SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA UITELJSKI STUDIJ U GOSPIU

OSOBINE DAROVITE DJECE

POTICANJE DAROVITOSTI

Seminarski rad iz kolegija Razvojna psihologija

ANA MIOVI,
UITELJSKI STUDIJ/ I. SEMESTAR

mr. sc. Anela Nikevi Milkovi

Gospi, prosinac, 2009.

SADRAJ
SADRAJ ................................................................................................................1-2
1. UVOD ......................................................................................................................3
2. OSNOVNE OSOBINE DAROVITOSTI .............................................................4
2.1. Potencijalna i produktivna darovitost ........................................................4
2.1.1. Potencijalna darovitost ........................................................................4
2.1.2. Produktivna darovitost ........................................................................4
2.1.3. Prostor odgojnih utjecaja ................................................................5
2.2. Osnovne sastavnice darovitosti ....................................................................5
2.2.1. Sposobnosti ........................................................................................5-9
2.2.2. Osobine linosti ...............................................................................9-10
2.2.2.1. Otvorenost prema novom iskustvu..............................................10
2.2.2.2. Pojam o sebi ...........................................................................10-11
2.2.2.3. Autonomija ............................................................................11-12
2.2.2.4. Otpornost na stres ..................................................................12-13
2.2.3. Kreativnost ....................................................................................13-14
2.3. Kako prepoznati darovito dijete predkolskog i kolskog uzrasta ...14-16
2.3.1. Stanje identifikacije u hrvatskim kolama ......................................16
2.4. Pogreke u prepoznavanju darovitog djeteta .....................................16-17
2.5. Emocionalno socijalni razvoj darovite djece .........................................17
2.5.1. Emocionalni razvoj ............................................................................18
2.5.2. Socijalni razvoj ................................................................................18
3. POTICANJE DAROVITOSTI ...........................................................................19
3.1. Uitelji i uiteljice darovite djece .........................................................20-21
3.2. Mogui pristupi radu s darovitima ...........................................................21
3.2.1. Rad na projektu .................................................................................21
3.2.2. Rad u maloj skupini ...........................................................................22
3.2.3. Individualni rad .................................................................................22
3.2.4. Ostale aktivnosti .................................................................................22
3.2.5. Dodatna sredstva materijali .....................................................22-24

3.3. Darovita djeca imaju obrazovne potrebe ............................................24-25

3.3.1. Iznad prosjeno inteligentnim pojedincima posveuje
se vie pozornosti ..........................................................................................25
4. ZAKLJUAK ......................................................................................................26
5. LITERATURA ....................................................................................................27

1. UVOD
Biografski podaci govore da neki iznimno daroviti pojedinci kao djeca nisu
bili zamijeeni, a imali su tekoa i tijekom kolovanja (npr., H. C. Andersen ili A.
Einstein). Tu nam se otvaraju nova pitanja o tome to bi bilo s njima da su u
djetinjstvu bili poticani, odnosno koliko je darovite djece koja zbog djelovanja
razliitih odgovarajuih initelja ne mogu realizirati svoje potencijale. S druge strane
tu se jo mogu pridodati nalazi nekih istraivanja, kao i svakodnevna opaanja koja
nas upozoravaju da su neka djeca koja su u ranijoj dobi uoena kao darovita (udo od
djeteta) kasnije "zakazala" ne opravdavi visoka oekivanja okoline.
Tko su darovita djeca, kako ih prepoznat, kako poticat njihovu darovitost,
kako s njima radit, najee su postavljena pitanja vezana uz podruje darovitosti kod
djece. Ba zbog svih tih pitanja sam odabrala ovu temu, moglo bi se rei, zanimali su
me odgovori. Iako bi se o ovoj temi dosta dalo pisat, pokuat u u ovaj seminar
zapisat sve elemente na koje sam naila u ovom podruju, one koje sam shvatila kao
najbitnije, na to saetiji, razumljiviji i zanimljiviji nain.

2. OSNOVNE OSOBINE DAROVITOSTI

2.1. Potencijalna i produktivna darovitost

Daroviti su oni pojedinci koji imaju visoko razvijene sposobnosti, dok su

talenti oni koji postiu visoka postignua u nekim aktivnostima. Talentom se
oznaava darovitost koja se izraava u nekim specifinim podrujima, npr.
matematici, glazbi, umjetnosti, sportu i sl. Darovitost smo podijeli na potencijalnu i
produktivnu (ostvarenu).
2.1.1. Potencijalna darovitost
Da bi se neke sposobnosti pojednica razvile, on mora imati odreeni
potencijal koji to omoguuje, to je tzv. potencijalna darovitost. Osnovu potencijalne
darovitosti ini niz naslijeenih predispozicija koje omoguuju da se neke
sposobnosti razviju vie i bolje nego kod veine drugih, tj. da se razviju "znaajnije
iznad prosjeno". Hoe li se to dogoditi ili ne, ovisi i o mnogim okolinskim
imbenicima.
2.1.2. Produktivna (ostvarena) darovitost
Aktivnosti kroz koje se darovitost djece iskazala u odreenim produktima u
ranijem, brem, boljem i sl. u izrazito natprosjenom postignuu jest produktivna
darovitost. Ona se uspije otkriti samo kod djela djece predkolske i ranije kolske
dobi, tj. ta se darovitost uspije otkriti samo kod one djece koja su tu darovitost ve
poela izraavati. Istraivanja su pokazala da mnoga djeca u toj dobi jo ne iskazuju
ponaanjem svoju darovitost, pa ostanu neuoena.

2.1.3. Prostor odgojnih utjecaja

Prostor odgojnih utjecaja jest prostor izmeu potencijalne i produktivne
darovitosti. O njemu ovisi koji e i koliki dio potencijala biti iskazan kroz iznimna
postignua koja odreuju darovitost pojedinca. Zbog toga to u toj dobi djeca
uglavnom imaju potencijalnu darovitost koju jo ne iskazuju kao produktivnu,
gotovo svako dijete treba tretirati kao potencijalno darovito i osigurati mu odgoj i
obrazovanje koje e maksimalno poticati razvoj njegovih potencijala.
2.2. Osnovne sastavnice darovitosti

Izvor: Cvetkovi Lay J.; Sekuli Majurec A. (1998).

