LO K ALN A

S AM O U PR AVA
1. kolokvij

REGIJA
- najue znaenje regije je dravna upravna tvorevina ili dravna pravna
jedinica, odnosno regija kao srednji stupanj uprave na regionalnoj razini.
- ire znaenje odnosilo bi se na regiju kao samoupravnu zajednicu uih
teritorijalno javno-privatnih tijela na regionalnoj razini
- Najire znaenje imala bi kao drutveno politika zajednica gdje se
pridaju i ire ovlasti koordiniranja ope i posebne uprave srednjeg stupnja
POVJEST
Poeci hrv. Dravnosti datiraju jo iz 7. st., u to vrijeme papa Aragon
posredovao je izmeu Carigrada i Hrvata u sklapanju ugovora koji su sklopili
predstavnici 7 hrvatskih plemena. Rimske provincije su bile podijeljene na
gradove koji su bili upravno-politika, gospodarska i vojna sredita
PLEMENSKO USTROJSTVO dugo vremena se odralo pomou svojih
porodinih zajednica, najvie je povezano s podrunom podjelom na upanije
Hrvatsku oblikuje snana tradicija u pogledu regionalne samouprave
upanije kao oblik ustrojstva datiraju jo iz feudalnog doba (prvi put se
spominju u 10. st. kod Konstantina Porfirogeneta
UPANIJE na elu je bio upan kojeg su birali na upanijskom zboru
UPAN je bio predstavnik izvrne vlasti, te pouzdanik vlade, te je u tom
smislu vrio nadzor nad samoupravom upanije, nad cjelokupnom upravom i
kotarima u njenom sastavu.
upanije je predstavljala samo plemensku zajednicu, nego i politiki, vojni i
sudski okvir vlasti, a bila je i okvir crkvene zajednice. U njima je plemstvo
razvijalo svoju autonomnu upravu i sudbenu vlast nasuprot formalnoj vlasti
kralja.
SATNIJE manje upravno-teritorijalne jedinice, one su obuhvaale skupine
u kojima je bilo stotinjak ljudi sposobnih za vojsku. Na elu je bio Satnik
koji je ujedno bio i voa satnije te glavar i sudac.
S vremenom su upanije postale pomone organizacije feudalcima za
upravljanje kmetovima
U drugoj polovini 14. stoljea dolazi do reorganizacije upanije gdje se spaja
njih 4-5, a svaka se potom dijeli na nekoliko kotara. Na elu je bio upan,
katelan s vojnom vlau te lanovi plemstva u svojim plemenskim kotarima.
upanije su se dijelile na OPINE i to na nain da je svako selo predstavljalo
opinu. S vremenom su upanije postale pomone organizacije feudalcima za
upravljanje kmetovima.
1

Povezivanjem Hrvatske s Ugarskom dolazi do promjene karaktera upanije

jer su ugarski kraljevi veinu podruja darovali pojedincima. U takvim
situacijama umjesto upana kralj je postavljao KNEZA
upanijski ustroj u RH razoren je u vrijeme Bachovog apsolutizma, te
ponovno obnavljan u vrijeme bana Levina Raucha, Ivana Maurania,
Dragutina Khuela-Hedervarija. Potom je razorena u vrijeme Kraljevine SHS,
odnosno Kraljevine jUgoslavije. Nakon pada Bachovog apsolutizma Veliki
Sabor Hrvatski izrazio je volju obnove upanijskog ustroja koji se prelamao
sve do 1886. godine
Banovina Hrvatska zadrala je od Jugoslavije kotare kao upravne oblasti dok
je NDH obnovila hrvatski upanijski ustroj. Od 1945.-1989. dolazilo je do
potpunog zanemarivanja upanijskog ustroja.
Poseban status imali su SLOBODNI KRALJEVSKI GLADOVI na elu
je bio knez,naelnik, a upravu je vodilo vijee koje su birali stanovnici grada.
Uz naelnika bio je i gradski sudac i gradski kapelan. Slobodni kraljevski
gradovi su Varadin, Krapina, Koprivnica, Zagrebaki Gradec, uivali su
svoju privilegiju do kraja 16. st.
Pored kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije postojala je od najranijih
dana i podjela na BANOVINE Ban je bio kraljev vojskovoa, sudac i
namjesnik te vodio poreznu politiku.
VOJNA KRAJINA se dijeli na 3 generalata: Karlovaki, Varadinki i
Banijski. Generalati su se dijelili na regimente, a oni na satnije
JUGOSLAVIJA kraljevina SHS i Kraljevina Jugoslavija nisu uspjele
uspostaviti regionalnu samoupravu, ali su uspjele razoriti dugu tradiciju Hrv.
Reg. samouprave. NI u Novoj Jugoslaviji ( od 1945. godine pa nadalje) nije
uspostavljen bilo kakav aspekt reg. samouprave
- Ustav RH iz 1990. godine utvrdio je kao jedinice lok. samouprave
upanije, gradove i opine kao oblike lokalne samouprave i uprave na
podruju RH. U to vrijeme podruje je bilo podijeljeno na 412, opina, 70
gradova i 21 upanija. Opina se pokazala kao najstabilnija teritorijalna
organizacija u dravi.
- 1992. godine ustrojeno je 42 nova grada, dogodile su se promjene u 34
opine, a ukinuto je 13 opina
- 1997. godine donesen je prvi Zakon o podrujima upanije, opina i
gradova, prostor je podijeljen na 20 upanija, Grad zagreb je izdvojen i
Zagrebaka upanija

PREMA USTAVU IZ 2000. GODINE - Sustav lok. samouprave i uprave

uspostavljen je Ustavom iz 1990. godine, Za konom o lokalnoj samoupravi i
upravi, Zakonom o podrujima upanija., opina i gradova, Zakonom o izboru
lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne
samouprave i uprave, Zakonom o financiranju jedinica lok. samouprave i
uprave
Prvih 7 godina lok. Samouprava djelovala je u uvjetima dravnog centralizma:
Utvrivanje podruja upanija, opina i gradova
Samoupravni djelokrug je bio centraliziran
Statut i dr. akti bili su podloni dravnom nadzoru
upanije su bile jedinice decentralizirane dravne uprave
Tijela jedinica lok. samouprave ukazivala su na svoj poloaj, traila precizniju
regulaciju svog djelokruga i ovlasti, izdanije izbore financiranja, manje
uplitanje dravne uprave u svoje nadlenosti.
Potrebno je korjenito reformirati sustav lokalne samouprave:
1. Nastaviti s razbijanjem kapaciteta za rjeavanje problema svih dravnih
institucija u uvjetima sve dinaminijih promjena i sve snanijih
meunarodnih procesa
2. Razviti lokalnu samoupravu koja ide u korist lokalnog stanovnitva i
svakog graanina
Hrvatska je 1996. godine postala lanicom Vijea Europe, a godinu dana nakon
toga ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi.
U razdoblju od 2000-2003. godine Vlada je programirala:
Ustrojavanje racionalnog i uinkovitog sustava javne uprave
Novi koncept Vlade i regionalizacija tijela dravne uprave
PROGRAM VLADE SADRI:
1. jaanje uloga jedinica u financiranju, investiranju i upravljanju komunalnim
uslugama
2. jaanje uloge lok. i reg. samouprave u gosp. razvoju i socijalnoj sigurnosti
graana
3. ulazak u drugu fazu decentralizacije koncipiranjem odgovarajue zakonske
podloge
4. razmotriti jaanje samouprave u velikim gradovima
Dolo je do stvaranja Hrvatskog pravnog centra (HPC) kao i ostalih
predstavnika samostalne i strune javnosti. U prvoj polovici 2000. godine
pripremljeni su radni materijali na temu Strune osnove zareforme lokalne

