Tema6 (06.07) - Magnetizam (2slajda) PDF

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Osnove magnetizma
MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Uzbueni prostor oko nas moe imati dvije komponente:

elektrinu i magnetsku.
Pojave koje se odnose na istovremeno sudjelovanje
elektrinog i magnetskog polja obuhvaene su teorijom
elektromagnetskog polja.
U elektrostatici promatramo samo elektrino polje.
Isto se tako moe razmatrati i samo magnetsko polje ako
se elektrika komponenta moe zanemariti.
Tri su osnovna uinka elektrike struje:
Toplina (Jouleova toplina)
Elektroliza
Magnetski uinci
2

Magnetsko polje uzrokuju permanentni magneti

Vizualizacija
eljezni prah u polju
Zemlja magnetsko polje

kompas
3

Istoimeni polovi se odbijaju a raznoimeni

privlae

Nema magnetskih naboja
Linije magnetskog polja su zatvorene krivulje

5

Struja (naboji u gibanju) uzrokuje magnetsko

polje

UZROK MAGNETSKOG POLJA JE

STRUJANJE NABOJA ILI VREMENSKA PROMJENA
ELEKTRINOG POLJA
Kvantifikacija magnetskog polja
Svaka toka magnetskog polja opisana je s vektorom
magnetske indukcije (gustoom magnetskog toka) B
Magnetsko polje zorno prikazujemo pomou magnetskih
silnica.
Silnice magnetskog polja su zatvorene krivulje (jer
magnetskih naboja nema)

U svakoj toki prostora

smjer vektora B je tangenta na silnicu
gustoa silnice kvalitativno opisuje jakost polja
Tesla je jedinica za magnetsku

indukciju (1T=1Vs/m2)
Nikola Tesla (1856(1856-1943)

8

Veliina koja predstavlja protjecanje magnetskog polja kroz neku

povrinu zovemo magnetski tok . Jedinica za magnetski tok: 1Vs
Magnetski tok kroz povrinu S koja je okomita na homogeno

magnetsko polje
= B.S
Openito vrijedi
= B dS
S
Za magnetizam vrijedi (budui da su silnice magnetskog polja

zatvorene linije, broj silnica koje uu u zatvoreni prostor jednak je
broju silnica koje iz tog prostora izau)
B d S = 0
S

Magnetsko polje (vektor B) oko ravnog vodia

protjecanog strujom I u vakumu.
G
I
H
B = 0
; 0 = 4 10 7
2R
m
Palac desne
ruke
pokazuje
smjer struje
Prsti pokazuju
smjer polja
tangencijalan na
krunicu sa
sreditem u osi
vodia
10

Openito, izmeu smjera obilaska krivulje l i

smjera struje I vrijedi pravilo desne ruke:
Ako prsti pokazuju smjer krivulje l, tada palac
pokazuje smjer pozitivne struje.
Isto pravilo definira odnos izmeu smjera
obilaska krivulje (smjer prstiju) i smjera
normale na povrinu (smjer palca) koji zatvara
ta krivulja (smjer povrine je normala na
povrinu).
11

Materijali u magnetskom polju
Konstantu
= 4 10
H
m
nazivamo permeabilnost vakuma.
Jedinica za permeabilnost je henri po metru.
Uz istu pobudu (struju) magnetska indukcija B je u materijalima

vea r puta no u vakuumu. Veliina r zove se relativna
permeabilnost magnetskog materijala.
Veliina zove se apsolutna permeabilnost magnetskog materijala.
Vrijedi = 0 r.
12

Magnetske materijale dijelimo u dvije velike skupine:
Neferomagnetske materijale (dijamagnetski i paramagnetski

materijali) gdje je r priblino jednak 1.
Feromagnetske materijali gdje je r puno vei od 1
Feromagneti
Nelinearnost
Kanaliziraju magnetski tok
13

Magnetsko polje zavojnice

l
B=
NI
l
Moemo smatrati da je magnetsko polje u zavojnici

homogeno. Ono ovisi o duljini zavojnice, broju zavoja i
struji, te o materijalu od koje je napravljena jezgra
zavojnice.
14