U prostoru meusobnog poklapanja iznad prosjeno razvijene sposobnosti,

osobine linosti (pogotovo specifine motivacije za rad) i kreativnosti jest darovitost
u specifinim podrujima aktivnosti. Prema Renzulli djeca ne moraju nuno
pokazivati sve tri karakteristike darovitog ponaanja, ali e biti smatrana darovitom
ako imaju kapacitet kasnije u ivotu razviti te osobine.
2.2.1. Sposobnosti

Sposobnosti su intelektualni potencijal odreen genetskim initeljima koji ne

moemo izravno utvrditi ni mjeriti i koji se praktiki nikad ne realizira do
maksimuma. Dijelimo ih na ope intelektualne sposobnosti i specifine sposobnosti.
Ope intelektualne sposobnosti se najvie iskazuju kroz iznimno kvalitetno
kognitivno funkcioniranje. Intelektualne sposobnosti u osnovi darovitosti imaju
obino dva izraena pogleda:
a)

konvergentno miljenje ili sposobnost rjeavanja problema (djecu koja imaju

izraenu sposobnost konvergentnog miljenja esto nazivamo bistrom, dok

darovitom smatramo onu djecu koja ujedinjuju obje komponente),
b)

divergentno miljenje ili mogunost generiranja novih ideja i traenje

alternativnih rjeenja (nalazi se u podlozi kreativnosti).

Specifine sposobnosti se iskazuju kroz razliita specifina podruja
djelovanja. Vrlo je bitno da se usmjerenost na poticanje njihovih razvojnih
potencijala vri podjednako i u vrtiu/koli kao i kod kue. Npr. djetetu koje crta
potrebno je omoguiti materijal za crtanje i kontakt s likovnom umjetnou; onom
koje rano razvije svoj sluh i glasovne sposobnosti, treba omoguiti glazbeno
izraavanje.
Potencijalni prostor koji se moe ispuniti aktivnim uenjem i vjebom, kako
bi se postigli izuzetni rezultati, znatno je vei kod darovitih nego kod ostalih
pojedinaca.
Kognivistiki usmjereni psiholozi naglaavaju kako darovita djeca od malih
nogu pokazuju posebnost ne samo u nainu obrade informacija, ve i u nainu
prihvaanja i selekcije podraaja iz okoline. Vrlo rano usmjeruju panju na
specifino podruje koje ih intuitivno privlai. Kad je rije o kognitivnim
sposobnostima bez obzira na podruje darovitosti, daroviti pojedinci imaju neke
zajednike kognitivne osobine:

sposobnost usmjeravanja panje na relevantne informacije i sposobnost

zadravanja panje,
o

visoko razvijena sposobnost uoavanja odnosa u podruju svoje nadarenosti,

tzv. sistemsko razmiljanje (sposobnost sintetikog razmiljanja),

o

visoko razvijena sposobnost za uoavanje i pronalaenje novih problema

(sposobnost analitikog razmiljanja),

o

naroita sposobnost mijenjanja okoline, originalan i aktivan pristup prema

okolini,
o

sposobnost uinkovite pohrane informacija koja osigurava bogatu i dobro

organiziranu mreu pojmova i specifinih znanja,

o

sposobnost

brzog

pretraivanja

dugoronog

pamenja

dostupnost

relevantnih informacija.
Kognitivne vjetine su rezultat interakcije uroenih sposobnosti i okoline i
predstavljaju mogunost koritenja intelektualnih kapaciteta u odreenom trenutku.
Krajnji rezultat realizirane darovitosti oituje se u izuzetnoj izvedbi u nekom
podruju, tj. ekspertnou. Prema Sternbergu (1985., prema Vlahovi teti,
2005.), kognitivne vjetine koje predstavljaju realizirane kognitivne sposobnosti
svrstane su u tri ire skupine:
1. vjetine uenja se odreuju kao vjetine stjecanja znanja i procedura kojima se
povezuju informacije. Proces stjecanja znanja obino se opisuje dvostupanjskim
modelom pohrane informacija (Schunk, 1989., prema Vlahovi teti, 2005.) koji
ukljuuje tri razne obrade informacija:
a)

vjetinu selekcije informacija, odnosno mogunost razluivanja bitnog

od nebitnog,
b)

vjetinu

selektivnog

kombiniranja,

organiziranja

relevantnih

informacija u smislenu strukturu,

c)

selektivnu usporedbu, povezivanje novih informacija s ve postojeim

u dugoronom pamenju.

2. vjetine miljenja se grupiraju u tri ira sklopa srodnih vjetina:

a)

vjetine kritikog (analitikog) miljenja koje ukljuuju prosuivanje,

ralanjivanje, usporeivanje, suprostavljanje, procjenjivanje i vrednovanje,

b)

vjetine kreativnom miljenja koje ukljuuju otkrivanje, zamiljanje,

pretpostavljanje, stvaranje novog,

c)

praktine vjetine koje omoguuju provedbu zamisli ili ciljeva u djela,

rjeavanje konkretnih problema, upotrebu i primjenu znanja u praktine svrhe

3. metakognitivne vjetine su kljune za transformaciju potencijalne darovitosti u
produktivnu (ostvarenu). Najee se odreuju kao vjetine samoregulacije vlastitog
uenja. One su i poveznica izmeu kognitivnog funkcioniranja i motivacije. Djele se
u tri ire skupine:
a)

vjetine planiranja pristupa uenju/rjeavanju problema,

b)

vjetine praenja vlastitog napredovanja,

c)

vjetine regulacije ponaanja, tj. spremnost na promjenu ponaanja pri

uenju ako ono ne daje oekivane rezultate.