samouprave u Hrvatskoj: Drugi projekt obuhvatio se decentralizaciju javne

uprave pod nazivom Od vezanosti do autonomije
PRAVNI OKVIR LOk. REG. SAMUPRAVE NAKON 2000. GODINE
Napravljena su slijedea kvalitativna i kvantitativna unapreenja prema Ustavu
iz 2000. godine
1. Lokalna samouprava ugraena je u temeljne odredbe ustavnog ureenja
prema Ustavu 1990. godine l. 4. glasi: RH vlast je ustrojena na naelu
diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu. U novom tekstu od
04.12.2000. godine glasi: U RH dravna vlast je ustrojena na naelu diobe
vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom
zajamenim pravom na lokalnu i podrunu samoupravu
2. Znaajna odredba i ukidanje DVOJSTVA po kojem je upanija jedinica lok.
uprave i samouprave- u novom Ustavu (l. 133) upanije su jedinice
podrune (regionalne) samouprave, u kvalitativnom pogledu, umjesto ranija
4 lanka u ustavu, sada se poveavaju na 6 l. Lok. samouprave
3. Ustavom zajameno pravo na lok. i podrunu samoupravu dobilo je svoju
zatitu u l. 93. st. 4. kojim je regulirano da puki pravobranitelj istodobno
osigurava zatitu prava na lok. reg. samoupravu te zatitu prava pred tijelima
dravne vlasti
4. Ustani sud takoer titi Ustavom zajameno pravo na lk. I podr. (reg.
samoupravu
Naela na kojima se temelji lokalna i regionalna samouprava utvrdio je Ustav
RH uGlavi VI. (l. 132. 137.).
Pravne okvire daju i odgovarajui zakoni:
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o Gradu Zagrebu
Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave
Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave
Postoje i drugi zakoni kojima se reguliraju pitanja lokalne i reg. samouprave te
pojedince druge zakone koji reguliraju materiju:
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
Zakon o udrugama
Za funkcioniranje jedinica samouprave pod posebne vanosti su i statuti
tih jedinica
4

REVIZIJA iz 2000. godine uinila je svoje te prela iz polupredsjednikog

sistema na parlamentarni sustav sutina takvog naina oblikovanja vlasti bila
je u tome da se organizacijski omogui uzajamna provjera i ravnotea izmeu
nositelja najviih dravnih funkcija. Tako osim horizontalne diobe vlasti postoji
i vertikalna odnosno osim vlasti kojom se drava izgrauje ODOZGO treba
razvijati i promicati razvitak gra. Drutva ODOZDO
2001. godine ukinut je upanijski dom te se u radna tijela Sabora uvrtava
ODBOR ZA LOKALNU I PODRUNU (REGIONALNU) SAMOUPRAVU
DJELOKRUG ODBORA sastav i nadlenost:
1. pitanje ustrojstva, djelokruga i naina rada tijela jedinica LPRS
2. osnivanje i ukidanje, spajanje jedinica LPRS te funkcioniranje predstavnikih
i drugih tijela jedinica LPRS
3. financiranje jedinica LPRS
4. pravni poloaj zaposlenih u pravnim tijelima LPRS
5. Puki pravobranitelj ustavni sud
Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 11 lanova iz reda zastupnika, s tim
da jo 9 lanova moe imenovati na prijedlog predstavnikog tijela LPRS i to:
jedan iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, 2 iz jedinica lokalne samouprave
opine (jedan iz kontinentalnog, a jedan iz priobalnog dijela RH), 1 iz reda
uglednih pravnika
FINANCIJSKI IZVORI LOKALNIH JEDINICA:
1. lokalne e vlasti imati u okviru dravne gosp. politike pravo na
odgovarajue svoje prihode kojima e slobodno raspolagati u obavljanju
svojih ovlasti
2. prihodi lok. jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima
predvienim ustavom i zakonom
3. najmanji dio prihoda lok. jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i
naknada
4. sustavi financiranja prihoda lok. jedinica moraju biti dovoljno raznoliki
kako bi mogli slijediti promjene stvarnih trokova obavljanja lokalnih
vlasti
5. zatita financ. Slabijih lok. jedinica trai prihvaanje odgovarajuih
postupaka ili mjera financ. Ujednaavanja
6. od lokalnih e se jedinica, na odgovarajui nain traiti miljenje o tome
kako e im se dodjeljivati prerasporeeni izvori financiranja

7. subvencije lok. jednicama nee biti namjenene financiranju specifinih

projekata
8. kako bi se financirali njihovi trokovi investiranja lok. jedinice moraju
imati pristup nacionalnom tritu kapitala
OSTVARIVANJE PRAVA NA LS
Znaajna izmjene i dopune Ustava odnosile su se i na glavu VI Mjesna, lok i
podr. (reg. samouprava):
graanima se jami pravo na LPRS preko predstavnikog tijela pravo
ostvaruju preko predstavnikih tijela sastavljenih od lanova izabranih na
slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opeg
birakog prava. Na takav nain ostvaruje se POSREDNIKA
DEMOKRACIJA, graani mogu neposredno sudjelovati u upravljaju
lok. poslovima putem zborova, referenduma i dr. oblika udruivanja
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a zakonom se mogu
ustanoviti i druge jedinice, njihovo podruje se takoer utvruje zakonom
Jedinice regionalne samouprave su upanije te se njihovo podruje
utvruje zakonom kojim moe dobiti poloaj upanije. Grad Zagreb ima
poloaj upanije. Ostali vei gradovi mogu dobiti ovlasti upanije.
Mjesna samouprava temeljem zakona osniva se za naselje ili dio naselja
METODE UTVRIVANJA NADLENOSTI:
- u nomotehnici su poznate dvije metode utvrivanja nadlenosti kao to su:
1. SUSTAV ENUMERACIJE (nabrajanja) nabrajaju se svi poslovi koji
pripadaju odreenoj razini vlasti, a nenabrojani poslovi pripadaju sredinjoj
vlasti
2. SUSTAV GENERALNE KLAUZULE ovdje svi poslovi openito
pripadaju jednakoj razini ukoliko izrijekom nisu dodijeljeni drugoj razini
POSLOVI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE obavljaju poslove
lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito :

ureenje naselja i stanovanja

prostorno i urbanistiko planiranje
komunalna djelatnost
briga o djeci
socijalna skrb
primarna zdravstvena zatita
odgoj i osnovno obrazovanje
kultura
tjelesna kultura i port
6

 zatita potroaa
zatita i unapreenje prirodnog okolia
protupoarna i civilna zatita
POSLOVI JEDINICE REGIONALNE SAMOUPRAVE obavljaju poslove
od regionalnog znaaja,a osobito poslove koji se odnose na:
1.
prostorno i urbanistiko planiranje
2.
gospodarski razvoj
3.
promet i prometnu infrastrukturu
4.
planiranje i razvoj mrea obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova
MEUNARODNI DOKUMENTI I LOKALNA SAMOUPRAVA
Hrvatska je prihvatila u svom Ustavu odreenje da meunarodni ugovori
sklopljeni , potvreni u skladu s Ustavom te objavljeni ine dio unutarnjeg
pravnog poretka RH a po pravnoj snazi su iznad zakona. Njihove odredbe mogu
se mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain njima utvren. Obvezni su za
sudove, dravne organe i za tijela s javnim ovlastima ali i za tijela LPRS.
Europska povelja o lokalnoj samoupravi
Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi
Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina
Konvencija o pranju, trgovanju i privremenom oduzimanju prihoda
steenih kaznenim djelima
Europska konvencija o spreavanju muenja i neljudskog ili
poniavajueg postupanja i kanjavanja
Europska okvirna konvencija o prekograninoj suradnji izmeu
teritorijalnih jedinica ili vlasti
Europska konvencija o ljudskim pravima s protokolima
Zakona o lokalnoj i reg. samoupravi
EUROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI je prvi
multilaterlani pravni instrument Vijea Europe za definiranje i zatitu naela lok.
samouprave. Ima velik znaaj za sve zemlje lanice doprinos zatiti i
unapreenju zajednikih europskih vrijednosti, ali ima i velik utjecaj na
svjetskoj razini. Povelja kao meunarodni ugovor sklopljen je u potvren u
skladu s Ustavom i ini dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi
je iznad zakona. Povelja osigurava osnovne standarde za uinkovitost rada lok.
samouprave i standarde to jame politiku, administrativnu i financijsku
ovisnost lokalnih vlasti. Sastavljena je u sklopu Vijea Europe na poticaj Stalne
konferencije o lok. i reg. jedinicama, a otvorena je za potpisivanje 15.10.1985.
godine - pod lokalnom samoupravom podrazumijeva i mogunost lokalnih
7

jedinica da u okvirima odreenim zakonom ureuju i upravljaju bitnim dijelom

javnih poslova u interesu lokalnog stanovnitva i na vlastitu odgovornost.

TEMELJNA NAELA I CILJEVI POVELJE:

Naelo decentralizacije i dekoncentracije vlasti
Naelo demokratizacije ukljuivanje i umreavanje graana u donoenju
relevantnih odluka
Naelo supsidijarnosti .- ostvarivanje to vee slobode lok. zajednica da
upravljaju same sobom temeljem vlastitih zakona i propisa (sutina
autonomije)
SUTINA NAELA SUPSIDIJARNOSTI je u tome da javne vlasti nee
uzimati ovlasti kada neto moe biti rijeeno odgovarajue i uinkovito od
samih graana, a uvodi takoer i stupnjevanje pri emu e vie razine vlasti
djelovati samo kad nie razine neto ne mogu uiniti zadovoljavajue.
PREMA POVELJI, primjena naela supsidijarnosti treba dovesti do:
izravnavanja hijerarhije izmeu lokalnih i sredinjih razina vlasti
komunikacije izmeu dvije razine vlasti iz periferije prema centru i
obrnuto (uz koordinirano odluivanje)
razvoj horizontalnih mrea izmeu j.l.s (radi direktnog povezivanja sa
sebi slinima i izvan dr. granica.
Naelo supsidijarnosti je izrjekom navedeno u l. 4. st. 3. i 4. Povelje. Ugovor iz
Maastrichta predvia respektiranje naela supsidijarnosti i u EU
KONCEPCIJA LOKALNE SAMOUPRAVE PREMA POVELJI
Lokalna samouprava je pravo i mogunost lokalnih jedinica da u okvirima
zakona ureuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog
puanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Ovo pravo se provodi preko vijea ili
skuptina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim
izborima, tajnim glasovanjem na temelju opeg i jednakog birakog prava.
Vijea ili skuptine mogu imati izvrna tijela koja su im odgovorna. Drugi nain
sudjelovanja graana je neposredno putem zborova graana, referenduma i dr.
oblika kad je to doputeno zakonima.
NAELA I KRITERIJI UTVRIVANJA DJELOKRUGA LOKALNE
SAMOUPRAVE PREMA EUROPSKOJ POVELJI O LOKALNOJ
SAMOUPRAVI
8

1. temeljne ovlasti i dunosti lok. zajednica se odreuju ustavom ili

zakonom, ali im mogu biti u skladu sa zakonom, dodijeljene ovlasti i
dunosti u specifine svrhe
2. j.l.s. imaju u zakonskim okvirima slobodu pokretanja inicijative o svakom
pitanju koje nije iskljueno iz njihove nadlenosti ili izrijekom dodijeljeno
drugoj vlasti
3. javne ovlasti obavljaju vlasti najblie graanima
4. nadlenost dodijeljene lok. jedinicama moraju biti potpune i cjelovite i ne
smiju biti ograniene ili onemoguene od strane dr. vlasti, osim kad to
doputa zakon
5. kad sredinja ili regionalna vlast prenosi ovlasti na lokalne jedinice one
imaju pravo slobodno prilagoditi lokalnim uvjetima
6. pri pripremanju i donoenju odluka koje neposredno tiu jed. Lok. sam.
tijela vie vlasti imaju obvezu pribaviti miljenje j.l.s.
OVLASTI JED. LOK. SAMOUPRAVE I PRAVA GRAANA KROZ
KOJA SE OPERACIONALIZIRAJU NAELA POVELJE SU:
1. sudjelovanje u odluivanju o teritoriju j.l.s.
2. ope i jednako birako pravo
3. izravno sudjelovanje u odluivanju
4. odluivanje o ustroju lok. jedinice i o kadrovskom sastavu njezinih tijela
5. sudjelovanje u odluivanju u djelokrugu j.l.s.
6. sudjelovanje u odluivanju o financiranju j.l.s.
7. sudjelovanje u odluivanju o upravnom ustroju i osoblju j.l.s.
8. upravni nadzor potivanja zakonitosti i ustavnosti, uz potivanje
razmjernosti izmeu irine intervencije nadzorne vlasti i vanosti interesa
koje se namjerava tititi
9. pravo na udruivanje j.l.s.
10.sudska zatita naela lokalne samouprave
IZRAVNO SUDJELOVANJE graana ostvaruje se na izborima i koritenjem
djelatnosti i usluga koje prua j.l.s.
POVELJA ustrojena je u 3 dijela 1. dio je sr koji se odnosi na LS
2. dio je posveen razliitim odredbama
3. dio ugovora o postupcima potpisivanju, ratifikaciji, stupanja na snagu
kao i mogueg odustajanju od vezanosti odredbama Povelje
Vijee ministara je 1985. godine usvojio Europsku povelju o l.s., a na snagu je
stupila 01.09.1988. godine. Povelju nisu potpisale 3 drave: Andora, Monako i
San Marino
POVELJA RAZLIKUJE 2 vrste odredaba:
9