Magnetsko polje torusne zavojnice (= 0)
NI
B = 0 lsr
lsr =
R 1 + R 2 2
2
15

Smjer magnetskog polja zavojnice (torusne zavojnice)

Pravilo desne ruke
Ako palac desne ruke

pokazuje smjer struje prsti
pokazuju smjer polja
Ako prsti desne ruke

obuhvate zavojnicu u
smjeru struje palac
pokazuje smjer polja
16

Dva su osnovna uinka magnetskog

polja:
Sila
na naboj u gibanju
Elektromagnetska indukcija.
17
SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU

Magnetsko polje djeluje silom na naboje

Magnetska
sila se izraava na sljedei nain
F = Q ( v B )
Magnetska
sila djeluje samo ako se naboji gibaju

sile je okomit na povrinu koju odreuju brzina
gibanja naboja i magnetska indukcije
Iznos sile je
G
F = q v B
Smjer
Smjer
sile odreujemo pravilom lijeve ruke:
Silnice udaraju u dlan

Prsti pokazuju smjer brzine
Palac pokazuje smjer sile.
18

Veliina sile ako brzina nije okomita na polje:

je kut izmeu vektora brzine v i vektora B

G
F = q v B sin
= 0 ; sin = 0
G
F = q v B sin
G
F =0
= 90
G
F = q v B
Ravnina v i B
19

Primjer 1
Elektron mase me=9,1110-31 kg, naboja qe=1,60210-19 C upada
brzinom v=500 km/s pod pravim kutem u homogeno magnetsko
polje indukcije B=2 T prema slici. Koliko iznosi magnetska sila?
Odrediti polumjer putanje elektrona.
Fc
X
X- X
Fm
X X
X
X
X
20
10

Primjer 1 Rjeenje
Na naboj u gibanju djeluje magnetska sila. Jakost sile ovisi o smjeru

brzine naboja prema silnici. Ako se naboj giba okomito na silnice, sila
je najvea, a kada se giba u smjeru silnice sila je nula. Iznos sile
ovdje izraunamo po formuli
13
U openitom sluaju silu izraunavamo vektorskim produktom:

F=q (v x B) (q se uvrtava sa predznakom! pa je iznos sile
F=q B v sin
Magnetska sila ima karakter centripetalne sile (djeluje na smjer
gibanja estice, a ne na njenu brzinu). Izjednaavajui centripetalnu
i centrifugalnu silu dobijemo da je putanja estice krunica
polumjera
F = qBv
F = 1.6 10
r = mv/qB
21

Primjer 2
Mlaz pozitivno nabijenih estica razliitih masa, naboja
i brzina ulazi u prostor u kojemu postoje elektrino i
magnetsko polje prema slici. Odrediti brzinu estica
koje e se ulaskom u polje nastaviti gibati pravolinijski
(zanemariti gravitacijsku silu).
Rjeenje
Fe =Fm
qE = qvB
v = E/B
22
11
SILA NA VODI PROTJECAN STRUJOM U MAGNETSKOM POLJU

Eksperiment:
sila izmeu dva paralelna vodia
Jedan vodi uzrokuje magnetsko polje

Ono silom djeluje na drugi vodi
SILA NA NABOJ U GIBANJU U VODIU
23

Sila na ravni vodi

Vodi
duljine l kojim tee struja I postavljen

je okomito na magnetsko polje indukcije B
Ako u vremenu t brzinom v proe N naboja q
od jednog do drugog kraja vodia, struja je:
Q N q
I=
=
t
t
G
svaki naboj q djeluje sila iznosa: f = q v B

Iznos ukupne sile na sve naboje (vodi) je:
Na
G
l
F = N q v B = N q B = I l B
t
24
12

Ako vodi nije okomit na polje:

G
F = I l B sin
Smjer sile: pravilo lijeve ruke

je kut izmeu vektora struje I i vektora B
Silnice udaraju u dlan

Prsti pokazuju smjer brzine
Palac pokazuje smjer sile.
Sila izmeu dva vodia je:

