tvrdite da su bili vai preci, odgovaram sa upitnim pogledom
i ekam njegovu reakciju.
Da, Anasazi su nai drevni preci, zamiljeno odgovara.
********
Koronado je sa svojom ekspedicijom pratio rijeku San Pedro (uao u dananje
SAD). Zauzeo je Havikuh i vojniki porazio Zuni indijance. Medjutim, zlatne
gradove nije naao. Nastavljao je na sjeveroistok, napadao indijanska naselja
(puebla), gubio vojnike i robove, ostajao bez hrane. Proao je Arizonu, Novi
Meksiko, Teksas, Oklahomu i Kanzas. Ni traga od legendarnih gradova Cibole.
Odluio se na povratak. Dvije godine nakon glamuroznog ispraaja 1540. vratio se u
Meksiko Siti sa samo stotinjak vojnika i praznih ruku. Ekspedicija je proglaena
neuspjehom.
********
Sa desne strane puta ganitna tabla sa natpisom: Coronado, State Monument.
Prekidam razgovor sa Melvinom. Parkiram ispred zgrade muzeja. On mi kae da e
me priekati na klupi u hladu.
Ima razloga da sam ovdje u drutvu ba Pueblo indijanca. Morau neke odgovore
da dobijem od njega.
10
11
12
odroniti i zauvijek iseznuti iz krajolika. (Time e kaubojski filmovi ostati bez svoje
prirodne pozadine.)
13
14
Najpoznatiji petroglifi Fajade su dvije spirale uklesane u stijeni. Vea spirala ima 19
krunih linija; manja je lijevo od nje sa devet i po linija i izduenim zavretkom.
U podne, na prvi dan ljeta, suneva zraka se probija izmedju stijenja i, u obliku
noa, pada tono na sredinu vee spirale.
Na prvi dan zime, dva svjetlosna noa padaju tono na ivice vee spirale.
I, na koncu, na prvi dan proljea i jeseni, svjetlosni no prolazi kroz sredinu
manje spirale.
Sjajno.
Fotografija 4: Dvije suneve zrake padaju na ivice spirale oznaavajui prvi dan
zime, petroglif Fajada Butte, ako kanjon, Novi Meksiko
Kretanje sunca na horizontu se odvija u ciklusima: bri tokom proljea i jeseni,
sporiji ljeti i zimi. U danima koji prethode 21.09. i 23.03. sunce mijenja svoju
nebesku putanju ak po pola stepena svaki dan. Meutim, oko 22.06. i 22.12.
putanja strano uspori i postaje gotovo identina dan za danom. Otuda i pojam
solsticij, odnosno nepominost na latinskom jeziku.
Anasazi su znali za ove pojave. U legendama Hopija i Pueblo pominju se mogunosti
da e se sunce prestati zauvijek kretati u danima oko poetka ljeta ili poetka zime.
Dakle, ili e zemlja potonuti u vjenu hladnou ili e ljetne vruine biti neprestane.
Stoga i plesovi Indijanaca da umilostive boansko Sunce da ne prestane sa svojim
nebeskim kretanjem.
15
Fotografija 5: Suneva zraka, poput svjetlosnog noa, prolazi kroz sredinu uklesane
spirale samo na dan ljetnjeg sunevog solsticija, Fajada Butte, ako kanjon, Novi
Meksiko
Slino kao i sunce, tako i mjesec ima svoje cikline ritmove. Prilikom njegove
najsjevernije orbite vizuelno se dogadja slino nebesko mirovanje kao i kod sunca
prilikom solsticija. Zahvaljujui sunevoj gravitaciji, mjeseeva orbita se ponavlja
svakih 19 godina i ta se pojava naziva Metonskim mjeseevim ciklusom. Glavno
"mirovanje'je praeno sa sporednim (manje ekstremnim) mirovanjem svakih
devet i po godina.
Anasazi su obratili posebnu panju ovim mjeseevim mirovanjima.
Pomenuti piktoglif spirala na Fajade Butte - biljei glavni period mjeseevog
mirovanja na taj nain da obasja piktoglif u potpunosti, a granica sjene ide
lijevim obodom spirale. Drugim rijeima, Anasazi su znali za Metonski ciklus, za
dane koji su se ponavljali svakih devetnaest godina kada bi se mjesec naao u istom
nebeskom poloaju.
Za vrijeme sporednog mjeseevog mirovanja svijetlost obasja ravno jednu
polovinu spirale idui tono kroz njenu sredinu; druga polovina je u sjeni. Ugao koji
16
formira mjeseeva sjena identian je uglu usjeene linije spirale na mjestu njihovog
dodira.
Dodamo li tome da se period glavnog mirovanja od 19 godina poklapa sa brojem
linija na veoj spirali (19), a period sporednog mjeseevog mirovanja poklapa sa
brojem krugova velike spirale (devet i po), upotpunjuje se nevjerovatna
astronomska pria o piktoglifima Fajade Butte.
Ove igre sjenke i svijetla su mogue, jer se ispred piktoglifa nalaze tri kamena
bloka, svaki visok po 2 metra i teak po nekoliko tona. Jo uvijek se vode polemike
da li su ovi blokovi nastali prirodnim odronjavanjem ili su ih Anasazi tu postavili.
Nevjerovatna preciznost kojom svijetlo pada na spirale za mene je dovoljan dokaz
da su Anasazi postavili ove kamene blokove na takav nain da blokiraju i
proputaju svjetlost da bi dobili eljene astronomske efekte.
Petroglifi se nalaze na jo nekoliko litica. Geometrijski oblici dvostruke spirale i
zmije ponovo biljee isti efekat kod ekstremnih nebeskih poloaja sunca. Posebno je
interesantna sjena koja se formira za vrijeme jesenje ravnodnevnice kada linija
sjene istovremeno dodiruje glavu, tijelo i rep krivudave zmije.
Zmija, odnosno serpent, je motiv koji Anasazi koriste slino kao i Maje. Simbol
znanja, superiorno nebesko bie.
Anasazi nisu ostavili pisanih dokumenata. Ali, i ovih nekoliko krtih znakova u
kamenu su dovoljni da razuvjere historiare da su Anasazi pratili nebeske pojave
da bi utvrdili kada je vrijeme za sjetvu.
Perfekcija njihovih piktoglifa daleko nadilazi potrebe zemaljskog kalendara i
agrikulturnog drutva.
Anasazi nam ostavljaju geometrijsku poruku o svojim astronomskim konceptima.
17
Ulazak u ako kanjon. Osjeaj divlje ljepote. Ili, lijepe divljine, svejedno.
Polupustinjski predjeli, surovih zimskih uvjeta, kratkih kinih perioda, sunca koje
pri tokom ljetnih mjeseci, prosto ne odaje mjesto koje je nekada bilo ivim centrom
Anasazija, njihovim duhovnim, komunikacijskim, graevinskim i trgovakim
sreditem.
Prije 130 godina je prvi nabasao na kanjon Richard Wetherhill: Tamonje ruevine
su ogromne. Jedanaest je velikih puebla ili naselja koja sadre od stotinu do pet
stotina prostorija i vei broj manjih naselja Koliko, ne znam, sigurno ih je vie od
stotinu.
Meni predstoji obilazak dvadesetak kilometara Kanjona.
********
Hej, Melvine, ko je dolazio na mjesta naputenih gradova Anasazija?, koristim
nekoliko minuta za razgovor prije nego to izbijem na prvi grad u Kanjonu.
Doli su osvajai, odgovara mi moj saputnik, Pueblo indijanac.
Ko su bili ti osvajai?, uporan sam.
Drugi indijanci. Sputali su se u ove predjele i jo junije, u Meksiko, gestikulira
rukom i pokazuje u pravcu jugozapada.
Kako to da su oni osvajali duhovno naprednije narode?, pitam se naglas.
Ve sam ti rekao da su pojedini gradovi, pod vostvom velikih vidovnjaka, napustili
ovu dimenziju znatno ranije. I ovdje, i u Meksiku, i u svijetu Maja. Oni to su ostali,
bili su pod vostvom onih koji su bili opsjednuti vienjem i koji nisu imali praktine
odgovore za interese svojih zajednica. Oni si bili fijasko.
Da li je bilo spiritualnog kontinuiteta Indijanaca-osvajaa sa starosjediocima?,
interesuje me.
Vidi, ovi osvajai bi zavladali materijalnim svijetom. Ali, nisu nikad nauili da
vide.
Kako misli da nisu nauili vidjeti? Pa mora medju dananjim indijancima biti
onih koji prelaze izmedju dvije dimenzije, nastavljam diskusiju.
Moj novosteeni prijatelj se smijei. Udahne duboko i nastavlja.
18
Nije da nisi u pravu. Novi spiritualni lideri su uili procedure Anasazija, Tolteka,
Maja Medjutim, oni nisu ovladali unutranjim znanjima. Zato ih ja i ne zovem
vidovnjacima ve vraevima. Oni zapravo nisu znali to im se dogaa prilikom
spiritualnih izleta, niti su to znali objasniti, jer nisu vidovnjaci.
Kako je dolazak panjolaca utjecao na njihov rad? pitam.
Kada su panjolci doli, stari vidovnjaci su ve stoljeima bili odsutni. Nove
generacije vraeva su poele da osiguravaju svoje pozicije. Spiritualno inferiorni i
barbarski nastrojeni panjolci su zapravo pomogli novim liderima Indijanaca da
ovrsnu
To mi se uinilo malo nelogino, ali ve smo izbili na proirenje puta
********
Hungo Pavi, akoanska velika kua, kako stoji na tabli pored naselja, je na
ulazu u Kanjon. Nije poznato originalno ime koje su mu dali njegovi graditelji.
Jedan od moguih prijevoda imena sa indijanskog bilo bi travnato proljetno
mjesto.
19
20
Hungo Pavi je smjeten tik uz litice kanjona. U pozadini se, uz napor, vide ostaci
uklesanih drevnih stepenica koje su bile sastavni dio mree puteva svijeta Anasazija.
Ostaci dvospratnog zapadnog zida i irina nosivih zidova od preko jednog metra (!)
upuuju da su na njima bili smjeteni jo, najvjerojatnije, dva sprata. Na taj nain
bi se broj prostorija popeo na oko 200.
Fotografija 7: Debljina nosivih kamenih zidova je preko jedan metar, Hungo Pavi,
ako kanjon, Novi Meksiko
Sve do ovog momenta pria ide nekako logino. Imamo malo naselje odnosno
apartmanski kompleks od 200 prostorija u kojeg bi mogli smjestiti stotinjak manjih
porodica. Tu su i ceremonijalne kive za zajednika okupljanja.
Meutim, u ruevinama prostorija nema tragova kamina, odnosno ograenih
prostora za ognjita. A ivjeti est surovih zimskih mjeseci bez grijanja ne zvui
logino.
Nadalje, na ovu veliinu puebla trebalo bi biti izgraeno barem petnaestak manjih
kiva, jer bi obino svaki klan imao svoju kivu uz par velikih, zajednikih kiva.
Zakljuak: Hungo Pavi je sluio kao povremeno prebivalite, u ljetnim mjesecima,
vrlo limitiranom broju Anasazija.
21
22
23
Fotografija 9: Pueblo Bonito, srce svijeta Anasazija, u punom sjaju oko 1 100.
godine, ako kanjon, Novi Meksiko
Od ponovnog otkria sredinom XIX stoljea Pueblo Bonito je neprestano
vandaliziran u narednih 70 godina. Od etverospratnih zidova, osamsto apartmana,
etrdesetak standardnih i tri velike kive ostalo je malo.
I kao da to nije bilo dovoljno, 1941. je kolapsirala gigantska stijena iznad Pueblo
Bonita. Trideset hiljada tona teka tzv. Prijetea stijena se sruila na ruevine
gradia ispod sebe uz potmulu buku. Od pedeset metara iroke, trideset metara
visoke i petnaest metara debele stijene ostala je, kao to sam se mogao uvjeriti,
gomila manjeg kamenja. Dodatnih tridesetak prostorija Pueblo Bonita je zauvijek
uniteno.
24
Fotografija 10: Ostaci Prijetee stijene, teke 30 000 tona, koja je kolapsirala na
Pueblo Bonito 1941. godine, ako kanjon, Novi Meksiko
Gradnja Pueblo Bonita je zapoeta 850. godine. Dograivan je u tri navrata da bi
gradnja stala 1 150. Dokazi ivota se u njegovim prostorima nalaze do poetka 1200ih, a onda, neoekivano i bez prisile, grad se mirno i misteriozno naputa.
Impresionirani graevinskim umijeem Anasazija, prvi arheolozi i historiari
procjenjuju broj stanovnika Pueblo Bonita na nekoliko hiljada. Broj prostorija
(800) su pomnoili sa potencijalnim lanovima porodica (4-5) i dobili su ove cifre.
Na slian nain su doli do populacije u ao kanjonu: 13 gradia po par hiljada
25
ljudi, dakle govorimo o dvadeset pet hiljada ljudi. I to je imalo smisla da bude
centar svijeta Anasazija koji bi, po njima, brojao stotinjak hiljada ljudi u radijusu
od hiljadu kilometara.
Naalost, raunicu im je pokvarila zdrava logika. Naime, u Pueblo Bonitu je samo
pedesetak prostorija sa ognjitem za vatru. Najedamput, umjesto tri-etiri hiljade
ljudi procjena broja stanovnika se smanjuje na samo stotinjak itelja. U polovini
okolnih naselja uope nema ognjita za vatru u prostorijama to znai da su ova
naselja bila samo povremeno naseljena (tokom ljeta).
I sad se postavlja pitanje odakle radna snaga za podizanje impresivnih kamenih
zidina, etverospratnica i krunih kiva, mree kamenih puteva koji su se prostirali
stotinama kilometara daleko i povezivali oko 150 velikih kua (naselja) Anasazija.
I sve to u uvjetima surove klime, krte zemlje i oskudne vode kada je glavnina
vremena ipak trebala biti posveena osiguranju hrane.
********
Nekoliko fotografija ostataka Prijetee stijene i ostao sam bez filma. Vraam se u
auto po novi film. Melvin, po obiaju, sjedi uz klimu upaljenu na najjae, slua
svoju meksiku radio stanicu, zamiljenog pogleda. Ledenog aja vie nema.
Melvine, hoce mi se pridruiti u obilasku ruevina Pueblo Bonita? pokuavam da
pridobijem drutvo.
Ti idi, a ja u te pratiti pogledom. I biti uz tebe, izvlai se jo jednom.
Na ovaj momenat sam ekao dugo, govorim da se naem pokraj velike kive i
pokuam doi do spoznaja Anasazija kada su se okupljali u njima.
Nadam se da e osjetiti kolosalno otkrie vidovnjaka Anasazija, zagonetno mi se
obraa.
Vidim da u ostati jo par minuta u autu. Melvin me mami.
Kakvo kolosalno otkrie?, pitam.
Vidi, vidovnjaci Anasazija su, uz veliki rizik, uspijevali da vide neopisivu silu koja
je bila izvorom svih ivih bia. Zvali su je Orao.
Zato orao?, sada ve ima moju punu panju.
26
Onih par odbljesaka koji su mogli izdrati, oni su vidjeli neto to je podsjealo na
crno-bijelog orla beskrajne veliine.
I ta su jo nauili o toj sili?, izvlaim iz Melvina.
Vidjeli su da Orao daje svijest i znanje. On kreira bia da bi oni ivjeli i obogaivali
datu im svijest i znanje.
I onda?
Oni su vidjeli kako ta obogaena svijest naputa bia nakon smrti i kako se kree
ravno ka Orlu koji bi je progutao, sporim glasom Melvin saoptava
zastraujuu istinu.
Hoe da kae da je jedini razlog za nae postojanje da obogatimo svijest svojim
ivotnim iskustvima i da ta svijest slui kosmikoj sili kao hrana?, razmiljam
naglas.
Pogledi nam se sreu. Njegove tamnosmee oi i naborana koa mi ne pruaju
utoite. Kao da smo doli do zadnje kosmike stanice i znamo da nemamo vie
kuda. A ishod nam ne ide u korist.
Vidovnjaci Anasazija su vidjeli da su iva bia tu da obogate svijest koja bi
postajala Orlovom hranom. Od drevnih vremena do danas. I zauvijek. zavrava
Melvin.
Toliko o otkriima vidovnjaka Anasazija, mislim se u sebi. Izlazim iz auta pod
dojmom naeg razgovora.
********
Stojim ispred gradia i posmatram njegove konture. Pueblo Bonito je bio izgraen u
obliku slova D. Kruni dio kompleksa gleda na jug primajui i zadravajui
sunevu toplotu za vrijeme hladnih zimskih dana. Najvea kiva je perfektno
orijentirana u pravcu sjever-jug (bez upotrebe kompasa, naravno).
Svaki kamen je ugraen u zidove sa posebnom panjom.
Zid koji dijeli kompleks na dvije polovine nema odstupanja od perfektne
orijentacije prema sjeveru (tanije, odstupanje je manje od jedne etvrtine jednog
stepena!). Velika kiva na istonoj polovini naselja je smjetena na crti od tono 45
stepeni prema istinskom sjeveru.
Oigledno, gradnja je bila dio astronomske orijentacije Anasazija.
27
Prvi dio naselja na koji me dovodi uski put su istone zidine. Ostaci dva visoka zida
i u njima neobian otvor prozor. Kasnije u otkriti tragove est slinih ugaonih
prozora.
