Poglavlje 1: Uvod-Multinacionalno poduzetnitvo i multinacionalno

financijsko upravljanje
Sadraj:
1.1 Uspon multinacionalne korporacije 2 str.
1.2. Internacionalizacija biznisa i finansija 17 str.
1.3 Multinacionalni finansijski menadment: teorija i praksa 29 str.
1.4 pregled knjige (samo ukratko reeno nije prevedna jedna str. koja govori o tome ta se
govori u kojem dijelu jer svi dijelovi knjige(ak ni poglavlja) nee bit na ispitu)
to je razboritost u ponaanju svake obitelji to moe biti rijetka ludost u ovom velikom
kraljevstvu. Ako nam strana drava moe ndati robu jeftinije nego to mi moemo napraviti,
bolje kupiti robu od njih s nekim udijelom vlastitih plodova na nain da naa industrija i njeni
zaposleni imamo neku prednost.
Adam Smith (1776)
Ciljevi uenja
-

Da bismo razumjeli prirodu i prednosti globalizacije

Kako objasniti zato su multinacionalne korporacije kljuni igrai u meunarodno
ekonomskom natjecanju danas
Da bi razumjeli motivacije za direktna strana ulaganja i evoluciju multinacionalnih
korporacija (MNC)
Da identificiramo faze korporativne ekspanzije u inozemstvo na kojima kompanije
postupno postaju MNCs
Da objasnimo zato menaderi MNC trebaju iskoristiti brzo mijenjanje globalnih
gospodarskskih uvjeta i zato politiki kreatori politike moraju biti zabrinuti s istim
uvjetima promjena
Kako prepoznati prednosti postojanja multinacionalnosti, ukljuujui i koristi od
meunarodne diversifikacije
Da opiemo opu vanost financijske ekonomije na multinacionalno financijsko
upravljanja, a posebno vanost koncepata arbitrae, uinkovitost trita, CAP-a(capital
asset pricing), te ukupnog rizika
Da karakteriemo globalno financijskotrite i objasnimo zato MNC menaderi
moraju biti na oprezu zbog nesavrenosti trita kapitala i asimetrija u poreznim
propisima.

Kljuna tema ove knjige je da kompanije danas rade u globalnom tritu i moemo
ignorirati tu injenicu samo na vlastiti rizik. Internacionalizacija financija i trgovine je
donijela velike pomake u transportu, komunikaciji i procesiranju informacija. Ovaj razvoj
uvodi novi dramatino novu komercijalnu stvarnost-globalno trite za standardizirane
potroake I industrijske proizvode na prilino nezamislivu skalu. To stavlja primarni
naglasak na jednu veliku stvar koju imaju sva trita u zajednici-tj. ogromnu elju za
pouzdanim, svjetske klase proizvodima koji imaju agresivno niske cijene. Meunarodna
integracija trita uvodi globalnu konkurenciju, inei poduzea nesigurnim ak I na
svojim domaim tritima.
Transformacija svjetske ekonomije ima dramatine posljedice na poslovanje. Ameriki
biznis, na primjer, je saznao da Sjedinjene Drave vie ne mogu biti promatrane kao
velika ekonomija koja radi malo poslovanja sa srednjim ekonomijama diljem svijeta.
Umjesto toga, Sjedinjene Amerike Drave su samo jedna ekonomija, dodue vrlo velika,
1

kojaje dio izuzetno konkurentnog, integriranog svjetskog ekonomskog sistema. Da bi ste

uspjeli, amerike kompanije trebaju veliku fleksibilnost; oni moraju biti u stanju
promijeniti korporativne politike bre nego svjetsko trite stvari nove mogunosti i
izazove. Big Steel (vjerovatno neka kompanija koja je bila uspjena pa propala :D), koji
je bio gotovo antiteza modernog modela poslovne prakse, platio je cijenu neuspjeha zbog
neprilagoavanju u transformaciju svjetske ekonomije. Slino tome, neamerike
kompanije su dokaz da se oni moraju okretat stranim tritima, izvorima kapitala i
tehnologije i prodavati svoje proizvode.
Dananja financijska realnost je da novac ne poznaje nacionalne granice. Dolar je postao
svjetska sredinja valuta, s milijardama prebaenim u elektornoskom obliku iz jedne
globalne korporacije u drugu, iz jedne sredinje banke u drugu. Od meunarodne
mobilnosti kapitala koristi imaju tvrtke dajui im vie financijskih mogunosti, dok u isto
vrijeme komplicira posao financijskim direktorima poveanjem kompleksnosti.
Koliko su i u kojoj su mjeri ekonomije irom svijeta integriraneu jednu globalnu
ekonomiju najbolje ilustrira priroda globalne financijske krize koja je poela u augustu
2007. godine i bila je potaknuta krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita. Financijska
globalizacija je bila od glavnog znaaja za uspon na amerikom tritu nekretnina a njoj je
prethodila krize drugorazrednih hipotekarnih kredita (subprime mortgage) tako to je
(osiguravanjem jeftine ponude stranog kapitala za financiranje hipoteka), a to je takoer
bio I presudan kanal kojim su se prenosili problemi sa amerikog trita nekretnina na
ostatkom svijeta (tako to su strani investitori u SAD zaglavili sa svojim vrijednosnicama
sa hipotekom sa svojim rizinim okladama). Kao to je financijska kriza dovela do
duboke recesije SAD, njegovi ekonomski uinci su bili prenoseni u inozemstvo i na nain
da je pad amerikog dohotka smanjio ameriku potranju za uvezenim robama i
uslugama. Spori rast u inozemstvu, je pak, doveo do strmog pada potranje za amerikim
izvozom. Pad u trgovini pogorao je i SAD i globalnu recesiju.
Budui da poslujemo u integriranom svjetskoj ekonomiji svi studenti financija trebali bi
imati meunarodnu orijentaciju. Doista, rijetko danas da ima kompanija, u bilo kojoj
zemlji, koji nema svog dobavljaa, konkurenta, odnosno kupca koji se nalazi u
inozemstvu. tovie, domai dobavljai, konkurenti, te kupci vole da imaju vie izbora te
zbog toga podravaju inozemna dobra. Dakle, kljuni cilj ove knjiga je da vam pomogne
da donosite kljune poslovne odluke koje imaju globalnu perspektivu, a oituje se s
pitanjima kao to su, gdje u svijetu bismo trebali locirati naa postrojenja? Na koje
segmente u globalnom tritu trebamo nastojati prodrijeti? I gdje u svijetu trebamo
pronai izvore za nae financiranje?
Meunarodna perspektiva je najbolje predstavljena u sljedeem citata iz reklame za JP
Morgan, velike, uspjene Njuorke banke (poznate kao JPMorgan Chase & Co., od
decembra 2000. Kako je spajila sa Chase Manhattan): '' JP Morgan je meunarodna tvrtka
sa vrlo vanim amerikim biznisom. ''
1.2 USPON MULTINACIONALNE KORPORACIJE
Uprkos porastu vanosti danas, meunarodna poslovna aktivnost nije nita novo. Prijenos
roba i usluga preko nacionalnih granica se odvija ve tisuama godina, jo od kako je Josip
savjetovao vladare Egipta da uspostavi tu naciju kao okosnicu Bliskog istoka. Krajem Drugog
svjetskog rata, meutim, meunarodno poslovanje je doivjelo revoluciju nakon ega je
nastao jedan od najvanijih ekonomskih fenomena u drugoj polovici dvadesetog stoljea:
multinacionalna korporacija.
2

Multinacionalna korporacija (MNC) je kompanija koja se bavi proizvodnjom i prodajom

roba ili usluga u vie od jedne zemlje. Obino se sastoji od matine kompanije koja se nalazi
u zemlji i barem pet ili est inozemnih podrunica, obino s visokim stepenom strateke
interakcije meu jedinicama. Neki MNCs imaju vie od 100 inozemnih podrunica rasutih po
svijetu. UN procjenjuje da u 2010. vie od 82.000 majki tvrtki diljem svijeta (s vie od
807.000 inozemnih podrunica koje zapoljavaju preko 80 milijuna radnika) mogu biti
klasificirane kao multinacionalne.1
Baziran djelimino na razvoju modernih komunikacija i transporta tehnologije, uspon
multinacionalne korporacije je neoekivano vei od klasine teorije meunarodne trgovine to
su je prvi razvili Adam Smith i David Ricardo. Prema toj teoriji, koja poiva na doktrini
komparativnih prednosti, svaka zemlja bi se trebala specijalizirati u proizvodnji i izvozu
onih dobara koja se mogu proizvesti s najveom relativnom uinkovitosti i uvoziti one robe
koje drugi narodi mogu proizvesti relativno uinkovitije.
Temelj ove teorije je pretpostavka da se roba i usluge mogu premjestiti u inozemstvo, ali
faktori proizvodnje, kao to su kapital, rad i zemljite, su relativno nepokretna (nisu mobilni).
Nadalje, se teorija bavi samo s trgovinom robama-to jest, nediferenciranih proizvoda; ignorira
ulogu neizvjesnosti, ekonomiju obima, trokova prijevoza, i tehnologije u meunarodnoj
trgovina; pa je statina, a ne dinamina. Uz sve ove nedostatke, meutim, to je I dalje
vrijedna teorija, i jo uvijek daje dobro obrazloen teorijski temelj za argument slobodne
trgovine (vidi Dodatak 1A). No, rast MNC se moe razumjeti samo uz izuzimanje
tradicionalne pretpostavke klasine teorije trgovine.
Teorija klasine trgovine implicitno pretpostavlja da se zemlje dosta razlikuju u pogledu
resursa zadubine i ekonomskih sposobnosti I te razlika su u biti u sreditu analize
korporativnih konkurentnosti. Razlike meu pojedinim korporativnim strategijama smatraju
se od sekundarne vanosti; za neke kompanije dravljanstvo je kljuna odrednica
meunarodnog uspjeha u svijetu Adama Smitha i Davida Ricarda.
Ova teorija, meutim, je nebitna za analizu poslovanja u zemljama koje su trenutno u sreditu
svjetske ekonomije SAD-a, Japan, Kinu, Zapadnu Europu, a, I u sve veoj mjeri, najuspjenije
Istone Azijske zemlje.
Unutar ovih naprednih i visoko integriranih ekonomija, razlike meu korporacijama postaju
vanije od agregatnih razlika meu zemljama. Nadalje, poveanje kapaciteta ak i malih
kompanija za upravljanje u globalnoj perspektivi ini stare analitike poglede zasterjelim.
Ne samo da su '' temeljne nacije'' homogenije nego prije u smislu ivotnih standarda, naina
ivota i ekonomske organizacije, ve I njihovi faktori proizvodnje imaju tendenciju da se
presele bre u potrazi za viim prinosima. Prirodni resursi su izgubili veliki udio njihovih
prethodnih uloga u nacionalnoj specijalizaciji okarakterisanoj kao naprednim, znanjemintenzivnim drutvima u doba uz rastuu ulogu umjetnih materijala i genetskog inenjeringa.
Kapitalni potezi irom svijeta se u ogromnim koliinama donose iznosi brzinom svjetlosti;
sve korporacije nastoje poveati kapital istovremeno na nekoliko glavnih trita. Radne
vjetine u tim zemljama vie se ne mogu smatrati temeljom razliitiosti; mnogi od studenata
upisanih u amerikim kolama su strani, i obuka je postala kljuna dimenzija mnogim
zajednikim pothvatima izmeu meunarodnih korporacija.
Tehnologija i know-how-a takoer brzo postaju globalni bazen, s kompanijama takvim kao
to je General Electric, Morgan Stanley, Electronic Data Systems, Cisco Systems, McKinsey
& Co, i IBM-ovo prebacuje softver pisanja, raunovodstva, inenjering i druge kvalificirane
usluga u zemlje poput Indije i Kine.

World Investment Report 2010, United Nations Conference on Trade and Development, July 22, 2010.

U tom kontekstu, sposobnost poduzea svih veliina za koritenje tih globalno dostupnih
faktora proizvodnje je daleko vei faktor u meunarodnoj konkurentnosti nego iroke
makroekonomske razlike izmeu zemlja. Za razliku od postulata Smitha i Ricarda, samo
postojanje multinacionalnog poduzea temelji se na meunarodne mobilnosti odreenih
faktora proizvodnje. Kapital podignut u Londonu na Eurodolarskom tritu moe se koristiti
od strane vicarske farmaceutske tvrtke za financiranje akvizicije njemake opreme za
podrunica u Brazilu. Jedna Barbie lutka je napravljen u 10 zemalja-dizajnirana u Kaliforniji;
s dijelovima i odjee iz Japana, Kine, Hong Konga, Malezije, Indonezije, Koreje, Italije I
Tajvana; i sastavljena u Meksiku-a a prodaje se u 144 zemalja. Informacijska tehnologija
omoguuje radne vjetine da teku bre obzirom na granice. Vodee kompanije obino
smjetaju svoje dizajnerske objekte u high-tech koridore u Sjedinjene Amerike Drave,
Japan i Europu. Gotovi dizajni su prevezeni brzo pomou kompjuterske mree do
proizvodnih pogona u zemljama s vie povoljnom strukturom trokova. U stvari, tradicionalna
svjetska ekonomija u kojem se izvoze proizvodi je zamijenjena sa drugom u kojoj se
vrijednost dodaje u nekoliko razliitih zemalja.
Vrijednost dodana u svakoj zemlji pojedinano razvoj proizvoda, dizajn, proizvodna
vrijednost, montae, ili marketing ovisi o razlikama u trokovima rada i jedinstvenim
nacionalnim atributima ili vjetinama. Iako razmjene dobara, kapitala i usluga i sposobnost
prebacivanja proizvodnje moe ograniiti te razlike u trokovima i vjetinama meu
narodima, razlika ipak se temelji na kulturnim sklonostima, povijesnim nesreama i vladinim
politike. Svaki od tih imbenika moe utjecati na prirodu konkurentskih prednosti koje
uivaju razliiti narodi i njihove kompanije.
Na primjer, u ovom trenutku, SAD ima neke znaajne konkurentne prednosti. Na primjer ,
individualizam i poduzetnitvo-obiljeja kojs su duboko ukorijenjens u ameriki duh-su izvor
konkurentskih prednosti kao to je stvaranje vrijednosti koja postaju sve vie intezivna sa
znanjem. Kad inventivnost i poduzetnitvo, zajedno sa kulturnom otvorenosti i inovacijama,
su u kombinaciji s obiljem rizinog kapitala, visoko obrazovanim kadrom, boljom
infrastruktura I priljevom stranog znanje, ne udi da su Amerike tvrtke-od Bostona do
Austina, od Silicijske Alley do Silicijska dolina-dominiraju svijetskim tritom u softverima,
bio tehnologiji, internet-povezanim poslovima, mikroprocesorima, zrakoplovnoj industriji, i
zabavi. Takoer, amerike kompanije brzo pokreu incijative kako konstruirati to bru
komunikaciju i rade na srodnim multimedijalnim tehnologijama, dok njeni Europski i
Japanski rivali nastavljaju sa regulatornim i birokratskim zaprekama.
Nedavna iskustva dali se SAD-u znaajnu konkurentsku prednost. Tijekom 1980-ih i 1990-ih,
temeljna politika, tehnoloka, regulatorna i ekonomska deavanja su radikalno promijenila
globalno konkurentsko okruenje. Kratak popis nekih od njih ukljuuju sljedee:
- masivna deregulacija
- slom komunizma
- prodaja na stotine milijardi dolara vrijednih dravnih kompanija irom svijeta kroz
masovnu privatizaciju osmiljenu kako bi se smanjio javni sektor
- revolucija u informacijskim tehnologijama
- rast na tritu za korporativnu kontrolu sa svojim valovima preuzimanja, spajanja i
finansijskim polugama
- Izbacivanje statinih politika i njihova zamjena s politikom slobodnog trita u svijetu
treih nacija
- Nezabiljeen broj zemalja koji je podnosio zahtjevne I surove standardi na globalnom
tritu
4

Ova deavanja ukombinovana su dovela doba brutalnih cijena i konkurencije. Sjedinjene