7 specifinih sposobnosti, talenata i inteligencija (Gardner, 1983., prema Cvetkovi
Lay i Sekuli Majurec, 1998.) :
1. Verbalno lingvistika: Iskazuje se kroz bogat rjenik i brzu i laku manipulaciju
rijeima. Ovu izraajnu sposobnost imaju djeca koja imaju bogatiji rjenik od svojih
vrnjaka, te ona koja su sposobna ispriati/prepriati bogatu i cjelovitu priu ili
dogaaj, s brojnim detaljima. Ova vrsta inteligencije je izrazito razvijena kod
pjesnika, politiara, novinara i sl.
2. Logiko matematika: Obuhvaa vjetine apstraktnog miljenja i rjeavanja
problema. Djeca s ovim sposobnostima lake, bre i prije manipuliraju apstraktnim
pojmovima i zamislima, te koliinama i brojevima. Ova vrsta inteligencije je izrazito
razvijena kod matematiara, fiziara, astronoma i sl.
8

3. Vizualno spacijalna: Iskazuje se kroz sposobnost snalaenja u prostoru te

stvaranja i transformacije prostornih predodbi. Kod djece se primjeuje npr. u:
slaganju tekih slagalica, lakoi snalaenja i rjeavanja problema u prostoru,
kreiranju i graenju objekata od kocaka... Ova vrsta inteligencije je izrazito razvijena
kod slikara, kirurga, skulptura, arhitekata i sl.
4. Glazbeno ritmika: Iskazuje se kroz smisao za ritam i glazbu. Djeca s razvijenom
ovom vrstom inteligencije esto udaraju ritam nekih melodija ili pjevaju sama za
sebe, kvalitetnije se ritmiki i glazbeno izraavaju od druge djece. Ovakva, ali vea
glazbena inteligencija oituje se kod skladatelja, glazbenika, dirigenata i sl.
5. Tjelesno kinestetika: Iskazuje se kroz sposobnost izvoenja i usklaivanja
pokreta tijela. Djeca s razvijenom ovom vrstom inteligencije izraajnim pokretom
reagiraju na razliite glazbene i verbalne poticaje, iskazuju nevjerojatnu okretnost i
spretnost u pokretima. Te se sposobnosti posebno primjeuju u izvoenju portskih
aktivnosti, glumi, plesu, ongliranju i sl.
6. Intrapersonalna: Iskazuje se u boljem razumijevanju sebe i svojih potreba. Djeca
s razvijenom ovom vrstom inteligencije imaju bolju spoznaju o sebi i izraenije
razumijevanje svojih potreba, ali i svojih sposobnosti i osobina linosti. Iskazuju
veliku upornost u onome ime se bave, ljute se kada ih netko prekida usred onog
ime se okupirani. Razvijenu ovu sposobnost primjeujemo kod filozofa, "mudraca",
psihologa i sl.
7. Interpersonalna: Oituje je bolje razumijevanje drugih ljudi i njihovih potreba.
Takvu djecu esto opaamo kao voe i organizatore u skupini i razredu. Ova djeca su
osjetljiva za potrebe i osjeaje drugih, lake se uive u njihove osjeaje i vie skrbe o
drugima. Pomau u rjeavanju sukoba, dobro se slau s drugom djecom, lako
zapoinju igru i omiljena su. Mogui su budui politiki i religijski voe, vjeti
voditelji i uitelji. Izraenu vrstu ove inteligencije posjeduju osobe u tzv. pomauim
profesijama (terapeuti, savjetnici i sl.).
Ova iroko popularna definicija istie razliite meusobno nezavisne vrste
darovitosti (talenata i inteligencija), a svaki pojedinac ima njihovu jedinstvenu
kombinaciju. Jaka strana neke osobe vidljiva je kroz ponaanja koja obavlja s
lakoom.
9

2.2.2. Osobine linosti

Od osobina linosti koje pridonose iskazivanju darovitosti najvea se
znaajnost pridaje motivaciji za rad koju pokazuju daroviti pojedinci. Motivacija je
sve ono to dovodi do aktivnosti, to odreuje njen smjer, intenzititet i trajanje. Kad
je rije o realiziranoj darovitosti motivacija je neophodna posredujua varijabla koja
odreuje razinu i kvalitetu izvedbe. Nju primjeujemo u:
o

specifinim interesima darovitog pojedinca iskazivanje

oduevljenosti,

"fasciniranost" nekim problemom i njegovim rjeavanjem, nita im nije teko uiniti

kako bi zadovoljili te svoje specifine interese,
o

izriitoj usmjerenosti prema cilju u aktivnosti koja je predmet tog interesa

rade predano i uporno, marljivo i koncentrirano, s jasno izraenom eljom da ostvare

cilj koji su postavili; nastavljaju raditi i u nepovoljnim uvjetima; kad ih se pokua
udaljiti od onoga to rade, ljute se i pri tom su spremni na sukobe s onima koji ih
ometaju u radu,
o

iznimnoj radnoj energiji satima mogu raditi na problemu koji ih zanima,

bez znakova umora i zasienja, energino se opiru pokuajima da ih se preusmjeri na

druge aktivnosti.
Hoe li se kombinacija nadprosjenih sposobnosti uspjeti iskazati, ovisi o
posredujuim initeljima osobina linosti. U literaturi poduprtoj empirijskim
istraivanjima najee se navode etiri obiljeja linosti bitna za ostvarenje
potencijalne darovitosti (Vlahovi teti, 2005.):
o

otvorenost prema novom iskustvu,

pozitivna slika o sebi,

autonomija,

otpornost na stres.

10

2.2.2.1. Otvorenost prema novom iskustvu

To je najee osobina linosti koja se u svakodnevnom govoru najee
poklapa s pojmom radoznalosti ili znatielje.