Paljivim promatranjem ustanovljena je njihova astronomska funkcija. Naime,
tokom godine se sa ovih prozora moe promatrati kretanje sunca sve do konca
oktobra. I kada se ini da sunce nestaje sa horizonta, jer ga vie nije lako pratiti iz
ove pozicije, deava se neto neoekivano. Uski traak svjetlosti prolazi kroz prozor i
moe se pratiti na zidu susjedne sobe. Sa dolaskom novih dana i sedmica na tom
zidu se prati kretanje suneve svjetlosti. I, napokon, na dan zimskog solsticija, 22.
decembra, sunevi zraci oblikuju kvadrati koji poiva na samom uglu dva susjedna
zida!
28
Ono to danas ne vidimo na zidovima je plaster koji je prekrivao ove kamene zidove
i vjerojatni markeri na zidu koji bi oznaavali vane take suneve putanje.
********
Za izgradnju trinaest naselja u kanjonu trebalo je posjei i ugraditi 225 000 stabala.
A najblie ume su se nalazile ezdesetak kilometara daleko.
Temelji zidova Pueblo Bonita su, slino kao i kod ostalih naselja, iroki preko jedan
metar. Zidovi koji se nastavljaju na njih se suavaju i to nam govori barem dvije
stvari. Prvo, da su originalni graditelji znali da e im graevine imati vie spratova
te su podizali masivne donje zidove; a drugo, sa uim zidovima na viim spratovima
su imali manji pritisak na donje zidove. Svaki kamen je posebno poravnan i
obradjen.
29
30
U srcu sam nestale civilizacije. Ispod mene su izranjale sve njihove tajne, nadanja i
planovi. Uz svjetlost vatrenog ognja, dim i miris trava u lulama, kreirala se
sadanjost i budunost zajednice Anasazija koja se prostirala stotinama kilometara
unaokolo.
Sve do momenta kada e pasti odluka da se ulazna vrata, mirno i dostojanstveno,
zauvijek zatvore.
Fotografija 14: Za izgradnju trinaest veih naselja u kanjonu posjeeno je 225 000
stabala; najblie ume su bile udaljene preko 60 km. S obzirom da Anasazi nisu
imali metalnih alata, zaprenih ivotinja niti toka, ostaje misterijom kako su ova
naselja izgraena u kratkom periodu sa minimalnim brojem radnika
31
32
Samo nekoliko desetina itelja etro Ketla je ivjelo u ovom elegantnom kompleksu.
Donji spratovi su uglavnom sluili kao spremita; dvostruki zid je okruivao naselje.
Prostorije na viim spratovima imale su izlaz na balkone.
Tih balkona danas vie nema. Ali su, prema historijskim kronikama iz 1901.,
dijelovi balkona jo uvijek bili netaknuti. Naredne dvije decenije oni e nestati.
Avanturisti i snabdjevai muzeja e, prilikom svojih posjeta kanjonu, potporno drvo
balkona koristili za loenje u hladnim noima. I tako je od balkonskih terasa ostao
sam pepeo.
********
Moj razgovor sa Melvinom se, uz povremene prekide, nastavlja. Kroz prednje
staklo gledamo prema obrisima ruevina etro Ketla.
Svijet nije ono to mi mislimo da jeste, govori Melvin. Mi mislimo da se on
sastoji od objekata, ali to jednostavno nije istina.
Slaem se s tim. Sve se moe svesti na nivo energetskih polja, odgovaram.
Da, ali ti kao prosjean ovjek, ne moes vidjeti ta energetska polja. Tek ako bi
mogao da ih vidi, ti bi bio vidovnjak. U tom sluaju bi mogao da dokaes tu istinu.
Ono to me je iskustvo nauilo je da, u drutvu onog od koga se moe neto novo
uti, imam pogled uenika. I upravo jedan takav pogled sam uputio prema Melvinu.
On je to shvatio i nastavio:
Svijet nije tako vrst i stvaran kako nas naa ula pokuavaju obmanuti. Ali, svijet
nije niti samo puki odsjaj. Puno puta uje da je svijet samo iluzija, ali to nije tano.
U jednu ruku on je realan, u drugu nije.
Pa kako razluiti granicu?, pitam.
Sluaj paljivo, evropski Teksaaninu. Kroz naa ula dobijamo informacije o
vanjskom svijetu. To je injenica. Ali ono to vidimo, to nije injenica. Jer, mi uimo
kako da koristimo ula. I tu nastaje problem.
ekaj, da vidim da li sam shvatio. Mi imamo ula koja detektiraju predmete i
pojave oko nas. I tu nema sumnje. Ali, problem nastaje kako koristimo ta ula. Je li
tako?, pitam.
Vrlo dobro. Postoji neto to utie na naa ula. I zbog toga je ono to nam naa
ula daju na uvid iskrivljeno, objanjava Melvin dalje.
33
Dobro, Melvine. Mi, na primjer, sada gledamo u ruevine ovog naselja. Iznad nas
su litice kanjona. Je li to realno ili ne? Da li nas ula lau? to je iskrivljeno u toj
slici?, pojednostavljujem razgovor.
Naa ula nam govore da je ispred nas kamena ruevina i planina. Oni imaju svoju
veliinu, boju, oblik. Mi ak imamo veliki broj kategorija za razliite ruevine ili
planine. I to je u redu. Ali, razmisli o ovome. Naa ula vide i primaju odreene
informacije zato to su prisiljena na to.
Opet sam se zamislio.
ta je to to naa ula prisiljava da rade na odreeni nain?, ponovo idem sa
pitanjima koja trae precizan odgovor.
Vidi, naa svijest nam govori da smo okrueni svijetom objekata. Ali, naa svijest i
naa ula su totalno pod utjecajem Orlovih zraenja.
O.K. Dakle zraenja dolaze iz kosmikog izvora. I kako ona izgledaju?
pokuavam u glavi da stvorim sliku.
Ona su fluidna, uvijek u pokretu, a opet, nepromjenljiva i vjena, zavrava
Melvin.
********
Fotograf, istraiva i umjetnik William Henry Jackson, posjetio je ao kanjon
1877. Jackson je tokom svog devedesetdevetogodinjeg ivota obiao itav svijet i, za
potrebe ovog naeg priloga, pominjemo ga kao jedinog autora koji je preveo ime
etro Ketl. Po njemu, ovo ime znai kini pueblo. Nije identificirao izvor, a
najvjerovatnije je rije o imenu Pueblo indijanaca.
Zato kino naselje?
Polovica kinih dana u kanjonu deava se tokom ljetnih mjeseci. Obino je rije o
iznenadnim pljuskovima. Ove ljetne kie stvaraju prave male potoie koji se
slijevaju niz litice kanjona. Ovakvi tokovi vode su osobito bili prisutni u sjevernom
dijelu kanjona. Stanovnici naselja su napravili sistem irigacionih kamenih kanala da
bi sauvali ovu vodu. Primjeri tri takva kamena kanala se nalaze u i oko etro
Ketla.
Navaho indijanci su imali dva imena za ovo naselje. I, u oba sluaja, Navajo nisu
govorili o karakteristikama samog naselja ve o okolini u kojoj je podignut. Prvo
ime tsebidatiniani znai pokrivena rupa i odnosi se na zatvorene kamene usjeke
34
u oblinjem kanjonu; drugo ime nastla kin, odnosno kua u uglu govori o lokaciji
ovog naselja u blizini poluzatvorenih litica kanjona.
Prvi arheolozi su graevinsko udo svijeta Anasazija pokuavali objasniti blizinom
meksikih civilizacija i njihovim utjecajem na graevinsko i astronomsko umijee
stanovnika kanjona. Kada su pronali ostatke kamenih stubova etro Ketla to im je
bio krunski dokaz u njihovim tvrdnjama.
Zbilja, jedan red kvadratnih kamenih stubova je svojevremeno bio okrenut
glavnom trgu. Vremenom je prostor izmedju stubova ispunjen graevinskim
materijalom i nastao je novi zid. Time je samo potvreno starije porijeklo samih
stubova. Slini stubovi su podizani u centralnoj meksikoj dolini (gradovi Azteka i
Tolteka). Medjutim, dodatna istraivanja su ipak dovela do zakljuka da ovi stubovi
nisu nastali u originalnoj fazi izgradnje (945. godine) nego tek naknadno (1075.).
Time je utjecaj srednjoamerikih kultura pao u vodu.
Fotografija 16: Ostaci Velike kive iji je krov bio teak 90 tona; ispod nje je
otkrivena jo starija kiva, etro Ketl, ako kanjon, Novi Meksiko
35
Na glavnom trgu se istiu ostaci velike kive. Na krune zidove se naslanja ulazna
soba sa prolazom; u podnoju kive kruna kamena klupa; na sredini kive ogradjeno
ognjite sa kamenim zidiem-deflektorom za vatru. etiri velika potporna stuba su
nosila krov kive teak devedeset tona (!); ispod tih stubova dublje pod zemljom su
pronaene krune kamene ploe teke po pola tone. Opet, ispod njih su se
smjenjivali nivoi lignita i cigli da bi jo dublje bile pronadjene kone torbe sa
tirkiznim dragim kamenom u prahu (?).
Amerikanci su predvodili prva organizirana iskopavanja 1920. Novomeksiki muzej
sa E.L. Hewitom je u tri navrata raiavao ostatke gradia. Kive su, na primjer,
bile toliko pune zemlje, kamenja i otpada da su koristili eksploziv za raiavanje.
Ono to su u treoj fazi (1933.) otkrili je da se glavna kiva u stvari sastoji od dvije
kive jedne na drugoj. Ona starija je bila 5 metara pod zemljom irine 18 metara.
Formalni ulaz nije pronaen ve se morao sruiti jedan od zidova gornje kive.
Zahvaljujui nepristupanosti starije kive pronaen je originalni materijal u
centralnim stubovima, misteriozni podzemni otvori, uske stepenice, zidna
udubljenja sa dragim kamenjem
Trodimenzionalne projekcije velike kive se mogu vidjeti na interesatnom web sajtu:
http://sipapu.gsu.edu/html/kiva.html .
********
Ulazim u rashlaeni auto. Klima radi na najjae.
Melvine, na prvi pogled ove ruevine ne izgledaju neobino. ak ni impresivno. Ali,
to vie razmiljam o njima to vie uviam koliko je napor bio potreban da se tisue
stabala prevuku na tako velike daljine i da se obrade milioni komada kamenja. A
pri tome su imali aicu stanovnika ovdje. Ostataka drugih naselja nema
desetinama kilometara. Zna li koje su transportne metode koristili? Metalni alati,
tokovi, zaprene ivotinje nita od toga nije bilo prisutno prije hiljadu godina.
Znam da su od domaih ivotinja imali samo urke. Ali mi se ne ini da su urke
vukle stabla po 60 kilometara?, postavljam pitanje mom saputniku.
Sasluao me. Krenimo dalje, gestikulira rukom pokazujui naprijed.
Posluam ga. Vozimo se nekoliko stotina metara. U jednom momentu mi pokaza
prema liticama kanjona.
Anasazi kriju mnoge tajne. Oni su bili u stanju prekoraiti vremenske granice.
Prelaziti iz spiritualne u materijalnu dimenziju. U ovim liticama postoje prolazi koje
bijeli ovjek jo nije pronaao. Neki od odgovora su skriveni duboko u kanjonu,
zagonetno e Melvin.
36
Na tren sam zaustavio auto. Sa desne stane puta, ograda sa icom. Mali drveni znak
Oblast zatvorena iza ove tocke. Nisam imao u planu ovdje izlaziti. Moda neki
drugi put. Budem li imao vremena na povratku
********
Parkiram. Na poetku pranjave staze tabla koja upozorava da se kreem ka grobu
legendarnog istraivaa, arheologa-amatera i trgovca Richard Wetherhilla. Rije je
o kontroverznom raneru iz Kolorada koji je koncem XIX stoljea otkrio niz
Anasazi naselja u Koloradu i Juti. Kada je 1896. doao u ao kanjon, Amerika je
kroz njegovo pisanje i iskopavanja postala svjesna ao fenomena. Wetherhill je
time cementirao svoju slavu kao autor najpoznatijih amerikih arheolokih otkria.
Dobio je angaman u ekspediciji Amerikog muzeja prirodne historije. I mada je
bio priuen arheolog, njegove metode iskopavanja, fotografiranja i sortiranja su
nadmaile kolovane arheologe. I, kako to ve obino biva, oficijelna nauka je
traila od politiara da mu se zabrani dalje istraivanje, jer nije imao formalnog
obrazovanja. Donosi se prvi ameriki zakon o zatiti historijskih spomenika, alju se
nove univerzitetske ekspedicije u istraivanja, a Wetherhill prestaje biti arheologom
i postaje trgovcem.
37
38
39
40
41
zidove. Drugim rijeima, originalni graditelji su podigli tri velike krune prostorije
jednu u drugoj, a pregradni zidovi su formirali svojevrsni labirint. Ovo je jedini
takav labirint u kanjonu. Svrha mu nije odgonetnuta.
Ja pretpostavljam da je ovaj labirint imao eksprimentalnu ulogu za Anasazije.
injenica da nisu imali veliku zajedniku kivu, ali su imali ove krune prostorije
govori mi da su vidovnjaci u njoj imali specijalne spiritualne sesije sa svojevrsnim
izazovima za mlae lanove.
42
Trideset pet stepeni celzijusa; skidam eir i briem znoj sa ela. Pogled prema
kanjonu. U daljini su Pueblo Bonito i etro Ketl na desnoj strani; na lijevoj je Kin
Kletso. Sunce je jo visoko i zrake miluju zarasle trgove naselja.
Vraam pogled i pokuavam da obujmim itav Pueblo del Arroyo. Samo jedna
treina temelja je otkopana. I onda se stalo. Zatvaram oi i zamiljam originalni
izgled u obliku slova D: tvrava ili svemirski brod? Ukupno 285 prostorija, etiri
sprata i 24 manje kive.
Fotografija 19: Izgled naselja Pueblo del Arroyo oko 1120. godine; ovo je jedina
Velika kua Anasazija locirana u sredini kanjona. Kruni labirint je prikazan u
donjem desnom uglu i jedini je u ako kanjonu
43
Zato nisu nastavili sa iskopavanjem? pitam Melvina kada sam se vratio u auto.
Ova naselja se trebaju vratiti majci Zemlji, a ne da se uznemiravaju, ve sam
pretpostavljao Melvinov odgovor.
********
Dobrodoao predah. Ispijam nekoliko gutljaja vode. Udahnem duboko nekoliko
puta i ponovo zapoinjem razgovor sa Melvinom.
U glavi mi se isprepliu slike ovih ruevina sa Anasazijima u kivama i njihovim
spiritualnim izletima, predstave Orla i onda mi se ini da su vidovnjaci slono
zakljuili da ovaj zemaljski ivot i nema puno izazova i da je njihov odlazak
rezultat kolektivne odluke da se ne nastavlja sa novim generacijama na Zemlji,
upitno se okreem Melvinu.
Vidi to je samo jedan dio istine o Anasazijima, objanjava Melvin. ini mi se da
si poeo pravilno da shvata vanost spiritualnih izleta vidovnjaka.
Mada moram priznati da je opis Orla koji guta nau svijest ostavio dubok dojam
na mene, otvaram se.
Stvarni dojam bi mogao izmjeriti tek kada bi ga ti vidio. Kada ti osjeti ovu
kosmiku silu onda bi znao kako da je definira. Umjesto Orla moda bi ti vidio
magnet koji jednostavno privlai svijest nakon smrti tijela, nastavlja Melvin.
A ta je sa nestankom Anasazija? Da li je rije o kooridniranom, zajednikom
odlasku? Da li su vidovnjaci digli ruke od ovog ivota? I nisu vidjeli smisao u
obogaivanju svijesti koju e na kraju Orao ionako progutati, kako ti kae?
insistiram na odgovorima.
To je malo sloenije nego to misli, odgovara Melvin. Anasazi nisu ivjeli samo
izmeu dvije dimenzije, kanjona i Orla. Bude li uporan nai e neke iznenaujue
odgovore, zagonetan je moj prijatelj.
44
45
Fotografija 21: Ulazna tabla u moderno i kompaktno naselje Anasazija Kin Kletso
koje je originalno imalo 100 soba i pet kiva, ako kanjon, Novi Meksiko
46
ini mi se da su sve ove velike kue imale unikatnu razliku u gradnji po kojoj bi
krili pravilo uobiajenog dizajna. Na taj nain bi postajali jedinstveni u ao
svijetu na osoban, kreativan nacin.
Istovremeno, sve one imaju arhitektonske slinosti.
Kao da se ruka arhitekte poigravala sa svakom novom kreacijom dodajui neto
novo, komunicirajui sa prirodnom okolinom.
Kin Kletso ima udnu, gotovo modernu jednostavnost u gradnji. Kompaktan je.
Podsjea me na veliki dalmatinski trajekt zauvijek usidren u podnoju kamenih
litica.
Ovo naselje je dio pola tuceta novijih naselja kanjona podignutih izmedju 1125 i
1130. godine. Dokazi ivota u njemu, kao i u ostalim malim naseljima, traju samo
jednu generaciju: 25 godina. Zato onda zapoinjati takav graevinski poduhvat
samo za jednokratnu upotrebu?
Fotografija 21: Dvospratna kruna kiva (toranj) prati putanju sunca za vrijeme
zimskog solsticija, Kin Kletso, ako kanjon, Novi Meksiko
Dvije table ispred naselja. Prva upozorava na svetost mjesta: uite sa
potovanjem. Druga upozorava na noviji stil gradnje u odnosu na Pueblo Bonito.
Nagaa se da je Kin Kletso podignut pod utjecajem Anasazija iz sjevernih predjela:
iz dolina Mesa Verde i Montezuma.