G
I I l
F1 = B2 I1 l = 0 2 1
2d
25

Primjer 3
Ravni vodi duljine l nalazi se u homogenom magnetskom polju u

kojem je gustoa toka (indukcija) B. Kut izmeu vodia i magnetskih
silnica je , a struja kroz vodi I. Kolika je sila na taj vodi? Za koji
kut a e sila biti najvea, a za koji nula?
Zadano: B = 0.5 T,
I = 20 A, l = 0.1 m , = 300 .
Primjer 3 - Rezultat:
G
F = I l B sin
F = 0.5 N
Sila je najvea kada je = 900, a najmanja za =0.
26
13

Primjer 4
Odredite magnetsku silu koja djeluje po 1 m duljine izmeu dvaju

dugih paralelnih ravnih vodia udaljenih meusobno 1m, protjecanih
strujama od 1 A suprotnog smjera. Da li se ti vodii privlae ili se
odbijaju?
Primjer 4 - Rjeenje
Sila postoji izmeu vodia kroz koje prolaze struje. Ovu pojavu
tumaimo ovako: Svaki od vodia nalazi se u magnetskom polju koje
stvara onaj drugi. Prema tome ako vodie oznaimo s 1 i 2 moemo
izraunati magnetsku indukciju koju vodi 1 stvara na mjestu vodia
2, a to je:
B12 = 0
I1
2 d
27

Primjer 4 Rjeenje (nastavak)
Zamislimo li da je duljina drugog vodia upravo l = 1 m,

dobivamo da je magnetska sila:
F12 = B12.I2.l = 2x10-7 N = F21
Ako je smjer struja suprotan, sila je odbojna. Treba napomenuti da

se opisana konfiguracija vodia koristila za definiciju ampera. Prema
toj definiciji struja ima iznos 1 A kada je izmjerena sila od 2x10-7 N.
Ako ureaj za mjerenje sile napravimo kao neku vrst vage tada
moemo kazati: vaemo struju.
Primjeri dugih paralelnih vodia kroz koje prolaze struje su: vodovi u
instalacijama, dalekovodi i sl. Postoje dakako i kratki paralelni
vodii u raznim elektrotehnikim ureajima. Npr. bus vodovi u
raunalima. Proraun polja kratkih vodia prema gornjim formulama
e vrijediti samo za vodie koji su blizu jedan drugome.
28
14
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Gibanje vodia u magnetskom polju

Polje
djeluje silom na naboje

F = qv B
Naboji
se razdvajaju
29
Gibanja tapa u homogenom magnetskom polju

okomito na silnice inducirani napon
F = Q ( v B)
G
K
Fm
E ind =
K K
= vB
30
15
Gibanja tapa u homogenom magnetskom polju

okomito na silnice inducirani napon
A
Eind
l
Polaritet napona moemo odrediti

pravilom desne ruke:
silnice udaraju u dlan
palac pokazuje smjer brzine
prsti pokazuju kraj tapa koji se nalazi
na viem potencijalu
K
K
e = E ind l
A K
K
K K
eAB= e = E ind l = E ind l
B
K K K
= (v B) l > 0
31
Komentar
Rad koji obavi sila na elektrone jest
A = q v B l
Izmeu krajeva tapa javlja se razlika potencijala

U =
AB
A
= v B l = E'l
q
Ravnotea se uspostavlja kad je inducirano elektrino

polje Eind jednako elektrinom polju E razdvojenih
naboja
32
16
Razmotrimo sada gibanje vodia du metalnih

tranica
Vodi
je izvor napona
Zatvara se strujni krug
U t put vodia je s=vt
Povrina je: S=sl=lvt
Pokretni vodi
G +
Fr
Metalne tranice
33
v B l t BS
=
=
t
t
t
Posljedica: PROMJENA toka uzrokuje inducirani
napon
Polaritet induciranog napona: Lenzovo pravilo
Magnetski uinci induciranog napona (struje) se
protive promjeni toka (uzroku koji ih je stvorio)
Smjer sile Fr na vodi je suprotan v
Faradayev zakon:
Moemo pisati:
U = v B l =
ind
U ind =
d
=
t
dt
34
17
Komentar: Inducirani napon u petlji