2.2.2.2. Pojam o sebi

Pojam ili slika o sebi je predodba koju svaki pojedinac ima o sebi. To je
slika o vlastitoj osobnosti koja sadri mnoge dijelove koji ine cjelinu doivljaja
"JA".
Pojam o sebi se obino definira kao ukupnost doivljaja samog sebe.
Slika o sebi se moe opisati kao teorija kojom pokuavamo odgovoriti na
pitanje "Tko sam ja?", i "to ja mogu?".
2.2.2.3. Autonomija
Autonomija je sposobnost da ovjek sam bira stanje i reakciju koja je za
njega najbolja. Ona se kod nadarene djece oituje na dvije razine:
1. socijalnoj,
2. kognitivnoj.
1.

Na socijalnoj se razini prepoznaje kao nekonformizam ili kao drutvena

nezavisnost. Daroviti pojedinci se zalau za svoje stavove, ne priklanjajui se

miljenju veine uslijed socijalnog pritiska, ne zaziru od samoe, esto su sami sebi
dovoljni, a zaokupljenost odreenim problemom odvlai ih od drutvenih aktivnosti.
U meukulturalnim istraivanjima utvreno je kako je ovaj pogled nezavisnosti
raireno obiljeje darovitih pojedinaca i u zapadnim i u istonjakim kulturama.

2.

Na kognitivnoj razini autonomija se oituje na dva naina:

11

a)

Kognitivni stil ovisnosti o polju se odreuje kao stupanj u

kojem je osoba podlona utjecaju ili ometanju od strane vanjskih podraaja.

Osobe ovisne o polju osjetljivije su na socijalni kontekst te bolje ue sadraje
koji su povezani s prilagodbom na drutvenu okolinu. Osobito uspjeni
daroviti se ee nalaze na drugoj strani ove osobine, oni su neovisni o polju.
Imaju snaan osjeaj identiteta, odvojenosti od ostalih i okoline, jasno
postavljaju granice izmeu sebe i drugih.
b)

Osjeaj kontrole nad okolinom se prvi put javlja kod Rottera

(1996., prema Vlahovi teti, 2005.). On je u svoju teoriju socijalnog

uenja ukljuio i pojam mjesta kontrole. Rotter je pretpostavio da je
uspjenost uenja u velikoj mjeri ovisi i o uvjerenjima o tome to upravlja
naim ivotima: da li smatramo da preteno ovisimo o vanjskim utjecajima
sile (vanjsko mjesto kontrole) ili pak smatramo kako je ono to nam se
dogaa veinom rezultat naeg vlastitog djelovanja (unutarnje mjesto
kontrole). Kasnija istraivanja su pokazala kako su ta uvjerenja povezana s
naim oekivanjima buduih ishoda i preko njih sa spremnou za ulaganjem
napora. Kod darovitih se openito zapaa izraeniji unutarnji osjeaj kontrole
koji se oituje kroz veu ustrajnost, spremnost na preuzimanje odgovornosti i
inicijative u radu.
2.2.2.4. Otpornost na stres
Stresne i traumatske situacije mogu imati izrazito nepovoljno djelovanje na
psihosocijalnu prilagodbu i postignua djece. Dok su neka istraivanja pokazala da
su osobito darovita djeca vrlo osjetljiva na patnju i nepravdu te su sklona snanim
emocionalnim reakcijama (Coleman i Cross, 2000., Vlahovi - teti, 2005.), isto
tako je utvreno da je via intelektualna sposobnost ujedno i zatitni initelj koji
omoguava uspjenije suoavanje sa stresom (Vizek Vidovi, 1992., prema
Vlahovi teti, 2005.).

12

U skladu s kognivistikim modelom stresa (Lazarus i Folkman, 1984., prema

Vlahovi teti, 2005.), doivljeni stres ovisi o kognitivnoj procjeni situacije i o
raspoloivim unutranjim izvorima snage za prevladavanje stresnog dogaaja. S
jedne su strane daroviti pojedinci skloniji potencijalno stresnu situaciju opaati kao
izazov, mogunost za rjeavanje problema, priliku za stjecanje novog iskustva, a
manje kao opasnost ili gubitak koji preplavljuju snanim emocijama i djeluju
dezorijentirajue na misli i ponaanje.
2.2.3. Kreativnost
Kreativnost je mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte ili
kombinira postojee ideje i produkte na nain koji je za nju nov. To je ona
sposobnost koju u djece moemo naslutiti u njihovim originalnim i neuobiajenim
pitanjima i odgovorima, u neobiajenim i mudrim izjavama, njihovoj neiscrpnoj
matovitosti i inventivnosti, smislu za improvizaciju i originalnim rjeenjima
problema, hrabrosti da iskau te drukije ideje... Djeca s izraenom kreativnou i
nekim posebnim talentom mogu biti posebno osjetljiva na nedovoljno poticanje
njihovih razvojnih potencijala.
Kreativnost odreujemo prvenstveno kao mogunost djelotvornog mijenjanja
okoline kako bi se zadovoljile potrebe ili kao mogunost drukijeg pristupa
informacijama u pojedinom podruju. Kao glavne dimenzije kreativnosti navode se
(Csikzentmihalyi, 1996., prema Vlahovi teti, 2005.) :
o

fluentnost u produkciji novih ideja,

originalnost ideja,

vrijednost ideja s obzirom na doprinos kulturi.

U mjerenju kreativnosti

postoje instrumenti orijentirani na kognitivne

vjetine i instrumeni orijentirani na osobine linosti. Kreativan moe biti:

13

Kreativni uradak pitanje to je mjerilo i moemo li suditi o neem to je

izuzetno kreativno, ali neprimjereno prosudbi tog vremena.

o

Kreativni pojedinci ideje o kreativnima su se razlikovale.

Tablica 1: Osobine kreativnih i nekreativnih pojedinaca (Ozimec, 1996., pre,a Vlahovi teti,
2005.)