Djelomino ouvani zidovi dvospratne krune kive su ispred mene. ini mi se da je
gradnja itavog naselja zapoela sa ovom kivom. Od nje se pogled prua prema
procjepu litica na jugoistoku. Izlazak sunca dvije sedmice prije zimskog solsticija u
47
decembru bi se mogao pratiti preko tog procijepa u brdu ispred. Na dan zimskog
solsticija sunce bi izalo i bilo bi vidljivo na desnom uglu procijepa. Ve slijedee
jutro, dan nakon solsticija, bi nestalo iz tog procijepa.
********
Za koji minut mi slijedi uspon uz litice. Prije polaska uzimam novi film i baterije.
Pozivam Melvina da mi se pridrui.
Pustiu te da sam uiva u pogledu sa vrha kanjona, dobijam oekivani odgovor.
Ja u malo ovdje protegnuti noge.
Melvine, ta je onda ovjek?, gotovo nezainteresiranim glasom mu se obraam
nastavljajui na malopreanji razgovor.
Odgovor je vrlo jednostavan, odgovara kao da nismo ni pravili pauzu. Za nas,
vidovnjake, ljudi su svjetlosna bia. Nae svijetlo se sastoji od onih Orlovih zraenja
koja su zatvorena u jajoliku ahuru koju mi nazivamo tijelom. I upravo ta zraenja
nas ine ovjekom.
Moe li ti vidjeti ta zraenja u naoj cahuri?, pitam.
Da, vidovnjaci mogu vidjeti zraenja u svakom ivom biu.
Jesu li ta zraenja kao svjetlosne zrake?, nastavljam.
To bi bilo isuvie pojednostavljeno. Teko ih je opisati. Ja ih vidim vie kao
svjetlosne spirale. I ono to je obinom ovjeku neshvatljivo je da su te spirale
svjesne, ive i vibrirajue.
Koliko ih ima?, ponovo pitam.
Ima ih toliko da broj nema nikakvog znaenja. I pri tome je svaka od njih vjenost
za sebe.
Pitam se da li je Melvin prouavao kvantnu fiziku, superstring teoriju i jedinstvenu
teoriju polja. to ga vie sluam ini mi se da on govori o rjeenju svih pitanja nae
moderne nauke: kako doi do jedinstvenog objanjenja za sve pojave u prirodi?
Kako definirati teoriju koja e objasniti elektro, nuklearnu i magnetnu energiju,
vrijeme, prostor, sve vidljive i nevidljive dimenzije? Gdje je taj zajedniki nazivnik?
U desetoj dimenziji? Da li ona obuhvaa sve pojave u kosmosu?
Da li su Melvinove svjetlosne spirale, odnosno Orlova zraenja, odgovor na pitanja
koja nai elitni umovi postavljaju?
48
49
Fotografija 22: Pogled na ruevine Pueblo Bonita sa vrha mese, ako kanjon, Novi
Meksiko
50
Nakon dvadesetak minuta izbijaju prvi obrisi Pueblo Bonita. Sa svakim novim
korakom ruevine postaju bolje vidljive. U glavi mi se smjenjuju slike originalnog
izgleda i ovog to je ostalo preda mnom. Ostaci visokog junog zida imaju drvenu
potporu da se ne bi uruili; nagovjetavaju pravilni kruni oblik naselja. Sve su kive
otkrivene; utrobe im zjape ispunjene prainom i niskim rastinjem.
51
52
4. Stotinu kilometara uokolo nije bilo nijednog naselja Anasazija. Prva su tek na
sjeverozapadu dananjeg Novog Meksika. emu onda deset metara iroki
putevi. (I ponovo pitanje ko je odravao ovu mreu puteva u ovoj pustari?)
5. Kamo vode ovi putevi? Do drugih naselja Anasazija? Pogreno! Velika veina
zavrava pedeset ili stotinu kilometara daleko od Pueblo Bonita i ne spajaju ga
sa drugim naseljima. emu onda ovakav graevinski zahvat kad nema vidljive
ekonomske funkcije?
6. Da bi putevi bili ravni i nivelirani prilikom njihove izgradnje kopalo se duboko
od 10-50 cm. Nekada u zemlji, nekada u stijeni. Sa strana su podizani zidii od
kamena ili zemlje.
7. I kao da ovo sve nije bilo dovoljno, Anasazi su odluili da uz pojedine dionice
podiu paralelne puteve. Uz takozvani Sjeverni put, ali i Juni put, postoje
etiri puta jedan do drugoga. Razdvojeni su manje do 40 metara i perfektno
paralelni.
8. Vrijeme podizanja puteva je precizno smjeteno u period 1 050 - 1 100 godine.
Analizom keramike i artifakata utvreno je da su svi putevi podignuti u vrlo
kratkom periodu. Nakon 1 150. godine ovi putevi se vie nisu koristili.
54
55
Pitanja koja poinju sa zato (zato graditi gradove koji e se koristiti par
decenija, zato graditi mreu puteva u beskrajnoj pustari, zato su otili)
ponovo je odgovor u razmjeni iskustava sa spiritualnim vodiima iz ranijih
civilizacija.
Onda zastanem. I, pitam se, zato bi se oni ograniavali samo na komunikaciju sa
civilizacijama prolosti?
U tom momentu se prisjeam razgovora sa Melvinom. Dva puta mi se zagonetno
obratio; prvi put u vezi nekakvih kamenih prolaza u kanjonu i, drugi put, u vezi
izleta vidovnjaka u prolost i budunost.
Nauio sam da se misli ne javljaju sluajno.
Ve kao putokaz.
56
AZTEC (9)
Aztec, Novi Meksiko
juli 2004.
Iza mene ostaje ao kanjon. Ponovo na pranjavom putu. Destinacija je
sjeverozapad Novog Meksika. Ja idem u Aztec, Melvin u Farmington. Imamo dva
sata vonje pred sobom. Dovoljno, mislim se, da jo neto nauim. Ali, isto tako, tko
zna ta e ostati nedoreeno. Jer, Melvin mi nalii vrelu znanja.
Melvine, tvoja objanjenja o prirodi jako slie idejama vrhunskih teoretiara
moderne fizike. Oni govore o teoriji energetskih supervlakana kojom objanjavaju
sve procese u kosmosu, ukljuujui i stukturu svih ivih bia. Vi, vidovnjaci i fiziari
dolazite do istih zakljuaka; vi astralnim projekcijama i kretanjem kroz razliite
dimenzije, a oni svojim proraunavanjima, instrumentima i laboratorijskim
rezultatima. Polazite sa razliitih stanica, koristite razliite metode, a kreirate iste
zakljuke.
Zakljuci i objanjenja o kojima govori su rezultat usklaivanja izmeu
Orlovih zraenja odnosno energetskih vlakana . unutar i izvan ovjekove ahure,
zagonetno zapoinje Melvin.
Melvine, u trenutku pomislim da znam o emu govori. A onda me naredni
momenat iznenadi sa novom idejom. Hoe mi objasniti ta ti znai usklaivanje
vlakana sa dvije strane ovjekove ahure?
Vidovnjaci vide ovjeka onakvog kakav on u stvari jeste. Kao bie bjeliaste
svjetlosti. Kao ahuru ispunjenu bezbrojnim Orlovim zraenjima. Kao balon
ispunjen mikroskopskim energetskim vlaknima. E sada, vidovnjaci vide i Orlova
zraenja van ovjekove ahure koja su svjetlija od onih unutar. Vlakna unutar
ahura bivaju osvjetljena vlaknima izvan ahure. Ona ih privlae.
To znai da su energetska vlakna unutar nae ahure na neki nain inferiorna,
tamnija od onih izvan ahure?, razmiljam naglas.
Posluaj dalje. Mi, vidovnjaci, moemo da vidimo kako se unutranja vlakna
fiksiraju na vanjska. I to njihovo fokusiranje predstavlja svijest bia.
Melvine, moram priznati da mi to djeluje kao apstraktno objanjenje svijesti,
govorim.
Vidi, vanjska vlakna imaju odredjeni pritisak na vlakna unutar ahure. Ovaj
pritisak odreuje stepen svijesti koje svako ivo bie ima, objanjava Melvin.
57
Sada povezujem one njegove reenice da sva iva bia imaju limitirani pristup
znanju. U glavi mi se formira slika konture ljudskog lika, iznutra ispunjenog
energetskim vlaknima, nalik na ribice. I te ribice stoje u polutami eljno gledajui
prema vani. A svuda oko njih bljetavo svijetla Orlova zraenja, nepregledna,
savrena, kroz koja kola svo znanje kosmosa.
Ne mogu se oteti utisku da mi, ljudi, sve moramo predstaviti vizuelno da bi lake
shvatili ono to nam se govori. A limit slike koju si predstavljamo je istovremeno i
limit nae svijesti.
Melvinova razmiljanja me vode u smjeru da zakljuim da dijelovi kosmike svijesti
koja on naziva Orlovim zraenjima ili energetskim vlaknima, bivaju zatoeni u
ljudsku ahuru. Odsjeeni od matice, gube pristup kolanju znanja i postaju
inferiorniji. Postaju ljudi. A zatim, mentalnim i spiritualnim naporom,
pokuavaju ponovo da spoznaju savrenstvo.
Naravno, moemo se upitati u emu je onda svrha cjelokupnog procesa. Nemam
sumnje da su Anasazi postavljali sebi ista pitanja. Uvidjevi limitiranost nae ahure
nisu smatrali da je neophodno produavati vrstu i tu je njihova civilizacija zavrila
svoju zemaljsku misiju.
Melvine, reci mi jo jednu stvar. Pominjao si usklaivanje energetskih vlakana.
Kako dolazi do toga procesa? pitam.
Moda najvee dostignue vidovnjaka je bila njihova sposobnost da manipuliraju
ovjekovom ahurom. Svijest je usko povezana sa ahurom; zapravo vidovnjaci su
vidjeli da je svijest istaknuta u ljudskoj ahuri. Mjesto gdje se nalazi svijest je
svijetlija oblast nae ahure. Vidovnjaci su otkrili da je svijest uski, vertikalni
svjetlosni pojas koji je smjeten na krajnjoj desnoj strani nae ahure. Taj pojas se
neprekidno prua itavom duinom ahure, objanjava Melvin.
Od glave do pete?, zamiljam sliku.
Tako je. A majstorstvo vidovnjaka Anasazija je bilo u tome da su uspjeli da
pomjeraju taj svijetlosni pojas, odnosno nau svijest, iz njenog originalnog poloaja
na povrini ahure dublje u ahuru i da joj promijene pravac pruanja od
vertikalnog u horizontalni!, zakljuuje Melvin.
Ovo je bilo neto sasvim novo za mene. Anasazi su manipulirali naim energetskim
sklopom!
Prisjeam se svog iskustva sa Majama. Za njih su tijela i procesi u prirodi imali
razliite frekvencije. Manipulacijom tih frekvencija mogli su putovati sa kraja na
kraj galaksija ili se kretati kroz vremenske dimenzije.
58
59
Fotografija 26: Pueblo indijanac u plesu prizivanja kie i plodnosti zemlje korijeni
tradicije su u iskustvima Anasazija
60
Fotografija 27: Maketa naselja Aztec, kojemu su ime dali angloameriki doseljenici
mislei da su grad podigli Azteci
Naravno, vrijeme e pokazati da su bili u krivu. Azteci nisu gradili svoja naselja
ovdje, ve Anasazi. I to stotinama godina prije pojave Azteka u dolinama Meksika.
Meutim, ime ruevinama je ostalo. Po njima je onda nazvano i oblinje naselje.
Evropska neinformiranost evo ostaje i danas simbolizirana imenom nacionalnog
parka Aztec Ruins National Monument.
Geolog John Newberry je 1859. naiao na dobro ouvane ruevine sa trospratnim
zidovima visokim po osam metara i nedirnutim prostorijama. Sa prvim bijelim
doseljenicima kamen nestaje iz zidina naselja Anasazija, a vandali odnose sve
vrijedno iz prostorija. Pedeset godina kasnije lokalni arheolog Earl Morris
zapoinje arheoloski rad koji e kulminirati 1934. sa rekonstrukcijom velike kive.
Rije je o jedinoj rekonstruiranoj kivi u svijetu Anasazija.
********
Gradi Aztec ne donosi mnogo uzbudjenja svojim 7 000 stanovnika. Meutim, meni
je interesantan zbog dvije stvari.
Prvo, koncem marta 1948, prema izjavama oevidaca, dvadesetak kilometara od
centra gradia, vanzemaljska letjelica je udarila u liticu iznad rijeke Animas.
Oteenih motora letjelica je kasnije zavrila u Hart kanjonu. Alarmirana je
amerika avijacija; specijalne jedinice su zatvorile oblast, pronale letjelicu sa 14
tijela i prevezle je u zranu bazu Wright Field (dananji Wright Patterson AFB).
Amerika vlada je otkupila teren na kome se desio udes, a zatitna ograda i danas
61
62
63
mjesto. Uskoro su dolini doli u posjetu stariji. Lideri klanova su donijeli po jedan
kamen koji je simbolizirao njihove familije i formirali su gomilu na istini na kojoj
e biti podignut centar njihovog novog naselja. Kamenu gomilu su posuli
kukuruznim zrnima, zajedniki uputili molitvu za ivot i svojim dahom simbolino
poeljeli sretno roenje nove zajednice.
Godina je 1106. Prvih nekoliko stabala je osueno i zatim prevezeno u Mjesto
pokraj tekue vode. Proi ce jo tri godine prije nego zapone izgradnja Velike
kue. Do 1111. godine su kompletirani impresivni trospratni zidovi na Velikoj kui
sa preko 400 prostorija, dva tuceta kiva, jednom velikom kivom i jednim krunim
labirintom sa kivom u sreditu. Lideri su sa sobom donijeli nekoliko korpi zemlje iz
starih zajednica pomijeali je s vodom i blatnjavu masu ugradili u zidove novog
naselja... kao zalog kontinuiteta.
Roeno je novo sredite svijeta Anasazija.
Fotografija 31: Pogled iz zraka na ruevine 400 prostorija, 24 kive i jednu Veliku
kivu, Aztec, Novi Meksiko
********
Ispucalo drvo staro 900 godina je ugraeno u potporne vanjske zidove. Prelazim
rukom preko hrapave povrine. Do njega red zelenkastih kamenih ploa kojima je
boja izblijedila.
65
Fotografija 32: Potporni drveni stub iz 1111. godine u zidovima Zapadnih ruevina,
Aztec, Novi Meksiko
Aztek je, prema pretpostavkama arheologa, bio periferna kolonija ao kanjona.
Podignut je poetkom XII stoljea u doba kada naselja ao kanjona biljee svoj
vrhunac. Nakon kratkih 75 godina, vrata Velikih kua u Azteku se zatvaraju,
Anasazi odlaze netragom. Istovremeno kada i sva naselja ao kanjona 100 km
junije.
Pitanje koje protivrjei oficijelnim tvrdnjama je zato bi Anasazi podizali tako
impresivno naselje daleko od matice? Novi glavni grad u koji e se vremenom
preseliti? S obzirom da je grad naputen kada i Pueblo Bonito i ostali gradovi ao
kanjona, oito da ideja o novom centru pada u vodu.
Ovo pitanje mi zasada ostaje bez odgovora.
Moda je problem u pitanjima koje postavljamo? Ona moda imaju smisla iz nae
perspektive, ali zato bi Anasazi razmiljali na isti nacin kao i mi?
********
Nije trebalo dugo da me neto asocira na Melvina. On je sada u Farmingtonu,
tridesetak kilometara odavde. Iz tog gradia je i tinejerka Ann Seiferle-Valencia
koja je etiri godine radila na kolskom projektu o Anasazijima. Analizirala je
kukuruzne vrste nadjene u Aztekim ruevinama i zakljuila da su Anasazi ovdje
stvarali nove hibridne vrste kukuruza. Takve, unaprijeene vrste su zatim
zasaivali u ao kanjonu, u sreditu njihove civilizacije.
66
********
Prizemni zidovi su iroki oko jedan metar. Tipina gradnja Anasazija. U produetku
zapadnog zida izdvojena stoji djelomino zatrpana gomila na kojoj prepoznajem tri
reda krunih zidova. Prisjeam se identine graevine iz ao kanjona u gradiu
Peublo del Arroyo. Tri koncentrina kruna zida. Ovdje su zidovi bolje sauvani
tako da se potvruje da je labirint, kako sam ga prozvao u ao kanjonu,
adekvatno ime. Naime, pregradni zidovi formiraju niz prostorija unutar krugova: u
unutranjem prstenu je osam prostorija, a u vanjskom etrnaest. Izmedju vanjskih
prostorija su postojali prolazi; unutranje sobe su gledale na centralnu, krunu
sobu. Kivu. Mjesto okupljanja i spirutalnih izleta.
U svijetu Anasazija su pronaena samo etiri ovakva labirinta sa kivom u sreditu.
Od toga su ak tri ovdje. Koja je simbolika ovog naselja za duhovni krajolik
Anasazija?
Iskopani labirint je ponovno prekriven zemljom, jer je njegovo odravanje navodno
bilo preskupo. Druga dva labirinta, jos vea po dimenzijama, nisu ni otkopani.
Kako to da najbogatija zemlja na svijetu nema interesa da njeguje svoju povijesnu
batinu?
********
Mladi arheolog Earl Morris, koji je roen i odrastao u ovom kraju, provodi pet
godina na intenzivnom otkopavanju Aztekih ruevina od 1916-1921. Od 1934.
zapoinje dvogodinji spori projekat restauracije velike kive. Kada je zavrio, to je
bila (i jo uvijek jeste) jedina rekonstruirana kiva u svijetu Anasazija.
Gledajui ovaj graevinski poduhvat postaje jasno koliko su organizacije, rada i
materijala Anasazi ulagali u svoje zgrade.
U kivu se ulazi kroz predsoblje kojim dominira masivna kamena ploa, nalik
prijestolju. Da li su se odavde nadzirali procesi i ceremonije?