1. u kojima govori o sredstvima za ouvanje LS

2. u kojima se naglaavaju sredstva koja se LS moraju omoguiti kako bi
postala to uinkovitija

Lokalna prekogranina suradnja

Kongres je usvojio nacrt teksta kojemu je cilj promicanje meuteritorijalne
suradnje izmeu lokalnih i regionalnih vlasti. Tekst e biti usvojen kao drugi
dodatni protokol Europskoj okvirnoj konvenciji o prekograninoj suradnji.
Kongres je ve prije predloio da se Okvirnoj konvenciji doda prvi dodatni
protokol kojim je odreen pravni okvir za suradnju izmeu opina i regija s
dviju strana granice.
JEDINSTVNI EUROPSKI AKT usvojen 1986. godine, naglasak je stavio na
stvaranje zajednikog unutarnjeg trita, na ne na politike reforme. Isti akt
oznaio je 1992. godine kao krajnji rok kada se zajedniko trite mora ostvariti
.
VIJEE EUROPE: - utemeljilo je 1957. godine stalnu konferenciju LiR vlasti
(CLRAE) koja je 14.01.1994. prerasla u Kongres LiR vlasti Europe. Vijee
Ministra je u lipnju 1985. godine usvojilo Eur. Povelju o L, a na snage je stupila
01.09.1988. godine
STALNA KONFERENCIJA LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI CLRAE - Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo
Vijea Europe koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti. Glavni je cilj
Kongresa osigurati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u procesu
europskoga ujedinjenja i u radu Vijea Europe. Jedna od njegovih najvanijih
zadaa jest promicanje lokalne i regionalne demokracije i jaanje prekogranine
i meuregionalne suradnje u proirenoj Europi. Kongres se bavi svim politikim
pitanjima koja se tiu lokalnih i regionalnih vlasti, naroito pitanjima lokalne i
regionalne autonomije, urbanizma i prostornoga ureenja, zatite okolia,
kulture, prosvjete, socijalnih sluba i zdravstva. Prema modelu Parlamentarne
skuptine Kongres ine 291 zastupnika i 291 zamjenika, birani izravno za
lokalne ili reg. vlasti te dunosnici njima izravno odgovorni.i
Europska mrea ustanova za struno usavravanje lokalnih i regionalnih vlasti
usmjerena je k promicanju suradnje na europskoj razini i prepoznavanju
praktinih znanja potrebnih slubenicima lokalne uprave.
AMSTERDAMSKI UGOVOR od drava lanica za protupravno lanstvo u
EH zahtjeva se:
10

1. uspostava stabilnih ustanova koje jame demokraciju, vladavina prava,

potivanje ljudskih i manjinskih prava
2. sposobnost zemlje suoiti se s konkretnim pritiskom trinih snaga unutar
unije
3. preuzimanje obveze lanstva u EH i prihvaanje ciljeva politike, gosp. i
monetarne unije
DRUTVENI RAZVITAK ILI menadment ljudskog razvoja
Potreban je kvalitetniji pristup ukupnom drutvenom razvoju (osobnom,
organizacijskom, gospodarskom i kulturnom). Cilj je koncipiranje i ozbiljenje
civilnog drutva koji se podrazumijeva u okruenju drave (ODOZDO) i
slobodu samoorganiziranja (ODOZDO).
Takav oblik ustroja dovodi do uinkovitog
upravljanja (menagment)
dreutvenim razvojem kako bi se ostvarila harmonija izmeu ovijeka i prirode,
odnosno gdje se ivot definira kao samoorganizacija stoga je nuno
minimalizirati
ALOPOETINOSTI
(definiranje
izvana),
afirmacija
AUTOPOLETINOSTI (definiranje iznutra).
AUTOPOETINOST akcent se stavlja na samo samoodgoju,
samoobrazovanju, samoorganizacija. Mjeru ne predstavlja zajednica nego
pojedinac, vie razine nisu iskljuene izu donoenja odluka, nego se one
obavljaju kao korektori ako odluke nisu odgovarajueg sadraja. Takva rjeenja
zasnivaju se na naelu decentralizacije i naelu samouprave gdje su j.l.s. vlasti
odraz globalizacije i europerizacije. Teorija AUTOPOISEIS (samotvorba)
nastoji pozitivno preuzimati, a negativno eliminirati.
GLOBALIZACIJA transnacionalno drutvo gdje dravno (nacionalno)
okruenje potaje dio svjetskog (globalnog) poretka. Velike korporacije s
umreuju,globaliziraju. To razdoblje se jo naziva i informacijskim drutvom,
biotehnologijskim drutvom, postindustrijskim dobom, postmodernim.
Umreavanje, transnacionalno drutvo gdje drava (nacionalno) okruuje dio
svjetskog (globalnog) poretka
U ekonomskoj sferi (kombinacijom, racionalizacijom i optimalizacijom)
globaliziraju se i umreavaju velike koorporacije
U financijskom sferi procesom deregulacije takoer dolazi do globaliziranja
na svjetskom nivou se vodi briga o zatiti okolia, kontroli rasta stanovnitva,
smanjivanju kriminala, kontroli opasnih bolesti, a proces demokratizacije jaa u
cijelom svijetu.
Sve to dovodi do novog svjetskog poretka INFORMACIJSKOG
DRUTVA, ak i Biotehnologijskog drutva), u kojem dolazi do promjena i na
podruju prava. Klasino pravo (ija je karakteristika iskljuivanje) prerasta u