Drave su I I dalje ispred drugih naroda u prilagodbi na novi svjetski ekonomski poredak,
uglavnom zato to je njena ekonomija otvorenija te je prisiljena svoje kompanije suoiti, a ne
skrivati od konkurenata. Kako bi suoile zaarano natjecanje u zemlji i inozemstvu, amerike
kompanije-ukljuuji poduzea kao to su IBM, General Motors, Walt Disney, Xerox,
American Express, Coca-Cola, a 3M vre rekonstrukciju i ulau u novu tehnologiju i
marketinke strategije za jaanje produktivnosti kako bi proirila svoja trita. Osim toga,
SAD je otila dalje od bilo koje druge industrijalizirane zemlje u deregulaciji svojih
financijskih usluga, telekomunikacije, zrakoplovne i transport industrije. Rezultat: ak i
tradicionalno zaklonjene amerike industrije su postale daleko konkurentniji u posljednjih
nekoliko godina, i tako Amerika ima radnu snagu. Pojaanu konkurentnost amerikih
kompanija je, pak, primorila europske i japanske rivale da prou slian proces restrukturiranja
i obnove.
Moda najdramatinija promjena u meunarodnoj ekonomiji u protekle tri desetljea je bio
uspon Kine kao globalnog konkurenta. Od 1978., kada je Deng Xiaoping pokrenuo program
gospodarske reforme njegove zemlje, do 2010. godine, Kinin je bruto domai proizvod
porastao za vie od 3200%, po godinjoj stopi od 11%, to je najbre rastua stopa zemlje u
svijetu u razdoblju od 33 godina. Od 1991. godine, Kina je privukla najvei iznos stranih
ulaganja od zemlja u razvoju svake godine, godinja strana ulaganja od kasnih 1990-ih iznose
preko 50 milijardi dolara. Od 2002. godine, Kina je svjetski broj dva odredite (SAD je broj
jedan) za direktna strana ulaganja (FDI), to podrazumijeva u inozemstvu sticanje
preduzea, sticanje imovine, ili materijalne aktive, kao to su postrojenja i opreme, privukla je
vie od 105 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja u 2010. godini. Oko 400 od 500
najveih svjetskih poduzea, koji zapoljavaju 16 milijuna radnika u 2008. godini, sada su
investirali u Kini.
Transformacija Kine iz tipine otone nacije u zemlju koja ima jeftinu radno intenzivnu
proizvodnju je imala ogroman utjecaj na sve, od Meksikw konkurentnosti kao izvozne
platform, na cijenu namjetaja i raunala u Sjedinjenim Dravama, na vrijednosti dolara, te
brojamerikih proizvodnih radnih mjesta. Kinin brzi rast, koji je rezultirao veliku potrebu za
energijom i sirovinama takoer su rezultirali zapanjujuem poveanjem cijena nafte, elika i
drugih osnovnih roba. Najvanije, stotine milijuna potroaa irom svijeta imaju koristi od
niskih cijena kineskih proizvoda, a vie od milijardu Kineza je pobjeglo od stranog
siromatva koje ih je proganjalo u prolosti.
Primarni prijenosnih konkurentnih sila u ovoj globalnoj ekonomiji je multinacionalna
korporacija. U 2005. godini, na primjer, 58% kineskog izvoza su bile strane kompanije koje
imaju proizvodnju u Kini2. Ono to razlikuje vienacionalna poduzea od drugih kompanija
koje se bave internationalnim poslovanjem je globalna koordiniranost raspodjele sredstava od
strane jednog centralizovanog menadmenta. Multinacionalne korporacije donose odluke o
strategiji ulaska na trite, o vlasnitvu inozemnog poslovanja; dizajniranju, proizvodnji,
marketingu i financijskim aktivnostima s ciljem utvrivanja i donoenja najboljih odluka za
korporaciju kao cjelinu. Istina multinacionalna korporacija favorizira hrupnu uinkovitost
nego uinkovitost njenih pojedinih dijelova. Na primjer, 2003. godine, Whirlpool korporacija
je pokrenula I projektovala najjeftiniji stroj za pranje rublja za potroae s niskim primanjima
koji nikada nisu mislili da to mogu sebi priutiti. Whirlpool korporacija je dizajnirala i
razvila idealnu perilicu u Brazilu, ali proizvodnja bi bila idealna u Kini i Indiji, kao i Brazilu,
a prodavala bi se u ovima i drugim zemljama u razvoju.
2

Salil Tripathi, The Dragon Tamers. The Guardian, August 11, 2006.

MINI - CASE General Electric Globalizes Its Medical Systems Business

Jedna od kljunih uspjeha rasta General Electrica je inicijativa kako globalizirati svoje poslovanje. Prema
njihovoj web stranici, '' Globalizacija se vie ne odnosi samo na prodaju roba i usluga na svjetskim tritima.
Dananje najvrednije inovacije i rjeenja su zamiljene, projektirane, izgraena i ponuene na globalnom
3
nivou. ''
Vaan element General Electric globalne strategije je biti prvi ili drugi u svijetu u poslovanju ili napustiti taj
posao. Na primjer, 1987. godine, GE su zamijenili svoj RCA potroaki elektronski odjel za Thomson CGR,
medicinsku opremu posao Thomson SA Francuske, kako bi ojaali vlastitu medicinsku zajedinicu. Zajedno s GE
Medical Systems Azije (GEMSA) u Japanu, CG Rmakes GE broj je jedan na svjetskom tritu sa X-zrakama,
CAT skeniranjem, magnetskom rezonancom, ultrazvukom, i drugim dijagnostikim rendgenskih ureaja, ispred
Siemensa (Njemaka), Philips (Nizozemska), i Toshiba (Japan). General Electric proizvodnje takoer je
globalizirana, svaka jedinica je iskljuivo odgovorna za opremu za koju je lider. Dakle, GE Medical Systems
(GEMS) sada ini velike napore sa svojim CAT skenerima i magnetskim rezonancom opreme kod Milwaukeeja
(sjeditem) koje e
zavriti u Japanu. Srednje trite je opskrbljeno od GE Medical Systems SA (Francuska). Tehnike vjetine
prolaze horizontalno iz SAD-a do Japana u Francusku i natrag. Svaka podrunica opskrbljuje marketinkim
vjetinama vlastito domae tritu.
Sr globalne strategije je da ''daju visoke vrijednosti globalne proizvode i usluge, kreiranim s globalnim
talentom, za globalne klijente. Kao dio ove strategije, '' GE Medical Systems fokusira se na rast kroz
globalizaciju traei uporno I privlaei talenate iz 150 zemalja u kojima poslujemo u svijetu .''GEMS takoer
raste po stjecanju tvrtki u inozemstvu kako bi se ''proiriti nau sposobnost za pruanje proizvoda i usluga
rjeenja za nae klijente irom svijeta. Kroz nekoliko kljunih akvizicija, mi smo ojaali nau poziciju na naim
postojeim tritima, a uli smo na nova i uzbudljiva trita. '' 6Primjerice, u travnju 2003. godine, GE najavio da
e spojiti Instrumentarija, finsku kompaniju medicinske tehnologije, za 2,1 milijarde dolara , Prema priopenju,
kombinacija instrumentarija i GE ponude dodatno e omoguiti GE Medical Systems zdravstevnu podrku
klijentima sa irokim rasponom praenja anesteziju i isporuke, intenzivnu njegu, skrb za dojenad i
dijagnostikih slikovnih rjeenja i osigurati najviu kvalitetu njege.
Godinu dana kasnije, u aprilu 2004., GE je potroio 11,3 milijarde dolara kako bi stekli Amersham, britansku
tvrtku koja je svjetski lider u medicinskoj dijagnostici i znanosti o ivotu. Prema priopenju, akvizicija e
omoguiti GE da '' postati najbolja svjetska dijagnostika kompanija, posluivanje kupaca
medicinske, farmaceutske, biotehnoloke i Bioresearch tritia diljem svijeta. '' Kombiniacija GE
i Amcrsham je sada poznat kao GE Healthcare.
U skladu s GE odluku da prebace svoj korporativni centar gravitacije iz industrijaliziranog svijeta
trita u nastajanju u Aziji i Latinskoj Americi, Medical Systems je postavio zajednike pothvate u Indiji I Kini bi
svoje najjeftinije skenere i razne ultrazvune ureaje za prodaju na njihovim lokalnim tritima. Ti strojevi su
razvijeni u Japanu 75% zajednikog pothvata sa GE Medical Systems YOKOGAWA, ali dizajnerski rad je predat
Indiji i ogromnom broju jeftinih inenjera kroz svoj joint venture Wipro GE Medical Systems (Indija). U isto
vrijeme, inenjeri u Indiji i Kini su su ravili najjeftinije proizvode za trita u Aziji, Latinskoj Americi i SAD-u, gdje
postoji potranja, a koji su medicinski osvjeteni tragaju za jeftinijim proizvodima. U 2010. godini, GE
Healthcare je zaradila
3,5 milijarde dolara na prodaji na tritima u nastajanju, a vie od 1 milijarde dolara prihoda iz Kine samo.
Iako je trite jo uvijek u ekspanziji geografskoj, GE globalizacija sada se fokusira na iskoritavanje svog
globalnog dosega na nain da pronalazi manje skupe materijale i intelektualnog kapitala u inozemstvo.
U materijalnom smislu, GE je globalni opskrbni lanac koji posluje s vie od 500.000 dobavljaa sa vie od tisue
osoba u vie od 100 zemalja, koji potjeu vie od 1 milijarde dolara u utede na svoje vanjske kupovine. Na
stranu ljudskog kapitala, General Electric je uspostavio globalnu istraivanje i razvoj (R & D) centre u angaju,
Kina; Mnchen, Njemaka; Bangalore, Indija; i Rio de Janeiro, Brazil. Istraivajui intelekt na globalnoj razini, GE
ima tri puta vie inenjering kapaciteta za istu cijenu. Za medicinske sisteme, sposobnost za proizvodnju u
zemljama s niskim trokovima se znaajno odnosi na trite niskih cijena CAT skenera koji kota $ 200, 000
(najvie ga prodaju za 700 dolara,do 1 milijun dolara) to znai da ne njemu I dalje imaju 30% operativne
mare.

http://savelives.gecareers.com/abtus_growth.html

Pitanja
1. Koje prednosti koje posjeduje General Electric nastoje postii od svojih meunarodnih poslovnih aktivnosti?
2. Koje radnje jekljuna da se dobiju te prednosti od svojih meunarodnih aktivnosti?
3. Koje rizike GE ima sa svojim inozemnim operacijama?
4. Koje profitne mogunosti GE mogu nastati iz tih rizika?
Evolucija Multinacionalne korporacije
Svake godine, Fortune objavljuje popis od najcjenjenijih (najuspjenijih) amerikih
korporacija. Iz godine u godinu, veina tih poduzea su u velikoj mjeri multinacionalna po
svojoj filozofiji i operacijama. Nasuprot njima, najmanje cijenjenje firmesu one koje imaju
tendenciju da budu nacionalne firme s mnogo manjim razmjerima imovine, prodaje ili profita
dobivenih od inozemnih aktivnosti. Iako vienacionalnai ekonomska uinkovitost ne moraju
ii ruku pod ruku, meunarodno poslovanje je oito od velike vanosti za sve vei broj
amerikih i ne-amerikih tvrtki. Popis velikih amerikih tvrtki koje primaju 50% ili vie
svojih prihoda i dobiti iz inozemstva i koje imaju znatan dio svoje imovine u inozemstvu
pokazuje ko je ko: Motorola, Gillette, Dow Chemical, Colgate-Palmolive, McDonald's a i
Hewlett-Packard. U 2010. godini, S & P 500 kompanija su zaradile 40% svoje dobiti u
inozemstvu.
Unato njihovom prividnom sveprisutnosti, multinacionalne korporacije sadre mnogo manje
nego 1% amerikih tvrtki. Ipak, oni su meut najmonijim amerikim tvrtkama, to ini oko
19% svih radnih mjesta u privatnom sektoru, 25% svih privatnih plaa, 48% od ukupnog
robnog izvoza, 74% private R & D potronje i izvanredne cifre od 41% rasta privatnog
sektora od 1990. godine -temelja rasta amerikog ivotnog standarda.
Za mnoge od najpoznatijih amerikih tvrtki, inozemna trita su od kritine vanosti. Na
primjer, u 2010, Coca-Cola, 3M, Caterpillar i generiraju 69,5%, 65,5% i 67,8% prihoda od
prodaje iz inozemstva. U isto vrijeme, industrije uveliko se razlikuju u mjeri koliko je
inozemna ovisnost vana za njih. Na primjer, naftne tvrtke i banke su daleko vie ukljuene u
inozemstvo nego su to duhanske tvrtke i proizvoai automobila. ak i unutar industrije,
tvrtke se znatno razlikuju po svojoj predanosti meunarodnom poslovanju. Na primjer, 2000.
godine, ExxonMobil je imao 69% svoje prodaje, 63% svojih sredstava, a 60% svojih profita u
inozemstvu. Odgovarajue brojke za Chevron su 45%, 53% i 52%. Slino tome, General
Motors je ostvarila 61% svojih prihoda u inozemstvo, za razliku od gubitka na prekomorskim
operacijama za Ford.
Ovaj i drugi primjeri pokazuju vanosti inozemnih operacija u SAD poslovanju, I oni su
prikazani su u Prilogu 1.1.
Stepen internacionalizacije amerike ekonomija esto iznenauje. Na primjer, 69% prihoda
amerike filmske industrije je u 2012. doao s inozemnih trita. Filmska industrija ilustrira
druge dimenzije internacionalizacije, mnoge od njih su vidljive u Total Recall, filmu koji je
napravljen od strane maarskog producenta i nizozemskog redatelja, glumacu Austrijancu
(koji je kasnije postao guverner Kalifornije) i Kanadskim negativcem, ubijen je u Meksiku, a
sklopljen je u holivudskom studio u vlasnitvu japanske tvrtke. Jo jedna demonstracija
internacionalizacijeje u Prilogu 1.2, koja pokazuje globalni izvor glavnih komponenti Boeing
787 Dreamlinera. Umjesto da daju iznos koji se procijenjenuje na 10 milijardi dolara
trokova za razvoj novog aviona, Boeing odluuje da e dobavljai iz cijelog svijeta
samostalno financirati svoje dijelove projekta, dijelei trokove, rizike I za nadati jese, profit.
Prilog 1.3 prua daljnje dokaze o rastuoj internacionalizaciji Amerikog poslovanja. Tu se
pokazuje da su inozemna ulaganja od strane amerikih tvrtki i SAD ulaganja stranih tvrtki
iznose oko stotinama milijardi dolara svake godine. Stanje direktnih stranih ulaganja od
7

strane amerikih tvrtki na historijskom nivou su dosegla troak od 3,8 trilijuna dolara u 2010
(s neto dobiti od 1,1 trilijuna dolara), dok su portfolijo ulaganja stranih kompanija u SAD-u na
usporedivoj osnovi premaila 2,2 trilijuna te godine $ (uz neto prihod od 116 milijarde
dolara).
irom svijeta, dionice direktnih stranih ulaganja procjenjujesu na 18,9 trilijuna dolara u 2010,
kao to je prikazano u primjeru 1.4. tovie, ove investicije imaju tendenciju rasta stalno
tijekom vremena, olakan je kombinacijom faktora: pada regulatornih prepreka za inozemna
ulaganja; rapidno opadnje telekomunikacija i trokove prijevoza; i slobodnijim domaim i
inozemnim tritima kapitala u kojima se mogu podizati ogromne svote novca, kompanije se
mogu kupiti, a valuta i drugi rizici mogu biti zatieni. Ti faktori su doprinijeli da kompanije
ulau u inozemstvo jeftinije, a imaju manje rizika nego ikada prije.
Popis tvrtki koje ulau u inozemstvu ukljuuje ne samo uobiajene kompanije iz Japana,
Velika Britanija, Njemaka, Francuska, Kanada i druge razvijene zemlje, ali i mnoge iz
zemalja u razvoju, osobito Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini, poznate kao BRICs. Brz gospodarski
rast u kombinaciji s rastuim pritiskom konkurencije kod kue, uspona domaih MNC,
visokih cijena roba, te liberalizacija direktnih stranih ulaganja u zemljama domainima su
izazvala bum u vanjskom ulaganja iz BRICs, koja su dostigla vrhunac od 147 milijarde dolara
u 2008. godini gotovo 9% svjetskih odljeva, u usporedbi s manje od 1% od prije 10 godina.
Iako su izdaci direktnih stranih ulaganja pali u 2009. zbog globalne financijske i ekonomske
krize, MNCs etiri BRIC zemalja su opet aktivni vanjski investitori u 2010. Kratka rasprava o
raznim razlozima koji su potaknula rast multinacionalnih korporacija slijedi.

Potraga za sirovinama Traioci za sirovinam su prvi multinacionalci, pokretai

meunarodnog poslovanja. To su kompanije - Britanske, Nizozemske, i francuski East India
tvrtke, Hudson Bay trgovako poduzee, Unija Miniere Haut-Katanga - onaj prvi je rastao
pod zatitnim platom Britanca, nizozemskih, francuskih, i belgijskih kolonijalnih carstava.
Njihov je cilj bio iskoristiti sirovine koje bi se mogle nai u inozemstvu. Dananje su kolege
iz tih kompanija, multinacionalnih naftnih i rudarskih tvrtki, koja su imala velika strana
ulaganja, s poetkom u ranim godinama dvadesetog stoljea. Dakle, velike naftne kompanije,
kao to su British Petroleum i Standard Oila, koje postoje od kako su dinosaursi umrli, bili su
meu prvim pravim multinacionalnim kompanijama. Kompanije vrstih minerala kao to su
Meunarodni nikal, bakar, Anaconda i Kennecott bakar takoer su rani investitori koji su
investirali u inozemstvo.
Trina potranja. Potranja za sirovinama je prototip moderne multinacionalne tvrtke koje
ide u inozemstvo za proizvodnju i prodaju na stranim tritima. Primjeri su IBM,
Volkswagen, i Unilever. Slino tome, brandirani potroaki-proizvodi kompanija kao to su
8

Nestl'e, Levi Strauss, McDonald'sa, Procter & Gamble, a Coca-Cola je s radom u inozemstvu
ve desetljeima I odrava ogromnu proizvodnju, marketing i distribucijsku mreu na temelju
koje ostvaruju znaajne prodaje i prihoda. Razlog za trinu potranju je jednostavan:
Inozemna trita su velika, ak i odnosu na amerika trita. Na primjer, 96% svjetskih
potroaa, koji zauzimaju dvije treine kupovne moi, nalaze se izvan SAD-a. Iako postoje
neki rani primjeri potranje trita MNC (npr magare vatrenog oruja, Singer, Coca-Cola, NV
Philips i Imperial kemikalije), najvei dio direktnih stranih ulaganja se dogodilo nakon
Drugog svjetskog rata.