67
Fotografija 33: Autor unutar jedine rekonstruirane kive (1934.) u svijetu Anasazija,
Aztec, Novi Meksiko
Tri metra pod zemljom je tlo kive. Radijus joj je 16 metara. Kamena klupa krui
pravilnom prostorijom. Petnaest prostorija, u visini zemlje, gleda na centralnu sobu.
Svaka od njih ima izlaz na glavni trg. Svrha ovih prostorija nije poznata. Prva
misao koja mi se javila kada sam uao u jednu od njih je da je rije o prostorijama
koje pripadaju razliitim klanovima, odnosno veim familijama. Glave porodica bi
bile unutar glavne sobe, a njihovi lanovi bi, sa distance, iz manjih uzdignutih
prostorija, prisustvovali ritualima.
Unutar kive su etiri masivna stuba koja su pridravala krov koji je bio teak 95
tona(?!). Stubovi su poivali na po etiri granitna diska koja su prenesena sa
razdaljine od oko 70 km. Originalni zidovi su bili obojeni crvenom i bijelom bojom.
Zavirujem u svaki kutak. Dodirujem zidove. Osmatram otvore. Prolazim kroz sve
prostorije. Slike iz ao kanjona i svih naselja koja imaju kive postaju kompletnije.
Osjeam da sam korak blie atmosferi Anasazija.
********
Anasaziji su slavili misterij ivota. Pjevali drevne pjesme koje su pratile ritam
njihovih bubnjeva i njihovih srdaca. Plesali su u ast ivotinja i biljki s kojima su
dijelili ivot u ovom Mjestu pokraj tekue vode. Kroz ritual su vibrirali istom
frekvencijom kao i majka Zemlja. Vjerovali su da njihovi ivoti i meusobni odnosi
trebaju odslikavati kosmiku harmoniju. Pratili su putanje Sunca, Mjeseca, planeta
i zvjezdanih konstelacija, jer su ova nebeska tijela bila dijelom njihovih legendi i
razumijevanja vlastitog porijekla.
68
Fotografija 34: Velika kiva ima radijus od 16 metara, a nosivi stubovi poivaju na
etiri podzemna grantina diska, Aztec, Novi Meksiko
********
Svi su izali i formirali krug na centru trga. Bubnjari izlaze iz Velike kive u
momentu kada se sunce pojavljuje na horizontu. Sa krovova ceremonijalni
najvaljivai poinju da uzvikuju: Oni dolaze, Oblaci i Duga, Jelen i Bufalo,
Kukuruz, svi dolaze!
Jedan po jedan plesai izlaze iz kive. Redaju se na trgu koji gleda prema istoku.
Pozdravljaju sunce i prestrojavaju se za ples, mukarci i ene dvije ivotne linije.
Polako, bubnjari poinju da daju ritam i pjevaju pjesmu ivotu. Mukarci, u
pamunim odorama, arenim perjem, pojasima ukraenim koljkama, podiu noge
u ritmu bubnjeva, i udaraju u tle u ritmu sranih udaraca.
69
Fotografija 35: Krov Velike kive bio je teak 95 tona i predstavljao ininjerijski
poduhvat Anasazija, Aztec, Novi Meksiko
********
Kiva ostavlja duboki dojam na mene. Polako naputam Veliku kuu Anasazija. Jo
jedan pogled na naselje. Na stazi znak da nije dozvoljen prolaz prema Istocnoj
ruevini i Ruevini Earl Morrisa. Nisu otvorene za javnost, niti su vrena znaajnija
70
Fotografija 36: Petnaest manjih prostorija gleda na centralnu prostoriju Velike kive
i vjerovatno su u njima bili predstavnici razlicitih klanova, Aztec, Novi Meksiko
Ove Velike kue su podignute nakon 1225. godine. Rije je o drugoj fazi u razvoju
Mjesta kraj tekue vode. Naime, naputanjem svih naselja u ao kanjonu oko
1185. tajanstveno su zatvorena i sva ostala naselja Anasazija, ukljuujui i ovo u
Azteku. Nakon pauze od etrdesetak godina Anasazi ponovo dolaze u Aztek,
renoviraju Zapadnu ruevinu i grade jos dvije Velike kue.
Ovaj put, glavni utjecaj Anasazija dolazi sa sjevera. Iz naselja kanjona Mesa Verde
u Koloradu. ivot i rituali u Azteku ponovo bujaju. I ponovo to traje samo 75
godina. Oko 1300. godine Anasazi Mjesta kraj tekue vode zauvijek naputaju
svoje Velike kue istovremeno kad i Anasazi sa sjevera.
Nakon toga e nastati muk od 200 godina. Sve dok Navaho indijanci ne dou iz
sjevernih kanadskih ravnica i pronadju davno naputene viespratnice.
71
72
Jute su tipini Indijanci sa sjevernoamerikog tla. Prije dvije hiljade godina nalazili
su se u podruju Velikih jezera na dananjoj granici SAD i Kanade. Postupno su se
sputali ka jugu da bi se oko 1 500. godine smjestili u etverouglu Arizone, Novog
Meksika, Kolorada i Jute.
Ime im u prevodu znai Zemlja Sunca. Po njima je drava Juta dobila svoje ime.
Svojevremeno je teritorij te drave u potpunosti pripadao indijanskim nomadima.
Meutim, stvari se mijenjaju dolaskom bijelih doseljenika, u ovom sluaju
mormona. Indijanci se prisiljavaju da napuste svoj nain nomadskog ivota. Jute se
tome opiru, jer njihovo je vjerovanje da ostati na jednom mjestu znai sigurnu glad.
Mormoni uzimaju sve vie zemlje, a sjeverni ogranak Juta se ograniava na uski
rezervat 1869.
Juni ogranak Juta u Koloradu stupa u saradnju sa amerikom armijom u borbi
protiv Navaho indijanaca 1859. mislei da e izboriti bolje pozicije. Ironino, i
Navaho i Jute bivaju smjeteni u rezervate iste godine, 1868.
Ipak, rezervat Juta je imao jo uvijek zavidnih 56 miliona akri, to je bila treina
Kolorada. Meutim irenje eljeznica, eksploatacija nafte i stoarstvo su bili
izgovori bijelom ovjeku da oduzima dio po dio rezervata tako da im je do 1934.
godine ostalo samo deset posto najloijeg dijela od prvobitnog teritorija.
Zato je pria o Juta indijancima tipina? Prije dolaska Evropljana na
sjevernoameriko kopno, ukupan broj starosjedilaca (Indijanaca) je bio, prema
razliitim procjenama, izmedju 5 i 40 miliona. Danas ih je manje od jednog miliona!
panjolski genocid u Juznoj i Srednjoj Americi praen je anglo genocidom u
Sjevernoj Americi.
Broj Juta je od nekoliko desetina hiljada sveden na etiri hiljade. Prolazim kroz
Rezervat Junih Juta Indijanaca na samom jugu Kolorada. To je uski pojas
neplodne kamene pustinje irok dvadeset i dugaak 150 km. U njemu ivi samo 350
ljudi. Zvanina statistika e rei da Jute ive u zajednicama sa permanentnim
kuama u koje je struja dola 1964. i da im djeca idu autobusima u kolu;
zaposlenje su nali u zemljoradnji i kasinu u Towaocu.
Jute su naselili ove krajeve dvije stotine godina nakon odlaska Anasazija. Njihova
naputena naselja nisu dirali, slino kao ni Navaho indijanci. Smatrali su da duhovi
Anasazija jo uvijek obitavaju u ruevinama i zato su im dali status svetih,
nedodirljivih mjesta.
Naputam rezervat; ispred mene zelenilo Nacionalnih uma San Juan. Jo sat i po
vonje i ulazim u Mesa Verde Nacionalni park. I mada je ve 100 godina pod
zatitom zakona (od 1906.) naselja u kanjonu su vandalizirana ranije, tokom XIX
stoljea.
73
********
Juli je, 1891. U Durangu (Kolorado) se pakuje kolekcija od preko 600 originalnih
predmeta iz Mesa Verde kanjona. Destinacija: vedska. Mladi baron Gustav
Nordenskild se zadovoljan vraa u Evropu nakon arheolokih istraivanja. Da je
mogao vidjeti u budunost Gustav bi saznao neveselu vijest da e, ubrzo po
povratku, oboliti od tuberkuloze i umrijeti u 26. godini. Slijedie velike promjene i u
Skandinaviji: etvrt stoljea kasnije Finska e proglasiti nezavisnost od Rusije i
vedske i vrijedna kolekcija e zavriti u Nacionalnom muzeju u Helsinkiju. A
njegov brat, takoe arheolog-istraiva, Erland Nordenskild e doivjeti svoje
pozne sedamdesete godine i ostae upamen po posjetama Boliviji i istraivanju
gradova Inka.
Izlazak ove kolekcije sa amerikog tla e rezultirati lokalnim protestima te
donoenjem zakona o proglaenju Mesa Verde kanjona Nacionalnim parkom
petnaest godina kasnije.
Trebalo je proi vie od stoljea da Gustavova knjiga o njegovoj posjeti kanjonu
(The Cliff Dwellers of the Mesa Verde) sa vlastorunim biljekama i
fotografijama (procijenjene vrijednosti od $ 3,500) dospije u biblioteku lokalnog
Anasazi muzeja u Cortezu.
Gustav Nordenskild je dijelove kanjona istraivao sa John Wetherhillom, jednim
od trojice brae-istraivaa. Starija braa, Al i Richard Wetherhill, raneri i
samouki arheolozi, su prvi put posjetili Mesa Verde jo 1882. Poetak nije obeavao,
jer su svi puteljci bili zaputeni i zarasli u gusto iblje. Medjutim, braa su uskoro
poeli pronalaziti jedno za drugim naseljem u stijenama. Neka od njih su bila
potpuno netaknuta i uzbuenje koje ih je obuzimalo bilo je jednako onom kada se
otvaraju vrata netaknutih grobnica egipatskih faraona.
Mesa Verde (panjolski zeleni stol, prema travnatim zaravnjenim vrhovima
kanjona) obuhvata 5000 ruevina Anasazija. Od njih je dvadeset istraeno,
stabilizirano i otvoreno za javnost. Veina je manjih razmjera, a neka od njih su jo
netaknuta i uvaju se za budue generacije arheologa.
********
Na ulazu u Nacionalni park povrine 200 kvadratnih kilometara visoravan sa
ogoljelim izduenim kamenim vrhom. Karaketeristino za svijet Anasazija. Na
liticama su obino petroglifi koji su pratili putanje nebeskih tijela.
74
Fotografija 37: Ulazak u Nacionalni park Mesa Verde u Koloradu u kome se nalazi
5000 ruevina Anasazija
Do Centra za posjetioce ima tridesetak kilometara vonje serpentinama. Stajem na
vidikovcu Park Point sa kojeg se prua neometan pogled stotinama kilometara
uokrug prema etiri amerike drave. To je najvii vrh u okolini sa 2800 metara
visine. Tu je i kruna kuica sa radarom i antenama koja slui kao osmatranica za
preventivu irenja poara. Taj dan je na strai bila mlada renderka. Ulaz u kuicu,
kao i razgovor s njom, na moju alost, nije bio dozvoljen.
Nekoliko uzastopnih poara katastrofalnih razmjera na smjeni XX u XXI stoljee
ogolilo je planinske litice Nacionalnog parka, ali i otkrilo nekoliko dotada
nedostupnih ruevina Anasazija.
Ono po emu je Mesa Verde uven su njegova naselja izgraenja u usjecima
kamenih litica. Visina litica je po nekoliko stotina metara, a usjeci su vrlo
nepristupani. I pored toga, stotine manjih i veih naselja su pedantno ugraeni u
kratkom vremenskom periodu.
itam iz zvaninog prospekta: Naselja u stijenama su podizana od kasnih 1190-ih
do 1270-ih. Rang im je od kuice sa jednom sobom do naselja sa preko 200
75
76
77
Fotografija 39: Autor na terasi naselja Anasazija Kua sa balkonom, Mesa Verde
kanjon, Kolorado
Da li je rije o sastavu kamena i njegovom djelovanju na na organizam?
S jedne strane logian je zakljuak da je osnovni razlog za izgradnju ovih naselja na
ovako nedostupnim mjestima bila zatita. Od vremena, ivotinja, neprijatelja?
I da i ne.
Nesrazmjeran mi je takav graditeljski napor da se zatiti od sunca ili predatora.
Osjeam da je opasnost bila vea. Puno vea.
Koja je to sila bila potrebna da natjera Anasazije, astronome i superiorne
vidovnjake, da napuste ako kanjon?
I opet, sa ime su se Mesa Verde Anasazi suoavali da su morali graditi ne jedno ve
hiljade graevinskih objekata u sreditu ovih nepristupanih litica, da bi tu proveli
kratak period?
Da bi, zatim, nenadano i neznano kuda, otili?
78
79
Fotografija 41: Prilaz naselju Kua sa balkonom vodi kroz uske i nepristupane
prolaze i strme litice
80
81
Propuzao sam kroz tunel u stijeni dugaak sedam metara. Iznenadio me uski otvor
od samo 60-ak cm. Oigledno da su Anasazi odravali vitku liniju. Jer, da su imali
deblje ljude oni ne bi mogli naputati Veliku kuu sa balkonom.
Strmi uspon i naao sam se na parkingu. Desetominutna vonja do slijedee
destinacije. ekam rendera da krenemo u obilazak najspektakularnije strukture u
kanjonu: Palae u stijeni (Cliff Palace).
Naravno da Anasazi nisu imale palae, ni plemstvo. Medjutim, Richard Wetherhilla
je 1888. ovo otkrie kamenog grada podsjetilo na antike palae i zato mu je dao to
ime.
Nekoliko minuta trajao je silazak improviziranom stazom. I onda se, nakon
zaobilaenja iroke stijene, pred oima ukae Palaa u stijeni. Ovaj apartmantski
kompleks je ugraen u otvor u litici irok 110 metara i dubok oko 30 m. Skladne
graevine ne naruavaju izgled okoline; naprotiv, sve skupa se doima kao da je
moni kanjon iznjedrio ovaj gradi.
82
Fotografija 44: Mesa Verde kanjon, naselje Anasazija Palaa u stijeni; krune
kive podsjeaju na spiritualnost autora
Javlja mi se isti osjeaj kao kod Kue sa balkonom: ovo naselje je skriveno,
zatieno, ali sa odlinim pregledom kanjona.
Gdje li su astronomski markeri, mislim se u sebi? Znam da su u svim naseljima
Anasazija praene putanje sunca i mjeseca. Obino su imali posebnu lokaciju,
najee prirodne isturene litice, odakle su pratili izlazak i zalazak sunca, osobito u
danima pred i za vrijeme zimskog solsticija. Na primjer, u ao kanjonu su imali
dvije stijene izmedju kojih je Sunce izlazilo dvadesetak dana prije solsticija. Ili,
83
raspored prozora u Pueblo Bonitu sa kojih su mogli pratiti kretanje sunca tri
sedmice uoi 22. decembra.
Palaa u stijeni je okrenuta ka jugozapadnom horizontu. Zalazak sunca se moe
lako pratiti, ali je sve ravno te nema prirodnih objekata kao orijentira.
Ali, zato je tano preko puta Palae u stijeni, na drugoj strani kanjona udaljenoj
290 metara, podignut enigmatski objekat u obliku slova D. Nazvan je Sunev
hram. Naravno, oblik slova D je karakteristian za arhitekturu ao kanjona.
Medjutim, ono to intrigira je pozicija hrama. Naime, ne nalazi se u usjeku litica vec
na vrhu kanjona.
Gledano sa ove strane kanjona, Sunev hram formira orijentir na horizontu. Znai,
sada treba nai mjesto u naselju odakle su vrena posmatranja sunca pred zimski
solsticij.
Na krajnjoj junoj toki naselja nalazi se mala kamena platforma sa krunim
udubljenjem. Ako se odatle gleda prema centru Sunevog hrama, koji sainjavaju
dvije krune prostorije, onda se tu formira umjetni kosmiki marker. Sunce se na
horizontu u prosincu kree izmeu dvije krune prostorije. I, ponovo, zbog toga
Anasazijima nije trebao kalendar.
84
Dva pitanja mi se raaju. Prvo, zato graditi itav graevinski objekat sa krunim i
kvadratnim prostorijama i zidovima da bi se dobio marker na horizontu? Nije li
bilo lake podici dvije stijene preko puta kanjona?
I drugo, u emu je tolika vanost zimskog solsticija? Legende Hopija i Pueblo
indijanaca, a zatim izvedeni zakljuci bijelog ovjeka govore o strahu indijanaca
da e sunce prestati izlaziti te da su zbog izvoeni obredi i rituali da se to ne desi.
Naravno, to me objanjenje ne zadovoljava. Mora da je postojala veza izmedju
poloaja nae planete i energetskog nivoa koju je dobijala od sunca za vrijeme
zimskog solsticija. A vidovnjaci Anasazija su pomno pratili sve to utjee na
energetski potencijal nae planete.
********
Mlada djevojka-render ve dvadesetak minuta objanjava kako je nastao kanjon
prije nekoliko desetina milouna godina povlaenjem mora i kako je prolazio kroz
proces erozije. Pominje prve tragove ljudskih nastambi, izgradnju naselja u liticama
kao oblik zatite od klimatskih nepogoda i potencijalnih neprijatelja. Tvrdi da su
Anasazi otili odavde zbog sue i nedostatka hrane. Grupa zastaje pred velikom
kivom. Ovo je bila ceremonijalna prostorija, kao nae crkve, nastavlja.
