Statistike metode

To su ope znanstvene metode koje su se u naem stoljeu uvrstile meu

vodee. Njih koriste ne samo prirodne znanosti (fizika, kemija i dr.) nego i drutvene
znanosti (ekonomija, sociologija i dr.). Ovim se metodama kvantitativno istrauju
masovne pojave preko djelatnosti (faza) kao to su promatranje, grupiranje,
analiziranje, interpretiranje dobivenih rezultata istraivanja.

Srednje vrijednosti
1. Aritmetika sredina
Ovo je najpoznatija srednja vrijednost. Moe se izraunati na vie naina. U
statistikoj analizi aritmetika sredina najee se izraunava za vrijednosti
numerikog obiljeja, pa je polazna veliina za izraunavanje aritmetike sredine
total. To je zbroj vrijednosti numerikog obiljeja elemenata osnovnog skupa. Za
dobivanje aritmetike sredine treba total jednako razdijeliti na svaki element
osnovnog skupa.
Oznaimo li vrijednosti numerikog obiljeja sa X1, X2, X3, ..., Xn onda se
aritmetika sredina za n vrijednosti obiljeja izraunava kao n-ti dio totala:
X

X 1 X 2 X 3 ... Xn
n

2. Harmonijska sredina
Upotrebljava se rijee i to kod specifinih sluajeva tj. u onim situacijama kada
obiljeja elemenata jednog skupa stoje u recipronom odnosu s obiljejem
elemenata nekog drugog skupa. Harmonijska sredina je reciprona vrijednost
aritmetike sredine recipronih vrijednosti za koje se sredina izraunava.
Ona se rauna prema formuli:
X

n
1
1
1
1

...
X1 X 2 X 3
Xn

3. Geometrijska sredina
Geometrijska sredina je n individualnih vrijednosti numerike varijeble X i dana
je ovim izrazom:
G n X 1 * X 2 * X 3 * ... * Xn

Geometrijska sredina primjenjuje se u analizi vremenskih nizova. Pomou nje

izraunava se prosjena stopa promjene pojave. Geometrijska sredina, kao i svaka
srednja vrijednost, nalazi se izmeu najvee i najmanje vrijednosti niza za koji se
izraunava. Brojano se razlikuje od aritmetike sredine, osim ako svi lanovi niza
nisu jednaki. Geometrijska sredina je uvijek manja od aritmetike.

4. Mod
Mod (najea vrijednost) je ona vrijednost obiljeja koja je s obzirom na svoje
susjedne vrijednosti najea.
7, 6, 2, 7, 7, 7
Mod ovog niza je 7 jer je to najea vrijednost.
Mod se ne moe odrediti ako ne postoje najmanje 2 jednake vrijednosti
varijable.

5. Medijan
Medijan je srednja vrijednost numerikog (redosljednog) obiljeja koja elemente
osnovnog skupa dijeli u dva jednaka dijela tako da se u jednom dijelu nalaze
elementi koji imaju vrijednost obiljeja jednaku ili manju od medijana a u drugom se
dijelu nalaze elementi koji imaju vrijednost jednaku ili veu od medijana. Ako je niz
sastavljen od neparnog broja elemenata onda je vrijednost medijana odreena
obiljejem jedinice u skupu koja se nalazi na polovini toga skupa. Ukoliko skup ima
paran broj elemenata tada medijan definiraju sve vrijednosti obiljeja izmeu jedinice
(n/2) i (n/2 + 1)
2, 3, 4, 6, 7, 1
1, 2, 3, 4, 6, 7
Medijan je 3.5
2

6. Kvantili
Kvantili su vrijednosti numerike varijable koji niz ureen po veliini dijele na q
jednakih dijelova. Kvantili koji dijele statistiki niz na 4 jednaka dijela nazivaju se
kvartilima. Kako je u ovom sluaju red kvantila q=4 postoje tri kvartila, prvi ili donji,
drugi kvartil ili medijan i trei (gornji) kvartil.
Kvartili se raunaju po slijedeim formulama
Donji kvartil:
za neparni broj lanova niza
Q1={ xr,

n
INT ,
4

n
1
4

r INT

za parni broj lanova niza

Q1={

x r x r 1
,
2

n
INT ,
4

n
4

Gornji kvartil:
za neparni broj lanova niza
Q3={ xr,

3n
INT ,
4

3n
1
4

r INT

za parni broj lanova niza

Q3={

x r x r 1
,
2

3n
INT ,
4

3n
4

Mjere disperzije
Srednje vrijednosti su brojevi koji karakteriziraju skup iz kojeg se izraunavaju.
No ove vrijednosti nam nisu dovoljne. Vrijednosti obiljeja variraju u nekom skupu u
ovisnosti od mnogo faktora i sluajnih utjecaja. Moe se dogoditi da 2 skupa imaju
iste aritmetike sredine a ipak ne smijemo tvrditi da su njihove distribucije frekvencija
sline a pogotovo ne iste. Zato nam slue mjere disperzije.