Source: International Economics Accounts:Operations of Multinational Companies,http://www.bea.gov/international/index.htm, Bureau

of Economics Analysis, U.S. Department of Commerce. Estimate for 2010.

Investicije su prije svega jednosmjeran protok iz SAD-a do zapadne Europe-do ranih 1960-ih.
U tom trenutku, fenomen obrnutih stranih ulaganja je poeo, prvenstveno s zapadnoeuropskim
tvrtkama stjecanje amerikih tvrtki. U novije vrijeme, japanske tvrtke su poele ulagati u
SAD-u i zapadnu Europi, uglavnom kao odgovor na percipirana ili stvarna ogranienja na
njihov izvoz na ta trita.
Iako inozemna trita moe biti zanimljiva i za sebe, MNCs posjeduju odreene specifine
prednosti. Takve prednosti mogu ukljuivati jedinstvene proizvode, procese, tehnologije,
patente, posebna prava, specifina znanja i vjetine. MNCs imaju prednosti koja su uspjeno
primijenjena na domaem tritu I takoer se mogu profitabilno koristiti na inozemnim
tritima. Kompanije kao to su Wal-Mart, Toys 'R' Us, a cijena / Costco iskoristile su
jedinstvene procese tehnologija-uglavnom u obliku vrhunskog prikupljanje informacija,
organizacijske i distribucije vjetina- kako bi prodavale u inozemstvo.
Iskoritavanje dodatnih inozemnih trita mogu biti mogua uz znatno nie trokove. Na
primjer, nakon to je uspjeno razvijen lijek, farmaceutske kompanije mogu ui na nekoliko
trita, dobiti relevantne patenate i dozvole, i poeti raditi na marketingu proizvoda u nekoliko
zemalja u kratkom vremenskom razdoblju. Marketing proizvoda u vie zemalja omoguuje
farmaceutskoj kompaniji za ostvarivanje prihoda na vie trita, a time i da pokrije visoke
trokove razvoja lijekova u kraem vremenskom razdoblju u odnosu na trite unutar jedne
zemlje. U nekim industrijama, ulazak na strano trite mogu biti bitni za postizanje ekonomije
obima, tj. da se smanji jedinini troak kad se povea obim proizvodnje. Poduzea u
industrijama koje karakteriu visoki fiksni trokovi u odnosu na varijabilne trokove moraju

sudjelovati u obimu prodaje samo da preu taku pokria. Ove velike koliine mogu biti
postignute samo ako se kompanija proiri u inozemstvo.
Source: http://ststus.unctad.org/FDI/Table Viewer/TableView.aspx, United Nations Conference on Trade and Development.

Na primjer, poduzea za proizvodnju proizvoda kao to su kompjuteri koji zahtijevaju

ogromne izdaci za istraivanje i razvoj, esto im je potrebna vea baza klijenata ak I na

tritu velikom kao SAD, kako bi njihovo ulaganje preoblikovali u znanje. Isto tako,
kompanije koje su kapitalno intenzivne industrije s ogromnim proizvodima ekonomije obima
mogu takoer biti prisiljeni prodati u inozemstvo kako bi prodali prekomjernu proizvedenu
koliinu. LM Ericsson, vedski proizvoa telekomunikacijske opreme, je ekstremni sluaj.
Proizvoa je prisiljen misliti meunarodno prilikom dizajniranja novih proizvoda, jer mu je
domae trite premalo da apsorbuje ogromne izdatke za istraivanje i razvoj I eli punu
korist od ekonomije obima. Dakle, kada je Ericsson razvio svoj revolucionarni AXE digitalni
komutacijski sistem, on usmjereva svoj dizajn za postizanje globalnog prodora na trite.
Neke tvrtke, kao to su Coca-Cola, McDonalds, Nestl'e i Procter & Gamble, imaju ogromne
trokova oglaavanja i visoko razvijene marketinke vjetine I tako ele razlikovati svoje
proizvode i zadrati potencijalne konkurente koji su oprezni zbog visokih trokova
marketinga to dalje. irenje na trita u razvoju ove kompanijama omoguuje da uivaju u
prednostima ekonomije obima, kao i da iskoriste premiju povezanu s njihovim jakim brand
imenom. Prema izvrnom direktoru
L'Or'eal, francuske kompanije koja je
najvea svjetska kozmetika kompanija, ''
Poveanje prodaje na trita u nastajanju
ima turbo utjecaj na globalni rast tvrtke. ''
Slino tome, tvrtke kao to Nestl'e i Procter
& Gamble oekuju da njihova prodaja bran
dirane robe iroke potronje koja imaju
jednokratne prihode I rast u zemljama u
razvoju su u suprotnosti sa zrelim tritima
Europe i Sjedinjene Amerike Drave.
Trokovi i rizici iskoritavanjem ovih
profitabilnih mogunosti rasta takoer su nii danas I sada da su njihove vlade vie
orjentisane ka slobodnom triu I tako smanjuju trgovinske barijere i propisa. U konanici,
direktna strana ulaganja na tritu u nastajanju od strane multinacionalnih kompanija su
porasla u proteklom desetljeu (vidi i 1,5), unato globalnoj financijskoj krizi koja je poela u
augustu 2007. godine.

10

Minimizacija trokova. Smanjivanje trokova relativno nedavno uvedena kategorija kod

kompanija koje posluju u inozemstvu. Te tvrtke trae i ulagau u niske trokovne proizvodne
pogone u inozemstvu (npr,Hong Kong, Tajvan i Irska) I nastoje ostati konkurentne trokovno
i kod kue I u inozemstvu.
Mnogi od tih kompanija su u elektronikoj industriji. Primjeri ukljuuju Texas Instruments,
Intel i Seagate Technology. Kompanije prebacuje I usluge u inozemstvo, a ne samo
proizvodni rad. Od juna 2007. godine, GE je imao oko 13.000 zaposlenih u Indiji za obradu
raunovodstva, tvrdu obradu, slubu za korisnike, softver operacije, i kreditnu ocjenu i
istraivanja. Isto tako, kompanije kao to su AOL (servis), American Express (financije i
slubu za korisnike), i British Airways (raunovodstvo) prenose posao u Indiju, Jamajku,
Maarsku, Maroko, te Filipine i tako e utediti i do 60%, dok je Chrysler najavio da planira
proiriti svoje inenjerske centre u Kini i Meksiku u Indiji I Rusiji I na taj nain e smanjiti
svoje trokove i inenjering za izgradnju poslovne veze na tim velikim, tritima u razvoju.
Premjetanje usluga se moe uiniti na dva naina: interno, kroz uspostavu u potpunosti u
vlasnitvu stranih podrunica, ili izvana, outsourcing usluga za tree stranke usluga. Prikaz
1,6 kategorizira i definira razliite varijante premjetanja i outsourcinga.
Exhibit 1.6 Offshoring and Outsourcingneki primjeri

Iternalizirana ili eksternalizirana proizvodnja

Mjesto proizvodnje
Internaliziraju
Eksternaliziraju(outsourcing )
Domaa zemlja
Proizvodnja je kod kue
Proizvodnja ustupljena davaocima
usluga tree strane kod kue
Strana zemlja (offshoring)
Proizvodnja od strane Proizvodnja ustupljena treoj strani
stranih podrunica, npr.
u inostranstvu
Centar Infineion-a u Dublinu
Za lokalne kompanije npr,

DHL IT centar u Pragu

British Telecom-a call centar u
Bangalore i Hyderabad
Intra-firm (captive) offshoring

Amerika banka vri outsourcing

razvoja Infosysa u Indiji
Za strane podrunica drugih MNC npr,

Amerika kompanija vri uslugu

obrade podataka za ACS u Gani

Mini-Case Debata o Outsourcingu

Preskoana 14 i 15 case

Tokom vremena, ako konkurentske prednosti na proizvodnim linijama ili tritima postanu
ugroene zbog lokalne i globalne konkurencije, MNCs e pokuati ui na nova trita uz
meusobno malo natjecanja ili e pokuati postii nie trokove proizvodnje putem svoje
sposobnosti globalnog istraivanja (skeniranja). Trokovi se onda mogu smanjiti
kombinacijom pomjeranja proizvodnje s racionalizacijom i integracijom kompanijinih
proizvodnih objekata irom svijeta. Ova strategija obino ukljuuje postrojenja specijalizirana
u razliitim fazama proizvodnje, na primjer, u fabrikama - kao i na pojedinim komponentma
proizvoda. Strategija koja je esto koritena meu kompanijama jeste fokus na troak koji je
kljuni za razvijanje sposobnost globalnog skeniranja kako bi pronale jeftinije proizvodne
pogone ili proizvodne tehnologije u svijetu. Naime, kompanije u konkurentnim industrijama
moraju neprestano iskoriste nove nevlasnike, mogunosti za smanjenje trokova, ne da
zaradi ogromne povrate, ve da ostvari normalan profit i preivi.
PRIMJENA Honda gradi Azijsku tvornicu automobila

11

Honda i drugi automobilski proizvoai koji pokuavaju provaliti trite Azije malog, ali
potencijalno brzo-rastueg trita automobila suoavaju s problemom: tekim poetkom.
Proizvoai trebaju velike koliine da u potpunosti iskoriste ekonomiju obima i opravdaju
trokove izgradnje moderne tvornice automobila. No izvan Japana i Kine, nekoliko azijskih
zemalja nude takve obime. Kompanije kao to su General Motors i Ford se oslanjaju na
izvozne strategije na svim, ali i najveim azijskim tritima da prevladaju tu prepreku. GM
izvozi automobile po cijeloj Aziji iz velike tvornice u Tajlandu. Meutim, uspjeh izvozne
strategije ovisi o Azijskim zemljama i koliko prihvataju slobodnu trgovinu, i to je neto to se
ne moe dogoditi brzo. Honda je odluila slijediti drugaiju strategiju. Te u osnovi gradi
tvornicu automobila koja se protee po itavoj Aziji, stavljajui postojenja za razliite
dijelove na malim azijskim tritima odjednom: a prijenos postrojenja u Indoneziji,
proizvodnju dijelova za motir u Kini, a ostale operacije u Maleziji. Honda skuplja automobile
u postojeim pogonima u regiji. Njegov City subcompact, na primjer, je sastavljen u
Tajlandu od dijelova napravljenih u susjednim zemljama.
Koncentriranjem proizvodnje pojedinih komponenti u pojedinim zemljama, Honda oekuje da
e postii ekonomije razmjera koje su nedostine postavljanjem velike tvornice u svakoj od
malih azijskih tritia. Smanjenje otrih trgovinkskih barijera irom Azije koje su stupile na
snagu u 2003. godini ini posao lakim za Honda u trgovini meu tvornicama u Aziji. Ipak,
azijske zemlje jo uvijek se oekuje da e se fokusirati na balansiranje trgovine, tj. svakom
narodu, za poveanje uvoza nadoknada je poveanje izvoza. Ako je tako, Hondin dizajn
azijskih proizvodnih objekata mogao bi dati mu prednost nad svojim suparnicima u
izbjegavanju trgovinskog trenja.
Potraga za znanjem. Neke kompanije ulaze na strana trita kako bi dobile informacije I
iskustvo koje se oekuje da e pokazati korisnim negdje drugdje. Beecham, Engleska
kompanija(sada dio Glaxo Smith Kline), je krenula uiti od amerikih operacija kako bi bila
konkurentnija, najprije u podruju potroakih proizvoda, a kasnije u lijekovima. To znanje se
pokazalo iznimno vrijednim u konkurenciji s amerikim i drugim kompanijama na svojim
europskim tritima.
Protok ideja nije jednosmjeran, u sutini. Kao to su Amerikanci zahtijevali bolje izgraene,
bolje rukovanje i tedljivije male automobila, Ford Europa je postala vaan izvor dizajna i
inenjerskih ideja i upravljanje talentom za svoju ameriku kompaniju-majku, posebno s
iznimno uspjenim Taurusom.
U industrijama koje karakterizira brze inovacije proizvoda i tehnikih dostignua stranih
konkurenata, imperativ je da pratite deavanja u inozemstvu stalno. Japanske kompanije
istaknute ovdje, sistemski i uinkovito prikupljaju informacije o stranim inovacijama i irenju
unutar vlastitog istraivanja i razvoja, marketinga i proizvodnih grupa. Analiza novih stranih
proizvoda im stignu na trite je pomou posebne dugovjene japanske tehnike. Jedan od
zadataka japanskih znanstvenika je da otkriju strane proizvode i analiziraju kako se to radi I
naprave bazu za proizvode za koju e razviti vlastitu bazu koja e nadmaiti original. U
sutini, opi Japanski podaci daju kompaniji bliski pogled na japansku tehnologiju,
omoguuju da brzo pokupi i prenese natrag u Sjedinjenim Amerikim Dravama nove
informacije o japanskim inovacijama u podruju kompjuterskog dizajna i proizvodnje.
uvanje domaih kupaca. Dobavljai dobara ili usluga za multinacionalne kompanije e
esto pratiti svoje kupce u inozemstvu, kako bi im se osigurala kontinuirani protok
proizvoda. Inae, prijetnja potencijalnog prekida opskrbljivanja inozemstva, na primjer,
trajk ili nametanje trgovinskih barijera-moe dovesti kupca za odabir lokalnog dobavljaa,
to moe biti domai konkurent meunarodnim operacijama. Dakle, u pitanju je dilemu:
12

Slijedite svoje kupce u inozemstvu ili se suoiti sa gubitkom ne samo njihovih inozemnih, ve
i domaih poslovanja. Slina prijetnja domaem trinom udjelu je dovela mnoge banke;
reklamne agencije; i raunovodstvo, pravo, i konzultantske tvrtke za postavljanje inozemne
prakse u svjetlu njihove prekomorske ekspanzije multinacionalnih klijenata.
Iskoritavanje nesavrenosti na financijskom tritu. Alternativa objanjenje za vanjska
direktna ulaganja oslanja se na postojanje nepravilnosti na financijskim tritima. Sposobnost
da se smanje porezi i zaobiu kontrole valute moe dovesti do veih novanih tokova I nie
cijene sredstava za MNC nego za isto domae kompanija.
Jo vanija financijska motivacija za direktna strana ulaganja je vjerojatno da e postojati
elja za smanjenje rizika kroz meunarodnu diversifikaciju. Ta motivacija moe biti pomalo
zauujua jer rizik za multinacionalne korporacije obino se uzima zdravo za gotovo.
Promjene kursa, kontrola valute, ovlatenja i drugi oblici dravne intervencije su neki od
rizika koji isto domae tvrtke rijetko, ili nikako imaju. Dakle, to su vea firmina
meunarodna ulaganja, njeno poslovanje bi rizinije trebalo biti.
Ipak, postoji dobar razlog vjerovati da se multinacionalna zapravo moe smanjiti rizik
kompanije. Velik dio sistemskog ili opeg trinog rizika koji utjeu na drutvo je povezano s
ciklinom prirodom nacionalne ekonomije u kojima kompanija ima sjedite. Dakle,
diverzifikacija nastaje iz poslovanja u velikom broju zemalja iji ekonomski ciklusi nisu
savreno korelirani I trebli bi ustvari smanjiti varijabilnost MNC zarade. Nekoliko studija
ukazuje da je taj rezultat, u stvari, postignut. Dakle, strani novani tokovi u pravilu nisu
savreno korelirani s domaim investicijama, vea rizinost pojedinih projekata u inozemstvu
moe dobro biti nadoknaena blagotvornim uinakom portfelja. Nadalje, veina ekonomskih i
politikih rizika specifinih za multinacionalne korporacije su nesistemska, oni mogu biti
eliminirani kroz diverzifikaciju.