Fotografija 46: Velika kiva Palae u stijeni iz koje su vidovnjaci pratili utjecaj
Sunca na energetski nivo Planete, Mesa Verde kanjon, Kolorado
85
86
87
Odgovor na drugo pitanje bi trebao biti logian, takoe. Razliit poloaj sunca i
mjeseca utjee na energetski nivo planete.
Prelazim na drugi piktograf koji je u istoj visini sa prethodnim. Na bijeloj podlozi je
nacrtan pravougaonik. Podijeljen je po sredini sa linijom na kojoj je po dvanaest
crtica sa svake strane. U lijevoj i desnoj polovini pravougaonika se nalaze cik-cak
linije. Po dvanaest sa svake strane. Dvanaest kao dvanaest mjeseci u godini?
Jednom mjeseno mjesec se kree od junog do sjevernog, onda opet do junog
ekstremnog poloaja na nebu. Otud cik-cak linija. Dvanaest cik-cak linija bi moglo
predstavljati jednogodinji mjesecev ciklus na nebu.
Ako bi astronom trebao na tabli grafiki prikazati kretanje mjeseca vjerovatno bi
nacrtao slinu stvar.
I na koncu, trei piktograf, ispod pravougaonika, prikazuje dva seta po tri trokuta,
a u sredini 12 kruia. Broj kruia moe biti simbol za godinje smjene izlazaka
sunca i mjeseca. A trokuti? Moda planinski vrhovi oblinje La Plate na
sjeveroistonom horizontu?
Da li je ove piktoglife crtao umjetnik ili astronom? Prosjena keramika posuda
Anasazija djeluje umjetniki puno impresivnije nego ovi piktoglifi. Tako da
odbacujem prvu pretpostavku o umjetnikom djelu. Ali, ako je astronom ovim
putem opisivao putanje mjeseca, onda nas to moe zbilja zaintrigirati.
Lokacija crtea je na treem spratu kule. Zidovi prva dva sprata su prazni. Zato
ba trei sprat?
Nadalje, pri vrhu kule su vrata u obliku slova T. Rije je o dizajnu vrata koji se
redovno sree u svim naseljima Anasazija. Arheolozi nemaju definitivnog odgovora
o svrsi ovog dizajna. Ono to sam ja uoio je da ta vrata po pravilu gledaju na trg
naselja i velike kive. Njihov broj varira; najee je rije o 5-10 takvih vratiju.
Da li e mi poloaj ovih vrata na ovoj etverospratnoj kuli napokon rijeiti tu
zagonetku?
U pomo opet prizovimo Sunev hram. Poloaj mjeseca u odnosu na Sunev hram
se ne moe pratiti sa donja dva sprata. Ali, moe sa treeg i etvrtog. Zapravo, tano
po sredini kule ide zamiljena linija praenja mjeseca kada se nalazi u fazi
mirovanja svakih 18,5 godina. Mjesec je vidljiv izmeu dvije krune prostorije
Sunevog hrama.
ini mi se da ovime dolazimo do nekoliko odgovora. Kule nisu imale vojnu svrhu
kako nam pokuavaju oficijelno predstaviti, ve astronomsku. Vrata u obliku slova
T su oznaavala astronomske osmatranice. Drugim rijeima, pogled na naselje
88
89
90
91
93
94
Kako dokuiti odgovor na tree pitanje o slobodi koju Orao nudi? Zadnje to sam
s Melvinom govorio bili su vidovnjaci koji su ovladali tehnikom da premjetaju
svijest iz jednog dijela tijela u drugi. Da li su oni ovim energetskim
manipulacijama otvarali vrata totalne slobode?
95
96
97
98
dvije velike stijene koje su iskoritene kao temelji. Jedan toranj je ovalni; drugi je u
obliku potkovice. Paljivo su graeni kombinacijom debelih i tankih kamenih
blokova. Na jednim vratima su jo uvijek tragovi originalnog drvenog okvira.
99
100
101
102
103
105
106
107
Fotografija 62: Crvena Mesa, kamena zaravan u sjevernoj Arizoni, indijansko tlo
U svojim otkrivakim pohodima prije hiljadu godina Navaho su bivali iznenadjeni
koliko je rasprostranjen utjecaj Anasazija gdje god bi doli. I Hopiji i brojna Juma
plemena su svoju snagu i spiritualni pravac crpli od svete majke Zemlje.
Stalno u pokretu su bili plemena Mojaves, Cocopa, Maricopa, Walapai. Vremenom
su se poeli sukobljavati sa, sve brojnijim, Navaho indijancima oko istih izvora
hrane.
108
********
Savremenici Anasazija, narodi Hohokam, Sinagua i Mogollon, vie ne postoje.
Njihov boravak u dananjoj Arizoni i Novom Meksiku se stopio u X stoljeu sa
civilizacijski superiornijim Anasazijima.
Hohokam narod je doao u ove krajeve prije dvije i pol hiljade godina. Pod
oiglednim utjecajem Maja, Hohokam izgrauju svoja igralita, graevinske
(stambene) objekte od cigle, kamene platforme. Medju pronaenim artifaktima su i
gumene lopte, crvena i bijela keramika sa slikama plesaa koji se dre za ruke,
nakit, bakarna zvona U doba raanja Rimskog carstva, Hohokami su voljeli iste
stvari kao i drevni Rimljani: muziku, ples, ljepotu
Nauili su kako da iscrpu maksimum iz krte zemlje; dvije etve godinje su bile
mogue uz vrlo kompleksan sistem navodnjavanja. Dananji irigacioni sustav u
ovom dijelu Arizone je izgraen tano iznad onog drevnog. Ne udi znaenje rijei
Hohokam (potpuno iskoriteno, mislei na zemlju koju su naseljavali).
Sinagua narod (panjolski bez vode) su jo poznati i kao zapadni Anasazi.
Naseljevajui zapadne dijelove dananje Arizone, Sinague su primile utjecaje tri
monije kulture: od Hohokama su se uili navodnjavanju, od Mogollona keramici, a
od Anasazija izgradnji naselja u liticama.
Kultura naroda Mogollon (ispucala zemlja) takodje see u doba prije nove ere.
Brojni arheoloki nalazi govore o evolutivnom razvoju ovog naroda sve do poetka
desetog stoljea i susreta sa Anasazijima.
Tada, sva tri naroda, Mogollon, Sinagua i Hohokam, potpuno potpadaju pod utjecaj
velike civilizacije Anasazija. Stanovnitvo, gradnja, spiritualni ivot dobijaju snaan
zamajac. Na primjer, Grasshopper ruevine Mogollona u Arizoni otkrivaju da je
rije o gradiu sa preko 500 prostorija, kivama i otvorenom gradskom trgu koji
gleda prema istoku.
Sa prvim valom gaenja Anasazija i naputanja naselja u ao kanjonu (XII
stoljee) ujedno se gase i dijelovi naselja ove tri nacije. I, napokon, sa definitivnim
nestankom Anasazija, koncem XIII stoljea, gube se svi tragovi i ove tri kulture.
110
sjeveroistok Arizone
avgust 2004.
Tri su graevinska stila Anasazija: onaj iz ao kanjona (Novi Meksiko), Mesa
Verde (Kolorado) i Kajenta (Arizona). Naselja u liticama kanjona u Arizoni
pripadaju odreda Kajenta stilu.
Dva najvea Anasazi naselja u Arizoni se nalaze u dananjem Navaho National
Monumentu: Betatakin i Keet Steel. Imponira vjetina graevinara koji su digli ova
kamena naselja u usjecima litica visokim 2400 metara. Jo vie iznenadjuje
misteriozna izoliranost ovih naselja koja su bila udaljena od drugih naselja preko
100 km.
Betatakin (Navaho rije naselje na hridi) je naselje srednje veliine sa 135
prostorija. Uzorci drveta smjetaju njegovu izgradnju od 1250. do 1286. Naselje je,
isto kao i ona u Mesa Verdeu, naputeno prije 1300. godine.
Keet Seel (Navaho rije slomljene posude) ima mnogo vie kiva od Betatakina.
Blizu stotinjak ljudi je ovdje ivjelo u doba punog procvata. Naselje je naputeno
blizu 1300. godine. Kada su odlazili, iza sebe su zazidali vrata. Isto kao i stanovnici
Pueblo Bonita. Da li su mislili da e se vratiti?
********
Tamo gdje se rijeka Mali Kolorado uliva u rijeku Kolorado na teritoriju Velikog
kanjona (Great Canyon, Arizona), misteriozni Hopi indijanci su se pojavili u ovom,
etvrtom svijetu. Tako kae njihova legenda. Prolazi koji su spajali dva svijeta, onaj
povrinski sa onim u unutranjosti, su davno zatvoreni. Hopi su ostali ivjeti u
etvrtom svijetu imajui posebnu misiju i odgovornost prema planeti.
Danas ih je oko deset hiljada, ili kako oni sami kau, deset hiljada dua. Amerika
vlada je kreirala Hopi rezervat 1882. Budui da Hopi nisu nikad ratovali sa
amerikom armijom, bili su poteeni deportacije u region Oklahome kao mnoga
druga plemena.
Hopi obiljeavaju svoj boravak na planeti sa monom spiritualnou i
mogunostima proricanja budunosti. Njihova proroanstva su zapisana na
drevnim kamenim tabletima. Meu njima su i ona o pojavi eljeznice koju su
drevni Hopiji najavili kao koije bez konja koji e se kretati na crnim zmijama
irom zemlje. Predvidjeli su sputanje ovjeka na mjesec. Do u detalje su govorili o
predstojeem Drugom svjetskom ratu, rastuoj ulozi Japana i ulozi nacistike
svastike. Poznata su istupanja njihovih lidera sa govornice Ujedinjenih nacija gdje
su dali nimalo ruiaste prognoze za budunost ovjeanstva.
Hopi ive na visokim kamenim mesama sjeverne Arizone ve hiljadu godina. isti u
krvi, ne mijeaju se sa drugim nacijama. Na putu za Old Oraibi se moe vidjeti
decenijama stari natpis: Upozorenje: Zabranjen pristup bijelcima, jer nisu uspjeli
da potuju zakone naeg plemena kao ni svoje vlastite. Naselje je stoga zatvoreno za
posjet.
Preko dvije hiljade metara visoke visoravni Crne mese se sputaju ka jugu
formirajui tri manje mese (zaravni): Prvu, Drugu i Treu. Na ovom malom
prostoru je koncentrirana bogata prolost Hopija.
Naselje Walpi se nalazi u Prvoj mesi. Hopi su ga izgradili 1680. nakon uspjene
pobune protiv panjolaca. Fotografiranje nije dozvoljeno.
Na Drugoj mesi je naselje Mishongovi koje je osnovano u XII stoljeu. Svake
neparne godine Hopi ovdje izvode uveni Zmijski ples. U susjednom naselju
Shungopavi ovaj ples se izvodi svake parne godine. Rije je o tajnom i svetom
112
ritualu za kiu i prosperitet. Agenti amerike vlade su pokuali ovaj ples zabraniti
1923. smatrajui da Hopi ne bi trebali sedmicu dana u avgustu odmarati - provoditi
je u znaku religijskih ceremonijala. Predlagali su im da taj tjedan prebace na
zimsko doba kada ne treba raditi u polju. Njihovi pokuaji su, naravno, propali, a
bijeli ovjek je jo jednom pokazao potpuno nerazumijevanje duhovnog ivota
autohtonog amerikog stanovnitva.
Old Oraibi je smjeten na Treoj mesi i neprekidno je naseljen od 1100. godine.
Nebo je u ovoj visokoj pustinjskoj oblasti briljantno jasno. Zvijezde i planete su
lako uoljive, viebojne i svijetle. Dui je lako letjeti ovim prostranstvima.
Hopiji trae da posjetioci uvaavaju svaki pedalj njihove zemlje koju smatraju
svetom. Ova zemlja je sveti krug svijeta Hopija u kome e oni ivjeti dok ne uu u
slijedei univerzum. Moda ovo tlo izgleda suho i neplodno, ali rije je o iluziji. Trik
za one koji dou u posjetu, a koji ive samo u svom materijalistikom svijetu. Istina
je da je ova oblast spiritualno bogata, a Hopije nikako ne bi trebalo potcijeniti. Jer,
na njihovim kulturnim i duhovnim iskustvima posjetioci mogu samo zavidjeti.
********
Ilustracija 65: Petroglif Hopi indijanaca u blizini drevnog naselja Oraibi nazvan
proroka stijena
U blizini Oraibija je petroglif koji u sebi saima nekoliko proroanstava Hopija.
Ljudska figura na lijevoj strani predstavlja veliki Duh. Posuda ispred njega dio je
instrukcija velikog Duha Hopijima da poloe oruje. Prva vertikalna linija je
poetak vremenske skale u hiljadama godina. ivotni put se dijeli na dvije opcije:
ivot u harmoniji sa Planetom je simboliziran donjom linijom, dok je
materijalistiko-znanstveni put prikazan gornjom linijom. Druga vertikalna linija je
pojava bijelog ovjeka; krst simbolizira kranstvo. etiri ljudske figure na gornjoj
liniji su dosadanja tri prola i etvrti svijet u kojem trenutno ivimo. Dva kruga na
donjoj liniji simbol su dva velika zemaljska potresa (Prvi i Drugi svjetski rat).
Svastika u suncu i keltski krst predstavljaju dva pomonika Pahane, istinskog
bijelog brata. Trea vertikalna linija je poslednja ansa za ovjeanstvo; ili e se
113
civilizacija dezintegrirati ako nastavi ovim putem, ili e se vratiti spiritualnom putu.
U ovom drugom sluaju krui na donjoj liniji donosi period proiavanja nakon
kojeg e kukuruz rasti ponovo u izobilju. Veliki Duh e se ponovo vratiti i ivotni
put e se nastaviti zauvijek
********
Stanovnici Old Oraibija su prvi uoili stranca, gladnog i bez oruja, duge
nepoeljane kose, sa prebaenom ivotinjskom koom preko sebe. Nakon njega,
dolo je nekoliko ena, odraslih i djece, svi obueni na isti nain, gladni i beskunici.
Hopiji su bili dobri prema ovim barbarima. Nahranili su ih i dali im mjesto za
boravak. Nauili su ih da rade u polju i predu pamuk. Nazvali su ih Tasavuh (tu
osoba, savuhta udarati), jer su oni ubijali svoje neprijatelje udarajui ih u glavu
kamenim sjekirama.
Tasavuh su danas poznati kao Navaho indijanci.
Hopi im nisu dozvoljavali da uestvuju u njihovim ritualima, ali su Tasavuh bili
dobri posmatrai. Vremenom su poeli kopirati Hopije.
Hopiji su brzo uoili da, tokom dugih zimskih mjeseci, Tasavuh nisu imali svojih
legendi i sjeanja na svoje predake. I drugo, Tasavuh ne bi prestajali jesti sa trpeze
dok sve nije bilo pojedeno.
Ubrzo su sve vee Tasavuh grupe dolazile u posjetu Hopijima u vrijeme etve. Nije
bilo potrebno dugo, a Tasavuh su poeli krasti uskladiteno ito od Hopija. Jedno
jutro vijest je prostrujala naseljem: Tasavuh su spalili itno polje i ubili nekoliko
Hopija. Rat!
Tasavuh su nagomilali vojsku u dolini. Vatreni oganj se uzdizao od Savatuka do
Kalave. Hopiji su pozvali k oruju svo odraslo stanovnitvo. Dvije vojske su stajale
jedna nasuprot drugoj. Hopi su imali naredbu da prvi ne zapoinju sukob. Ako
Tasavuh ispale prvu strijelu onda e krivnja za rat biti na njihovoj strani.
Prolo je nekoliko sati, a sukob nije zapoinjao. Tasavuh su bili bez daha: ispred
vojske Hopija su im se priviala dva naoruana mukarca, obuena u bijelo, koja su
titila Hopije.
Dolo je popodne. Onda je, napokon, jedna Tasavuh indijanka istupila ispred svoga
plemena, nazivajui ih kukavicama. Sama je pola prema vojsci Hopija. Dva
Tasavuh ratnika su poli kao zatita. Hopi su znali da je ovo znak za poetak
sukoba. Koplje je poletjelo i ubilo jednog od ratnika. Frontalni okraj je startao.
Slijedeeg dana, dolina je plivala u krvi. Hopiji su odbranili svoje naselje, ali to nije
bio kraj nevolja.
114
Fotografija 66: Kaina orao je jedan od 250 simbola prirodnih sila Hopi
indijanaca, Arizona
Kaina znai tri stvari: duh umrlih i prirodnih sila, zatim maske koje se oblae
tokom rituala, te male lutke koji su simboli svih prirodnih sila (ukupno 250). Hopije
su, po njihovom dolasku na povrinu, srela natprirodna bia koja su ih nauila kako
izvoditi ceremonije za plodnost, izlijeenje, prizivanje kie
********
Mit se spojio sa proroanstvima Azteca, Hopija i Maja.
115
116
117
Fotografija 67: Ritual prizivanja kie je bio uspjean, Crna Mesa, Arizona
Idem jugom Navaho rezervata koji obuhvaa vie od 65.000 kvadratnih kilometara.
Navaho sebe zovu Dine (ljudi). Kada su panjolci prvi put doli u ove krajeve
poetkom XVII stoljea nazvali su ih Apache de Navajo (Apai koji obrauju
zemlju). I tako im osta ime Navaho.
118
119
120
Visoka litica preda mnom svjedoi o 300 miliona geoloke starosti. Na njenom dnu
je najstariji sloj zvan Supai. U njemu su naeni fosili biljaka iz doba vlane
suptropske klime. Iznad njega je sloj krenjaka de Chelly kada se klima mijenja u
suhu pustinjsku prije 250 miliona godina, to rezultira stvaranjem uvenih crvenih
stijena kanjona (zahvaljujui pijesku i nanosima vjetrova). Jo povie je
Shinarump konglomerat od prije 200 miliona godina, koji se sastoji od sivosmeih stijena bogatih kvarcom, bazaltom i ugljenisanim drvetom.