11

postmoderno (koje je karakterizirano ukljuivanjem tj. Umreavanjem, posebice

u politikom ivotu i prvenstveno na lokalnoj razini ).
Proces TRANZICIJE ostvaruje se u postkomunistikim zemljama koje se
oznaavaju s vrlo slinim potrebama mijenjanja svog drutvenog razvitka, pri
emu se najvee promjene dogaaju u pravnom sustavu.
Problemi tranzicije u brojnim zemljama su slini, ali je nuno ukalkulirati i niz
specifinosti (proces ulaganja u komunalizmu iao je od prostora preko opreme
te gotovo nita u ljude). Po pitanju slinosti, u prvi mah, dolazi do izraaja
pravni sustav koji je kopija i imitacija sustava na zapadu
EVOLUCIJA postaje sve vea diferencijacija i sve konkretnija i harmoninija
integracija.
Pod DIFERENCIJACIJOM se podrazumijevaju odnosi koji idu iz
jednostavnog u raznovrsno, raste s razvojem drutva- cjepkanje na pojedince ali
da svi pridonose
INTEGRACIJA - procesi ponovnog sastavljanja pojedinanih diferentnih
pojava u cjelinu, pri emu je vaan initelj pitanje nastalog oblika, tj. Da li je
glavna cjelina, a dijelovi periferni, ili su dijelovi jaki i bitni, a cjelina samo
njihov okvir
EUROPEIZACIJA -Europa oblikovana kao Europska unija kojoj je cilj
promicanje gospodarskog i socijalnog napretka s uravnoteenim razvojem svih
europskih drava, te dravljana Europe.
KRITERIJI PREDUVIJETI EUROPSKOG NAINA IVLJENJA:
1. gospodarska efikasnost gospodarski razvoj s makroekonomskim i
institucionalnim trinim okruenjem
2. politika demokratinost horizontalna i vertikalna dioba vlasti i pravne
drave pri emu je vlast ograniena, a ljudska prava na prvom mjestu
3. strateka sigurnost,
4. osiguranje mira i sigurnosti svim stanovnicima
Politiki kriteriji su uspostava stabilnih institucija koje jame demokraciju,
vladavinu prava, potivanje ljudskih i manjinskih prava
Procesi globalizacije, tranzicija, diferencijacija i integracija zahtijevaju novo
promiljanje i primjenjivanje.
TEORIJA SAMOORGANIZACIJE TEORIJA AUATOPCIESIS
ODOZDO ODOZGO - NAELO SUPSIDIJARNOSTI NALAE
DONOENJE ODLUKA TO BLIE GRAANIMA. Proces odozdo
12

(BOTTOM UP uz nunost procesa odozgo (TOP DOWN) osigurava

kvalitetnije odluivanje jer odgovara potrebama i interesima graana.
Novi izazovi ne mogu se adekvatno prevladati bez samoorganizacije i teorije
autopciesis (samotvorba). Sistem top down, bottom up polazi od
pojedinca. Teorija nastoji pozitivno preuzimati, a negativno eliminirati. Smatra
se da je sve istovremeno i dio i cjelina koja osigurava entitet kao jedinstvo.
Ne ugroava se identitet i subjektivitet dijelova i cjeline gdje svatko ima svoju
autonomiju ali i odgovarajue umreenje (bitan je ljudski kapita). Akcent se
stavlja na samoreferentnost na natjecanju sa samim sobom. Na primjeru drave
to znai sudjelovanje svih subjekata koji osiguravaju samoobitnost te razvijaju
se u interakciji s druenjem
NAELO SUPSIDIJARNOSTI VIJEA EUROPE
Moraju se ispuniti 3 uvjeta
1. mora se raditi o podruju podjeljene nadlenosti
2. nadlenost drave ne mogu ostvariti na zadovoljavajui nain
3. nuno je da zajednica postavljeni cilj ostvari bolje
- najvanije je i ima 3 sastavnice
1. pojedinac je sredite svih aktivnosti i nijedna zajednica ne smije sebi
prisvojiti ono to moe postii sam pojedinac
2. manjim drutvenim jedinicama ne smiju biti uskraeni mogunosti i
sredstava za ostvarenje onoga to su kadre uiniti
3. vee jedinice moraju uvaavati hijerarhijski poredak te moraju pomoi
inferiornijim jedinicama
U ugovoru s EU spominje se da se odluke moraju donositi na razini blioj
graanima. Institucije unije primjenjivati e naelo supsidijarnosti na nain
odreen Protokolom o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Nacionalni e parlamenti osigurati pridravanje tog naela . sukladno postupku
odreenom u Protokolu.
NAELO AUTONOMIJE - ostvaruje se njihovim statutima
NAELO ZAKONITOSTI znai da tijela Lirs su samostalna, ali su pod
nadzorom ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela
PRVI PUT SPOMINJANJE NAELA SUPSIDIJARNOSTI 1. put se
spominje u pripremnom izvjeu Europske komisije za RU sukladno naelu
supsidijarnosti Uniji e biti dodijeljena nadlenost za ona podruja u kojima
same drave lanice nisu vie u mogunosti uinkovito djelovati.
CILJEVI VIJEA EUROPE:

13

1.
polazi od NAELA SPORAZUMIJEVANJA na podruju upravljanja
gdje do izraaja dolazi consenzus, a eliminiranje i svoenje na minimum samo
nadmetanje (dali smo svoje povjerenje legitimitet predstavnikom tijelu, tj.
Zastupnicima)
2.
NAELO UINKOVITE DEMOKRATSKE UPRAVE znai da
trebaju biti stvarno odgovorne za bliskost uprave s graanima
3.
NAELO DEMOKRACIJE I DECENTRALIZACIJE VLASTI znai
oblikovanje lokalne vlasti s demokratski oblikovanim odluujuim tijelima
4.
pod NAELOM PREDSTAVNIKIH TIJELA podrazumijeva se
visoki stupanj autonomije s obzirom na djelokrug, odgovornosti, sredstva i
naina za njihovo obavljanje
NAELO AUTONOMIJE - usmjereno je na veu slobodu lokalnih jedinica
kako bi upravljale vlastitim zakonima i propisima
NAELO DELEGACIJE VLASTI podrazumijeva
prema viim stupnjevima vlasti

se podizanje ovlasti

NAELO SPORAZUMIJEVANJA I DELEGACIJE nalae meusobnu

konzultiranost jedinica o vanim pitanjima
Naelo koje se odnosi na strunost osoblja je naelo kakvoe, sposobnosti i
strunosti zaposlenih
NAELO RAZMJERNOSTI - UPRAVNI NADZOR - akata lokalnih
jedinica treba biti u funkciji osiguravanja potivanja naela zakonitosti i
ustavnosti. Nadzor treba uvijek upotrebljavati koristei naelo razmjernosti
odnosno uvijek treba voditi rauna o irini intervencije nadzorne vlasti i vanosti
interesa koje treba titi.
Kako bi se osigurala solidarnost s financijske strane potrebno je raznim
postupcima i mjerama ispraviti uinke nejednake diobe moguih izvora
financiranja NAELO FINANCIJSKOG UJEDNAAVANJA
Prema NAELU SUDSKE ZATITE jed. Lok. samouprave imaju pravo
odgovarajuim sredstvima sudske zatite osigurati slobodu obavljanja svojih
nadlenosti i potivanja naela lokalne samouprave
NAELO LOKALNIH JEDINICA SAMOUPRAVE znai pravo i
mogunost lokalnih jedinica u okvirima odreenim zakonima ureivati i
upravljati javnim poslovima na vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog
stanovnitva.