Proces ekspanzije prekomorskih multinacionalnih tvrtki

Studije korporativnog irenja u inozemstvo upuuju na to da poduzea postaju
multinacionalna, sa direktnim stranim ulaganjima kao posljednimn korakom u procesu koji
poinje s izvozom. Za veinu kompanija, proces globalizacije se ne dogodi svjesnim
projektovanjem, barem ne u ranim fazama. To je neplanirani rezultat niza korporativnih
odgovora na razne prijetnje i prilike koje se pojavljuju nasumce u inozemstvu. Iz ire
perspektive, meutim, globalizacija kompanije je neizbjeni ishod konkurentnih tenji
lanova oligopolne industrije. Svaki lan pokuava napraviti monopolistiki proizvod i
iskoristi faktorske prednosti u inozemstvu, a istodobno pokuava smanjiti konkurentske
prijetnje koje nameu drugi lanovi industrije.
Kako bi odgovorile tim izazovima, kompanije postepeno daju predanost meunarodnom
poslovanju, razvijanjem strategija koje su vie razraene i sofisticirane. Slijed obino
ukljuuje izvoz, postavljanje podrunicu koja ima za cilj stranu prodaju, osiguranje licencnih
ugovora, i na kraju uspostavljanje strane proizvodnje. Ovaj evolucijski pristup prekomorske
ekspanzije umanjuje rizik poslovanja u vrlo neizvjesnim stranom okruenju. Sa
internacionalizacijom u fazama, kompanija moe postepeno prijei s relativno niskog rizika,
niskim povratom, preko izvozno orijentirane strategije za vii rizik, vie povratna strategije
poveavajui meunarodnu proizvodnju. U stvari, tvrtka ulae u informacije, dovoljno
uenja o svakoj fazi znaajno poboljava svoje izglede za uspjeh u sljedeoj fazi. Dokaz 1.8
prikazuje uobiajeni slijed prekomorske ekspanzije.
13

Prikaz 1.8 Slijed tipine strane ekspanzije (u nastavku svaki segment posebno opisan)

Izvoz. Poduzea koja se suoavaju sa vrlo neizvjesnom potranjom u inozemstvu obino e

poeti izvoziti na inozemno trite. Prednosti izvoza su znaajne: Kapitalni zahtjevi i start-up
trokovi su minimalni, rizik je nizak, a profiti su neposredni. Nadalje, ovaj poetni korak
prua priliku upoznati sadanje i budue ponude i potranje, konkurentske okolnosti, kanale
distribucije, plaanje konvencija, financijske institucije i financijske tehnike.
Nadovezujui se prethodnim uspjesima, kompanije tada proiruju svoje marketinke
organizacije u inozemstvu, prebacujui izvozne agente i druge posrednika koje se bave
direktno sa stranim agentima i distributerima. Kao to poveana komunikacija s klijentima
smanjuje neizvjesnost, kompanija moe postaviti vlastitu prodajnu podrunicu i nove uslune
objekte, kao to su skladita, a s tim marketinkim aktivnostima kulminira u kontroli vlastitog
distribucijskog sistema.
Prekomorska proizvodnja. Glavni nedostatak izvoza je nemogunost ostvarenja pune
prodaje potencijalnih proizvoda. Proizvodnjom u inozemstvu, kompanija se moe lake
zadrati na istom nivou razvoja trita, prilagoditi svoje proizvode i proizvodne planove za
promjenom lokalnih uvjeta, ispuniti narudbe bre i pruiti opseniju posprodajnu uslugu.
Mnoge kompanije takoer postavljaju istraivake i razvojne centre zajedno sa svojim
inozemnim operacijama; Njihov je cilj da pokupe najbolje mozgove, gdje god se nalazili.
Rezultati pomau poduzeima pratiti konkurente i dizajnirati nove proizvode. Na primjer,
Japanska podrunica Loctite, Amerika firma za pravljenje inenjering ljepila, osmislia je
nekoliko novih aplikacija za prodaju u elektronikoj industriji.
Postavljanje lokalnih proizvodnih pogona takoer pokazuje veu predanost lokalnom tritu,
to je potez koji obino donosi dodatnu prodaju i veu garanciju stabilnosti opskrbe.
Sigurnost opskrbe je posebno vana za kompanije koje proizvode intermedijarne proizvode za
prodaju za druge kompanije. Poseban sluaj je SKF ,vedski proizvoa lopta leaja. On je
bio prisiljen proizvoditi u SAD-u kako bi garantovao da e njegov proizvod, inae kljuna
komponenta vojne opreme, biti dostupni kada je to potrebno. Pentagon nee dopustiti svojim
dobavljaima vojne opreme da budu ovisna o uvozu kuglinih leajeva, jer bi uvoz mogao biti
zaustavljen u ratu i on je uvijek podloan hirovima okeanskog prevoza.
Dakle, veina kompanija koje prodaju na inozemnim tritima na kraju se nau prisiljena
proizvoditi u inozemstvu. Strana proizvodnja pokriva irok spektar aktivnosti od popravljanja,
ambalae, dorade te obrade, montae te pune proizvodnje. Poduzea obino poinju s
jednostavnijim fazama pakiranje i montau-a nastoje postupno integrirati svoje proizvodne
aktivnosti za proizvodnju dijelova i sklopova.

14

Budui da optimalna strategija ulaska se moe mijenjati s vremenom, a kompanija mora

stalno pratiti i procijenivati faktore koji doprinose uinkovitosti postojee strategije. Nove
informacije i trine percepcije mijenjaju rizik povratka trade-off za odreenu strategiju, to
dovodi do niza preferiranih naina ulaska, svaka firma se nastoji prilagoditi na temelju
prethodnog iskustva I nastoji ojaati trinu poziciju s vremenom.
Vezano za odluku kompanije da proizvodi u inozemstvu je pitanje hoe li stvarati vlastite
podrunice ili pripojiti postojee pogone. Glavna prednost pripajanja postojeih je sposobnost
da izvri brzi transfer u inozemstvo visoko razvijenih, ali nedovoljno iskoritenih roditeljskih
vjetina, kao to su nove tehnologije proizvodnje. esto, lokalna kompanija takoer prua
gotove marketinke mree. Ova mrea je posebno vano ako firma-majka kasnije postaje
sudionik na tritu.
Mnoge kompanije su koristile akviziciju za stjecanja znanja o lokalnom tritu ili o odreenoj
tehnologiju. Nedostatak je troak koji postoji tokom kupovine kompanije. Openito, vee i
iskusnije kompanije postaju, rjee koriste akvizicije kako bi se proirile u inozemstvo. Manje
i relativno manje iskusne kompanije su esto okrenute akvizicijama.
Bez obzira na preferencije, kompanije u ekspanziji moda nemaju mogunost akvizicje
lokalne operacije. Michelin, francuski proizvoa radijalne guma, postavili su svoje pogone u
SAD-u, jer su njezine gume izgraene sa posebno dizajniranom opremom; preuzimanjem
preuzimanje postojee operacije ne bi bila mogua. Slino tome, kompanije koje poinju u
zemljama u razvoju esto su prisiljene poeti iz temelja, jer njihova linija poslovanja nema
slinu lokalnu firmu.
Licenciranje. Alternativa, a ponekad i prethodnik, za postavljanje proizvodnih pogona u
inozemstvu je licencirnje lokalne kompanije za proizvodnju kompanijinih proizvoda u
zamjenu za autorska prava i druge oblike plaanja. Glavne prednosti licenciranja su
minimalna ulaganja, bri trini ulazak, i manje financijskih i pravnih rizika. No,
odgovarajui novani tok je relativno nizak, a to moe biti problema u odravanju standarda
kvalitete proizvoda. Licencenciranje takoer se moe suoiti sa potekoama u kontroliranju
izvoza strane licence, osobito kada, kao npr. u Japanu, domain Vlada odbija sankcionirati
restriktivne klauzule o prodaji na stranim tritima.
Dakle, ugovoir licenciranja, mogu dovesti do uspostave konkurenta na tritima treih
zemalja, s posljedinim gubitkom od buduih prihoda za licenciranje tvrtke. Strano
licenciranje moe ak i postati takva jaka konkurencija pa licencirana kompanija se moe
suoiti sa potekoom ulaska na trite kada ugovor istekne, to dovodi do daljnjeg gubitka
potencijalne zarade.
Za neke kompanije, licenciranje je samo preferirana metoda za proboj na strana trita. Ostale
kompanije s razliitim inovativnim proizvodnim linijama slijede strategiju trgovanja s
tehnologijom i kapitalom pomou zajednikih poduhvata(joint venture) i autorskih naknada.
Kompromis izmeu alternativnih naina prekomorske ekspanzije. Postoje odreene ope
okolnosti pod kojima je svaki pristup-izvoza, licenciranja, ili lokalne proizvodnje-poeljna
alternativa za izvoz na inozemna trita.
Multinacionalne kompanije esto imaju nematerijalni kapital u obliku zatitnih znakova,
patenata, opih marketinkih vjetina i drugih organizacijskih sposobnosti. Ako taj
nematerijalni kapital moe biti utjelovljen u proizvod bez prilagodbe, onda e izvoz u pravilu
15

bit poeljan nain proboja na trite. Kada kompanijino znanje poprimi oblik odreenih
proizvoda ili procesa tehnologije koje se mogu zapisali i prenijeti objektivno, onda irenje
prema vani ide preteno putem licenciranja.
esto, meutim, nematerijalni kapital poprima oblik organizacijskih sposobnosti koje su
neodvojiva od same kompanije. Osnovne vjetine ukljuuje znanje kako najbolje opskrbiti
trite putem razvoja novih proizvoda i adaptacije, kontrola kvalitete, oglaavanja,
distribuciju, usluge nakon prodaje, i ope sposobnosti itanja promjenjive trine elje i kako
to pretoiti u povoljan, prije svega prodajan, proizvod. Budui da je teko, ako ne i nemogue,
razdvajanja tih usluga i prodavati ih bez kompanije, kompanija pokuava izvriti kontrolu
direktno putem uspostave inozemnih podrunica. Meutim, internalizacija trita za
nematerijalnu imovinu uspostavom inozemne podrunice ima ekonomskog smisla ako-i-samo
ako su koristi od izbjegavanja trinih nesavrenosti iznad upravnih i drugih trokova
sredinje kontrole.
Koristan nain da se sazna je li strano ulaganje poeljno emo moi ako shvatimo vrstu
nesavrenosti koju strana investicija treba savladati. Internalizacija, a samim tim I direktna
strana ulaganja, e vrlo vjerojatno biti ekonomski odriva u okruenjima u kojima ugovorne
potekoe se ine posebno skupim da koordiniraju ekonomske aktivnosti putem trinih
transakcija na tritu.
Takav ''trini neuspjeh'' nesavrenosti e voditi vertikalnim i horizontalnim direktnim
ulaganjima.
Vertikalna direktna integracija-direktna ulaganja u svim industrijama koja su povezana s
razliitim fazama proizvodnje pojedinog dobra-omoguuje MNC da zamijene unutarnju
proizvodnju i distribucijski sistem neuinkovitim tritem. Na primjer, vertikalna integracija
moe omoguiti kompaniji da uspostavi opremu koja ima osobinu da tedi na trokovima i
tako istovremeno na dva mjesta nema brige i rizika da e ta postrojenja biti neiskoritena
zbog neslaganja s nepovezanim preduzeima. Horizontalna direktna ulaganja i ulaganja koja
su prekogranina, ali unutar industrije-omoguuju MNC da iskoristi prednost know-howa ili
tehnologija i izbjegne ugovorne potekoe bavei se s nepovezanim stvarima. Primjeri
ugovornih potekoa u MNC su nesposobnost kupovine know-howa ili pisanja, praenje i
provedba ogranienja upotrebe dogovorenih transfernih aranmana. Dakle, direktna strana
ulaganja imaju najvie smisla kada firma posjeduje vrijednu imovinu i bolje direktno
kontrolira koritenje imovine, a ne prodajom ili licenciranjem. Prednost od direktnih stranih
ulaganja ima I zemlja domain, koja esto primi vrhunske tehnoloke i menaderske resurse
koji poboljavaju vjetine i produktivnost lokalnih radnika.

Bihevijoralna definicija multinacionalne korporacije

Bez obzira na strane ulaske ili globalne strategije irenja, istinsku multinacionalnu korporaciju
karakterizira vie stanje uma nego koliina rasprostranjene imovine u svijetu. Umjesto da
ogranie svoju traenju domaim tvornicama, multinacionalna tvrtka pita, '' gdje u svijetu
trebamo graditi tu tvornicu?'' Isto tako, multinacionalni marketing menadment trai globalne,
a ne domae, trine segmente za prodiranje, i multinacionalna financijsko upravljanje ne eli
ograniiti svoju potragu za kapitalnim ulaganjima I investicijskim ansama prema jednom
nacionalnom financijskom tritu. Dakle, bitan elementi koje ima MNC je njena predanost u
traenju poduzetnika, te integriranju proizvodnje, marketinga, istraivanja i razvoja, te
mogunosti financiranja na globalnoj, a ne domae, osnovi. Na primjer, projekt
suprovodljivost IBMa je pionir u vicarskoj od strane njemakog naunika i vicarskog
znanstvenika koji su podijelili Nobelovu nagradu za fiziku za svoj rad na projektu. Isto tako,

16

na sajtu DaimlerChrysler, njemake kompanije, izjavio je da ''DaimlerChrysler ima globalnu

radnu snagu, globalnu bazu akcionara, svjetske poznate brendove, a I globalni izglede.''
Neophodna dopuna za integraciju poslovanja u svijetu ukljuuju fleksibilnost, prilagodljivost i
brzinu. I zaista, brzina je postala jedan od kljunih konkurentnih oruje u borbi za svjetski
trini udio. Sposobnost da razvije i distribuie proizvode ili usluge brzo omoguava
kompanijama da uhvati kupce koji zahtijevaju stalne inovacije i brz, fleksibilan odgovor.
Prikaz 1.9 ilustrira kombinaciju globalno integrirane aktivnosti i pravovremenog odziva od
Dell Inc., koji ne dri vie od dva sata zalihe u svojim pogonima, a potraga za komponentama
irom svijeta i sklapanja izgraena po narudbi klijenta kompjutera za svoje klijente bude u
roku od pet dana.
Drugi kritini aspekt konkurentnosti u ovom novom svijetu je fokus. Focus znai shvatiti I
napraviti tj. kreirati ono to kompanija radi najbolje. Ovaj proces obino ukljuuje
oslobaanje kapitalom nepovezanih poslovnih aktivnosti i trae atraktivne mogunosti
ulaganja u osnovnu djelatnost. Na primjer, proizvodnjom Quintessentially britanskih
automobila i fokusiranjem na motore, Rolls-Royce je postao svjetska klasa globalne
kompanije, koja prodaje mlazne motore 42-jema od 50 prvih zrakoplovnih kompanija u
svijetu, a generira 80% svoje prodaje u inozemstvu.

Mini-Case ARCO Chemical Develops a Worldwide Strategy str 22

U ovim svjetski-orijentianim korporacijama, paso neke osobe nije kriterij za napredovanje.
Niti je dravljanstvo jedne firme kritika odrednica njegovog uspjeha. Uspjeh ovisi o novoj
vrsti poslovnog ovjeka: globalnog menadera.

Globalni menader
U svijetu u kojem promjenaje pravilo, a ne izuzetak, klju za meunarodnu konkurentnost je
sposobnost menadmenta da se prilagodi promjeni i I to to bre. Prema rijeima biveg
Predsjednika Jacka Welch General Electric, ''Nisam ovdje da predvidim svijet. Ja sam tu da bi
bili sigurni da imamo firmu koja je dovoljno jaka da odgovori na sve to se dogaa.'' Brzi
tempo promjena znai da novi globalni menaderi moraju detaljno poznavati njihovo
poslovanje. Globalni menaderi moraju znati kako se proizvodi, odakle sirovine i dijelovi
17

dolaze, kako da ih dobiju, alternative, odakle sredstva dolaze, i kako promjena vrijednosti
moe uticati na krajnji rezultat. Oni moraju razumjeti politike i ekonomske odluke kljunih
naroda i kako e izbori uticati na ishod njihovih odluka.
Kako bi donijeli najbolje odluka za globalne kompanije, menaderi trae najbolju
kombinaciju postrojenja za razne narode uz najisplativiju mjeavinu materijala, komponenti,
transporta, i sredstva.
Sve se to radi s konstantnom svijest da e se okolnosti mijenjati i izbori e se morati opet i
opet praviti. Problem stalnih promjena remeti neke menadere. To uvijek ima; bez obzira na
sve, dananji globalni menaderi moraju predvidjeti, razumjeti, baviti se, i okrenit promjenu u
korist svoje firme. Plaanje menadera da razmiljaju globalno zajedno sa kvalitetom
donoenja odluka poboljavaju firmine izglede za opstanak, rast i profitabilnost u razvoju
svjetske ekonomije.