Proi ce novi milioni godina, biljne i ivotinjske vrste e dolaziti i nestajati bez
traga. Nakon izumiranja dinosaurusa u ovom dijelu planete dolo je do perioda
dizanja kamenog tla i formiranja visoravni. Prvo, prije 63 miliona godina, a zatim
prije 3 miliona godina, zidovi kanjona su se digli, rijeke probile kroz stijene, erozija
oblikovala ono to danas vidim.
Nakon svretka zadnjeg ledenog doba prije desetak hiljada godina nije bilo vie
krupnih promjena. ovjek je poeo da koristi kamen kao alat, oruje, za
stanovanje, obradu hrane, podlogu za boju i keramiku. Anasazi su doli i ubrzo
otili. Navaho su slijedili i mali broj je jo tu.
Za litice kanjona pojava ovjeka je kratka, gotovo beznaajna. Stotine godina homo
sapiensa su udar dlanom u dlan u poreenju sa stotinama miliona godina starim
kanjonom.
********
Dejv je pozvao nogometae da nam pomognu. Oni nevoljko prilaze. Ovo je ve
trei auto danas koji se zaglavio, poruuju. Pet-est pari ruku su nas izgurale iz
pijeska. Ovaj put ne kanim da smanjujem brzinu.
Dejv, od kada si vodi u kanjonu?, zapoinjem razgovor.
O, skoro etrdeset godina, odgovara. Sada sam ja na elu svih vodia i svih
Navaho indijanaca koji su u servisnim slubama, od rentiranja konja, vune slube
itd. Ukupno 140 ljudi.
Pa zar ima toliko Navaho indijanaca koji rade u parku?, pitam.
Ima, odrasli, djeca-tinejeri, i oni to ive u kanjonu i oni iz gradia Chinle. Samo,
ovdje ih ima ljubomornih na moju poziciju, govori i podie koulju. Na stomaku
mu veliki oiljak.
Ovo je moj rodjak pokuao da me ubije, govori sasvim normalnim glasom.
121
Fotografija 69: Autor (lijevo) sa Navaho vodiem Dejv (Dave) Wilsonom, na ulazu u
kanjon da ej (de Chelly), Arizona
********
Izali smo na istinu, malo tvru podlogu. Dejv me zaustavlja. Izlazimo iz auta.
Pokazuje rukom ka zidovima kanjona koji su na ulazu u duboki usjek.
Piktografi Anasazija, pokazuje mi rukom. Prilazim blie. Na zidu su mi tri
prepoznatljiva simbola: Kokopeli (flautista i simbol plodnosti), tijelo vidovnjaka
(voe klana i naselja) i otisci dlanova (koji potvruju svetost mjesta). Piktografi su
obojeni u bijelo. (Anasazi su bijelu boju dobijali mijeanjem praha bijele gline,
masnoa, bjelanceta i vode.)
********
Kazanova Anasazija je nadimak Kokopeliju, najpopularnijem boanstvu amerikog
jugozapada. Kau da je ovaj Kazanova obilazio naselja Anasazija sa vreom
sjemenja na leima i uio Anasazije kako da sade kukuruz. Nou bi, dok ljudi
122
123
124
125
WHITE HOUSE
(18)
126
Fotografija 72: Naselje Anasazija nazvano Prve ruevine (First Ruins) sa dvije
kive i desetak prostorija; naputeno je koncem XIII stoljea, istovremeno sa svim
ostalim iz svijeta Anasazija
Izlazim iz auta. Litice su ovdje visoke sto pedeset metara. Otprilike na polovini, u
otvoru meu zidovima, ruevine naselja First Ruin. Ovo su bile prve ruevine na
koje je arheolog Cosmos Mindeleff naiao 1882. i otud neinventivno ime Prve
127
ruevine. Kameni zidovi formiraju deset prostorija i dvije kive. Datum naputanja
naselja je konac XIII stoljea.
Blii prilaz nije dozvoljen. Nastavljamo s vonjom. Par kilometara nie ponovo
stajemo. U sjeni ogromnih litica naselje Junction Ruin. Petnaest soba i jedna
kiva. Naselje je okrenuto jugu, oigledno s namjerom da hvata sunevu toplotu za
hladnih zimskih mjeseci. Ruevine se nalaze na spoju (junction) dva klanca:
Mrtvih (del Muerto) i da ej.
Dejv mi govori o naseljima Anasazija koji se nalaze 20-25 kilometara nie. Sliding
House i Face Rock su manja naselja izgraena visoko, u nepristupanom dijelu
klanca. Jedva su vidljiva sa dna kanjona. ini se nemoguim popeti se do njih;
meutim paljivim promatranjem mogu se uoiti udubine u kamenu litica koja su
sluila Anasazijima za penjanje.
Spider Rock (paukova stijena) je smjeten na najviim liticama kanjona: 330
metara iznad povrine zemlje. Navaho legenda govori o novopridolim Navaho
indijancima koji su u kanjonu zatekli staricu. Ona ih je uila pletenju. Kasnije je
postala njihovim boanstvom (ena-pauk) koja stanuje na vrhu Paukove stijene.
********
Ostaje mi petnaestak kilometara do slijedee destinacije. Koncentriram se na
vonju; pratim duboke tragove guma u pijesku. Dejv mi za to vrijeme pria
uglavnom o obiajima Navaho indijanaca i njihovim odnosima sa vladinim
agencijama. Na moje pitanje zato nije barem dio puta asfaltiran, odgovara da se
kanjon na taj nacin eli zatititi od velikog priliva turista.
Ispred nas put skree ulijevo. Prije toga se mora spustiti niz uzvienje na putu od
60-ak cm. Jasno, ne mogu brzo ui u okuku sa tolikim padom. Usporavam, silazim,
okreem volan i auto se ukopava u pijesak. Dam gas, tokovi tonu. Ponovo se
zaglavljujemo. Ovaj put ozbiljno. Izlazimo. Niko oko nas. Nema druge nego
zavrnuti rukave. Nalazim komad drvene ploe i poinjem istiti pijesak ispod
tokova. Dejv nema telefon. Odlazi da nae vee komade drveta. Ja uklanjam
pijesak oko sva etiri toka. Dejv se vraa sa dvije velike grane. Stavljamo ih ispod
prednjih tokova. Ulazim u auto, prvo ubacujem u rikverc sa namjerom da odmah
zatim krenem naprijed. Auto se samo zaljulja lijevo- desno i na tome osta.
Saginjem se ispod auta. Trap auta je vrsto zaglavljen u pijesku. Prednji branik ne
dozvoljava autu naprijed. Sa lopatom bi vjerovatno bila potrebna dva dobra sata da
se otkopamo. Pa i onda nam ostaje jo nekoliko kilometara da doemo do moga
dananjeg cilja naselja Bijela kua. I plus, treba se vratiti natrag dvadesetak
kilometara.
128
129
Fotografija 74: Pogled na naselje Anasazija Bijela kua (White House), skriveno u
usjeku impresivnih litica kanjona da ej, Arizona
uredni i glatki bijeli zidovi naselja u sebi su skrbili za desetak Anasazi obitelji
mukarci su obilazili polja kukuruza, graha, skvoa i pamuka ene su pravile
keramiko posue, pamunu odjeu i ceremonijalna odijela od peruki djeca su
trala po zaravni ispred naselja uz njihovu viku se uo lave pasa koji bi jurili za
urkama kiva se pripremala za veerasnje spiritualne izlete vidovnjaka
Nakon 1275. ni ovdje vie nije bilo nove gradnje.
130
Fotografija 75: Najljepe naselje kanjona da ej, Bijela kua, podignuta je na dva
nivoa i sa etiri kive i 80 prostorija je skrbila za deset-petnaest porodica Anasazija
131
Sva naselja u kanjonu su ostala prazna i zauvijek naputena od Anasazija. Isto kao i
sva druga naselja u radijusu od hiljadu kilometara. Dinovske litice ovih kanjona
nisu vie bile dovoljne da zatite populaciju Anasazija.
Na tabli ispred naselja stoji: Nakon 1275. naselja Anasazija su naputena. Zato?
Iznenadne klimatske promjene? Prekobrojna populacija? Moderni arheolozi su jo
uvijek zbunjeni ovom misterijom.
Ostajem due ispred Bijele kue. Ruevine otkrivaju gradnju koja me svojim stilom
podsjea na Pueblo Bonito. Metar debeli zidovi sa bezbroj uredno obradjenih
kamenih blokova. Na zidu litica piktograf koji pokazuje lik vidovnjaka, zatitnika
naselja.
Svako naselje Anasazija je imalo figuru vidovnjaka koji je bio njihov lider. U ao
kanjonu on je prikazan ispruenih ruku sa dva dvostruka kruga na rukama. Hopi
indijanci to tumae kao zajednicu koja je imala dva kruga migracija. Mesa Verde
figura ima luk iznad glave koji vjerojatno simbolizira teki teret odgovornosti koji
lider nosi. Springerville piktograf prikazuje figuru ispod ijih je nogu pauk
vjerovatno pripadnost Paukovom klanu. U starom Oraibiju, medju Hopijima,
figura prikazuje podignutu desnu ruku to se tumai kao odgovorni lider koji se
brine da polja imaju dovoljno kie. Simbol ovdje, u Bijeloj kui, je identian onom
u Oraibiju.
Svim stanovnicima naselja ovaj lik se urezao tokom njihovog ivota. I toliko puta su
im oi zavravale na njemu. Nakon osamsto godina, evo i ja dijelim neto sa
Anasazijima.
********
Vonja natrag. Iza nas, ovoga put, ide Ford u kome su supruga i djeca mog vodia.
Vozim rastereen, ali ne ponavljam greke i usporavanja. Sve je ilo u redu dok
nismo stigli na onaj iroki dio na ulazu u kanjon. Jednostavno pijesak je bio suvie
vlaan da bih izbjegao zaglavljivanje. Jo jednom lanac, vua i - isplivali smo.
I ova avantura je zavrena. Kanjon da ej ostaje iza mene.
132
Fotografija 77: Zato dinovske litice i suneva energija vie nisu bila dovoljna
zatita spiritualno i astronomski naprednim Anasazijima te su otili bez traga u
dubinu kosmike historije?
133
U blizini je tzv. Montezumin izvor, vodena oaza koju hrane podzemni vodeni izvori.
Priliv vode je konstantan, 4 miliona litara dnevno. Ne udi da su u blizini pronaene
ruevine jo nekoliko manjih Anasazi naselja. Po njihovom odlasku, podruje su
okupirali Javapai indijanci. Na njih su panjolci naili u XVI stoljeu. Tada su uli
legende od Javapaija da je ovaj izvor kapija kroz koju su njihovi preci doli iz
podzemnog svijeta. Stoga se i izvor i voda smatraju svetim.
Kao to su Navaho indijanci poeli imitirati kulturno i duhovno superiornije Hopije,
tako su, oigledno, Javapai indijanci imitirali Anasazije u njihovim legendama.
etrdesetak kilometara dalje je Tuzigoot National Monument. Na uzvienju usred
kamene pustinje se istiu ruevine Anasazija. Ukupno 110 soba na tri sprata. Odatle
se pogled prua desetinama kilometara unaokolo. Apai su ovo naputeno naselje
nazvali Tuzigoot (iskrivljena rijeka, prema oblinjoj vijugavoj rijeci Verde).
134
135
mirovanja puni Mjesec se pojavljuje u punoj veliini izmeu ova dva kamena vrha.
Ukupno 40 puta se to desilo izmedju 1073 i 1077, i onda ponovo izmedju 1092-1095.
I tako dolazimo do odgovora zato su Anasazi digli ovo naselje. Iskljuivo kao
astronomsku observatoriju!
********
Vodei gradovi drevne Srednje Amerike su bili dizajnirani kao kosmo-magini
centri. Teotihuacan, Monte Alban, Tikal, Copan, Palenque Oni su bili preslikani
kosmiki centri u kojima su se rodili ivot i civilizacija.
Arhitekte i graevinari su, kroz svoje graevine, uspostavljali odnos izmeu
kosmike harmonije i biolokih ritmova ivota na zemlji. Kosmiki gradovi su su
usklaivali sa kosmosom. Piramide, hramovi, ulice su se orijentirale prema
stranama svijeta. ivot se usklaivao sa putanjama sunca, mjeseca, planeta i
zvjezdanih sistema.
Naseljima Anasazija je za nijansu nedostajalo brojnije stanovnitvo, impresivnije
graevine i kompleksnija socijalna struktura da stanu uz bok gradovima civilizacija
Maja ili Tolteka.
Ali, naselja u kanjonima ao, Mesa Verde ili da ej su zasigurno predstavljala
mitske centre civilizacije i njihove mikrokosmose.
Jedan od takvih centara je i Montezuma Basin u Novom Meksiku. Nekoliko hiljada
stanovnika se koncentriralo u osam Anasazi naselja: Yellow Jacket, Lowry, Sand
Canyon, Goodman Point, Mud Springs, Yucca House, Lancaster Ruin i Wilson
Ruin.
Yellow Jacket ima impresivnih 120 kiva (!) to je najvei broj u svijetu Anasazija.
Slijedi Lowry sa 110, Sand Canyon sa 90 i Goodman Point sa 85. Sa ovako
intenzivnim spiritualnim ivotom svaki od ovih gradia je zasigurno predstavljao
sredite kosmosa za njegove stanovnike.
Niz palih kamenih monolita u naselju Yellow Jacket se nalaze u liniji koja se
poklapa sa putanjom sunca za vrijeme ljetnog solsticija. Anasazi nam nisu ostavili
svoje pisane poruke; ali iza ovog palog kamena kao da ujemo njihov duboki glas iz
pozadine koji nas upuuje na njihovo astronomsko interesovanje.
Velika kiva Yellow Jacketa, s preko 20 metara radijusa, je paljivo izgraena u
smjeru sjever-jug i odstupa manje od jedne polovine jednog stepena od perfektnog
sjevera. Mnogobrojni parovi manjih kiva radijusa 10-15 metara, su perfektno
poredani pratei pravac sjevera.
136
137
138
Proslo je dvadeset pet dana od zavrsetka moje posjete cetiri drzave americkog
Jugozapada (Novi Meksiko, Kolorado, Juta, Arizona). Sredjivao sam biljeske o
civilizaciji Anasazija.
Cetvrtak vece, zvoni mobilni telefon. Na displeju nema informacija ko zove.
Javljam se. Prepoznajem Melvinov glas.
Sam, dogovorio sam susret sa svojim poznanikom iz Djikarila Apaci rezervata. On
ima vrlo vazne informacije o Anasazijima za kojima tragas.
Dogovaramo da se nadjemo za dva dana. Na istom mjestu kao i u julu, u Bernalilu.
********
Let do Albukerkija (Albuquerkue), rent-a-car, pola sata voznje auto-putem I-25
prema sjeveru. Skrecem ka Bernalilu. Na parkingu Taco Bella moj tamnoputi
prijatelj. Pozdravljamo se.
Kako tvoje pisanje? pita.
Dosta dobro, trebace mi jos dva mjeseca da zavrsim knjigu, odgovaram.
Cuj, sa Kenom sam dogovorio da se nadjemo oko tri sata popodne, u Dulceu.
Odatle nas on vodi ka pecini Anasazija koja ce te sigurno interesovati. Zasad ostani
na putu broj 550; kasnije cemo se odvojiti na 537 prema Dulceu.
********
Voznja je ugodna. Septembarsko sunce jos uvijek ne ispraca ljeto. Melvin mi
pokazuje gdje su granice njegovog Santa Ana Pueblo plemena. Ulazak u Zia Pueblo
rezervat; zatim Jemez Pueblo rezervat. Prica mi o svojoj familiji, unucima i kako
mladi ne pokazuju vise interes za stare obicaje.
Vozim ka sjevernom dijelu Novog Meksika. Zabaceni, nenaseljeni krajevi. Suha,
kamena okolina. Nakon sat i po voznje, odvajanje sa puta 550 na put 537 i ulazak u
rezervat Djikarila Apaci indijanaca. Melvin mi govori o dva dijela rezervata:
juznom, kamenoj pustinji i sjevernom, planinskom i sumovitom.
Njegove se teme mijenjaju sa promjenom okoline. Sada mi prica o Apacima. Oni
imaju svoj Plemenski savjet. Njegov poznanik Arnold Cassador je bio predsjednik
Savjeta koncem 1990-ih. Onda su ga clanovi Savjeta htjeli smijeniti i trazili su da
139
140
141
Izlazimo na drugi, nesto uzi zemljani put. Iza nas se dize prasina. Zelenilo suma
polako zamjenjuje siva boja kanjona u daljini. Zastajem da slikam predio; oni su
nekako suzdrzani prema foto aparatu. Nastavljamo dalje.
Ken, reci mi nesto vise o pecini prema kojoj idemo, obracam mu se.