Faradayev zakon
Petlja vodljiva
tap se giba u smjeru brzine v

eAB > 0 se pojavljuje kao EMS, dakle
kao napon izvora
eAB e potjerati struju I
Struja I stvorit e u okolnom prostoru

inducirano magnetsko polje, iji e se
tok suprotstavljati magnetskom
toku
raste pa se inducirana struja I nastoji
suprotstaviti promjenama.
35
Zavojnica - Polaritet induciranog napona

U zavojnicu u toku A ulazi rastua struja i

Tok kroz zavojnicu raste
Zavojnica se opire rastu toka
Inducira se struja iind koja nastoji ponititi

rast toka
Zavojnica se ponaa kao izvor.
iind tee
od B prema A (izlazi na toki A iz

zavojnice)
Na mjestu gdje iind izlazi iz zavojnice je

toka vieg potencijala.
Inducirani napon UAB > 0
ind
A +
>
iind A
+
i (t )
36
18
Komentar: Inducirani napon u petlji Faradayev zakon

Lenzov zakon (pravilo):
Inducirani napon ima takav polaritet da nastoji ponititi svoj uzrok.
U diferencijalnom obliku Faradayev zakon glasi:
e=
d
dt
Inducirani napon (inducirana elektromotorna sila) u zatvorenoj

konturi jednaka je negativnoj promjeni magnetskog toka koji je
obuhvaen tom konturom.
Izmeu smjera obilaska konture (pozitivni referentni smjer
induciranog napona) i smjera pozitivnog referentnog toka vrijedi
pravilo desne ruke: prsti odreuju smjer obilaska konture, a palac
smjer pozitivnog toka.
37
Primjer 5
Ravni vodi (tap) duljine 20 cm giba se brzinom 15 m/s okomito na
silnice magnetskog polja gustoe toka (indukcije) 1,2 T. Koliki e se
napon pojaviti (inducirati) na krajevima vodia? Koja je toka (A ili B)
na viem potencijalu?
Primjer 5 Rjeenje
Ako je zadovoljen uvjet meusobne okomitosti
smjera gibanja tapa i magnetskih silnica inducirani
napon na krajevima tapa je:
Uind = Blv, Uind = 3,6 V

Po pravilu desne ruke toka A je na viem
potencijalu
UAB = 3,6 V
38
19
Primjer 6
Vodljivi tap duljine 10 cm klizi brzinom 9 m/s po vodljivom okviru u
magnetskom polju gustoe toka (indukcije) 1T. Kolika je magnetska
sila na tap ako je ukupan otpor (okvira i tapa) 150 m?
Primjer 6 Rjeenje
okvir
tap
strujni krug
I
Fmag
smjer gibanja
uind
R
Rs
silnice polja "u papir"
39
Primjer 6 Rjeenje (nastavak 1)
Ovo je primjer strujnog kruga u kojem je inducirani

napon na krajevima tapa izvor napona, otpor tapa je
unutarnji otpor izvora, a otpor okvira vanjski otpor.
Treba zapaziti da se vanjski otpor tj. otpor okvira
poveava kako se tap pomie. Rjeenje odgovara
trenutku kad je ukupni otpor kruga Ruk = 150 m.
Najprije valja izraunati inducirani napon, a onda
Ohmovim zakonom struju:
Uind = Blv, Uind = 0,9 V, I = Uind/Ruk, I = 6 A
40
20
Na tap protjecan strujom I = 6 A koji se giba u