1.2. INTERNACIONALIZACIJA BIZNISA I FINANSIJA

Postojanje globalne konkurencije i globalnog trita roba, usluga i kapitala je fundament
ekonomske stvarnosti koji je promijenio ponaanja kompanije i vlade irom svijeta. Na
primjer, Tandon Corp., glavni Californijski dobavlja diskova za mikroraunala, smanjuje US
radnu snagu za 39%, a prenosi proizvodnju u inozemstvo u nastojanju da se postigne
''isplativosti na izuzetno konkurentnom tritu.'' Kao to je predsjednik Tandon rekao, ''
Moemo ekati Japance da nas izbace iz posla ili moemo biti trokovno efikasni. '' Sve vie
firmi kljunu proizvodnju, marketing, tehnologiju i financijske odluke posmatraju iz
meunarodne perspektive. Meunarodna perspektiva je objanjena 1999. u godinjem
izvjetaju General Electric-a, to objanjava zato je globalizacija jedna od njegovih kljunih
inicijativa:
Globalizacija se razvila iz nagona za izvozom, kako bi se uspostavlila globalna postrojenja za
lokalnu potronju, a onda iz globalne potrebe za proizvodima i uslugama. Danas, mi smo u
zavrnoj fazi-crpimo intelektualni kapital iz cijelog svijeta-od metalurga iz Praga, softver
inenjera iz Azije, do produkt dizajnera iz Budimpete, Monterreya, Tokija, Pariza i drugih
mjesta irom svijeta. () Na cilj je da budemo ''globalni izbor poslodavaca'' i nastojimo
stvoriti uzbudljive mogunosti za ostvarivanje karijera lokalnih lidera u cijelom svijetu koji e
uiniti ovaj cilj stvarnim. Ova inicijativa nas je odvedela na dohvat jednog od naih najveih i
najdue vremenski eljenih snova-istinski globalan GE.
Snage globalizacije su prodrle na neka I ne ba eljena mjesta. Na primjer, u Astro Apparels u
Indiji, tvornici odjee u Tirupuru, Indiji, koj izvozi majice za amerike marke kao to je Fubu,
zaposleni poinju njihov radni dan sa neobinim molitvom: ''Mi se zavjetujemo da emo
proizvoditi odjevnu odjeu najvie vrijednosti i po niskim cijenama, i upoznajte nau
dostavu. Suoit emo se sa izazovom globalizacije i osvojiti svjetsko trite.'' Ovaj zavjet je
zahvaljujui globalizaciji-I potreban je za uspjeh u ovakvom svijetu. To je takoer
privremeno, od 1. januara 2005. godine, kvotni system koji ve 30 godina ograniava izvoz iz
siromanih zemalja u bogate je okonan. Uz prestanak kvota, indijske kompanije su iskoristile
njihove niske trokove rada za vie nego dvostruki izvoz tekstila do 2010. godine, na 24
milijardi dolara. Meutim, indijska tekstilna industrija takoer se suoava s preprekama u
borbi protiv Kine za udio na tritu, ukljuujui i nisku produktivnost (koja negira prednost
indijskih trokova rada koje su 15% nii nego u Kini), nedostatak moderne infrastrukture, te
18

malim postrojenjima koja se teko natjeu sa Kineskim megapostrojenjima. Ipak, bez obzira
na mnoge prednosti poslovanja u svijetu ekonomije, mnoge mone interesne grupe osjeaju se
ugroena globalizacijom i bore se oajniki.

Politika i sindikatska (radnika) zabrinutost zbog globalne konkurencije

Politiari i radnike voe rada, za razliku od korporativnih voa, obino imaju vie skuen
pogled na globalizaciju. Mnogi nagonski osuuju lokalne korporacija koje ulau u inozemstvo
kao ''izvoznici,'' iako su veini dobrodoli strani investitori u svojim zemljama prije svega
kao poslovnih kreatora. Ipak, mnogi graani SAD danas vide trenutne plime amerike prodaje
imovine stranim firmama kao opasan napad na SAD suverenitet. Oni ne znaju, na primjer, da
strano vlasnitvo ine vie od 20% industrijske proizvodnje u Njemakoj i vie od 50% u
Kanadi, a nijedna od tih zemalja ini se da nije doivjela i najmanji gubitak suvereniteta. Bez
obzira na njihove stavove, meutim, globalna racionalizacija proizvodnje e se nastaviti, jer je
voena globalnom konkurencijom. Krajnji rezultat e biti vei ivotni standard koje donosi
poboljanja u produktivnosti radnika i efikasnosti privatnog sektora.
Unato zajednikom stavu da SAD direktne investicije u inozemstvo ide na raun SADizvoza i radnih mjesta, dokazi jasno pokazuju suprotno. Oito je da su amerike kompanije u
slubi poslovanja, kao to su bankarstvo i maloprodaja morala uspostaviti strane podrunice,
kako bi pristupila stranim kupcima. Manje oigledna je potreba za tehnologijom i kapitalnointenzivnim poslovima pa I time I za investiranjem u inozemstvo. Kompanije, koje proizvode
proizvode kao to su hidraulini bageri, mlazni motori, i industrijski roboti, imaju potrebu za
stranim podrunicama kako bi servisirala svoju sloenu opremu. Omoguavanjem
multinacionalnim korporacijama da proire svoj uticaj na strana trita, takve investicije imaju
tendenciju da poveaju izvoz SAD proizvoda i usluga te tako kreiraju vie plaenih poslova u
Sjedinjenim Dravama u proizvodnji, inenjeringu, upravljanju, financijama, R&D, i
marketingu.
Ford i IBM, na primjer, koji zapoljavanja manje US radnika, a koji nisu bili u mogunosti
ranije da investiraju u inozemstvu jo od drvenih proizvodnih dijelova u zemlje s niskim
platama, kao to su Meksiko i da uspostavegrupna postorjenja i R&D centre u Europi i
Japanu. Slino tome, Wal-Mart maloprodajne prodavnice u Indiji i Kini stvorile su vie radnih
mjesta u Arkansasu.
Znaaj stranih investicija u promociji rasta i irenja US poslova je dobro artikulisao Robert A.
McDonald, predsjednik i glavni izvrni direktor Procter & Gambla:
Procter & Gamble. , , je osnovana u U.S. prije skoro 173 godina. Na vie naina, mi smo
postavili temelje amerikih kompanija iji su brendovi-Tide, Pampers, Crest I ostalih- koji su
poboljavali ivot amerikih potroaa generacijama. Na poslovni rast je doprinio
ekonomskom rastu za nau naciju I u zajednicama u kojima P & G je imao aktivnosti
decenijama. Mi smo takoer globalna kompanija. P & G proizvodi se prodaju u oko 180
zemalja irom svijeta. Ne moemo praviti I prevoziti proizvode iz SAD-a i opet da budu
konkurentni na prekomorskim tritima. Na primjer, ne moemo proizvesti Pampers pelene u
proizvodnom pogonu u Mehoopany, PA., koji je brodskim saobraajem udaljen 10.800 km od
angaja, Kine, i uiniti ga pristupanim za prosjeno kineske potroae. Moramo biti blizu
potroaima koje sluimo, smanjiti trokove transporta, te osigurati da su nai proizvodi
pristupani na lokalnom nivou. To znai da moramo biti na terenu te ulagati u istraivanje i
razvoj, proizvodnju, prodaju i distribuciju, i iskoritvati druge mogunosti.

19

To je sluaj I sa Kinom. Poeli smo na marketing brendova u Kini u 1988. Danas, P & G je
najvea potroaka kompanija koja proizvodi tamo, s godinjom prodajom oko $ 5000000000
a nai izvjetaji pokazuju da se oekuje I rast profita tamo. Da bi se postigao ovaj rast, mi
smo uloili vie od $ 1000000000 i zaposlili vie od 7.000 ljudi u Kini. Nijedna ova
investicija nije na raun amerikih radnih mjesta. Naprotiv, Kina i nai drugi meunarodni
poslovi podravaju mnoge poslove, za koje su potrebne velike vjetine, za P & G radna
mjesta u SAD kao to su -u inenjerstvo, R & D, marketing, financije i logistika. Jedan od pet
naih 40.000 Amerikih zaposlenih u kompaniji P&G podrava nae poslovanja izvan SAD.
etrdeset posto od naih 15.000 zaposlenih u Ohio radi na meunarodnom poslovanju.
Jednostavna injenica je da uspjeh na brzo-rastuim tritima u razvoju, kao to su Kina,
vodi da se osiguraju poslovi koji donose visoku zaradu ovdje kod kue.
Slino tome, argument da siromane zemlje prazne radna mjesta od bogatih zemalja i
smanjuju plate za sve- bio je glavna tema 1999. ''Battle in Seattle (Bitkeu Seattleu)'' zbog
smanjenja trgovinskih barijera pod pokroviteljstvom Svjetske trgovinske organizacije (WTO)
je dokazano netaan. injenica je da siromane zemlje napreduju, one kupuju vie naprednih
roba proizvedenih od strane zemalja koje podravaju vie plaene poslove. U isto vrijeme,
unato suprotnim tvrdnjama, globalizacija ne koriste i dalje osiromaenim onih koji ve ive
ivote oajnih siromaha.
I zaista, rast trgovine i investicijskih tokova od kraja Drugog svjetskog rata je podigao
ivotne standarde I bogatstvo razvijenih zemalja izvlaei stotine miliona ljudi irom svijeta
iz ekstremne bijede. Azijski tigrovi su najoitiji primjer ovog fenomena. Prema tadanjem
predsjedniku Meksika Ernestu Zedillu, ''Svaki put kad je sromana nacija prevladala
siromatvo bavei se proizvodnjom za izvoz i otvaranjem za FDI i tehnologiju; to je uradila
zahvaljujui globalizaciji.'' Nadalje, generiranjem rasta i uvoenje vrijednosti kao to su
odgovornost, otvorenost, konkurencija; globalizacija je bila mona sila za irenje demokracije
i slobode u mjestima koja su raznolika poput Meksika, Koreje, i Poljske.
Jo jedna briga od mnogih antiglobalistsa, je njihova zaokupljenost jednakosti dohodka I
odraava temeljnu ekonomsku zabluda, naime, da postoji mnogo dohodka koji cirkulie
okolo-pa, ako SAD konzumira 14 trilona $ u vrijednosti roba i usluga na godinjem nivou, to
je $ 14 triliona u vrijednosti dobara i usluga koja se u Africi ne moe konzumirati.
Meutim, amerika potronja ne dolazi na raun afrike potronje: SAD troi $ 14 triliona
roba i usluga svake godine jer se proizvodi 14 triliona $ godinje. Afrika moe troiti jo vie
dobara i usluga nego to je SAD jednostavno proizvodei vie.
Protivnici slobodne trgovine i globalizacije takoer tvrde da konkurencija od strane Treeg
svijeta zemalja za radna mjesta i ulaganja multinacionalnih korporacija ohrabruje ''trku prema
dnu'' u ekolokim i radnim standardima. Meutim, ovaj problem zanemaruje injenica da je
najsigurniji nain da se promoviraju vii standardi zatite ivotne sredine za zemlju je da se
poveaju njihova bogatstva.
Ekonomski rast podstaknut rastom trgovine i kapitalnih tokova e pomoi zemljama u razvoju
da lake prirute istiju ivotnu sredinu njihovim bogatijm graanima koji e insistirati na
njoj.Slino tome, iako demonstranti tvrde da su Nike i drugi odjevni proizvoai koji
ugovoraju poslove sa stranima ''poslastiarnicama'' u kojoj slabo plaaju radnike koji crne u
nezahvalnim uvjetima, uvjeti u tvornicama u kojima se izrauju Nike roba je relativno
govorei progresivna za njihove zemlje. Statistiki podaci pokazuju da vrlo nizak promet
zaposlenih u takvim tvornicama ukazuju na to da radnici nemaju bolju perspektivu. Osim

20

toga, iako su zaposlenici amerikih podrunica u zemljama u razvoju plaeni znatno manje
od ekvivalenta zaposlenih u SAD, oni ipak ostvaruju vie od prosjene lokalne zarade.
Protekcionisti esto demonstriraju svoje protivljenje slobodnoj trgovini promoviranjem
koncepta ''pravedne trgovine'', koja ima za cilj da se smanji konkurentnost Treeg svijeta
nametanjem zapadnih uvjete rada i ekolokih standarda u trgovinskim ugovorima. Meutim,
tako ako je cilj, recimo, iskorjenjivanje rada djece koji je plemenit, on esto ima katastrofalne
posljedice. Iako bi bilo bolje da siromana djecau Pakistanu ne provode dane uivajui
nogometne lopte umjesto da idu u kolu, zatvaranja ove tvornice primorale bi mnoge od njih
na daleko manje privlana zanimanja.
Jasno je da je najsigurniji nain da se pobolja ivot mnogih oajniki siromanih radnika u
zemljama u razvoju je da se nastavi trino otvaranje reforme uz dodatnu globalizaciju i
olaka stvaranje bogatstva. estoka konkurencija za radnike dovelo do rastue plae i
beneficije privatnog sektora u Kini. Na primjer, u Kini za proizvodnju plaa porasla za 232%
od 1996. do 2006. Nasuprot tome, to primjer Sjeverne Koreje pokazuje, ekonomska izolacija
je brz putu do siromatva, bolesti, loih radnih uvjeta, degradacije okolia, i oaja.
Kao takav, protekcionistike vlade na Zapadu zlostavljaju poduzetnike Treeg svijeta i
njihove radnike koji hoe da naprave bolji ivot za sebe prodajom robe na zapadnim tritima.
Ekonomska svrha slobodne trgovine je da se alociraju sredstva tamo gdje e imati najviu
upotrebnu vrijednost.
Ovaj proces nije bezbolan. Kao i tehnoloke inovacije, globalizacija oslobaa snage kreativne
destrukcije, to je proces koji je opisao ekonomist Joseph Schumpeter prije vie od 50 godina.
Schumpeter je esto ponavljao frazu koja prenosi sutinu kapitalizma: stalns promjens- starog
novim. Kada se natjeu za kupce, firme usvajaju nove tehnologije, poboljavaju metode
proizvodnje, izlaze na nova trita, i uvode nove i bolje proizvode. U ovom konstantno
uzburkanom svijetu, neke industrije napreduju, ostale se povlae, radna mjesta se steknu pa
izgube, biznisa procvjeta pa propadne, neki radnici budu prisiljeni promijeniti posao pa ak i
zanimanja. Meutim, proces globalizacije stvara vie dobitnika nego gubitnika.
Potroai jasno korist vide od niih cijena i ireg izbora. Ali radnici i firme zajedno takoer
imaju koristi od stvari koje su najpogodnije za to u vidu novih radnih mjesta i mogunosti
ulaganja. Krajnji rezultat je ekonomski napredak, pa ekonomije iz ekonomija u razvoju
postaju efikasnije, produktivnije, i bogatije.
Primjena: Evropska unija plaa cijenu zaustavljanja kreativne destrukcije
U protekloj etvrtini stoljea, Europa je bila u stagnaciji, uz spori ekonomski rast, s
opadajuim udjelom u svjetskoj trgovini, oslabljenom konkurentnosti, te visokom
nezaposlenost. Mnogi ekonomisti i privrednici koji prate ove ''Euro-skleroze'' strukturne
rigidnosti koje su proizale iz evropskog socijalnog modela, kreirali su zakone o radu i
dobrobiti koje dizajnirala je evropska vlada da zatiti svoje birae od kreativnog unitenja. U
proteklih 20 godina, Evropska unija je pokuala da zatiti njen ekonomski pad od ekonomskih
barijera koje fragmentiraju njenu ekonomiju-od nastanka Europe 1992. godine, koja je
stvorila jedinstveno evropsko trita roba, rada i kapitala, preko Evropske monetarne unije s
jedinstvenom valutom, eurom. Uprkos ovim inicijativama, evropska ekonomija i dalje ima
manje slobode nego SAD, i to i dalje ima ozbiljne posljedice za njeno obavljanje.
Kao to je prikazano u prikazu 1.10A, amerika ekonomija je znatno bre nego baza 15
zemalja EU, doksu
relativno nefleksibilna trita rada u Evropi proizvela stopu
nezaposlenosti od 3 do 5 posto vie (vidi dokazni 1.10B). Moda najjasniji dokaz gubitka
21

Evrope u konkurentnosti pokazuje se u brojkama produktivnosti. Produktivnost Europe

(output po satu) porastao je za svega 1,5% godinje 1995-2005, za razliku od SADproduktivnosti koja ima rast od 2,9 % godinje (Prikaz 1.10c). To moe biti najvei statistiki
pokazatelj o uzroku ekonomskih problema u Evropi, jer odraava najneposrednije mjere u
kojoj vladine politike promoviraju dinaminu ekonomiju.

Jednostavna injenica je da je Europa i dalje utoite prevelikog broja radnika i menadera uz

konkurenciju restriktivne politike rada i skupih programa socijalne zatite. EU je sada na
prekretnici jer se vode debate daljnje ekonomske liberalizacije. A zabrinjavajui problem je
da se neke zemlje lanice pokuavaju ouvati, pa ak i proiriti socijalnu zatitu uvoenjem
jedinstvene prakse rada i socijalnih programa u cijeloj EU. Ostali lanovi promoviraju politike
pro-rasta, kao to je poveanje fleksibilnosti trita rada i smanjenje tereta oporezivanja i
propisa o poslovanju.
U zavisnosti od toga koji od ovih konkurentskih vizija preovladaju, Europa e ili liberalizirati
svoju ekonomiju dalje da se natjee jo vie u globaliziranom svijetu, ili da e se dodatno
povui u svoju prolost i suoiti sa konstatno visokom nezaposlenosti, usporenim rastom, i
trajno niskim ivotnim standardom. Nasilje koje je izbilo u Grkoj u 2010. godini pokazuje da
put naprijed nee biti lak, s ovim koristima Europske socijalne drave koja se bori za
ouvanje statusa quo.

Slobodna trgovina ima moralnu osnovu, kao to je to napisao predsjednik Georgea W. Bushin
u maju 2001:
Otvorena trgovina nije samo ekonomska prilika, to je moralni imperativ. Trgovina stvara
radna mjesta za nezaposlene. Kada pregovaramo za otvorene trita, dajemo nove nade
siromanim u svijetu. A kada promoviramo otvorenu trgovinu, promoviemo politiku
slobodu. Drutva koja su otvorena za trgovinu preko svojih granica e se otvoriti za
demokratiju u okviru svojih granica, ne uvijek odmah, i ne uvijek glatko, ali u doglednom
vremenu da.