Osobine

kreativnih

nekreativnih

pojedinaca

(Ozimec,

1996.), (V. Vlahovi teti, "Daroviti uenici: Teorijski

pristup i primjena u koli", Zagreb, 2005., str. 133)
KREATIVNI
NEKREATIVNI
sklonost kritikom odnosu
sklonost kompromisu
aktivitet, inicijativnost

pasivnost, nepoduzimljivost

otvorenost duha

zatvorenost prema novome

nekonvencionalnost

konvencionalnost

autonomija

podlonost tuim mislima pritisku

divergentno miljenje

konvergentno miljenje

transcendentnost

nadilazi realnost

radoznalost

ravnodunost

sposobnost duboke koncentracije

povrnost

spremnost mijenjanja sebe

biti uvijek isti

samodostatnost i samopouzdanost

nesigurnost u sebe

intrinzina motivacija

ekstrinzina motivacija

Izvor: Vlahovi teti, V. i sur. (2005).

Kreativno miljenje ovakvo miljenje je dio organizacije i strukture

produktivnog miljenja i rije je o vjetini, dakle moe se uvjebavati (Treffinger i

sur., 1993., prema Vlahovi teti, 2005.).
2.3. Kako prepoznati darovito dijete predkolskog i kolskog uzrasta

14

Darovito dijete nije uvijek lako prepoznati, zato je bolje neki put meu
darovitu djecu svrstat nedarovito dijete, nego obrnuto. Darovito dijete tada ostaje
zakinuto na daljnje poticanje za razvoj njegove darovitosti.
Slika 2: Podsjetnik za odgajatelje djece starije predkolske dobi i uitelje
Podsjetnik 2: Za odgajatelje djece starije predkolske dobi i uitelje (J. Cvetkovi Lay; A. SekuliMarujec: Darovito je, to u s njim?, Zagreb 1998., str. 33)
- u darovitog djeteta starije predkolske dobi, odgajatelji/uitelji e esto prepoznati neke od ovih
osobitosti:

ima iznad prosjenu mo

rasuivanja, shvaanja znaenja,
uvianja veza i odnosa

iskazuje inicijativnost i
originalnost, posebno u uenju i
spoznajnim aktivnostima,
rjeavanju problema

iskazuje veliku intelektualnu

znatielju

openito iskazuje interes za

probleme odraslih

brzo i lako ui

ima neobino bogatu matu

ima sposobnost uinkovitog

samostalnog rada

oituje istananu mo zapaanja

vie voli drutvo starije djece i

odraslih

eli usmjeravati druge u igri i

skupnim aktivnostima

najee prije polaska u kolu

naui itati

ne voli biljeiti

ima irok raspon interesa

ima irok raspon pozornosti
ima kvantitativno i kvalitativno
bogatiji rjenik od ostalih vrnjaka

brzo i dobro pamti

brzo i spremno prihvaa nove
ideje

lako slijedi sloene upute

svemu to radi prilazi
perfekcionistiki, ne voli greke,
uoava ih i ne ljuti se zbog njih

Izvor: Cvetkovi Lay, J.; Sekuli Majurec, A. (1998).

Iskustva u prepoznavanju darovite djece pokazuju da postoje najmanje tri

skupine takve djece na koju treba obratiti pozornost:
o

djecu s visokim postignuima u aktivnostima kojima se bave, ona koja sve

rade na iznimno velikoj razini (ta djeca brzo i lako ue, postavljaju "istraivaka"
pitanja, imaju bogat rjenik, puni su ideja i informacija),

15

djecu s problemima u ponaanju, kod kojih se tek procesom identifikacije

darovitih otkrivaju njihove visoke sposobnosti (ta djeca su vrlo osjetljiva na

zanemarivanje ili nedovoljno poticanje njihovih razvojnih potencijala),
o

"neprimjetnu" darovitu djecu, tihu, stidljivu i povuenu najtee je uoiti, jer

esto uope ne izazivaju pozornost na sebe (to su esto stidljiva djeca, koja se, da bi
ostala neprimjeena u skupini prilagoavaju djeci prosjenih sposobnosti i rade samo
ono to se od njih trai; boje se neprihvaenosti i etiketiranja, pa se trude da njihove
sposobnosti ostanu neprimjeene).
2.3.1. Stanje identifikacije u hrvatskim kolama
Na temelju provoenih ispitivanja, u kojim je cilj bio stjecanje slike o
identifikaciji, na pitanja da li se provodila planska i sustavna, dobiveni su sljedei
rezultati navedeni u tablici 2:
Tablica 2: Udjel osnovnih i srednjih kola koje planski i sustavno provode identifikaciju

Planska i sustavna
identifikacija
da
donekle da
ne
Ukupno:

(%)
17.0
29.9
53.1
100.0

(%)
9.4
17.0
73.6
100.0

Izvor: Vlahovi teti, V. i sur. (2005).

2.4. Pogreke u prepoznavanju darovitog djeteta

Pogreke u prepoznavanju darovite djece, najee se javljaju zbog
precjenjivanja ili podcjenjivanja nekih njihovih sposobnosti. Prolazei kroz literaturu
ova me se podjela dosta dojmila, jer kada malo zavirim u svoje djetinjstvo, takve su
se situacije odvijale i u mom razredu, a vjerujem i da bi svatko od nas izvukao
nekakav primjer kada bi zavirio u prolost svoga obrazovanja i malo kopao po njoj.