14

Za JEDINICE LPR bitan su naela supsidijarnosti i naelo solidarnosti

NAELO SUPSIDIJARNOSTI I SOLIDARNOSTI nalaze se u meusobnoj
suprotnosti. Ravnotea izmeu siromanih i bogatih jednostavnije se ostvaruje u
centraliziranim dravama.
NAELO SUPSIDIJARNOSTI znai da se prvi odreivanju djelokruga
prednost daje onoj razini vlasti koja je najblia graanima i koja moe
uinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove
NAELO SOLIDARNOSTI obvezuje dravu da financijski pomae slabijim
jedinicama lokalne samouprave
Da se naelo solidarnosti ostvari, potrebno je jasno razgraniiti nadlenosti svih
razina vlasti i unaprijed postaviti kriterije temeljem koji se jasno moe utvrditi
postoji li potreba ukljuivanja vie razina vlasti. Ako se pokua usporediti s
supsidijarnosti i posljedice koje izaziva slobodu, razliitost i odgovornost vidi
se da tu nije rije o negativnostima nego o novom nainu drutvene organizacije.
PRAVILNIK je opi akt kojim se razrauju pojedine odredbe zakona o njime se
mogu regulirati odreeni unutarnji odnosi. U jedinicama lok. samouprave njime
se ureuju odreeni odnosi u okviru samoupravnog djelovanja jedinica lok.
samouprave jer su to akti normativne prirode
REGIONALNA POVELJA - predvia da regionalne vlasti uz poslove
nadlenosti obavljaju i poslove koje e im prenijeti sredinje dravne vlasti.
Regijama je omogueno sudjelovati u meuregionalnoj i prekograninoj
suradnji. Reg. samouprava kao naelo treba se utvrditi ustavnim tekstom
ODNOS IZMEU VIIH/IRIH, NIIH/UIH TERITORIJALIH
JEDINICA -regulira se iz odnosa dekoncentracija i decentralizacija. Regulira se
Ustavom i zakonom, 3 vrste odnosa naelo supsidijarnosti je temelj
decentralizacije i lokalne samouprave

DEKONCENTRACIJA - je najmanji stupanj decentralizacije i najloiji. Te

je odnos u kojem je na lokalna tijela prenesen odreen skup ovlasti koje se
obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom sredinje vlasti.
Naglaava se visok stupanj neodreenosti sredinje vlasti, odnosno
nesamostalnosti i ovisnosti lokalne vlasti
DECENTRALIZACIJA je odnos u kojem je na lokalna tijela prenesen
odreeni opseg poslova (sukladno Ustavu i zakonu) u kojima su oni vezani
obvezom pridravanja propisa i pravom nadzora nad tim pridravanjem koje
pripada sredinjoj vlasti. Nadzor je ogranien samo na zakonitost postupanja
lokalnih tijela, a ne i na pravilnost odluke u okviru povjerenih poslova
(svrsishodnost).

15

LOKALNA SAMOUPRAVA je razina vladavine najbliskija graaninu s

ulogom predstavljanja vanosti i stajalita lokalnog . To je naziv za razliite
organizirane naina na koje graani lokalne zajednice na vlastitu odgovornost
relativno samostalno ureuju odreene javne poslove i upravljanja njima.

VRSTE DECENTRALIZACIJE:
1. HORIZONTALNA DECENTRALIZACIJA prijenos poslova s tijela
dravnih uprave na subjekte javnog prava koji nisu dio upravnog sustava
2. VERTIKALNA prijenos poslova s centralnih tijela dr. Uprave na
dislocirana bijela dr. Uprave tijel. Ls
3. DEHIJERARHIZACIJA prijenos poslova s tijela dr. uprave na
organizacije izvan sustava dravne uprave
4. DEETATIZACIJA privatizacija javnih gosp. Poduzea tj. Prijenos
javnih ovlasti na privatne subjekte
LOKALNA UPRAVA podrazumijeva se ukupnost lokalnih sustava
upravljanja unutar drave gledajui prvenstveno sa stajalita cjeline dravnog
sustava (Pusi)
LOKALNA SAMOUPRAVA razrauje i zaokruuje ideju diobe vlasti u
horizontalnom poimanju (zakonska, izvrena, sudbena) s jedna strane tehniku
kontrole dravnog aparata, sve to u vertikalnom odnosu viih/irih i niih/uih
teritorijalnih jedinica od lokalnih preko regionalnih do nacionalnih i
nadnacionalnim). Nema kvalitetne diobe vlasti u horizontalnom smislu ako se
istovremeno ne osigurava ustavom zajameno pravo na lokalnu samoupravu.
HORIZONTALNA RAZDIOBA jedinice u istom stupnju obavljaju iste
poslove, ali svaka za drugi teritorij
VERTIKALNA RAZDIOBA je stvaranje novih vrsta teritorijalnih jedinica
unutar jedinstvenog sistema dravne uprave.
Lokalna samouprava nastoji jamiti harmoniju izmeu graana kao pojedinca i
institucija, ali i izmeu zajednice i drave. Kriterij uinkovitosti lok.
samouprave je zadovoljstvo graana kvalitetom ivota odnosno namirenje
njihovih potreba i interesa.
MJESTO ROENJA LOKALNE SAMOUPRAVE - ENGLESKA se
smatra mjestom roenja lok. samouprave, a nastala je kao rezultat sukoba
izmeu plemstva i stanovnitva s jedne strane i kralja s druge strane.

16

TIPOLOGIJA USTROJA
1. MONOTIPSKI sve lokalne jedinice imaju isti pravni poloaj
2. POLITIPSKI pravni sustav razliito ureuje pravni poloaj jedinica
istog stupnja ovisno o njihovim karakteristikama, npr. ruralne i urbane
jedinice.
LOKALNA SAMOUPRAVA U UEM SMISLU je pojedino podruje na
kojem djeluju neki lokalni sustavi upravljanja. Podrazumijeva oblik neposredne
meusobne povezanosti ljudi na temelju prostorne bliskosti
LOKALNA SAMOUPRAVA U IREM SMISLU podrazumijeva sve razine
samouprave u sustavu (opinska, gradska/ pokrajinska, regionalna i dr. podjele)
SADRAJ PRAVA NA LOKALNU SAMOUPRAVU
1. Samostalnost u obavljanju poslova
2. Vlastiti prihodi
3. sloboda raspolaganja prihodima
4. samostalnost ureivanje unutarnjeg ustrojstva
5. samostalno ureivanje djelokruga svojih tijela
6. neposredni izbor lanova predstavnikih tijela
Pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje se putem lokalnih i podrunih
(regionalnih) tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i
tajnim izborima, na temelju neposrednog, jednakog brakog prava (neposredna i
posredna demokracija). Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju
lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i d r. oblika neposrednog
odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Sustav lok. samouprave u RH uveden je Ustavom RH 22.12.1990. godine.
Ustavom se graanima jami pravo na lokalnu i podrunu (reg.) samoupravu u
poslovima lokalne prirode. Sustav je ureen Zakonom o lokalnoj i podrunoj
(reg.) samoupravi.
STUPNJEVI - RAZINE LOKALNE SAMOUPRAVE U RH u RH su
ustrojena 2 stupnja lok. samourpave u irem smislu:
1. osnovni stupanj ine jedinice lokalne samouprave opine gradovi
(lokalna samouprava u uem smislu)
2. vii stupanj ije jedinice podrune (regionalne) samouprave upanije
(podruna, odnosno regionalna samouprava).
Zajedniki naziv za opine, gradove i upanije su JEDINICE SAMOUPRAVE
OPINA je podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu,
gospodarsku i drutvenu cjelinu, a ostvaruje se povezanost zajednikim
interesima stanovnitva
17