22

Rastua irelevantnost granica za korporacije e prisiliti politiare da preispitaju stare pristupe

regulacija. Na primjer, zabrana korporativnih spajanja bi imala smisla samo ako se trinog
udio kompanije mjeri globalno, a ne nacionalno.
Meunarodne ekonomske integracije takoer smanjuju slobodu vlade da odredi vlastite
ekonomske politike. Ukoliko vlada pokua podii stope poreza na poslovanje, na primjer,
onda se taj problem prevazie prebacivanjem poslovne proizvodnje u inostranstvou. Slino
tome, zemlje koje ne ulau u svoje fizike i intelektualne infrastrukture-puteve, mostove,
istraivanje i razvoj, obrazovanje e vjerojatno izgubiti poduzetnike i radna mjesta u
zemljama u koje ulae. Kapital, i finansijske i intelektualni, e ii tamo gdje eli i i boravit e
tamo gdje je dobro tertian. Ukratko, ekonomska integracija primorava vlade, kao i kompanije,
da se natjeu. Nakon Amerike porezne reforme 1986. koja smanjuju stopu poreza na
dohodak, gotovo svaka druga nacija na svijetu slijedi isto.
U svijetu prozornih granica, vladi je teko ignorirati ono to radi. Isto tako, veliki U.S.
uzajamni fondovi mahom poveavaju mo u zemljama u razvoju, posebno u Latinskoj
Americi i Aziji. U sutini, sredstva pokuavaju da rade u inostranstvu ono to ve rade na
domaem tritu: upravljanjem pritiskom (u ovom sluaju vladom) da usvoje politiku koja e
maksimizirati povratak. Mrkva je vie novca; tap je tok kapitala. Jednostavno reeno,
globalizacija trgovine i financija je stvorila okruenje koje kanjava ekonomsko loe
upravljanje kapitalom i radnim mjestima za zemljekoje se vode najvei rizik-najvei povrat.
Kako trita postaju efikasnija, oni bre nagrauju ekonomski jaku politiku i bre kanjavaju
raskalane. Njihove su odluke otra, a ne moe se uloiti alba.
PRIMJENA: Azijski tigrovi podlijeu svjetskom finansijskom tritu
Godinama, narodi Istone Azije odrali su se kao ekonomske ikone. Njihov tipini spoj
visoke stope tednje i investicija, autokratski politiki sistemi, izvozni poslovi, ogranienost
domaim tritem, alokacije kapitala reirana od strane vlade, i pod kontrolom financijske
sistemi su pozdravili kao idealan recept za snaan ekonomski rast, posebno za zemlje u
razvoju. Meutim, do ljeta 1997. godine, financijska trita postala su razoarana ovim
prostorima, poevi od Tajlanda. Talasi prodaje valute je spustio tajlandski baht dolje za
40%, a na berzi dolje za 50%. Tajland je u sutini bankrotirao. Njegova vlada je pala i
Meunarodni monetarni fond (MMF) je dao $ 17 milijardi paketa pomoi, uslovljenim o
mjerama tednje. Ono to su finansijska trita vidjela da nije neko drugi uzrokovao krah
Tajlandske ekonomije. Thais su pokrenuli ogromni dugovi, uglavnom u dolarima, te su ovisno
o stabilnost otplata tih kredita. to je jo gore, tajlandske banke, pozvane na korumpirani
politiki vrh zemlje, su lopatom davaleunaprijed izgubljene pozajmice za kredite u novcu koje
su bile pod kontrolom politike strukture.
Sve dok je novac stalno dolazio, Tajlandski uinak investicija i rast je izgledao dobro, ali
rezultat je bio financijski oslabljena ekonomija koja ne moe generirati prihode potrebne za
otplatu svojih kredita.
Investitori su onda uvidjeli sline mane i za druge istonoazijske ekonomije. Jedna po jedna,
padale su kao domine, Bangkok Kuala Lumpur, Dakarta Manila, Singapur u Taipei, Seoul u
Hong Kong. Azijski tigrovi su bili ponieni kao to su prethodno stabilne valute slomljene
(vidi prikaz 1.11A), lokalna trita dionica su sruena (vidi prikaz 1.11B), kamatne stope
skoile, bankarski sistem se teturao, ekonomija klimala, steajeva je bilo nebrojeno, a vlade su
se destabilizirale. Meunarodna pomo regiji porasla je na vie od 150 milijardi dolara
okrunjenih sa 60 milijardi dolara Junoj Koreji, jer su Sjedinjene Drave i druge razvijene
zemlje stavljale u fondove zbog straha da dogaaji u istonoj Aziji ne bi izmakli kontroli,
zaprijetili finansijskom sistemu u svijetu to vodi propasti i vodi do globalne recesije. Kako
odagnati takve krize? Odgovor je finansijska trita koja su otvorena i transparentna, to
23

dovodi do odluke o investiranju koja su zasnovane na zdravim ekonomskim naelima, a ne

zbog poznanikih ili politikih razloga.
Koja je svijetla strana izvanredne snage zamaha prema globalnim finansijskim tritima?
Jednostavno ovo: Ova trita donose ekonomsko duevno zdravlje ak i narodima koje se
vode kao korumpirana elita. Globalna trita nemaju tolerancije za reime koji potiskuju
poduhvate, zasluene nagrade, ili razbacuju sredstva na ego-zgradi na ekonomski sumnjivim
grandioznim projektima. I zaista, iako azijski poslovni I dalje imaju prostora za napredak,
prisilno restrukturiranje se ve dogodilo u ljeta 2000. godine, a tri godine kasnije uslijedio je
dramatian oporavak azijskih ekonomija.

Paradoksalno je, meutim, da ak i ako su ljudi uznemireni pri pomisli da njhove vlade gube
kontrolu nad dogaajima, oni uopte i nemaju vjeru u sposobnost vlade da rijee mnoge od
njihovih problema. Jedan dogaaj je slomio komunizam u istonoj Europi i proirio slobodno
trite ekonomije u razvijenim i zemljama u razvoju. Odbacujui politiku iz prolosti, oni
smanjuju, zatvaraju, odnosno vre privatizaciju dravnih industrija i podvrgavaju svoju
ekonomiju surovosti strane konkurencije. Kao odgovor na te promjene, zemlje u razvoju su
1996. godine, neposredno prije azijske valutne krize, primile vie od 240 milijardi dolara
novih stranih investicija. Pet godina ranije, s druge strane, bili su izvoznici tednje i plaali
su trokove usluga za svoje velike strane dugove, a lokalni kapital je podlijegao hiperinflaciji,
konfiskatornom porezu i regulatornom reimu. Ove dramatine promjene u politici i nagrade
koje su davane njihovim pokretaima-dodatno su ojaale mo trita za uspostavljanje cijena i
prioriteta irom svijeta. Suprotno tvrdnjama protivnika, realnost je da globalizacija, prisiljava
vladu da se natjee, te je promovirana trka za vrhom i guranje zemlje u pravcu politika koje
promoviraju bri ekonomski rast, smanjenje inflacije, i vee ekonomske slobode.

Posljedice globalne konkurencije

Uz natezanja uzrokovana globalnom konkurencijom uzburkali su se I zatitnici to je dovelo
do novih zabrinutosti zbog posljedica slobodne trgovine. Na primjer, iznenadni ulazak tri
milijarde ljudi iz zemalja s niskim platama, kao to su Kina, Meksiko, Brazil, Rusiju, Indiju i
na globalno trite je isprovociralo radnike u starim industrijskim zemljama o njihovom
ivotnim standardu. Kako pratee aplikacije amerike auto industrije pokazuje, firme i
sindikati su prilino u racionalnom strahu od efekata strane konkurencije. Ona remeti
uspostavljene industrijskih obrazaca, a to ograniava plate i beneficije pojedinih radnika
davanjem veeg izbora za potroae, dok podie plate i beneficije drugih. Trgovinski
sporazum SAD-Kanada, kojim su okonane carinske barijere do 2000. godine, izazvala je
velike poremeaje u Kanadskoj proizvodnoj industriji. Postrojenja se zatvaraju, broj spajanja
se poveava, i domae i multinacionalne kompanije prilagoavaju svoja poslovanja na novim
24

kontitnenatlnim tritima. Slino tome, sporazum o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike

(NAFTA), je stvorio ogroman prostor za slobodnu trgovinu sa Yukonom u Yucat'anu, prisilio
je nekada otvoreno drutavo, posebno u Meksiku, da smanje trokove i mijenjaju svoj nain
poslovanja. To je dovelo da U.S. firme prebace proizvodnju izvan Meksika, a suoilo
amerike i kanadske radnika s novim jeftinijim (ali i manje produktivnim) radom.
PRIMJENA: Japanska konkurencija utjee na US auto industriju
Poevi u kasnim 1970-ih, japanske konkurencije je pod stalnom erozijom utjecaja Big Tri
amerikih proizvoaa automobila u auto industriji. Tijekom 1980-ih, japanske auto firme su
digle ameriki trini udio za 8 procenata, na 28%, u odnosu na 65% za Detroit i 5% za
Evropu.
Ogromna Japanska konkurencija je bila veliki faktor u ostvarivanju prodaje i profita za
vrijeme krize koja je pogodila Big Three. General Motors, Ford i Chrysler odgovorio je
gaenjem SAD postorjenja i ograniavanjem trokova rada. Dakle, Japanska konkurencija je
ograniila plate i beneficije koje United Auto Workers (UAW) lanovi sindikata mogu
zaraditi, kao i cijene koje su amerike kompanije mogle naplatiti za svoje automobile. I
sindikati i kompanija shvatiti da u ovom konkurentnom okruenju, poveanje plata i cijene
automobila dovodi do manje prodaje i manje radnih mjesta i, u konanici, do steaja. Jedino
rjeenje, koje obuhvata i tri velike auto kompanije i UAW kako bi se izbjegle donoenje
tekih odluka kao to su odluke obima prodaje nasuprot profita, radna mjesta nasuprot veim
platama i beneficijama-je zapravo u politici: Limitirati Japansku konkurenciju kroz kvote,
carine i druge protekcionistike mjere, a time e se uspostaviti i kontrola njenih efekta na
ameriku auto-industriju. Naalost, ameriki potroai zaglavili su sa ovim tako rei
oiglednim besplatnim ruakom u vidu viih cijena automobila i manjim izborom.
Najbolji argument protiv protekcionizma, je meutim, dugorona konkurentnost. To je na
kraju krajeva, bila konkurencija Japanaca koja je prisilila Detroit da dobiju zakon. Big
Threeje smanjila slojeve nepotrebne za upravljanje, podigao produktivnost i dramatino
poveao kvalitetu svojih automobila i kamiona. Oni su takoer prebacili njihov fokus prema
dijelu poslovanja u kojem Japanci nisu imali jake proizvode I to se upravo I dogodilo da su
uspostavili u najbre rastuem automobilskom segmentu-lakim kamionima u Americi, koji
ukljuuje vozila za dolazak na adresu, mini kombije i sportsko-terenska vozila. U kombinaciji
sa snanim jenom i viim japanskim cijenama, ova promjena je pomogla Detroitu da pokupi
tri postotna boda trinog udjela u 1992. i 1993. samo, uglavnom na raun japanskih imena.
Do 1994. godine, udio Japana na SAD- auto tritu, je dostigao 29% u 1991. godini, a pao je
na 25% u 1994.
Iako je globalna finansijska kriza i nedavni skok cijena nafte naruio stabilnos Big Three-a, i
prisilio na dalje restrukturiranje auto industrije, neizbjena je injenica je da su japanski
proizvoai automobila prisilili Detroit da prave bolje automobile po boljim cijenama.
Hendikepiranost Japanci jednostavno nije mogla imati isti uinak.
Dakle, ohrabrujue je da politiki lideri uporno pokuavaju da se proteu van granica. Svjetski
mar prema globalnoj ekonomiji je znatno ubrzan u odnosu naprotekle dvije decenije o emu
svjedoi i SAD-Kanada-Mexico slobodni trgovinski pakt, disk Europske zajednice za
stvaranje istinskog zajednikog trita, a ulaz Kine u WTO. Vee integracije nacionalnih
ekonomija vjerovatno nastavljaju bez obzira na stress, koji uzrokuju politiari irom svijeta,
koji polako shvataju da oni ili moraju prihvatiti ove integracije ili gledati njihove narode
daleko iza.

25

PRIMJENA: Ross Perotina borba s NAFTA-eom, predsjednik Clinton ima odgovor

U novembru 1993. godine, Sporazum o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike (NAFTA) je
potpisan, ali ne prije nego to je izazvao netrpeljivost izmeu sindikataa i politiara.
Najpoznatiji kritiar NAFTE je Ross Perot, milijarder Teksaanin koji je pokrenuo
multimilionsku kampanju protiv sporazuma o slobodnoj trgovini. On je tvrdio da ako se
ratifikuje sporazum NAFTA, SAD e pouriti da prenese biznis u Meksiko kako bi iskoristila
prednost njihovih niih zarada, stavljajui gotovo est milijuna amerikih radnih mjesta u
opasnosti.
Ovaj argument zanemaruje ekonomsku teoriju trgovine kao realnu. Ako je istina da su
ameriki tvorniki radnici plaeni oko osam puta vie nego njihove meksike kolege, istina je
i to da su oko osam puta produktivniji. Kako Meksiki radnici postaju produktivniji, I plata
raste proporcionalno. Ovo predvianje proizlazi iz nedavne ekonomske historije. Kao kritiari
sporazuma NAFTA 1993. godine, mnogi su se u 1986. bojali junih i drugih granica-s
Pirinejom. panjolska, sa platama manjim od onih koje imaju njihovi sjeverni susjedi, i
Portugal, uz zaradu koje su pete po Evropskoj normi, spremaju se pridrui Europskoj uniji.
Protivnici su bili miljena da ili svoje plate povuku prema dolje ili e oduzeti poslove od
francuskih i njemakih radnika.
to se dogodilo? Otvaranje radnih mjesta u Francuskoj i Njemakoj premaila su otvaranje
novih radnih mjesta u panjolskoj i Portugalu.
to je jo vanije, radnici su dobili u trgovini bolja radna mjesta, jer otvaranje trgovine
omoguuje svim zemljama da se specijaliziraju u onome u emu imaju najveu prednost.
Dalje specijalizacija poveava prihode. To je razlog to sve strane imaju koristi od trgovine.
Opet dokazi opovrgavaju ovu tvrdnju: Do 1993. godine, francuska i njemaka zarada je
udvostruena; a panjolska I Portugalska zarada se neto bre poveavala. Jednostavno
reeno, bogatsvo jedne zemlje ne raste na troku druge. Ako je dozvoljeno da slobodno trguju,
one postaju bogatije zajedno-jedna snabdijeva drugu s proizvodima, tritima, a s dozom
natjecanja. Nakon brojnih albi NAFTinih pristalica da govore u prilog sporazuma,
predsjednik Bill Clinton je konano odgovorio. 14. septembra 1993. godine, dao je sljedei
elokventan argument za otvorene granice i otvorena trita:
elim rei mojim dragim Amerikancima, vi ivite u vrijeme promjena, I jedini nain da se
oporavi vaa sigurnost i da se proire vai vidici je da se prilagodite promjenama, da
prihvatite to, I da krenete naprijed. Nita to radimo u ovom velikom kapitalu ne moe
promijeniti injenicu da fabrike ili informacija treptaju irom svijeta, da se ljudi mogu kretati
s novcem u treptaju oka. Nita ne moe promijeniti injenicu da tehnologija moe biti
usvojena, jednom kreirana od strane ljudi irom svijeta I onda brzo prilagoena na novi i
razliit nain od strane ljudi koji malo drugaije gledaju na nain na koji tehnologija radi.
Za dva desetljea, vjetrovi globalne konkurencije napravili su ove stvari jasnim za bilo koje
amerike oi koje to ele vidjeti. Jedini nain na koji moemo oporaviti sudbinu srednje klase
u ovoj zemlji, je da ljudi koji rade vie i pametnije prosperiraju vie, jedini nain na koji
moemo proiviti na ameriki san u proteklih 40 godina, jeste da naa djeca i njihova djeca
za narednih 40 prilagode promjenama koje se deavaju.
U temeljnom smislu, ova rasprava o sporazumu NAFTA je debata o tome da li emo prihvatiti
te promjene i stvoriti radna mjesta za sutra, ili pokuati da se odupremo ovim promjenama,
nadajui se moemo ouvati ekonomske strukture od prije. Kaem vam, moj dragi
Amerikanci, da ako smo nauili neto od pada Berlinskog zida i pada vlade u istonoj Europi,
a to je da ak i drutva koja su u potpunosti pod kontrolom se ne mogu oduprijeti vjetru
promjena koje su ekonomije i tehnologije i protok informacija nametnuli ovom svijetu. To ne
dolazi u obzir. Naa jedina realna opcija je da prihvatimo te promjene i kreiramo poslove za
budunost.
26

Velikim dijelom zahvaljujui postojanju NAFTE, ukupna trgovina (izvoz plus uvoz) sa
Meksikom porasla je sa $ 81,5 mlrd u 1993. do 232.1 mlrd $ u 2002. Nakon 1994. godine,
NAFT-ini se investitori osjeaju sigurnije u svojim imovinskim pravima, a strana ulaganja
porasla su I strane firme su pourile da iskoriste Meksiko kao najjeftiniju izvoznu platformu
ispred najbogatijih svjetskih trita.