16

Tablica 3: Pogreke u prepoznavanju darovite djece

precjenjivanje

podcjenjivanje

Obiteljs
ki status
djeteta

djece iz obitelji s visokim

socio-ekonomskim i obrazovnim
statusom
djece
roditelja
s
veim
roditeljskim ambicijama

djece iz obitelji s niskim socioekonomskim

i
obrazovnim
statusom
djece iz obitelji sa skromnijim
roditeljskim ambicijama

Ponaan
je
djeteta

poslune djece
popularne djece
djece s visokom motivacijom
za rad

djece s loim ponaanjem

stidljive i povuene djece
djece s niskom motivacijom za
rad

Znanje
djeteta

djece
s
openito
veim
znanjem
djece koja imaju bogat rjenik i
tean govor
djece koja rano itaju

djece s manjim opim znanjem

djece siromana rjenika
djece
koja
ne
iskazuju
zanimanje za rano itanje

djece naprednijeg tjelesnog tjelesno zaostalije djece

razvoja
neprivlane djece i posebno
openito privlanije i ljepe djece s tekoama u razvoju
djeca
Izvor: Cvetkovi Lay, J.; Sekuli Majurec, A. (1998).
Tjelesni
izgled i
razvoj
djeteta

2.5. Emocionalno socijalni razvoj darovite djece

Emocionalno socijalni razvoj darovite djece vie je slian nego razliit od
razvoja djece iz ope populacije, ali ima nekoliko razloga zbog kojih se dodatna
panja posveuje tim dvama aspektima kod darovitih:
o

Prvi razlog su nerealistina oekivanja okoline od darovitog djeteta da i

emocionalno i socijalno bude iznad prosjeno razvijeno. Takva oekivanja mogu

izazvati razliite interpersonalne tekoe.
o

Drugi razlog se odnosi na unutarnje sukobe koji se javljaju u darovitom

djetetu zbog velikog mogueg nesrazmejra izmeu intelektualnog i emocionalno

socijalnog razvoja. Takvi sukobi mogu biti uzrokom psiholokih tekoa darovitog
djeteta.

17

Trei razlog je injenica da darovito dijete zbog izrazite misaone razvijenosti

uoava s jedne strane nesklad unutar sebe, a s druge istodobnu razliitost i slinost s
vrnjacima to moe izazvati i intra- i interpersonalne tekoe.
2.5.1. Emocionalni razvoj
Darovita djeca u emocionalnom podruju imaju osobine antene, to bi znailo
da u mnogo ranijoj dobi naue tumaiti "jezik tijela" i emocije koje drugi alju
glasom. Ve u ranijoj dobi jako su osjetljivi, manje uvrede ili ale lako primaju k
srcu, svoje osjeaje esto zadravaju za sebe, a istodobno se izrazito uivljavaju u
patnje drugih. Emocionalni razvoj darovitih obino zaostaje za intelektualnim, to
znai da darovita djeca emocionalno reagiraju slino djeci svoje dobi. Daroviti esto
misle kako osjeaji trebaju imati odreenu logiku kao i sve ostalo pa se katkada nau
zbunjena injenicom da i oni kao i svi ljudi imaju suprotne osjeaje koji ne
odgovaraju situaciji.
Emocionalne tekoe darovitih mogu se oitovati kao potitenost, zloupotreba
sredstava ovisnosti, osjeaj neprihvaanja i nevoljenosti, izrazite emocionalne
reakcije i na najmanji neuspjeh i sl.. Najee su posljedica nepripadanja skupini
vrnjaka iste dobi i nesklada izmeu potreba i onoga to prua okolina.
2.5.2. Socijalni razvoj
Vana bit socijalnog razvoja darovitih jest injenica da se ta djeca kad su u
drutvu vrnjaka, naprosto moraju prilagoditi injenici da su po sposobnostima
prilino drukija od ostale djece. S obzirom na to, da je u osnovnokolskoj dobi
mnogo bitnije da su isti ili slini drugima, a ne razliiti od drugih, darovitu djecu
stavlja pred teak put. Daroviti osjeaju unutranji sukob izmeu potrebe da
pripadaju drutvu vrnjaka. Zbog toga se esto prave da ih vrnjaci ne zanimaju, te se
radije igraju sa starijima od sebe. S druge strane, vrnjaci ih esto ni ne ele u svom
drutvu jer se "ne znaju" s njima igrati.
Istraivanja i praktino iskustvo u radu s darovitima pokazuju da oni imaju
razliite tekoe u podruju socijalnih odnosa: osamljenost, nedostatak/gubitak

18

prijatelja, esto ne slaganje s postupcima druge djece, u skupini vrnjaka ee ih

obiljeava "omiljenost" nego "prijateljstvo" itd.

19

3. POTICANJE DAROVITOSTI
to ine ljudi koji pomau rast i razvoj darovite djece? :
o

pokazuju djetetu da su mu vana njegova uvjerenja, osjeaji i postupci,

pomau djetetu otkriti, izraziti i prihvatiti svoje osjeaje,

pokazuju da razumiju i prihvaaju svoje osjeaje,

jasno pokazuju da cijene dijete kao "cjelinu", a ne same njegove sposobnosti i

postignua,
o

izraavaju da cijene njegove jedinstvene karakteristike,

doputaju mu razvijati svoje posebne interese ili ga potiu u tome,

odvajaju vrijeme koje e posvetiti samo djetetu,

ohrabruju ga i podupiru pokuaje, a ne samo uspjehe,

istiu vrijednost produktivne suradnje i sami su modeli da suradnja vodi

uspjehu.
Darovitoj djeci treba osigurati ono to najbolje odgovara njihovom stupnju
razvoja, specifinim potrebama i interesima, potencijalima i sposobnostima. Neka od
naela za izradu programa za darovite su:
o

poticanje irenja temeljnih znanja i razvoja verbalnih sposobnosti,

uvaavanje posebnih djejih interesa, omoguiti im da ih zadovoljavaju i

produbljuju,
o

omoguiti im da ue ono to ih zanima,

omoguiti im da ue na na nain koji im najvie odgovara,

osigurati koritenje to raznolikijeg materijala u radu,

osigurati vie vremena za rad,

ohrabrivat kreativno i produktivno miljenje-

19

3.1. Uitelji i uiteljice darovite djece

Baldwin (1993., prema Vizek Vidovi, 2003.) je od eksperata u podruju darovitosti
traila da razvrstaju poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece i dobila
skupine osobina koje su prikazane u tablici 4:
Tablica 4: Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece (prema Baldwin, 1993.)
Tablica 2.1.3. Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece (prema Baldwin, 1993.),
(V. Vizek Vidovi i sur., "Psihologija obrazovanja", Zagreb, 2003., str. 131)
FILOZOFSKE