GRAD - je mjesto (jedinica) u kojoj je sjedite upanije to je svako mjesto

koje ima vie od 10.000,00 stanovnika, a ini urbanu, povijesnu, prirodnu, gosp.
I drutvenu cjelinu, iznimno i mjesto za koje postoje posebni povijesni,
gospodarski i geoprometni razlozi
VELIKI GRAD - prema prijedlogu izmjena i dopuna zakona grad koji je
gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno sredite
i ima vie od 40.000,00 stanovnika
BROJ OPINA U RH 429 s manje od 1000 stanovnika je 28
od 1000 do 10000 stanovnika je 391
preko 10000 stanovnika ima 7 opina
najmanja opina je Civljane koja ima 137 stanovnika, a najvea Sv. Nedjelja
15506 stanovnika
BROJ GRADOVA - 127 najmanji grad je Komia (1.677 stanovnika), najvei
Split (188.694 stanovnika)
UPANIJA predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarski, drutvenu i
samoupravnu cjelinu. Obuhvaa prostorno vie povezanih opina i gradova na
svom podruju. Najmanja upanija j Liko-Senjska, najvea Splitskodalmatinska. Ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunog (reg.) interesa.
GRAD ZAGREB je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina
ureena posebnim zakonom, ima poloaj upanije, ima 779.145 stanovnika
PODRUJE JEDINICE SAMOUPRAVO ODREENO JE
- podruje opine i grada odreeno je popisom naselja koja ulaze u sastav
opine, odnosno grada
- podruje upanija odreeno je popisom opina i gradova koji ine
podruje upanije
PROMJENA PODRUNE PRIPADNOSTI promjenu mogu predloiti pred.
tijela jedinica, odnosno 1/3 graana s prebivalitem na podruju naselja za koja
se predlae promjena. Svi predlagatelji promjena duni su pribaviti prethodnu
suglasnost Vlade RH na predloenu podrunu jedinicu.
NAZIV JE UREEN:
- naziv opine, odnosno grada odreen je zakonom prema nazivu naselja u koje
je sjedite njegova predstavnikog tijela (opinskog, odnosno gradskog vijea)
ODREIVANJE GRANICE JEDINICA SAMOUPRAVE:
18

granice izmeu opine /grada predstavljaju granice rubnih katastarskih

opina. Jedinice samouprave mogu sporazumno izmijeniti granice. Odluku o
promjeni donose pred. tijela natpolovinom veinom glasova svih lanova.
Ako se ove granice ne poklapaju s granicama rubnih naselja, tada se granice
izmeu opine/grada odreuju prema granicama rubnih naselja. Odluku o
promjeni donose predstavnika tijela natpolovinom veinom svih glasova.
Sporove o granicama rjeava Povjerenstvo Vlade RH za granice JLS. O
prigovoru protiv odluke Povjerenstva odluuje Vlada RH, upanije, gradovi i
opine osnovani su Zakonom o podrujima upanije, grada i opine u RH. .
ZATITA PODRUNIH GRANICA LOK. JEDINICA pri svakoj promjeni
lok. podruja prethodno e se traiti miljenje dotine lok. jedinice ukoliko je
mogue referendumom tamo gdje to zakon dozvoljava
OSNIVANJE NOVE JEDINICE SAMOUPRAVE
upanije, gradovi i opine osnovani su Zakonom o podrujima upanija,
gradova i opina u RH. Teritorijalno ustrojstvo se temelji na NAELU
POTUPNOSTI cijelo podruje RH podijeljeno je na odgovarajue jedinice
samouprave
Nova se jedinica moe osnovati samo izdvajanjem iz podruja postojee jedinice
a to znai izmjenom i dopunom navedenog zakona. Osnivanje nove jedinice
samouprave moe predloiti predstavniko tijelo jedinice ili 1/3 graana
jedinice, odnosno naselja koja se izdvajaju. Prije upuivanja prijedloga u
saborsku proceduru predlagatelji su duni pribaviti suglasnost ministra financija.
PRIVATIZACIJA predstavlja proces transfera imovine, odnosno kapitala iz
javne (dravne) u privatnu svojinu. U irem smislu moe oznaavati i privatno
upravljanje dravnom imovinom.
PRAVO UDRUIVANJA LOK. JEDINICA lok. jedinice imaju pravo da u
obavljanju svojih ovlasti surauju i udruuju se s drugim lok. jedinica radi
obavljanja poslova u zajednikom interesu. Svaka drava mora priznati pravo
lok. jedinica da se udruuju radi zatite i promicanja njihovih zajednikih
interesa i da pristupaju me. udruenju lok. jedinica. Lok. jedinice mogu, pod
uvjetima koji se mogu predvidjeti zakonom suraivati s lokalnim jedinicama
drugih drava.
PRAVNA ZATITA lokalne jedinice moraju imati pravo na odgovarajue
sredstvo sudske zatite radi osiguranja slobodnog obavljanja svoji nadlenosti i
potovanje naela lok. samouprave koja su utvrena u ustavu ili unutarnjem
zakonodavstvu.
OBILJEJA JEDINICA SAMOUPRAVE:
obiljeja opine grada i upanije su GRB i ZASTAVA
19