Mini-Case Democrats Turn Protectionist 34. Str

PRIMJENA: Mit o Deindustrijalizaciji Amerike
Udio radnika zaposlenih u proizvodnji u SAD-u je opadao konstantno od 1960. godine, od
26% pa do oko 11% u 2006. To je stvar vjerovanja protekcionista koji vjeruju da su ovi
proizvodni poslovi izgubili zbog niske cijene rada u Kini, Indiji, Meksiku, Brazilu, i ostataka
svijeta u razvoju. Prema kritiarima, odgovor na ove gubitke posla i slabljenje Amerika
industrija je protekcionizam.
Meutim ispostavilo se da je istina sloenija. U stvari, proizvodni poslovi nestaju irom
svijeta. Studija kretanja zaposlenosti u 20. ekonomija je pokazala da je izmeu 1995. i 2002.
godine, vie od 22 miliona radnih mjesta tvornicama nestalo. Osim toga, SAD nije najvei
gubitnik.
Prikaz 1.12 pokazuje, da je najgore proao Brazil, koji je izgubio gotovo 20% svojih
proizvodnih radnih mjesta u tom periodu. Kina, uobiajeni negativac, vidjela je pad od 15%
Zapravo, pravi krivac je vea produktivnost. irom svijeta, fabrike postaju efikasniji. Kao
rezultat nove opreme te bolje tehnologije, i boljih proizvodnih procesa, tvornica moe
proizvoditi vie s manje radnika.

I zaista, izmeu 1995. i 2002. godine, proizvodni pogoni u svijetu skoili su za 30%, a
tvornice za zapoljavanje pale su za 11%. U Sjedinjenim Dravama, iako su izgubili milione
radnih mjesta, tvornice su se vie nego udvostruile u posljednjih 30 godina. I zaista, unato
Kini kao priznatoj novoj radionici u svijetu, SAD je i dalje najvei proizvoa na svijetu.
Zbog svoje vee produktivnosti, Sjedinjene Drave proizvode dvostruko vie robe od Kine
iako u Kini ima oko est puta vie proizvodnih radnika.
SAD proizvodna produktivnost je i visoka i raste. Prosjena SAD fabrika u 2010. bila je
odgovorna za vie od $ 180, 000 proizvedenih proizvoda godinje, trostruko vie nego 60 $,
000 koliko ih je bilo u 1972. Drugim rijeima, proizvodi se transformiu na isti nain na koji
su bili pravljeni. Godine 1910., jedno od troje amerikih radnika su bili farmeri. Do 2010.
godine, sa pojavom traktora i drugih tehnologija, to je tek jedan od 70 ak a treba uzeti u obzir
27

da se drastino poveao i output hrane. Kao takav, odlaganje kraja nekog amerikog
proizvodnog radnog mjesta kroz protekcionistike politike skree sredstava iz nove, rastue
industrije umjesto da ih usmjerava prema, I tako umirue US industrije ive jo malo due.
Takoer je vano da se napravi razlika izmeu outsourcing proizvodnje i outsourcinga na
dodanu vrijednost u vezi industrijskih proizvoda. Razmotrimo, na primjer, beini mi po
imenu Wanda koji je prodan Logitechu International SA, vicarsko-Amerikoj kompaniji sa
sjeditem u Kaliforniji.
Mievi se prave u Suzhou, Kini, a prodaju
amerikim potroaima za oko 40 $. Prikaz
1.13 pokazuje, da od tog iznosa, Logitech
uzima oko 8 $, distributeri i trgovci na malo
uzimaju oko $ 15, a dobavljai dijelova
dobijaju oko 14 $. Kineska dobit od svakog
mia je samo 3 $, a mora pokriti plae,
snagu, transport i ostale reijske trokove. I
zaista, Logitech Fremont, California 450
marketing osoblja zaruje zarauje mnogo
vie od 4.000 kineskih radnika u Suzhou.

Na kraju krajeva, posljedice globalizacije su empirijska pitanja. Ako bi protivnici slobodne

trgovine bili u pravu u Sjedinjenim Dravama, jedna od najliberalnijih trgovinskih reima u
svijetu bila bi suoena isa ntenzivnim pritiskom konkurencije od najjeftinijg uvoza u raznim
industrijama, i to bi znailo gubljenje milione radnih mjesta. Umjesto toga, kako prikaz 1.14
pokazuje, SAD je stvorio vie od 45 miliona radnih mjesta od 1980. godine, kada je pritisak
konkurencije od uvoza s dramatino intenzivirao. Amerika stopa nezaposlenosti takoer je
pala u tom periodu, od 7,1% u 1980 do 4,6% u 2006. Osim toga, u skladu sa neprijateljima
globalizacije, intenziviranje konkurencije jeftinih stranih radnika smanjuju se prosjena
naknada radnika u SAD-u i u apsolutnom iznosu, a takoer i u odnosu na strane radnike. Jo
jednom, injenice su u suprotnosti s tvrdnjama. Prikaz 1.15A pokazuje da je naknada
amerikog radnika konstantno rasla, a odgovor lei u produktivnosti: Output po satu
(standardna mjera radnike produktivnosti) je porastao, tako da radnici imaju realnu satnu
naknadu. Prema prikazu 1.15B u prosjeku, 66% produktivnosti kompenzira veu radniku
kompetitivnost. Rast produktivnosti rada takoer objanjava brz rast preraivake plate u
Kini, Meksiku, Junoj Koreji, i mnogim drugim zemljama u razvoju u posljednjih nekoliko
decenija. Klju za veu naknadu, stoga je poveanje produktivnosti, a ne u protekcionizmu. U
stvari, poveanje trgovine dovodi do vee produktivnosti i, prema tome, vie prosjene plate i
veih beneficija. Ove empirijske injenice ukazuju na veu realnost: Globalizacija nema nulti
rezultat, u kojoj da bi neko dobio drugi neko mora izgubiti. Umjesto toga, meunarodna
trgovina i investicije proiruju ukupnu ekonomsku zajednicu, omoguavajui da su bogatiji
narodi zajedno.

28

1.3 MULTINACIONALNI FINANSIJSKI MENADMENT: TEORIJA I PRAKSA

Iako sva funkcionalna podruja mogu imati koristi od globalne perspektive, ova knjiga se
fokusira na razvoj financijskih politika koje odgovaraju za multinacionalne kompanije.
Glavni cilj multinacionalnog financijskog upravljanja je da se maksimizira dioniarsko
bogatstvo mjereno cijenom dionica. To znai donoenje finansijskih i investicionih odluka
koje doprinose to je mogue vie firmi. To takoer znai da kompanije moraju upravljati
uinkovito imovinom koja je pod njihovom kontrolom.
Fokus na dioniarsku vrijednost proizlazi iz injenice da su dioniari pravni vlasnici firme
i upravljanje ima fiducijarnu obavezu da djeluju u njihovom najboljem interesu. Iako
drugi akteri u drutvu zaista imaju prava, ona nisu jednaka pravu dioniara. Dioniari
osiguravaju rizik kapitala koji amortizuje tvrdnju alternativnih aktera.
Doputanje alternativnim akterim jednaku kontrolu nad kapitalnom dobiti sa drugima,
ekvivalent je koji omoguava jednoj grupi da snosi rizik kapitala kao i druge grupe. To bi
bez sumnje naruilo budue formiranje kapitala i dovelo do drugih brojnih neefikasnosti.
Jo jedan uvjerljiv razlog na fokusiranje stvaranja bogatstva dioniara je da one firme koje
vjerovatno nee biti glavne mete preuzimanja e biti kandidati za prisilno korporativno
restrukturiranje. Nasuprot tome, maksimiziranje vrijednosti za dioniare prua najbolju
odbranu protiv neprijateljskog preuzimanja: visoku cijenu dionica. Tvrtke koje grade
dioniarsku vrijednost e takoer lake privui kapitala. Temeljni kapital je posebno
kritian za kompanije koje posluju u rizinijem okruenju i za kompanije koje ele da
rastu. Posljednje, ali ne i najmanje vano, dioniari nisu jedini korisnici korporativnog
uspjeha.
Forsiranjem menadera da procjene poslovne strategije zasnovane na potencijalnim
novanih tokova, pristup dioniarske vrijednost favorizira strategije koje poboljavaju
sposobnost generiranja novanih tokova to je dobro za sve, a ne samo za dioniare.
Kompanije koje stvaraju vrijednost imaju vie novca za distribuciju svim zainteresiranim
stranama, a ne samo dioniarima. Drugim rijeima, morate stvoriti bogatstvo prije nego
to ga moete distribuirati. Prema tome, ne postoji inherentni ekonomski sukob izmeu
dioniara i interesnih grupa. I zaista, veina financijskih ekonomista smatraju da
29

maksimiziranje vrijednosti za dioniare nije samo najbolji nain, to je jedini nain da se

maksimiziraju ekonomski interesi svih zainteresiranih strana s vremenom.
Iako institucija kompleksna kao to je multinacionalna korporacija, ne moe rei da ima
jednu, nedvosmislenu volju, naelo maksimizacije bogatstva dioniara je racionalan vodi
za financijsko odluivanje. Meutim, drugi financijski ciljevi koji odraavaju relativnu
autonomiju upravljanja i vanjske pritisake takoer su ispitani ovdje.
Kritiari multinacionalne korporacije
Kritiari MNC su se razbacali kao hobotnica sa svojim pipcima :D, ele stisnuti drave
svijeta kako bi zadovoljili svoje oito nezasitne apetite. Njihova odbrambena tvrdi da
jedino povezivanjem aktivnosti globalno svjetski uinak moe bit maksimalan. Prema
ovom gleditu, vei profit od prekomorskih aktivnosti je samo nagrada za pruanje svijetu
novih proizvoda, tehnologija i know-howa.
Fokus ova knjiga je o multinacionalnom financijskom upravljanju, tako da se ove
kontroverze ne rjeavaju direktno. umjesto toga ona se koncentrira na razvoj analitikog
pristupa bavljenjem glavnim problemima i odlukama koje ukljuuju prekomorske
investicije i finansiranje zatite ivotne sredine. Prilikom obavljanja tih finansijskih
politika, meutim, sukobi izmeu korporacija i nacije-drave e se sigurno pojaviti.
Klasian sluaj je da je General Motors-Holden-a doo. General Motors u potpunom
vlasnitvu Australijske filijale je osnovan 1926. godine sa poetnom kapitalnom
investicijom od 3,5 milijuna $. Zarada se reinvestirala sve do 1954. godine, I tada je prvi
put data dividenda u iznosu od 9,2 milijuna $ A matinom drutvu u Detroitu. Ovaj iznos
je rezultat razumnog upravljanja GM, s obzirom na 28 godina ekanja na dividende, ali
australijski novinari i politiari su osudili dividendu jer je bila vie od 260% od GM-a
originalnih kapitalnih ulaganja kao ekonomsku eksploataciju i imperijalizam.
U novije vrijeme, Brazil, koji se suoava sa jednom periodinom krizom, odluio je
nametnuti stroge kontrole na uzimanje profita od strane multinacionalnih korporacija, na
taj nain utiui na finansijsko poslovanje firmi kao to su Volkswagen i Scott Paper.
Pored toga, kompanije koje posluju u zemljama koje su raznolike poput Kanade i ilea,
Italije i Indije, Sjedinjenih Amerikih Drava i Urugvaja su se suoile sa raznim
politikim rizicima, ukljuujui kontrole cijena i oduzimanje lokalnog poslovanja.
Ova knjiga razmatra dopune financijske politike kako bi se bolje uskladile sa nacionalnim
ciljevima, u nastojanju da se smanje takvi rizici i smanje trokovi prilagodbe.
Ovaj tekst takoer razmatra veze izmeu financijskog upravljanja i drugih funkcionalnih
podruja. Uostalom, analize investicijskih projekata ovise o prodajnoj prognozi i procjeni
trokova, kao i irenju proizvodnih i marketinkih aktivnosti koje utjee na sposobnost
firme da ostvari tokove sredstava na meunarodnom nivou, kao i njegova osjetljivost na
eksproprciju.
Funkcije Finansijskog menadementa
Financijski menadment je tradicionalno podijeljena u dvije osnovne funkcije: nabavku
sredstava i ulaganja tih sredstava. Prva funkcija, takoer poznata kao finansiranje
odluka, ukljuuje generiranje sredstava iz internih izvora, ili iz izvora koji nisu vezana za
firmu po najniim moguim trokovima dugorono. Odluka ulaganja odnosi se na
raspodjelu sredstava tokom vremena na takav nain da se maksimizira dioniarsko
30

bogatstvo. Mnoge brige I aktivnosti multinacionalnih financijskih upravljanja, meutim,

ne mogu biti kategorizirana tako uredno.
Interni korporativni tokovi kao to su otplate kredita esto se poduzimaju za pristup
sredstva koja su ve u vlasnitvu, barem u teoriji, od same MNC. Ostali tokova, kao to su
isplate dividendi, mogu se koristiti za smanjenje poreza ili valutni rizik. Struktura kapitala
i druge odluke financiranja esto su motivirana eljom da se smanji rizik ulaganja, kao i
trokovi financiranja. Osim toga, upravljanje valutnim rizikom ukljuuje i odluku
financiranja i investicione odluke. U ovoj knjizi, dakle, interakcija izmeu odluke
financiranja i ulaganja je naglaena, jer prava kombinaciju tih odluka je klju za
maksimiziranje vrijednosti firme njenih dioniara.
Tema ove knjige
Financijski direktori u multinacionalnim korporacijama suoavaju se sa mnogim
faktorima koje nemaju njihove domae kolege. Ti faktori ukljuuju valutni i inflacijski
rizik; meunarodne razlike u poreskim stopama; vee trite novca, esto sa ogranienim
pristupom; valutnom kontrolom; i politikim rizicima, te sa iznenadnom i postepenom
eksproprijacijom.
Kad kompanija razmatra jedinstvene karakteristike multinacionalnog financijskog
upravljanja, razumljivo je da oni naglaavaju dodatne politike i ekonomske rizike sa
kojima se suoavaju prilikom odlaska u inostranstvo. Ali ira perspektiva je neophodna
ako firma eli biti multinacionalna.
Sposobnost kretanja ljudi, novaca i materijala na globalnoj osnovi omoguava
multinacionalnoj korporaciji da bude vie od sume njenih dijelova. Imajui poslovanje u
razliitim zemljama, MNC mogu pristupiti segmentirano tritu kapitala te tako smanjiti
svoje ukupne trokove kapitala, prebaciti profit smanjujui svoje poreze, i iskoristiti
meunarodnu diversifikaciju trita i proizvodnih pogona kako bi smanjila rizinost svojih
zarada. Multinacionalne kompanije imaju staru izreku ''ne stavljati sva jaja u jednu
koaru'' to je svakako logian zakljuak.
Globalne operacije daju i druge prednosti, kao: poveavanje pregovarake moi
multinacionalnih firmi kada pregovaraju oko investicionih sporazuma i radnih uvjeta sa
stranim vladama i sindikatima; davanje multinacionalnoj korporaciji kontinuirani pristup
informacijama o najnovijem tehnolokom procesu dostupnom u inostranstvu i najnovijim
istraivanjima i razvoju njihovih stranih konkurenata; a pomae im i da diverzificira svoje
izvore financiranja dajui im otvoreni pristup svjetskim tritima kapitala.
PRIMJENA Rasprava General Electrica o rizicima i koristima globalizacije str 41
U svom godinjem izvjetaju iz 2011. (Str 47), General Electric objanjava pluseve i
minuse svojih globalnih aktivnosti kako slijedi:
Naa globalna aktivnosti se protee u svim geografskim podrujima i prvenstveno
obuhvata proizvodnju za domae i izvozno trite, uvoz i prodaju proizvoda proizvedenih
u drugim regijama, leasing zrakoplov, sourcing za naa postrojenja sa sjeditem u drugim
globalnim regijama i pruanje financijskih usluga u okviru ove regionalne ekonomije.
Stoga, kada se zemljama ili regijama desi valutna i / ili ekonomska kriza, esto se povea
izloenost odreenim rizicima, ali i esto se otvore nove mogunosti za dobit.
Potencijalni rizici ukljuuju, izmeu ostalog, vea potraivanja za nepodmirenje ili
31