PROFESIONALN
E

svjestan
filozofskih pitanja
vezanih uz
darovitost
sklon
obrazovanju
darovitih
ima tone ideje
o darovitosti

osposobljen za
rad s darovitima
fleksibilno
koristi vrijeme
pokazuje
potrebu za
postignuem
dobro poznaje
svoje podruje
sposoban
poticati uenike
dobro poznaje
strategije pouavanja
razvija blizak
odnos s uenicima
osigurava dobru
okolinsku potporu

PROFESIONALN
E/
OSOBNE
ima
kompetenciju i
interes za uenje
orijentiran na
proces
znatieljan u uenju
poticajan
razumije stres i
neuobiajena
ponaanja
ima pozitivan stav
prema uenicima
dobro obrazovan
dobro organiziran
irokih je interesa
razumije elju za
znanjem
motivira uenike

20

OSOBNE

ima IQ 130 ili

vie
samopouzdan
topla je osoba,
bez negativizma
ima originalne
zamisli
entuzijast
ima dobar
smisao za humor
ima
sposobnost
analize
intuitivan
ima istraivaki
um
samodiscipliniran
sklon
perfekcionizmu u
vlastitom radu
sklon introspekciji
sklon otporu
vanjskom autoritetu
nenasilan i bez
elje da kanjava
kreativan
visokih verbalnih
sposobnosti
pokazuje darovito
ponaanje
empatian
fleksibilan
ima visoku razinu
energije

Izvor: Vizek Vidovi, V. i sur. (2003).

S darovitima mogu raditi njihovi odgajatelji/uitelji ali i strunjaci izvan

kole koji mogu udovoljiti obrazovnim potrebama djeteta. Mentorstvo, tj. rad uenika
sa strunjakom u nekom podruju (individualno ili u malim skupinama) daje
izuzetno povoljne rezultate.
Uitelji su ti zbog kojih najbolji program moe propasti, ali isto tako i
relativno lo program moe uz njih izazvati odline rezultate. Uiteljica/uitelj
organizira

okolinu

koja

moe

razliito

djelovati:

poticati

ili

unitavati

samopouzdanje, ohrabriti ili suzbijati interese, razvijati ili koiti sposobnosti,

kreativnost, kritiko miljenje i postignue.
Na pitanje postavljeno psiholozima, uiteljima/nastavnicima o strunom
usavravanju za rad s darovitima, dobiveni su sljedei rezultati navedeni u tablici 5:
Tablica 5: Interes za programe strunog usavravanja psihologa i uitelja/nastavnika o
nadarenosti

Interes za struno
usavravanje (%)
da
ne
bez odgovora
Ukupno:

Program za psihologe
O
95.8
2.5
1.7
100.0

S
83.0
15.1
1.9
100.0

Program za uitelje
O
90.7
5.1
4.2
100.0

S
83.0
11.3
5.7
100.0

Izvor: Vlahovi teti, V. i sur. (2005).

3.2. Mogui pristupi radu s darovitima

3.2.1. Rad na projektu
Djeci se postavlja odreeni zadatak ili si ga oni sami zadaju, samostalno ga i
izvravaju, pri emu im odgajatelj/uitelj pomae spretno razraenim podzadacima i
stvaranjem povoljnih uvjeta za praktinu provedbu odabrane aktivnosti.

3.2.2. Rad u maloj skupini

21

Od velike je vanosti da darovito dijete naui suraivati s drugom djecom na

razne naine. U malim skupinama mogue je provoditi raznolike aktivnosti, npr.:
ureenje zidnih panoa, djela vrtia/kole ili neposredne sredine i sl.; organiziranje
zanimljivih rasprava itd.
3.2.3. Individualni rad
Djeci je dobro povremeno proirivati osnovni program koji ostvaruju
individualno ili u paru s drugom darovitim djetetom. U te se svrhe pokazalo izvrsnim
omoguiti im rad na raunalu i s posebnim radnim listiima za darovite. Djecu treba
potaknuti da samostalno kreiraju igre, izmisle kvizove ili da izrade neki materijal
pomou kojeg e neto nauiti drugu djecu.
3.2.4. Ostale aktivnosti
Ove su aktivnosti vrlo vane jer darovitom djetetu omoguuju da stekne nova
izazovna iskustva. To posebno vrijedi za male skupine koje sudjeluju na takvim
aktivnostima, a te su aktivnosti obino neobine i zahtjevne. Djecu treba potaknuti na
razne vrste igraonica, razne klubove itd.
3.2.5. Dodatna sredstva materijali
Darovitoj su djeci potrebna dodatna sredstva i materijali (knjige, radni listii
za darovite, logike i didaktike igre i sl.), koji su zahtjevniji od uobiajenih
sredstava i materijala u odgojno obrazovnom radu.

Tablica 5: Prednosti i nedostaci pojedinih naina rada s darovitom djecom

22

Prednosti i nedostaci pojedinih naina rada s darovitom djecom (J.

Cve-tkovi-Lay; A. Sekuli-Majurec: Darovito je, to u s njim?,
Zagreb 1998, str. 70)

Izvor: Cvetkovi Lay, J.; Sekuli Majurec, A. (1998).

Slika 3: Samostalno istraivanje djeteta, uenje djece kroz igru i rad u manjim skupinama

http://www.giftsforlearning.com/Images/boy_magnifying_glass.jpg
http://www.cikgujames.com/wp-content/uploads/2009/07/Measuring-Volume-in-ScienceExperiment-7-m-300x224.jpg

23

http://www.the-parenting-magazine.com/wp-content/uploads/2008/10/children-playing247x300.jpg
http://carwayst.com/assets/images/children_reading.jpg

3.3. Darovita djeca imaju posebne obrazovne potrebe

Darovito dijete posjeduje poseban sklop osobina u odnosu na ostalu djecu
prosjenih sposobnosti. Ta su djeca na odreen nain "drukija od veine", kao to su
i djeca s odreenim razvojnim smetnjama "drukija od veine". Takav sklop osobina
uvjetuje i njihove posebne obrazovne potrebe. Najistaknutije su:
1.