magnetskom polju djeluje magnetska sila:
Fm = BIl, Fm = 0,6 N
Ovu, magnetsku silu, moramo savladavati prilikom
pomicanja tapa. Time troimo mehaniku energiju koja
se pretvara u elektrinu, a ta se onda troi na
zagrijavanje otpora.
U ovom zadatku je prikazan jednostavni ureaj za
proizvodnju el.energije (generator).
Umjesto pravocrtnog gibanja pogodnom konstrukcijom se
postie isti efekt, ali pri krunom gibanju tapa
(rotacioni strojevi)
41
Primjer 7
Okomito kroz povrinu kvadratnog zavoja nainjenog od vodia
prolazi homogeno magnetsko polje indukcije 1 T. Stranica
zavoja je a=4 cm a otpor zavoja je 0,1 . Ako se magnetsko
polje smanji linearno na nulu unutar 2 ms odrediti iznos i smjer
inducirane struje.
42
21
Primjer 7 Rjeenje
Zbog smanjenja magnetske indukcije
inducirani napon e protjerati induciranu
struju koja e stvoriti inducirano magnetsko
polje Bi istog smjera kao i B. Smjer struje
prikazan je na slici.
=0-=-
= BS=Ba2= 1,6. 10-3 Vs
U ind =
d
=
dt
t
I =
uind
R
=8
43
Generator sinusnog napona

Petlju okreemo u vanjskom polju
se napon u petlji
Krajevi petlje su spojeni na kolute
koji rotiraju s petljom
Vanjski krug je spojen preko fiksnih
etkica koje su u kontaktu s kolutima
Petlja
Koluti
Inducira
etkice
Vanjski
krug
44
22
Napon se inducira u dijelovima

BC i DA
Komponenta brzine okomita na
B je
v = v sin
U dijelu BC se inducira napon
U BC = Blv = Blv sin
U
dijelu DA se inducira isti

napon, pa je ukupni napon
U = 2Blv sin
Vrijedi:
a
v = r = ; = t U ind = Bla sin t
2
U ind
U max
t
45
Zato se napon ne inducira u dijelovima AB i CD ?

Od
sredita vrtnje do kraja B

vodia v je u smjeru prema gore
a od sredita vrtnje do kraja A
vodia v je u smjeru prema dolje
Doprinosi induciranom naponu
se ponitavaju
Isto vrijedi za vodi CD
46
23
Primjer 8
Svitak od 200 zavoja povrine presjeka 20 cm2 rotira oko osi okomite
na silnice homogenog magnetskog polja gustoe toka 1,2T. Kojeg je
oblika napon induciran u svitku. Ako svitak u svakoj sekundi uini 5
okretaja, odredite najveu vrijednost (amplitudu) induciranog
napona.
Primjer 8 Rjeenje
Rjeenje: Rotaciono gibanje svitka u magnetskom polju ima veliki

praktiki znaaj za proizvodnju elektrine energije. Napravljeni su
generatori od onog malog, na biciklu snage nekoliko W, pa do
ogromnih u hidro i termoelektranama snage vie stotina MW (milijuna
wata). Prilikom okretanja svitka promjenjivi magnetski tok koji
prolazi kroz svitak se mijenja po sinusnom zakonu.
47
Derivacijom promjenjivog sinusnog toka dobiva se vremenski

promjenjivi sinusoidni napon koji popularno nazivamo: izmjenini
napon (eng. kratica: AC od alternatig current). Taj napon vremenski
gledano mijenja svoj iznos i polaritet pa uvodimo pojam trenutne
vrijednosti. Grafiki prikaz momentalnih vrijednosti naziva se valni
oblik. Dakle, na napon ima sinusni valni oblik.
Ovisno o broju okretaja koje svitak uini u jedinici vremena
mijenjaju se dvije znaajke induciranog napona: frekvencija i
amplituda. Kod krunog gibanja pri jednom okretaju uini se kut od
2 radijana odnosno 360o i opisuje se jedna sinusoida. Ako se u
jednoj sekundi naini 5 okretaja znai da se u sekundi uini kut od
10 radijana. Kutna brzina je onda =10 radijana/s. Ovaj
napon u jednoj sekundi 5 puta opisuje sinusoidu tj. ponavlja se 5
puta pa mu je frekvencija f=5 Hz. Openito je kutna brzina =2f
48
24
Amplituda induciranog napona iznosi
Um = N B S
Um = 15.08 V
U prikazu generatora sinusnog napona je povrina petlje S=a.l.