kanjenje loih dugova, kanjenja ili otkazivanja prodaje i naloga koji se odnose
prvenstveno na vlast i avionske opreme, vee trokovi financiranja lokalne valute i
usporavanje osnovanih financijskih uslunih aktivnosti.
Nove mogunosti dobiti ukljuuju, izmeu ostalog, vie mogunosti za manju cijenu
outsourcinga, irenje industrijskih i financijskih usluga kroz aktivnosti kupovine drutava
ili imovine po smanjenim cijenama i niim trokovima financiranja duga SAD.
Ukratko, ova knjiga naglaava mnoge mogunosti povezane s tim da multinacionalnost ne
zanemaruje odgovarajue rizike. Da bi se pravilno analizirali i uravnoteitili ovi
meunarodni rizici i koristi, moramo koristiti pouke koje se mogu izvui od domaih
korporativnih financija.
Odnos prema domaem financijskom upravljanju
U posljednjih nekoliko godina, obilje novih istraivanje je sprovedeno na podruju
meunarodnih korporativnih financija. Glavni fokus ovog rada bio je da se primjenjuje
metodologija i logika financijske ekonomije koje prouavaju kljune meunarodne
financijske odluke. Kritina podruja, kao to su upravljanje deviznim rizikom i analiza
stranih ulaganja, imali bi koristi od uvida koje prua financijska ekonomija-disciplina
koja naglaava upotrebu ekonomske analize da razumije osnove funkcioniranja
financijskih trita, posebno rizika cijena i intertemporalnu raspodjelu sredstava.
Fokusirajui se na ponaanje financijskih trita i njihove uesnike, a ne o tome kako
rijeiti njihove specifine probleme, mogu se izvesti temeljna naela vrednovanja i razviti
od njih superiorniji pristup financijskog upravljanja, ak bolje razumijevanje osnovnih
zakona fizike dovodi do bolje dizajniranih i vie funkcionalnih proizvoda. Mi takoer
moemo bolje procijeniti valjanost postojeeg pristupa finansijskog odluivanje te vidjeti
da li su njihove pretpostavke u skladu s naim znanjem o finansijskim tritima i naelima
vrednovanja.
Tri koncepta koja se pojavljuju u financijskoj ekonomiji pokazala su se u od posebnog
znaaja za razvoj teorijskih temelja za meunarodno korporativno upravljanje: arbitraa,
efikasnost trita, te cijene kapitalnih sredstava(capital asset pricing). Do kraja knjige,
oslanjat emo se na te koncepte, koji su ukratko opisani u narednom sekcijama.
Arbitraa. Arbitraa je tradicionalno definisana kao kupovina imovine ili robe na jednom
tritu za hitnu preprodaju na drugom, kako bi se ostvarile dobiti od razlike u cijeni.
Posljednjih godina, meutim, arbitraa se koristi za opisivanje ireg spektra aktivnosti.
Poreska arbitrae, na primjer, ukljuuje prebacivanje dobitaka ili gubitaka od jedne
porezne nadlenosti na drugu kako bi se iskoristitila razlika u poreznim stopama. U irem
kontekstu, arbitrani rizik, ili pekulacija, opisuje proces koji dovodi do jednakosti rizika podeavanje povrata na razliite vrijednosne papire, osim trinih nesavrenosti koje
ometaju taj proces prilagoavanja koji postoji.
Koncept arbitrae je od posebnog znaaja u meunarodnim finansijama, jer tako se vre
razmjene izmeu domaih i meunarodnih finansijskih trita, valutne razmjene,
razmjene kamatne stope i stope inflacije koje ovise o arbitrai. U kratko, to je proces
arbitrae koji osigurava efikasnost trita.
Efikasnost trita. Efikasno trite je ono u kojem su u cijene vrijednosnih papira kojima
se trguje mogu lako ugraditi nove informacije. Brojne studije iz SAD-a i stranih trita
kapitala pokazuju da trgovina vrijednosnim papirima iako ima uspostavljena pravila na

32

osnovu cijena iz prolosti ili javno dostupnih informacija, ne vodi direktno profitu (nakon
korekcije za trokove transakcije), osim za one koji su spremni preuzeti rizik.
Prediktivna mo trita lei u njegovoj sposobnosti da prikupi na jednom mjestu masovna
pojedinana miljenja iz cijelog svijeta. Ova miljenja su na osnovu trenutnih informacija.
Ako se trend buduih politika bude mijenjao, ljudi e revidirati svoja oekivanja, a cijena
e se promijeniti s novim ugraenim informacijama. Unato brojnim izazovima, pojam
efikasnosti trita je podloan kritikama.
Rei da su trita efikasna, meutim, ne znai da su ona uvijek takva. Pretjerani
entuzijazama ili pozivanje na vlade, tjera investitore da podlijeu periodinom ponaanju
to je imalo povremene negativne uinke koji su kulminirali u finansijskoj krizi. 1980-ih,
na primjer, meunarodna bankarska kriza razvila se kao rezultat pretjerano optimistinom
kreditiranju zemalja u razvoju, a I 1990-tih azijska kriza je bila povezana sa rastom
pretjerano optimistinim kreditiranjem azijskih tigrova, Slino tome, globalna financijska
kriza koja je poela u augustu 2007. godine je potaknuta poremeajima u cijeni kredita
koji su bili povezani s implicitnom garancijom vlade koja je titila depozitare i ostale
pruatelje kapitala (kao to su Fannie Mae i Freddy Mac), a kreditni baloni u SAD-u i
Europe su doveli do dramatinog porasta u cijeni stanovanja, postojala je tendencija
centralne banke da smanjuje kamatne stope na prvi znak finansijskih problema, te
iskrivljenog skupa poticaja koji su doveli financijske direktore da se ukljue u rizino
ponaanje pa su proglaavali hipotekarne vrijednosne papire kvalitetnim iako to nisu bili
preko rejting agencija. Nisu financijske institucije ponitile pojam efikasnosti trita, ve
ke to uzrokovalo kreditne gubitke,.
I zaista, katastrofalne sudbine u augustu financijskih institucija, kao to su Lehman
Brothers, Fannie Mae, Wachovia Bank, Bear Stearns, i AIG su u potpunosti u skladu sa
efikasnosu trita: Na konkurentnom tritu kapitala, ako uzmete veoma rizinu
poziciju sa neracionalnom polugom(dug-kapital omjer 33 naprema 1), osueni ste na
propast jednog dana, bez obzira na to kolika ste veliina I koliko ste veliki. Drugim
rijeima, na efikasnom tritu, ne moete oekivati da uvijek zaraujete pozitivni viak
prinosa; jednog dana e zaraditi negativan prinos dovoljno velik da potopi sva vaa
ulaganja.Danas, ova kriza je rijeena, ali sa mnogo bola.
Izmeu krize I rezolucije, meutim, uvijek ima prostora, uz stalno prisutni potencijal
panike koja se iri sama po sebi, a protee se od jednog naroda do drugog, to dovodi do
globalne nestabilnosti i recesije, kao to se dogodilo u globalne finansijskoj krizi 2007.
Ono to moemo rei o tritima, meutim, da se ona sama vraaju na pravi put, za razliku
od vlade, kada investitori uoe probleme, njihov instinkt ih tjera da povuku sredstva I
prestanu ulagat. U isto vrijeme, ako su fundamentalne ekonomske nacije u osnovi jake I
njihov kapital e ostvarit povrat.
Kapitalna cijena imovine(Capital Asset Pricing) Cijena kapitalne imovine odnosi se na
nain na koji se vrednuju vrijednosni papiri u skladu sa njihovim oekivanjima za rizik i
povrat. Jer rizik je sastavni element meunarodnih financijskih odluka, ova knjiga ukratko
sumira rezultate vie od dva desetljea studija o cijenama rizika na tritima kapitala.
Rezultat ovog istraivanja bio je definirati specifini odnos izmeu rizika (mjereno
varijablnou povrata) i potrebnih sredstva za povratak, sada formalizirane u model
odreivanja cijene kapitala (CAPM) i teorija openitije arbitrae cijene (APT).
I CAPM i APT mogu pretpostaviti da ukupna varijabilnost sredstva moe imati dva
izvora: (1) iroki uticaji trita koji utjeu na sva sredstva u odreenoj mjeri, kao to je
stanje u ekonomiji, i (2) ostali rizici koji su specifini za odreenu firmu, kao to je trajk.
Prva vrsta rizika obino se naziva sistematski, ili nediverzifikovani rizik, a drugi,

33

nesistematini, ili diversifikovani rizik. Nesistematian rizik je uglavnom beznaajan za

vlasnika koji ima bogat porfolio vrijednosnih papira, jer je posljedice takvog poremeaja
ponitava sam portfelj. S druge strane, bez obzira na to koliko bio raznolik dioniki
portfolio, sistematski rizik, po definiciji, ne moe biti eliminiran, i na taj nain investitor
mora imati nadoknadu za preuzimanje ovog rizika. Ova razlika izmeu sistematskog
rizika i nesistemskog rizika daje teorijske temelje za prouavanje rizika u
multinacionalnoj korporaciji, a spominje se u cijeloj knjizi.

Vanost ukupnog rizika

Iako je poruka CAPM i APT da e samo sistematska komponenta rizika bit nagraena sa
premijom za rizik, to ne znai da je ukupni rizik-kombinacija sistematskog i nesistemskog
rizika nevana za vrijednost firme. Osim efekta sistematskog rizika na odgovarajue
diskontne stope, ukupni rizik moe imati negativan utjecaj na oekivane novane tokove
firme.
Ova inverzna veza izmeu rizika i oekivanih novanih tokova nastaje zbog finansijske
uznemirenosti, koja se najee javlja za firme sa visokim ukupnim rizikom, moe
nametnuti trokove kupcima, dobavljaima i zaposlenima i na taj nain utjecati na njihovu
spremnost da se posvete firmi. Na primjer, potencijalni kupci e nevoljno kupit proizvod
koji bi mogao imati problema sa servisom jer firmi ne ide ba posao. Slino tome, firma
koja se bori za opstanak teko da e nai dobavljae spremne da dostavljaju specijalno
razvijene proizvode ili usluge, osim po veoj od uobiajene cijene. Nesigurnost stvara
nestabilne zarade i novane tokove koji takoer mogu omesti sposobnost menadmenta da
preuzme dugorono firme i iskoriste njene mogunosti.
Ukratko, ukupni rizik e vjerojatno utjecati na vrijednost jedne firme negativno zbognie
prodaje i veih trokova. Prema tome, bilo kakva akcija firme koja smanjuje njen ukupni
rizik e poboljati prodaju i trokove, ime se poveavaju njeni oekivani novani tokovi.
Ova razmatranja opravdavaju spektar heding aktivnosti korporativnog upravljanja
pomou kojih multinacionalne firme smanjuju ukupni rizik. Ovaj tekst se fokusira na te
rizike koji se ine vie meunarodnog nego nacionalnog karaktera, ukljuujui i rizik
inflacije, valutni rizik, te politiki rizik. Kao to emo vidjeti, meutim, izgled esto vara,
jer e ti rizici takoer utjecati na firme koje posluju u samo jednoj zemlji. Osim toga,
meunarodna diversifikacija zapravo moe omoguiti firmi da se smanji ukupni rizik s
kojima se suoava. Vei dio opeg trinog rizika s kojim se suoava drutvo odnosi se na
ciklike prirode domae privrede u domovini. Rad u nekoliko zemalja iji ekonomski
ciklusa nisu potpuno u fazi trebali bi smanjiti varijabilnost zarade firme. Dakle, iako rizik
u bilo kojoj stranoj zemlji moe biti vei od rizika poslovanja u SAD-u (ili druge
domovine), diverzifikacija moe eliminirati mnogo rizika.
Ono to je istina za firme vai i za investitore. Meunarodna diversifikacija mogu smanjiti
rizinost investicija portfelja, jer nacionalna financijska trita imaju tendenciju da se
ponaaju donekle nezavisno jedan od drugog. Investitori danas imaju mogunosti za
ulaganje na meunarodnom tritu to nije postojalo u prolosti. Oni mogu ulagati u
multinacionalne firme, strane dionice i obveznice, vrijednosne papire stranih firmi koji se
izdaju u zemlji, i uzajamne fondove koji imaju portfelj stranih dionica i obveznica.

Globalno finansijsko trite

Efikasnost trita je znatno olakala brak kompjutera i telekomunikacija. Elektronske
infrastrukture su stopile svijet u jednu globalno trite ideja, podataka, i kapitala, sve se
kree gotovo brzinom svjetlosti do bilo kojeg dijela planete. Danas postoji vie od
34

200.000 terminalnih raunala u stotinama trgovinskih soba, desetine ljudi koji gledaju u
svijetli prikaz beskrajnog toka novih vijesti. Samo dva minuta proe dok predsjednik,
premijer, ili centralni bankar dadne izjavu i trgovci kupuju ili prodaju valute, dionice i
obveznice po ocjeni uinaka te politike na tritu.
Rezultat je nastavak globalnog referenduma o ekonomskoj politici jedne nacije, to je
konana odrednica vrijednosti valute. Kao to smo saznali od televizijskih kua ko je
pobjednik predsjednikih izbora tjedan prije izbora, tako isto, zar nismo nauili o
deviznom tritu ono to svijet misli najavivi ekonomske politike ak i prije nego to su
implementirane. Na neki nain, finansijsko trite je oblik ekonomske slobode govora.
Iako su mnogim politiarima ne svia ono to se kae, trite predstavlja presude koje su
jasan znak. Ono zna da ne postoje uda koja mogu zamijeniti zvuk fiskalne i monetarne
politike. Dakle, kozmetike politike ispravke e pogorati, a ne ublaiti pad valute.

Uloga izvrnog finansijskog menadmenta na uinkovitom tritu

Osnovni uvid u financijsko upravljanje koji moemo dobiti iz nedavnih empirijskih
istraivanja u financijskoj ekonomiji je sljedei: Pokuaj da se povea vrijednost isto
financijskim mjerama ili raunovodstvenim manipulacijima j vjerojatno da e uspjeti
ukoliko ne postoje na tritu kapitala nesavrenosti ili asimetrije u poreznim propisima.
Umjesto da opadaju ulozi finansijskog izvrenja, neto rezultat ovih istraivanja bio je da
se fokusira panja na ta podruja i okolnosti u kojima financijske odluke mogu imati
mjerljivi utjecaj. Kljuna podruja su kapitalni budet, upravljanje obrtnim kapitalom, i
porez na upravljanje. Okolnosti ukljuuju nesavrenosti trita kapitala, najveim
dijelom zbog vladinih propisa, te asimetrija u poreskom tretmanu razliitih vrsta i izvora
prihoda i trokova. Vrijednost dobrog financijskog upravljanja je jo vea na
meunarodnoj sceni jer postoji mnogo vee vjerovatnoe trinih nesavrenosti i viih
poreznih stopa. Osim toga, vea sloenost meunarodnih operacija vjerovatno e poveati
plate zbog veeg znanja i sofisticirati pristup internacionalizaciji tradicionalnog podruja
financijskog upravljanja.
1.4 PREGLED KNJIGE
Ova knjiga je podijeljena u est dijelova.
Dio I: okolina internationalnog finansijskog manadementa
Dio II: devizna trita i derivati
Dio III: upravljanje deviznim rizicima
Dio IV: finansiranje multinacionalne korporacije
Dio V: analiza stranih ulaganja
Dio VI: Multinacionalni management za kapital
U nastavku je objanjeno o emu se radi u kojem dijelu knjige 45 str.- nije prevoeno.
PITANJA na kraju poglavlja:
1. a. Koje su razliite kategorije multinacionalnih firmi?
b. Koji je motiv za meunarodnu ekspanziju firmi u svakoj od kategorija?
2. a. Kako se strana konkurencija ograniava cijenama pomou kojih domae
kompanije mogu omoguiti plate i pogodnosti koje radnici mogu zahtijevati?
b. Koja politika rjeenja mogu pomoi firmama i sindikatima kako bi se izbjegla
ogranienja koje namee strana konkurencije?
c. Tko plaa za ova politika rjeenja? Objasni.
35

3. a. Koji faktori se ine da su u osnovi azijske valutne krize?

b. Koje lekcije moemo nauiti iz azijske valutne krize?
4. a. ta je uinkovito trite?
b. Koja je uloga finansijskog izvrnog menadmenta na uinkovitom tritu?
5. a. Koji je model odreivanja cijene kapitalne imovine?
b. Koja je osnovna poruka CAPM?
c. Kako multinacionalna firma koristi CAPM?
6. to bi moglo biti od znaaja za ukupni rizik multinacionalne korporacije?
7. Sekretar rada Robert Reich predsjedniku Bill Clinton je predloio da vlada kazni
Amerike kompanije koje ulau u inostranstvu, a ne kod kue. Prema Reich, ova vrsta
ulaganja na utrb izvoza unitava i dobro plaene poslove. Komentar na ovaj
argument.
8. Model pregovaranja-dobra stara tradicija uglavnom ne razlikuju sindikatske
ugovore u industriji i pod pritiskom je autombilske, industrije za gume, te
poljoprivredne i industrijske opreme. Meutim, uzorak pregovaranja je jo uvijek iv i
zdrav u komunalijama, zranoj, odbrambenoj, i rafineriji naftne industrije.
a. Zato je obrazac pregovaranja toliko vaan za sindikate? ta se nadaju da e postii
s tim?
b. Koja osobina industrije ine razliku u uspjehu pregovaranja irom industrije?
9. Da li su multinacionalne kompanije rizinije nego isto domae firme? ta je
potrebno da bi se odgovrilo na ovo pitanje?
10. Da li postoji bilo kakav razlog da se vjeruje da multinacionalnih korporacija moe
biti manje rizino nego isto domaih firmi? Objasni.
11. Na koji nain vlada utie pomou ekonomskih politika na finansijska trita?
Literatura za prvo poglavlje
Web Vjebe
DODATAK 1A Nastanak i posljedice meunarodne trgovine -boldirani pojmovi iz
ovog djela su: apsolutna prednost, komparativna prednost i uvjeti trgovine

36