Potreba za druenjem s vrnjacima iste kronoloke dobi. Darovita djeca su u

ostalim podrujima, osim u podruju svoje darovitosti, slina svojim vrnjacima i

imaju potrebu da ih oni prihvaaju i s njima dijele odreena iskustva.
2.

Potreba za druenjem s vrnjacima slinih visoko razvijenih sposobnosti. Djeci

natprosjenih sposobnosti treba omoguit kontakt s djecom slinih sposobnosti zbog

meusobnog poticanja te smanjenja osjeaja izoliranosti.
3.

Potreba za radom u obogaenim i proirenim odgojno obrazovnim

programima. Postoji vie mogunosti: irenje obrazovnog programa ili stvaranje

novih, mentorski rad sa strunjacima, grupe za nadarene i sl.
4.

Potreba za nezavisnou u uenju. Darovitima je vano omoguiti samostalan

rad i istraivanje.
5.

Potreba za izazovima u kojima se moe doivjeti i povremeni neuspjeh. Ovdje

bi trebalo primijeniti strategiju postavljanja zadataka u blizinu krajnjih granica tzv.

priblinog razvoja.
6.

Potreba za sudjelovanjem u irokim programima kojima se potie cjelokupni

razvoj. Ovu potrebu vano je zadovoljiti kako ne bi dolo do prebrze i preuske

specijalizacije, to bi kasnije moglo ugroziti razvoj linosti ili nekih drugih
sposobnosti.
Ukoliko obiteljska i obrazovna sredina ne mogu osigurati primjereno
zadovoljavanje ovih potreba, javlja se ozbiljna opasnost od trajnog zanemarivanja,
24

zatomljivanja i neiskoritavanja djetetovih potencijala. Rezultat toga najprije se

uoava u koli u pojavi obrazovnog podbaaja, a ponekad podbaaj slijedi i u
profesionalnom ivotu. U suprotnom, u ivotu mnogih slavnih pojedinaca njihova
darovitost, neprepoznana u koli, dola je do punog izraaja tek kada su se rijeili
oganiavajuih uvjeta kolske okoline.
3.3.1. Iznad prosjeno inteligentnim predkolcima posveuje se vie pozornosti
Traei materijale za seminar, na internetu sam uoila jedan lanak o nedavno
zapoetom projektu za "posebnu djecu". Program je pokrenut u Zadru u gradskom
vrtiu "Sunce".
Nakon odabira u kojem je sudjelovalo oko 800 djece formirane su dvije
skupine za darovite. Trinaest izabranih pojedinaca svakodnevno pohaa djeji vrti u
svojoj "normalnoj skupini", dok se njihov rad u grupi za nadarene odvija dva puta
tjedno u poslijepodnevnim terminima. Tamo se s njima radi po posebnim
programima.
Trenutno u vrtiu "Sunce" s darovitima radi samo jedna odgajateljica.
Privileigij za rad s nadarenom i iznadprosjenom djecom, do sad su imali samo
predkolci u Zagrebu i Splitu.
Kroz ovaj smo se seminar upoznali s poticajem i njegovom vanosti u
ivotima darovitih. Ovakvi projekti su poticaj svima nama da pruimo svoj djeci s
posebnim potrebama ono obrazovanje koje e najkvalitetnije zadovoljiti te njihove
specifine potrebe.

"To su za sada nai maksimalni kapaciteti, jer s nadarenom djecom radi

samo jedna odgojiteljica, Rozana Bogdani. No, u planu je da edukaciju za rad s
nadarenom djecom proe jo nekoliko naih odgojitelja.", kae ravnateljica Ana
Dunatov (prema Kalmeda, 2009).

25

4. ZAKLJUAK
Darovitu djecu nije uvijek lako prepoznati zbog toga to svoje sposobnosti neka
djeca zbog raznih razloga ne ele pokazati, ali za potaknut darovitost i razvijat je
nikad nije kasno. Jednako bitno kao poticanje darovitosti kod djece jest i pruanje
uvjeta i materijala djeci za rad, pomo im ako im neto nije jasno, trudit se uvijek bit
u koraku s njihovim svijetom i tako pratit njihov napredak.
Gotovo svako dijete od roenja posjeduje jednu ili vie potencijalnih
darovitosti. Pojedineva darovitost razvijat e se ovisno o njegovoj motivaciji
vezanoj za aktivnosti za koje se interesira, te poticajima za rad koji obino potjeu od
obitelji, odgajatelja/uitelja i okoline.
Bitno je znati prepoznati darovitu djecu i omoguit im razvijanje njihovih
potencijala, jer kako se kae "Na mladima svijet ostaje.", to bi znailo da je njihov
potencijal bitan za njihovo sutra.

26

5 . LITERATURA:
1.

Cvetkovi Lay J.; Sekuli-Majurec A. (1998). Darovito je, to

u s njim?, Zagreb: Alinea

2.

udina Obradovi, M. (1990). Nadarenost razumijevanje,

razvijanje, Zagreb: kolska knjiga

3.

Vizek VIdovi, V. i sur. (2003). Psihologija obrazovanja,

Zagreb: IEP VERN`

4.

Vlahovi teti, V. i sur. (2005). Daroviti uenici: Teorijski

pristup i primjena u koli, Zagreb: Institut za drutvena istraivanja

u Zagrebu
5.

Kalmeda, L. (2009). Iznad prosjeno inteligentnim predkol

cima posveuje se vie pozornosti. Slobodna Dalmacija. 11. studenog

2009.
http://slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/ArticleView/articled/78
353/Default.aspx

27