GRB I ZASTAVA UREUJU SE Statutom ili statutarnom odlukom uz

prethodno odobrenje Sredinjeg dravnog ureda za upravu, opine, gradovi i
upanije mogu dodjeljivati javna priznanja. Zastave imaju praktinu funkciju
koja se sastoji u drutvenoj komunikaciji. Sadre grbove jedinica kojima
pripadaju. Himnu nemaju. Grb mora biti opisan po pravilima heraldike,
prikazan na posebnom dokumentu. 1. primjerak se uva u dravnom arhivu.
Njima se odreuje oblik tita, u njega se unose elementi, u meusobnim
odnosima, ne upotrebljavaju boje heraldikog znaenja (bijela, plava, uta,
crvena i zelena, boja metala, srebrna i zlatna)
ZNAAJ I ZNAENJE ZNAMENJA ne doputa improvizacije,
brzopletost, zato je nuno ukupni posao obaviti u slijedeim koracima:
1. utvrditi
temeljna sadrajna obiljeja grba na osnovi prethodno
provedenog istraivanja povijesne i heraldike batine
2. prikupiti likovno oblikovane prijedloge rjeenja putem javnog natjeaja
3. odabrati najuspjelije prijedloge i obraditi
4. razmotriti podneseni prijedlog i provesti postupak odluivanja o
njegovom usvajanju
5. izraditi izvedbenu dokumentaciju za apliciranje usvojenih znamenja na
predmete kojima su namijenjeni
MJESNA SAMOUPRAVA podrazumijeva djelovanje graana i jedinica
samouprave na mikro nmivou u pojedinim naseljima, gradovima i stambenim
etvrtima
Na podruju opine i gradova mogu se osnovati i mjesni odobri i gradske etvrti,
odnosno gradski kotarevi, kao oblici mjesna samouprave u kojima graani
neposredno odluuju o odreenim pitanjima od svakodnevnog utjecaja na njihov
ivot.
MJESNI ODBOR je temeljni oblik mjesne samouprave koji se osniva kao
oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od
neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot.
Razlika izmeu mjesnih odbora i gradskih kotareva je u veliini podruja koji
obuhvaaju. Tijela mjesnog odbora su Vijee mjesnog odbora i Predsjednik
vijea mjesnog odbora.
U mjesnim odborima i gradskim etvrtima odnosno kotarevima graani mogu
odluivati o :
1. ureivanje naselja
2. izgradnja i odravanje komunalne infrastrukture
3. organizaciji, provedbi komunalnih akcija
4. organizaciji odgovarajuih odluka soc. skrbi
5. protupoarna i civilna zatita

20

Tijela mjesnih odbora su Vijee mjesnog odbora i predsjednik vijea mjesnog

odbora . lanovi vijea se biraju neposredno tajnim glasovanjem na 4 godine.
Vijee MO tajnim glasovanjem bira predsjednika vijea na 4 godine.

TEMELJNI MODELI ODNOSA SREDINJIH I LOKALNIH ORGANA

1. FRANSUCKI (napoleonski) sustav u okviru ovog sustava jedinice lok.
samouprave obavljaju poslove vlastitog samoupravnog djelokruga i
poslove koje im povjere organi sredinje dravne uprave (preneseni
djelokrug)
2. ANGLOSAKSONSKI (Engleski) sustav u njemu jedinice lok.
samouprave obavljaju samo poslove vlastitog samoupravnog djelokruga.
To ne iskljuuje nadzor sredinjih dravnih tijela u odnosu na lokalne kjoi
se odvija na niz razliitih naina
DJELOKRUG OPINE, GRADA I UPANIJE
Opine i gradovi obavljaju poslove lokalnog znaenja, a upanije poslove
podrunog (regionalnog) znaenja , koji nisu Ustavom i zakonom doDijeljeni
dravnim tijelima metoda odreivanja djelokruga OPOM KAUZULOM
znai, djelokrug poslova opina, gradova i upanija moe biti izvorni
(samoupravni) i povjereni (poslovi dravne uprave).
OPINE I GRADOVI U SAMOUPRAVNOM DJELOKRUGU
OBAVLJAJU POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA:
ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje
komunalna djelatnost, briga o djeci
socijalna skrb, primarna zdravstvena zatita
odgoj i osnovno obrazovanje, kultura
tjelesna kultura i port , zatita potroaa
zatita i unapreenje prirodnog okolia
protupoarna i civilna zatita
prema prijedlogu izmjena i dopuna zakona VELIKI GRAD obavlja i poslove
koji se odnose na odravanje javnih cesta kao i poslove izdavanja graevinskih
i lokacijskih dozvola, te drugih akata vezanih uz gradnju
OPINE I GRADOVI MEU OSTALIM:
1. donose prostorne planove (prostorni plan ureenja, generalni, urbanistiki
plan detaljni plan)
2. organiziraju opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda,
sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada, javni prijevoz, trnice,

21

odravanje groblja, dimnjaarske poslove, javna rasvjeta i dr. komunalne

djelatnosti
3. osnivaju djeje vrtie, sudjeluju u radu osnovnih kola i njihovu
upravljanju
4. osnivaju socijalne ustanove, dodjeljuju razne oblike soc. pomoi ,
osnivaju ustanove u kulturi, financiraju rad kulturnih i portskih
organizacija
5. osnivaju vatrogasne ustanove
UPANIJE u samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na :
Obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj,
promet i prometna infrastruktura, planiranje i razvoj mree obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
Prema prijedlogu izmjena i dopuna zakona upanije e obavljati i poslove
odravanja javnih cesta kao i poslove izdavanja gra. i lokacijskih dozvola, te
drugih akata vezanih uz gradnju za podruje upanije izvan podruja velikog
grada
POVJERENI POSLOVI (poslovi dravne uprave) poslovi dravne uprave
koji obavljaju upanije, a odreuju se zakonom. Trokovi obavljanja poslova
dravne uprave koji su preneseni na tijela upanije podmiruju se iz dravnog
prorauna.
OBLICI ODLUIVANJA I IZJANJAVANJA GRAANA O LOKALNIM
POSLOVIMA
- graani imaju pravo predlagati predstavnikim tijelima donoenje
odreenog akta ili rjeavanje odreenog pitanja iz njegova djelokruga.
Predstavniko tijelo mora raspravljati o prijedlogu ako ga je poduprlo
najmanje 10 % biraa te odgovoriti podnositelja prijedloga najkasnije u
roku od 3 mjeseca od primitka.
- Odluivanje se dijeli na NEPOSREDNO koje se ostvaruje lokalnim
referendumom i mjesnim zborom graana i POSREDNO putem
predstavnikog tijela
LOKALNI REFERENDUM o pitanju iz samoupravnog djelokruga moe
raspisati predstavniko tijelo jedinice samouprave. To je nain neposrednog
odluivanja na kojem bira osobno odluuje o postavljenom pitanju na nain da
na glasakom listiu zaokruuje odgovor ZA ili PROTIV . Da bi bio valjan, na
referendum se mora odazvati veina biraa jed. Samouprave. Odluka se donosi
veinom glasova biraa koji su glasovali. Kod donoenja odluke o kojoj su se
graani izjanjavali referendumom predstavniko tijelo vezano je rezultatom
referenduma.

22

Na MJESNOM ZBORU GRAANA graani se izjanjavaju o pitanjima od

lokalnog znaaja i svojim potrebama i interesima te daju prijedloga za rjeavanje
pitanja od lokalnog znaenja. Odluka donesena na mjesnom zboru graana
obvezatna je za mjesni odbor, ali ne obvezuje predstavniko tijelo opine
odnosno grada.

23