Napomena: Europski standard za proizvodnju elektrine energije je
frekvencija od 50 Hz. To znai da svi generatori ukljueni u
jedinstveni elektroenergetski sustav proizvode izmjenini napon te
frekvencije.
49
POJAM NAPONA SAMOINDUKCIJE I

MEUSOBNE INDUKCIJE
Povrina S1 omeena je
petljom kroz koju prolazi
struja i.
Struja i u svakoj toki okolnog
prostora stvara odgovarajuu
magnetsku indukciju B, pa
tako i na svakoj toki povrine
S1 i S2.
Kroz povrinu S1 (odnosno S2) prolazi odgovarajui
magnetski tok 1 (odnosno 2).
Magnetski tokovi 1 i 2 mogu biti obuhvaeni (ulaneni) s
vie zavoja. Takav obuhvaeni (ulaneni tok) oznaavamo s
. U prvoj petlji imamo 1, a u drugoj 2.
50
25
POJAM NAPONA SAMOINDUKCIJE I

MEUSOBNE INDUKCIJE
Ukoliko se struja promjeni, promijenit e se, 1 i 1 u

prvoj petlji te 2 i 2 u drugoj. Zbog promjene toka kroz
petlje inducirat e se odgovarajui napon.
U prvoj petlji je do promjene toka dolo kao posljedica
vlastite struje petlje (strujnog kruga). Ovakvu pojavu kad
se u petlji inducira napon kao posljedica promjene struje
vlastite petlje nazivamo pojavom samoindukcije, a
inducirani napon nazivamo naponom samoindukcije.
Promjena struje u prvoj petlji uzrokovat e i promjenu
ulanenog (obuhvaenog) toka u drugoj petlji, zbog toga
e se u drugoj petlji inducirati odgovarajui napon.
Ovakvu pojavu kad se u jednoj petlji inducira napon kao
posljedica promjene struje u drugoj petlji nazivamo
pojavom meusobne indukcije, a napon naponom
meuindukcije.
51
NAPON SAMOINDUKCIJE U TORUSNOJ ZAVOJNICI

Torus povrine presjeka S i

srednje duljine l s koeficijentom
permeabilnosti 0 obuhvaen je sa
N zavoja (zavojnica).
Struja ulazi na A oznaeni kraj zavojnice. Kao posljedica struje
G
u torusu postoji magnetsko polje B i odgovarajui tok iji
smjer po pravilu desne ruke vidimo na slici.
Tok prolazi kroz N zavoja ice, dakle obuhvaeni (ulaneni)
tok iznosi:
= N = NBS = N0
gdje je k konstanta.
Ni
S=ki
l
52
26
NAPON SAMOINDUKCIJE U TORUSNOJ ZAVOJNICI

Ako struja i poraste, porast e i ulaneni

tok te e se inducirati napon
samoindukcije es. Pozitivni smjer napona,
dakle obilaska petlje (zavojnice) je u
smjeru struje od toke A do toke B.
Budui da se zavojnica ponaa kao izvor i
napon samoindukcije predstavlja EMS
(elektromotornu silu), dobijemo:
es=
d
dt
= uBA
Zbog pretpostavke o porastu struje i, porast e i prirast toka d (prirast

je vei od 0) te je napon uBA negativan. Dakle, uBA < 0, iz ega slijedi da
je uAB > 0. Kad bi mogla potei struja zbog induciranog napona, ona bi
potekla kroz izvor (zavojnicu) od toke B prema toki A.
53
INDUKTIVITET L
= N = NBS = N0
Ni
S = neto . i = ki
l
Vidimo da postoji odnos izmeu i i. To neto ovisi

samo o geometriji prostora kroz koji prolaze magnetske
silnice i svojstvu materijala (0). To neto nazivamo
koeficijent samoindukcije L ili krae induktivitet L.
L =
i
di
d
d(Li)
es= Uba =
=
=-L
dt
dt
dt
Napon samoindukcije moemo izraziti strujom koja ga je

prouzroila i koeficijentom L, a da veliine magnetskog polja
ne moramo znati.
54
27
INDUKTIVITET L
Izraunavanje induktiviteta primjer torusa
L=
=
i
N o
i
Ni
S
l
=
N
1
l
S
55
NAPON MEUINDUKCIJE U TORUSNOJ ZAVOJNICI