Vidis, prije tridesetak godina, vodio sam grupu od cetiri planinara po ovim
kanjonima. U jednom sam im pokazivao rusevine malog naselja Anasazija visoko u
liticama. Prilaz rusevinama je bio malo tezi, nekoliko uskih prolaza izmedju stijena i
strmi uspon. Uglavnom, ja sam znao za njih, ali prije toga nisam prilazio blize. Ovaj
put na nagovor mojih musterija smo odlucili da odvojimo par sati za ovo mini
istrazivanje. Kada smo stigli do naselja vidjeli smo samo par niskih zidova, ostatke
od mozda pet prostorija. Iz naselja je vodio uski put ivicama kanjona. Nakon
stotinjak metara smo naisli na duboku pecinu koja je bila vrlo interesantna. Na
njenim zidovima smo vidjeli niz piktoglifa, dosta neobicnih. U pecini smo nasli na
nekoliko slomljenih keramickih posuda. Bile su ukrasene slicnim simbolima kao i
zidovi pecine. Zatim par jednostavnih kamenih alata, nekoliko kostiju i jedan
duguljast predmet. Oko njega smo se svi okupili i poceli smo nagadjati o cemu je
rijec. Ocigledno da se radilo o nekoj vrsti metala, ukrasene drske i sa nizom
nesvakidasnjih simbola, nalik hijeroglifima. Znamo da Anasazi nisu upotrebljavali
metal tako da bi bilo logicno da je ovo bio produkt bijelog covjeka. Medjutim,
hijeroglifi su nas upozoravali da je ipak rijec o necemu vrlo starom. Ali, sem spirala
i slicnih piktoglifa, drevni Anasazi nisu upotrebljavali hijeroglife. Sve je nekako
izgledalo nelogicno.
Iznenada, Ken prekida pricu. Trazi od mene da usporim, a zatim i da parkiram na
malom prosirenju.
Ovdje cemo izaci. Dalje cemo pjeske.
Ken uzima svoj ruksak. Meni je baterija za pasom, digitalni aparat u dzepu, sesir na
glavi. Sunce je jos visoko.
********
Pola sata hoda. Ken nastavlja pricu.
Nakon zavrsene ture, otisao sam u obliznju rendzersku stanicu. Odnio sam im onaj
metalni predmet i objasnio gdje sam ga nasao. Oni su mi rekli da ce ga vjerovatno
poslati u Sante Fe na ispitivanje u laboratorije Univerziteta Novog Meksika.
Usli smo u stotinjak metara siroki kanjon. Litice su visoke stotinjak metara. Kao
minijaturni Chaco kanjon. Ali, bez znakova da je nekada bio naseljen.
142
Prolazimo znak zabrane kretanja (Area Closed Beyond Sign) i nastavljamo dalje.
I, ponovo Ken.
Punih dvadeset pet godina nije mi se niko javljao u vezi onog pronadjenog
artifakta. Tako da sam gotovo i zaboravio na ovo svoje iskustvo. I, onda, prije
sedam godina (1997.) u Dulceu su trazili da se sastanem sa nekim ljudima iz
Washingtona. Iz Vlade.
Uspinjemo se uskim kamenim puticem. Provlacimo se izmedju stijenja i
napredujemo prema sredini litica.
Ken zastaje. Pokazuje rukom ka cilju nase posjete. Pecina je jos pedesetak metara
nize. A tamo je stari put koji je vodio od rusevina Anasazija prema pecini.
********
Uzbudjenje raste. Mislim se zasto je ova pecina bila tako bitna za rjesenje misterije
Anasazija?
Ovo dosada mi nalici uvodu u nesto mnogo vaznije.
ACIO (21)
143
144
Ken spusta ruksak na tle i sjeda na nizu stijenu. Melvin i ja ga slijedimo. Kratka
pauza.
Da vam nastavim pricu o artifaktu i posjeti ljudi iz Washingtona. Bio sam
iznenadjen kada su me zvali da se nadjem sa njima u Dulceu, 1997. godine. Bilo je
proslo 25 godina od mog otkrica pecine i cudilo me da neko pokazuje interes nakon
toliko godina. Uglavnom, u Dulceu sam se upoznao sa dr. Nerudom i njegovom
asistenticom Samanthom Folten. Doktor Neruda je bio pedesetih godina, a
Samantha izmedju 35-40. Zamolili su me da ih odvedem do kanjona i da im
pokazem rutu kojom sam dosao do pecine. Kasnije sam saznao da oni rade za tajnu
Vladinu organizaciju pod nazivom ACIO
********
U mrezi javnih i tajnih obavjestajnih agencija u Sjedinjenim Drzavama, NSA
(National Security Agency) zauzima posebno mjesto. Ova je organizacija skrivena
velom tajni koja kontrolira sve komunikacijske tokove od svog osamostaljivanja
1952. godine. Najveci je poslodavac za visokoobrazovane profile strucnjaka;
izmedju ostalih, zaposljavaju nekoliko hiljada najnadarenijih matematicara
danasnjice. Broj zaposlenih, oko 40.000 (mada oznacen kao tajna) prevazilazi
ukupan broj zaposlenih u agencijama CIA i FBI zajedno. Radni dan svakog
predsjednika SAD (ukljucivo i sadasnjeg koji se bas ne odlikuje pretjerano
revnosnim pracenjem istih) pocinje sa izvjestajima NSA koji nadgledaju svaku
tacku na i oko Planete.
(Prisjecam se Kongresnih ispitivanja generala Haydena, direktora Agencije, i upita
zasto spijunira ogromni broj Amerikanaca, od obicnih gradjana do politicara kao
Hilarry Clinton?)
NSA (Not such Agency ili Never say anything) kontrolira sigurnost i
kompjuterske sisteme svih ostalih obavjestajnih agencija, civilnih i vojnih u SAD.
Iz krila takve Agencije je, od njenih najinteligentnijih clanova, formirano supertajno Odjeljenje pod imenom ACIO (Advanced Contact Intelligence Organization).
Iskljucivi zadatak ovog mozdanog slaga Planete je da prikuplja sve informacije
vezane za tehnologije vanzemaljaca te da ih adaptira za primjenu, prvo u vojsci, a
kasnije i komercijalno.
Zahvaljujuci pristupu ovim tehnologijama ACIO je bio u mogucnosti da nove
tehnologije ponudi vojno-industrijskom kompleksu. Na taj nacin su sebi osigurali
ogromne prihode koji su ih ucinili nezavisnim od vojnog budzeta i osnivaca (NSA).
Osamostaljeni ACIO iz redova svojih najgenijalnijih clanova formira jos uzu grupu
nazvanu Labirint (Labyrinth Group) 1963. godine. Na njenom celu je, od njenog
145
osnivanja, 29-o godisnjak poznat jedino kao Petnaest. (Petnaest je, inace, najvisi
moguci sigurnosni nivo u SAD.)
Petnaest je imao 22 godine kada se pridruzio organizaciji ACIO. Jos tada je
uocena genijalnost i superiorna inteligencija ovog mladog covjeka koji je htio da
kreira kompjuter koji ce biti toliko mocan da omoguci putovanje kroz vrijeme.
Neshvacen od svojih inferiornih profesora, Petnaest zavrsava u laboratorijama
Bell Labs koji su culi za ovog genija i odatle, ubrzo, postaje clanom ACIO.
Njegova razmisljanja napokon padaju na plodno tle. Postaje liderom ACIO da bi
nakon 7 godina osnovao Labirint grupu sa iskljucivim ciljem da razvije tehnologiju
putovanja kroz vrijeme. Nazvao ju je BST (Blank State Technology).
Putovanje kroz vrijeme nije novost civilizacijama na Planeti. Veci broj spiritualnih
zajednica i nacunih instituta je ostvarivao putovanje duse kroz prostor i vrijeme: od
svestenika Tibeta do Maja i Anasazija, od Monrovog instituta do SRV (Scientific
Remote Viewing) instituta u Americi. Medjutim, uloga dusa na ovim putovanjima
bila je pasivna: mogli su samo posmatrati dogadjaje pred njima, a ne i aktivno
ucestvovati ili ih mijenjati.
Petnaest je imao plan da razvije tehnologiju koja bi mu omogucila da mijenja
historiju na, kako ih on zove, interventnim tackama. Rijec je o posebnim
energetskim koncentracijama koje kreiraju znacajne dogadjaje u ljudskoj historiji.
Na primjer, pocetak rata ili dolazak diktatora na vlast. Ili, slom Sovjetskog Saveza.
Ili, pocetak americkog, sovjetskog ili kineskog svemirskog programa.
Razlog sto je Petnaest zelio da razvije ovu tehnologiju je zelja da se zastiti od bilo
kog vanzemaljskog agresora. Za njega je BST tehnologija kljuc slobode za
covjecanstvo.
Kako?
Pretpostavimo da ce se neznana civilizacija pojaviti iz dubina kosmosa nekad u
buducnosti i odluciti da stanovnistvo Planete pokori uz pomoc superiornijih
tehnologija. Kako se odbraniti od nadmocnijeg neprijatelja?
Prema Petnaest jedina odbrana je izmijeniti historijski tok. Izvidjacke brodove
superiornije civilizacije skrenuti na drugu rutu prije nego se upute ka nasem
sicusnom Suncevu sistemu, na periferiji galaksije Mlijecni put.
E sada da vidimo kakva je veza futuristickih (?) planova Petnaest i elitistickih
organizacija Planete sa zabacenim kanjonima Novog Meksika, drevnim
Anasazijima i mojim indijanskim prijateljima.
********
146
147
PECINA (22)
148
Ken polako pomice zastor, saginje se i istura plinsku svjetiljku naprijed. Poziva
Melvina i mene da ga slijedimo. Ja palim svoju baterijsku lampu. Posmatram zidove
okruglog tunela. Glatki su. Ocigledno, nekom razvijenom tehnologijom je kamen
probijen. Pitam se zasto autori nisu napravili promjer veci od jednog metra da se
moze komotno hodati, a ne puzati.
Apsolutna tisina. Kao da nas tunel vodi u sasvim novi svijet. Zrak je prijatno
hladan. Oci mi se privikavaju na polumrak. Dodirujem zidove. Fino obradjeni,
gotovo polirani. Nema sumnje, ovo nije plod prirode vec ljudskih ruku, odnosno
necijih ruku.
Nakon dvadesetak metara tunel zaokrece. I tada izbijamo na prosirenje. Pred nama
su spiralne stepenice. Po izlasku iz tunela odmah uocavam petroglif uklesan u
kamenu. Ovo je nesto znatno drugacije od svega sto sam dosad vidio. Perfektne
linije, kao laserom usjecene u tvrdi kamen.
Silazimo niz stepenice. Pod ove prostorije je cist. Nema kamencica, pijeska,
prljavstine. Premazan je nekom masnom bojom ili gumiranom masom. Kenova
svjetiljka daje dovoljno svjetla; vidim da je ona masna boja i na zidovima, ali i na
svodovima pecine.
Ako ovu prostoriju uopce mozemo nazvati pecinom. Jer, neko je ulozio veliki trud
da izbusi zidove ovog kanjona i napravi ove vjestacke prostorije.
Ken nas, laganim i sigurnim korakom, vodi naprijed. Podize svjetiljku. Pred nama
su profili ljudskih likova uklesani (ili dodani) zidovima pecine. Formiraju
poluotvorenu kapiju. Spajaju svod sa podom.
Zakoracili smo iz jednog u sasvim novi svijet.
********
Petnaest je visok 180 cm, rodjen je 1934. godine. Osijedjela srebrna kosa mu je do
ramena; najcesce je nosi svezanu u rep. Prodorne smedje oci. Rodjen je u
Spanjolskoj. Citav zivot je potpuno posvetio radu na razvoju tehnologije putovanja
kroz vrijeme. Radni dan mu traje 20 sati; spava samo cetiri sata nocu. Perfektno je
fokusiran i ne gubi vrijeme na razvoj drugih projekata koji nemaju veze s njegovim.
U ACIO organizaciji uvijek ima nekoliko takvih projekata i Petnaest se ne
ukljucuje u njih. Ali zato, u uzoj Labirint grupi, svaki projekat ima veze sa
tehnologijom putovanja kroz vrijeme.
Petnaest je svoje prve sijede vlasi dobio u dvadesetim godinama. I dok je vecina
studenata razmisljala o djevojkama i zabavama on se posvecivao svojoj zivotnoj
149
Ken zastaje izmedju dva ljudska kamena profila i okrece nam se:
Kada sam prije sedam godina sa grupom od pet istrazivaca iz ACIO organizacije
sisao niz stepenice i dosao do ove kapije, desilo se nesto interesantno. Artifakt kojeg
je nosio lider grupe i koji se tajanstveno aktivirao u pecini, i ciji se zvuk pojacavao u
onom uskom tunelu, najedamput je poceo da biva sve tisi. Kada smo dosli do ove
tacke, potpuno se ugasio.
Melvin i ja ga slusamo sa paznjom. Nekako nam se cini da je svaka informacija
dragocjena.
150
Tada smo znali da je uloga tog artifakta, odnosno uredjaja, odigrana, Ken
nastavlja. Nije bilo slucajno da smo ga pronasli na ulazu u pecinu. Niti je bilo
slucajno da se ukljucio i postajao sve glasniji kada nas je navodio na pravi put. U
momentu kada smo dosli do ove kapije, vise nam nije trebao.
U tom momentu se Ken okrece i polazi naprijed. Prolazi pored onih izbocenih
profila. Ulazi u prostoriju ispred. Melvin i ja ga slijedimo. Ken podize plinsku
svjetiljku u zrak.
Stali smo. Ukoceni. Zaledjeni atmosferom koja ne pripada ovom svijetu. Ovo su
trenuci kad covjek osjeca da se nasao na mjestu kje je djelo naprednije civilizacije.
Respekt i radoznalost.
Ne znam koliko je ovaj prvi susret sa napoznatim i nasa ukocenost trajala. Ken je
strpljivo drzao svjetiljku visoko i lagano kruzio oko sebe.
Svijetlo je padalo na obrise ove nevelike kruzne prostorije. Mozda cetiri metra
radijusa, ali dosta visoke; vjerovatno sest metara. Bila je uklesana u jednom dahu,
planski, pravilna, premazana onom gumiranom zastitom.
Ono zbog cega nam je zastao dah je bio ogroman zidni crtez nastao kombinacijom
jarkih i tamnih boja. Prijatna plava uokviruje crtez. (Pada mi na pamet ona
posebna plava boja Maja.) Unutra su nepravilni kruzni oblici: smedji, ljubicasti,
zuckasti, svijetlo smedji, crveni mjesec na svijetlo plavoj pozadini U dnu crteza je
isturena bijela povrsina (u obliku cizme) na kojoj su hijeroglifski znakovi: spirale,
nesto nalik na zenski i muski simbol, stilizirani lik muskarca (glava sa osam crtica
umjesto cetiri na koje smo navikli), cik-cak linija koja zavrsava sa kruzicem u malo
vecem krugu (muska spolna celija?)
Trideset metara iza nas je ulaz u pecinu i svakidasnji zivot. A mi smo ovdje pred
morem pitanja u djelicu svijeta o kome ne znamo gotovo nista.
Ken se polako krece u prolaz koji vodi u drugu prostoriju. Sta nam ona donosi?
********
Sjediste najvece obavjestajne agencije u SAD Nacionalne sigurnosne agencije
(NSA) je u Washingtonu. Desetine hiljada zaposlenih u tajnosti provodi svoj radni
vijek. Sjediste supertajne agencije ACIO (Advanced Contact Intelligence
Organization) je na drugoj strani Amerike, daleko od vreve civilnih i vojnih
obavjestajnih sluzbi. Kamena pustinja, u blizini Palm Springsa u Kaliforniji, skriva
dobro utvrdjeni podzemni laboratorijski kompleks. Na povrsini se vidi samo jedan
sprat dugacke zgrade sa antenama i satelitskim tanjirima na krovu. Dvanaest
151
152
bogatase. Zapravo, niko ne zivi luksuzno niti se razbacuje novcem. Vecina donira
novac dobrotvornim organizacijama.
********
Kenova lampa osvjetljava drugu prostoriju. Melvin i ja smo bez rijeci. Kao ljudi
koji prvi put dodju u velegrad i vide sve one nebodere i koji ne zatvaraju usta od
cudjenja i iznenadjenja.
153
Izmedju prve i druge prostorije dijelio nas je uski prolaz duzine desetak metara.
Blago je zaokretao. Kenova svjetiljka je obasjala svodove druge prostorije. Ponovo
okrugla soba, cetiri metra radijusa, sa svodovima visokim sest metara. Perfektno
uglacani zidovi. I, naravno, nova slika na zidu.
Nebesko plava boja dominira pozadinom. Izduzeni krugovi se uklapaju jedan u
drugi. Vanjski omotac je ispisan hijeroglifima. U dnu slike je krajolik koji podsjeca
na kamene pustinje Novog Meksika. Mjesec u gornjem desnom uglu.
Kenovo svijetlo i moja baterijska lampa idu prema slici. A onda mi se ucini da
svijetlo isijava iz slike. Da li se ove slike krecu? To vise nije samo osjecaj dubine
kada posmatram ove naslikane zidove.
Oni krugovi , koji se pretapaju jedan u drugi, podjsecaju na prolaz iz
novomeksickog krajolika prema nocnom nebu
********
Profesor Stevens predaje arheologiju na Univerzitetu Novog Meksika. Njemu je,
svojevremeno, predan artifakt, pronadjen u kanjonu, na analizu. Vrlo brzo je
ustanovio da je rijec o predmetu vanzemaljskog porijekla: nedostupni materijali od
kojeg je napravljen, hijeroglifi kakve dosada nije sretao, oblik i karakteristike
uredjaja koji se nije mogao analizirati ni na koji nacin dostupan modernoj nauci.
Stevens je putem e-mailova o otkricu obavijestio niz kolega i prijatelja. S obzirom
da je u svojim pismima upotrijebljavao rijec vanzemaljski (extraterrestrial)
alarmiran je centralni americki obavjestajni program koji cita i analizira sve emailove na Internetu. Zbog svoje sadrzine, e-mail je poslan na analizu u ACIO.
Odatle ga je Petnaest proslijedio sefu osiguranja Evansu. Samo 36 sati nakon sto
je profesor Stevens dobio artifakt, Evansova ekipa mu je bila na vratima
kancelarije. Predstavili su se kao clanovi NSA (National Security Agency), artifakt
proglasili predmetom od nacionalnog interesa, zaplijenili ga i odnijeli u svoje
sjediste u Kaliforniji.