1. Raspon varijacije (interval)

3

Ovdje se radi o brojanoj razlici izmeu najvee i najmanje vrijednosti

numerikog obiljeja. R = Xmax Xmin

2. Interkvartili i koeficijenti kvartilne devijacije

Ove se mjere odstupanja dobiju tako da se elementi skupa svrstaju u poredak
po veliini i pronau one tri vrijednosti numerikog obiljeja koje dijele niz na 4
jednaka dijela. Te vrijednosti numerikog obiljeja nazivaju se prvi odnosno donji
kvartil, drugi ili medijan kvartil i trei tj. gornji kvartil.
Interkvartil je razlika gornjeg i donjeg kvartila:
IQ = Q3 Q1 a koeficijent kvartilne devijacije je:
VQ = (Q3 - Q1)/(Q1 + Q3)
Interkvartil je apsolutna mjera disperzije a koeficijent kvartilne devijacije
relativna mjera disperzije i moe zauzeti vrijednost od 0 do 1. Jednak je nula kada
nema disperzije. To je bolja mjera nego raspon varijacije. U mjerenju disperzije
odstranjuje se polovica podataka (vrijednosti manje od donjeg i vee od gornjeg
kvartila) i time se osigurava da na mjeru ne djeluju izrazito male i velike vrijednosti.

3. Varijanca
To je aritmetika sredina kvadrata odstupanja vrijednosti numerikog obiljeja
od njihove aritmetike sredine. Rauna se:
n

( Xi X )

i 1

4. Standardna devijacija

Predstavlja srednje ili prosjeno kvadratno odstupanje vrijednosti numerikog

obiljeja od aritmetike sredine. Rauna se po formuli:

( Xi X )

i 1

Ova vrijednost je apsolutna mjera disperzije.

5. Koeficijent varijacije
Standardna devijacija izraena u istim jedinicama mjere u kojima i aritmetika
sredina. Standardna devijacija je apsolutna mjera disperzije i kao takva nije prikladna
za usporeivanje veliina disperzije dviju distribucija s razliitim obiljejima.
Rauna se po formuli:
V

* 100 i dobijemo vrijednost u postocima.

X

Mjere asimetrije
Mjere asimetrije pokazuju raspored lanova osnovnog skupa prema nekoj
vrijednosti, odnosno prema osi simetrije. Nain rasporeivanja ispituje se
promatranjem odstupanja od aritmetike sredine, ali i drugih veliina, npr. mod i
medijan. U simetrinom razmjetaju svakom odstupanju vrijednosti numerike
varijable od aritmetike sredine negativnog predznaka odgovara isto toliko
odstupanje pozitivnog predznaka. Broj odstupanja je n, tj ima ih onoliko koliko ima
podataka. Za mjerenje asimetrije polazna je veliina aritmetika sredina odstupanja
vrijednosti numerike varijable od sredine podignutih na treu potenciju. Ta se
veliina naziva treim momentom oko sredine.
Rauna se po formuli:
n

( Xi X )

i 1

n
Pri simetrinom rasporedu je jednak nuli. Za pozitivno asimetrine rasporede je

vei od nule, a za negativno asimetrine je manji od nule. Trei moment oko sredine
5

ovisi o mjernim jedinicama varijable x, zato je oteano izravno zakljuivanje o smjeru

i jaini asimetrije na temelju te veliine. Zbog toga se definira relativna mjera
asimetrije:

3
3
Koeficijent asimetrije 3 je standardizirana mjera smjera i veliine asimetrije.

Za simetrine rasporede je jednak nuli, obino se kree u intervalu od 2 , a u

izrazito asimetrinom rasporedu moe poprimiti i vrijednosti izvan tog intervala. Osim
ove mjere asimetrije koja je potpuna postoje i druge kao to su: Pearsonova i
Bowleyjeva mjera asimetrije.

Mjera zaobljenosti
Zaobljenost u okolini modalnog vrha krivulje distribucije frekvencija brojano se
opisuje koeficijentom zaobljenosti. Koeficijent se definira kao omjer 4. momenta oko
sredine i standardne devijacije na 4. potenciju.
Mjera zaobljenosti se definira kao:

4
4
Ako je za neku distribuciju vrijednost koeficijenta vea od 3 ta je distribucija

iljastija od normalne a ako je manja od 3 tada je plosnatija.

Izraz za 4. moment oko sredine je:
prosjeno odstupanje vrijednosti numerike varijable od njezine aritmetike

sredine, podignuto na 4. potenciju.

n

( Xi X )

i 1

Literatura
6

1. Salitrei, T., ugaj, M: Uvod u znanstvenoistraivaki rad, (V. izd.) FOI,

Varadin, 1985.
2. oi, I., Serdar, V.:Uvod u Statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1997.