Struja i1 ulazi na A oznaeni

kraj prve zavojnice i stvara
odgovarajui tok
Tok prolazi kroz N1 zavoja
prve zavojnice, ali i N2
zavoja druge zavojnice
U drugoj zavojnici postoji obuhvaeni (ulaneni) tok 12

(indeks 1 oznaava uzrok ulanenog toka, a to je struja i1;
indeks 2 oznaava mjesto gdje ulaneni tok promatramo, a
to je druga zavojnica).
56
28
NAPON MEUINDUKCIJE U TORUSNOJ ZAVOJNICI

Promjena struje i1 uzrokuje

i promjenu 12. Zbog toga
se u drugoj zavojnici
inducira napon meusobne
indukcije (meuindukcije)
em.
d12
dt
N 1i1
12 = N2 = N2BS = N20
S = k.i1 = neto.i1
l
em =
57
MEUINDUKTIVITET M
To neto ovisi samo o geometriji prostora kroz koji

prolaze magnetske silnice i karakteristici materijala (0).
To neto nazivamo koeficijent meusobne indukcije M
ili krae meuinduktivitet M.
12
i
d12
d(M 12i1 )
em=
=
= - M12 di1
dt
dt
dt
M 12 =
Napon meuindukcije moemo izraziti strujom koja ga je

prouzroila (i1) i koeficijentom M12, a da veliine
magnetskog polja ne moramo znati.
58
29
MEUINDUKTIVITET M
Izraunavanje meuinduktiviteta primjer torusa
M12 =
12
=
i1
N 1i1
S
N 1N 2
l
=
1 l
i1
o S
N 2 o
59
INDUKTIVITET I MEUINDUKTIVITET
Komentar
Inducirani napon meuindukcije ovisi o smjeru
namatanja zavojnice
Na principu napona meuindukcije radi
transformator: transformira odgovarajui napon i
struju primara (primarne zavojnice) na
odgovarajui napon i struju sekundara
(sekundarne zavojnice)
Induktivitet i meuinduktivitet su elementi
strujnih krugova
U okviru OE koristit emo samo induktivitet L
60
30
NAPON SAMOINDUKCIJE I PAD NAPONA NA

INDUKTIVITETU
Induktivitet je bitan parametar strujnih krugova
Napon samoindukcije es se ponaa kao izvor (dakle kao EMS) po

je po definiciji mjesto na kojem struja izlazi na viem
potencijalu nego mjesto gdje struja ulazi.
Induktivitet moemo smatrati troilom u strujnom krugu. Pad
napona na troilu uL definiramo kao potencijal toke gdje struja
ulazi prema potencijalu toke gdje struja izlazi.
es = - L
di = u
BA
dt
uL = uAB = - uBA = - es= L
di
dt
61
ENERGIJA POHRANJENA U INDUKTIVITETU

Promjenu energije definiramo kao ( p(t) je trenutna snaga)
W = p (t) . t
Ukoliko prelazimo na infinitezimalne dijelove tada
zamijenjujemo s diferencijalom d
dW = p(t).d(t)
U elektrotehnici se trenutna snaga izraava produktom
trenutnog napona i struje:
dW = u(t).i(t) dt
Zamjenom u(t) s izrazom za pad napona na induktivitetu
dobijemo:
di .
dW = i(t).L
dt = i(t).L.di
dt
62
31

Promjena energije:
W = p (t )t = u (t ) i (t ) t = i L
i
t = i L i = i
t
Ukupna energija
I
W = W = i Ldi = L
0
I2
2
I
63

Ukupna energija akumulirana u induktivitetu L (dakle torusu

koji taj induktivitet predstavlja) je suma doprinosa dW od
trenutka kad je struja kroz zavojnicu bila 0 (nije postojalo
magnetsko polje), do trenutka kad je struja poprimila iznos I
(za taj iznos postoji magnetsko polje).
i=I
W=
i =0
2
i(t) L di = L I
2
U torusu je akumulirana magnetska energija.