Crvenokosa, ljepuskasta (i pomalo bucmasta) Samantha Folten je zaposlena u
ACIO odjeljenju Remote viewinga. Sa trideset pet godina odlikuje se razvijenim
parapsiholoskim sposobnostima. Metode Remote viewinga (mentalnih projekcija
na daljinu) su razvijane u nizu instituta i obavjestajnih agencija (CIA, FBI, NSA,
ACIO, KGB, MI itd.) od 1970-ih godina do danas. Putem tih mentalnih projekcija
duse agenata su u mogucnosti da odu na bilo koju tacku u prostoru i vremenu na
Zemlji ili u svemiru i donesu informacije (audio i vizuelne). U razvoju ove tehnike
najdalje je otisao kalifornijski ACIO i Labirint grupa, jer su njihove posjete i
izvjestaji bili puno precizniji i detaljniji od ostalih. Samanthin sigurnosni nivo na
kome se nalazi je unaprijedjen sa pet (prije novomeksickog projekta) na sedam.
154
155
156
Ipak, medju svim tim beskonacnim opcijama, ostaje cinjenica da su nasi teleskopi
kao prvu spiralnu galaksiju otkrili bas M 51 koja ima svog manjeg spiralnog
pratioca.
Na ulasku u Chaco kanjom, impresivna visoravan Fajada Butte, pri svom vrhu, ima
uklesane petroglife Anasazija. Rijec je o dvije spirale: manjoj i vecoj, koje prate
kretanje sunca i putem igre svjetlosnih zraka tacno odredjuju dane zimskog i
ljetnog solsticija.
Da li je rijec o koincidenciji?
Ili su Anasazi, hiljadu godina prije zvanicnog otkrica duple kosmicke spirale,
znali za galaksiju M 51, koja nije vidljiva ljudskim okom?
Ako su znali za te galaksije da li su do tih informacija njihovi vidovnjaci dolazili
prilikom spiritualnih izleta?
Ili se rjesenje, ovog puta, krije u ovom, materijalnom realmu? Da li su Anasazi
imali pristup tajanstvenoj pecini, podignutoj od strane nepoznate, superiornije
civilizacije, na cijim su se zidovima mogli naci iste takve uklesane spirale sa nizom
hijeroglifskih objasnjenja?
Pecina je bila udaljena samo nekoliko desetina kilometara od Chaco kanjona i
Pueblo Bonita. Srca svijeta Anasazija. Odakle je sve pocelo. Godine 850.
********
Ken, Melvin i ja napustamo drugu komoru i ulazimo u mracni hodnik. Nakon
desetak metara polukruznog uskog tunela ulaz u novu, trecu komoru. Identicna je
po svom obliku prethodnim. Kruzna sa visokim svodovima. Na zidovima nova slika.
U lijevom gornjem uglu stilizirani Kokopeli sa frulom i zvukom koji se radijalno siri
u svim smjerovima. U gornjem desnom uglu lik covjeka sa rasirenim nogama i
rukama. Odmah prepoznajem simbole koji su se nalazili na kamenim zidovima u
naseljima Anasazija, njihove zastitnike. Ponovo zvjezdano nebo u pozadini, mjesec.
Trokut, spirala, kruzna kapija sa hijeroglifima
Na moja pitanja i odgovore u vezi Anasazija se baca novo svjetlo. Znao sam
odranije da njihova kultura nije nastala sporim evolutivnim putem kao sto to
oficijelna nauka pokusava dokazati. Oni su se jednostavno iznenada civilizacijski
digli sredinom IX stoljeca u kanjonima Novog Meksika.
Njihovo poznavanje astronomije, koristenja energetskih tokova zemlje i sunca,
upotreba frekvencije u svakodnevnom zivotu sada postaje objasnjiva.
157
Tok misli mi prekida Melvin. Pita Kena da li je nesto drugo pronadjeno u ovim
komorama kada su prvi put krocili u njih.
Da. U svakoj komori je bio po jedan artifakt. U prvoj je, na primjer, bila posuda
koja je ocigledno pripadala Anasazijima. U drugoj je bio kristalni pravougaoni
objekat
Nastavljamo dalje. Imam osjecaj kao da se stalno spustamo niz ove hodnike i
komore. Hodnici su mracni, vijugavi. Komore svaki put zasjaju svojim bojama i
osjecajem da su slike vise nego tridimenzionalne; cetiri, pet dimenzija?
Prolaz prema drugom svijetu, njihovim tajanstvenim kreatorima?
Napokon smo dosli do poslednje prostorije. Dvadeset trece po redu. Slika je na
glatkom zidu, ali sve ostalo je drugacije. Pod je nedovrsen. Nema one gumirane
mase. Da li su se originalni graditelji nasli u vremenskom skripcu pa nisu dovrsili
ovu komoru?
Ili je ona namjerno ostala nedovrsena?
U cemu bi mogla biti simbolika ovog kompleksa.?
Dvadeset tri prostorije, povezane tunelima, u obliku spirale
Nasa DNK ima 23 para kromozoma. Ova pecina ima 23 prostorije i imala je 23
artifakta sto daje 23 para.
Oblik ovog pecinskog kompleksa je spiralni identican spiralnoj DNK
kromozomskoj liniji. Ono sto nasu vrstu cini posebnom u kosmosu je nasa DNK.
Zasto je onda dvadeset treca komora nezavrsena?
Da li je nasa DNK, simbolicno gledajuci, nedovrsena? Sto bi to bilo sto nedostaje
nasem genetskom kodu? Unaprijedjenje vrste? I, ako jeste, u kom smjeru
unaprijediti vrstu? Misli mi smjenjuju jedna drugu. Znam da nasoj civilizaciji
nedostaje da postanemo svjesni njene kosmicke komponente. I da dopunimo nasa
materijalna cula (pet osjeta) sa spiritualnim. Cini mi se logicnim da nam se ostavlja
poruka kojom nas upozoravaju da nas genetski sistem nije zavrsena prica. I da se
nalazimo pred genetskim skokom koji ce unaprijediti vrstu.
U povratku pitam Kena da li su vrsena ispitivanja o starosti ovih komora i slika.
Rece da se sa doktorom Nerudom vidio jos samo jedamput. Tom prilikom mu je
Neruda rekao da je karbonsko odredjivanje datuma utvrdilo da su slike na
zidovima nacrtane 850. godine.
158
Osamsto pedesete godine! Time je odgovorio na niz mojih pitanja. Anasazi su, dakle,
imali uzore koji su im pomogli da formiraju naprednu civilizaciju u sredistu
kamenih pustinja i kanjona.
Melvin je bio u pravu kada me je pozvao na ovaj put. Rasvijetljavanje misterije
Anasazija je zapocelo.
159
A
Akoma, pleme Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
Albuquerque, moderni polumilionski grad, Novi Meksiko, (1)
Al Wetherhill, arheolog i raner (1896.), (1), (11)
Anasazi, spiritualno i astronomski razvijena civilizacija amerikog Jugozapada, XXIII stoljee, (1), (2), (3), (4), (5), (6), (7), (8), (9), (10), (11), (12), (13), (14), (15), (16),
(17), (18), (19)
Andrew Douglas, astronom, Arizona (1929.), (3)
Antelope House, naselje Anasazija, Canyon de Chelly, Arizona (18)
Antonio de Narbona, panjolski zapovjednik (1805.), (18)
Apai, skupina srodnih indijanskih plemena, Novi Meksiko (1)
Arizona, amerika drzava, (1), (6), (8), (11), (13), (15), (16), (17), (18), (19)
Aztec, naselje Anasazija, Novi Meksiko, (3), (9), (10)
Azteci, srednjevjekovna meksika civilizacija, (5), (16)
B
Balcony House, naselje Anasazija, Mesa Verde, Kolorado (11)
Betatakin, naselje Anasazija, Navaho National Monument, Arizona, (16)
Black Mesa, crna mesa, pustinjska kamena zaravan, Arizona, (15)
Bloomfield, moderni gradi, Novi Meksiko, (9)
C
Canyon de Chelly, sredite nekoliko naselja Anasazija, Arizona, (17), (18), (19)
Canyon del Muerto, sredite nekoliko naselja Anasazija, Arizona, (18)
Carlos Castaneda, ameriki autor (1988.), (13)
Carravahal, meksiki vodi (1849.), (6)
Casa Chiquita, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6)
Casa Rinconada, naselje i observatorija Anasazija, (6)
Cayon Group, naselje Anasazija, Hovenweep, Juta, (14)
Chetro Ketl, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (5),(6)
Chichen Itza, grad Maja, Yucatan, Meksiko (16)
Chimney Rock, naselje i observatorija Anasazija, Kolorado (19)
Chinley, Navaho indijanski trgovaki punkt, Arizona (17)
Cibola, mitska oblast americkog Jugozapada sa sedam zlatnih gradova, (1)
Citadel, naselje Anasazija, Wupatki National Monument, Arizona (19)
Cliff Palace, naselje Anasazija, Mesa Verde, Kolorado (12), (13)
Cocopa, indijansko pleme, Arizona (15)
Copan, grad Maja, Honduras (19)
Coronado State Monument, arheoloki park i muzej Anasazija, (1)
Coronado, don Francisco Vasquez de (1540.), (1)
Cortez, moderni gradi, Kolorado (13)
Cosmos Mindeleff, arheolog (1882.), (18)
160
ako kanjon (Chaco canyon), sredite svijeta Anasazija, Novi Meksiko, (1), (2), (3),
(4), (5), (6), (7), (8), (9), (10), (12), (13), (14), (15) (16), (19)
etvrti svijet, prema legendi Hopi indijanaca, svijet u kome danas ivimo, (16), (17)
D
Dave Wilson, Navaho vodi (2004.), Canyon de Chelly, Arizona, (17), (18)
Dendrokronologija, znanstvena metoda za utvrivanje starosti biljaka, (3), (19)
De Miera, panjolski istraiva (1770.), (8)
Dine (ljudi), Navaho zovu sebe tim imenom, (17)
Don Huan Mates, meksiki aman (1988.), (13)
Druga Mesa, oblast u rezervatu Hopi indijanaca, Arizona, (16)
Durango, gradi, Kolorado, (11)
E
Earl Morris, arheolog (1934.), (9), (10)
E.L. Hewit, arheolog (1930.), (9), (10)
Erland Nordenskild, vedski istraiva (1891.), (11)
Esteban, vodi konkvistadora (1540.), (1)
F
Fajada Butte, astronomska observatorija Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko,
(2), (14)
Face Rock, naselje Anasazija, Canyon de Chelly, Arizona, (18)
Farmington, moderni gradi, Novi Meksiko, (1), (9), (10)
Flagstaff, moderni gradi, Arizona, (19)
Four Corners Monuments, etveromea americkih drava Novi Meksiko, Kolorado,
Juta i Arizona, (15)
G
Goodman Point, naselje Anasazija, Montezuma Basin, Kolorado, (19)
Grand Canyon (Veliki kanjon), mjesto odakle su Anasazi i Hopiji, prema legendi,
izali iz Zemljine utrobe na ovaj svijet, (13), (15)
Grasshopper Ruins, naselje Anasazija, Arizona, (15)
Gustav Nordenskild, vedski baron i istraiva Mesa Verde kanjona, (11), (13)
H
Havasu, kanjon u Arizoni, (15)
Havasupai, indijansko pleme, Arizona, (15)
161
J
James H. Simpson, porunik amerike vojske (1849.), (6), (18)
J. W. Hewkes, arheolog (1917.), (14)
Javapai, indijansko pleme, Arizona, (19)
John Newberry, geolog (1859.), (9)
John Weterhill, istraiva svijeta Anasazija (1891.), (11)
Juma, indijansko pleme, Arizona, (15)
Juta, amerika savezna drava, (1), (5), (6), (14), (15)
Jute, skupina srodnih indijanskih plemena, Kolorado i Juta, (1), (11)
Junction Ruin, naselje Anasazija, Canyon de Chelly, Arizona, (18)
K
Kaina, trostruki simbolizam kod Hopija: prirodne sile, maske i lutke, (13), (16)
Kajenta, jedan od tri graevinska stila Anasazija zajedno sa ako i Mesa Verde
stilom, (16)
Kanzas, savezna amerika drava, (1)
Keet Steel, naselje Anasazija, Navaho National Monument, Arizona, (16)
Kin Kletso, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6), (7)
Kit Carson, pukovnik amerike vojske (1863.), (18)
Kiva, kruna gradjevina sa astronomskim karakteristikama, mjesto okupljanja i
izvodjenja spiritualnih obreda Anasazija, (3), (4), (5), (6), (7), (8), (9), (10), (12), (14),
(15), (19)
Koiti, pleme Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
Kokopeli, simbol plodnosti za niz civilizacija obje Amerike, Kazanova Anasazija,
(17)
Kokopelimana, ena Kokopelija, (17)
162
Kolorado, savezna amerika drava, (1), (2), (5), (6), (8), (10), (11), (12), (13), (15),
(16), (19)
Kuana, gradi Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
Kukulkan, boanstvo Maja, (16)
L
Laguna, pleme Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
Lancaster Ruin, naselje Anasazija, Montezuma Basin, Kolorado, (19)
La Plata, planinski vrh i astronomski orijentir Anasazija, Kolorado, (12), (13)
Ledge Ruin, naselje Anasazija, Mesa Verde, Kolorado, (13)
Lomaki, naselje Anasazija, Wupatki National Monument, Arizona, (19)
Long House, naselje Anasazija, Mesa Verde, Kolorado, (13)
Lowry, naselje Anasazija, Montezuma Basin, Arizona, (19)
M
Magollon, savremenici Anasazija, Arizona, (15)
Maje, civilizacija u Centralnoj Americi, (2), (3), (8), (15), (16), (19)
Marcos de Nica, panjolski fratar (1539.), (10)
Maricopa, indijansko pleme, Arizona, (15)
Massacre Cave, naselje Anasazija, Canyon de Chelly, (18)
Mesa Verde, kanjon i Nacionalni park, arheoloki park sa nizom naselja Anasazija,
Kolorado, (1), (10), (11), (12), (13), (14), (16), (19)
Metonski ciklus, mjeseev 18,5-o godinji ciklus koji su pratili astronomi Anasazija,
(2), (12), (19)
Mishongovi, naselje Hopija, Arizona, (16)
Moctezuma, poslednji Azteki vladar, Meksiko, (16)
Mojaves, indijansko pleme, Arizona, (15)
Monte Alban, ceremonijalno i astronomsko sredite, Oaxaca, Meksiko, (19)
Montezuma Basin, arheoloki park sa naseljima Anasazija, Kolorado, (19)
Montezuma Castle, naselje Anasazija, Arizona, (19)
Montezumin Izvor, vodena oaza sa ruevinama nekoliko naselja Anasazija, Arizona,
(19)
Mormoni, bijeli doseljenici u Juti, (11)
Mud Spring, naselje Anasazija, Montezuma Basin, Kolorado, (19)
Mummy Cave, naselje Anasazija, Canyon de Chelly, Arizona, (18)
N
Navaho, skupina srodnih indijanskih plemena, Arizona i Novi Meksiko, (1), (4), (5),
(6), (10), (11), (13), (15), (17), (18)
Nazca linije, kompleks geometrijskih i zoomorfnih figura u kamenoj pustinji Perua,
(8)
New Alto, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6)
Northern Star, zvijezda Sjevernjaa, boanstvo Navaho indijanaca, (15)
163
Novi Meksiko, savezna amerika drava, (1), (3), (4), (5), (6), (7), (8), (9), (10), (11),
(15), (18), (19)
O
Oklahoma, savezna americka drava, (1), (16)
Old Oraibi, najstarije naselje Hopija, Arizona, (16), (17), (18)
P
Pahana, prema legendi Hopija dugooekivani izgubljeni bijeli brat, (16)
Palenque, grad Maja, Chiapas, Meksiko, (19)
Pedro de Tovar, panjolski konkvistador (1539.), (16)
Penasco Blanco, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6)
Phoenix, moderni milionski grad, Arizona, (19)
Piktoglifi, astronomski i spiritualni simboli Anasazija uklesani u kamenu, (2), (18)
Piktografi, astronomski i spiritualni simboli Anasazija nacrtani i obojeni na
kamenu, (12), (17)
Pictograph Point, nalazite petroglifa Anasazija, Mesa Verde, Kolorado, (13)
Prijetea stijena, gigantska stijena koja je kolapsirala na Pueblo Bonito, Chaco
kanjon, Novi Meksiko, (4)
Prva Mesa, oblast u Hopi rezervatu, Arizona, (16)
Pueblo Alto, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6)
Pueblo Bonito, naselje-sredite svijeta Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (3),
(4), (5), (6), (8), (10), (16)
Pueblo del Arroyo, naselje Anasazija, Chaco kanjon, Novi Meksiko, (6), (10)
Pueblo indijanci, skupina od devetnaest indijanskih plemena, sljedbenici obiaja
Anasazija, Novi Meksiko, (1), (2), (3), (4), (6), (12) (16)
Q
Quetzacoatl, boanstvo Azteca, Meksiko, (16)
R
Red Mesa, crvena mesa, pustinjska visoravan, Arizona, (15)
Richard Weterhill, istraiva svijeta Anasazija (1896.), (5), (11), (12)
Rimrock House, naselje Anasazija, Hovenweep, Juta, (14)
S
Sand Canyon, naselje Anasazija, Montezuma Basin, Kolorado, (19)
Sandia, rezervat Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
San Isidro, moderni gradi, Novi Meksiko, (1)
Santa Ana, pleme Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
Santo Domingo, pleme Pueblo indijanaca, Novi Meksiko, (1)
164
165
166
167