Akumulirana magnetska energija je ovisna o kvadratu
trenutne vrijednosti struje.
I2
W=L 2
64
32
INDUKTIVITET U STRUJNOM KRUGU

Induktivitetom prikazujemo u strujnom krugu

pohranjenu (akumuliranu) magnetsku energiju.
Energija se ne moe trenutno poveati jer bi za to trebala

beskonana snaga.
Zbog toga nije mogue da se struja kroz induktivitet
trenutno povea.
Time moemo objasniti i Lenzov zakon koji govori da se
inducirani napon eli ponititi svoj uzrok.
65

U trenucima kad struja i kroz induktivitet raste, u njemu

se poveava magnetska energija (elektrina energija
pretvara se u magnetsku) i induktivitet se ponaa kao
troilo (uAB > 0).
U trenucima kad struja i kroz induktivitet opada, u njemu
se smanjuje magnetska energija (magnetska energija se
pretvara u elektrinu) i induktivitet se ponaa kao izvor
(napon uAB < 0, uBA > 0).
U trenucima kad je struja i konstantna, tada je napon
uAB = 0, nema promjene magnetske energije.
66
33

Primjer 9
Svitak induktiviteta L=1 H protjecan je strujom I= 1A.
Koliki se napon inducira na krajevima svitka, ako se
struja linearno smanji na nulu u vremenu t= 100ms?
Koliko napona otpada na pojedini zavoj ako zavojnica
ima N=100 zavoja? Krajeve svitka oznaimo s A i B.
Struja ulazi u stezaljku oznaenu s A. Koji je polaritet
induciranog napona?
67

Primjer 9 Rjeenje
uL = uAB = - uBA = - es= L
I2
2
UAB = -10 V, po svakom zavoju se inducira 0,1 V
Komentar: s obzirom da struja opada, promjena struje je

negativna
68
34

Tema6 (06.07) - Magnetizam (2slajda) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tema6 (06.07) - Magnetizam (2slajda) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Uzbueni prostor oko nas moe imati dvije komponente:

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Magnetsko polje uzrokuju permanentni magneti

eljezni prah u polju

Zemlja magnetsko polje

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Istoimeni polovi se odbijaju a raznoimeni

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Nema magnetskih naboja

Linije magnetskog polja su zatvorene krivulje

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Struja (naboji u gibanju) uzrokuje magnetsko

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

UZROK MAGNETSKOG POLJA JE

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

U svakoj toki prostora

Tesla je jedinica za magnetsku

Nikola Tesla (1856(1856-1943)

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Veliina koja predstavlja protjecanje magnetskog polja kroz neku

Magnetski tok kroz povrinu S koja je okomita na homogeno

Za magnetizam vrijedi (budui da su silnice magnetskog polja

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Magnetsko polje (vektor B) oko ravnog vodia

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Openito, izmeu smjera obilaska krivulje l i

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Materijali u magnetskom polju

nazivamo permeabilnost vakuma.

Jedinica za permeabilnost je henri po metru.

Uz istu pobudu (struju) magnetska indukcija B je u materijalima

Veliina zove se apsolutna permeabilnost magnetskog materijala.

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Magnetske materijale dijelimo u dvije velike skupine:

Neferomagnetske materijale (dijamagnetski i paramagnetski

Feromagnetske materijali gdje je r puno vei od 1

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Magnetsko polje zavojnice

Moemo smatrati da je magnetsko polje u zavojnici

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Magnetsko polje torusne zavojnice (= 0)

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Smjer magnetskog polja zavojnice (torusne zavojnice)

Ako palac desne ruke

Ako prsti desne ruke

MAGNETIZAM POZNATE INJENICE

Dva su osnovna uinka magnetskog

SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU

Magnetsko polje djeluje silom na naboje

sila se izraava na sljedei nain

sila djeluje samo ako se naboji gibaju

sile odreujemo pravilom lijeve ruke:

Silnice udaraju u dlan

SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU

Veliina sile ako brzina nije okomita na polje:

je kut izmeu vektora brzine v i vektora B

SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU

SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU

Na naboj u gibanju djeluje magnetska sila. Jakost sile ovisi o smjeru

U openitom sluaju silu izraunavamo vektorskim produktom:

SILA NA NABOJ KOJI SE GIBA U MAGNETSKOM POLJU