Crvena Hrvatska

Preokret u hrvatskom novinstvu

Poinje izlaziti poetkom 1891. u Dubrovniku. Tjednik. Izlazit e do 1914. g.
Pokrenula ga je skupina dubrovakih pravaa, a kao izdava naveden je
Fran Supilo, koji je od br. 46 postao i odgovorni urednik.
Nakon godinu dana znaajem nadmauje lokalnu zajednicu.
F. Supilo ima tada 21 godinu (nova generacija politiara). Pet godine kasnije
poinje suradnja A.G. Matoa

Srpske novine u Hrvatskoj

Srbobran, od 1884. u Zagrebu
Srpski list, od 1885. u Zadru
Glas dubrovaki, 1885. u Dubrovniku

Novi Srbobran
Novi Srbobran pokrenut je takoer 1902. godine kao glasilo Srpske
samostalne stranke, urednik mu je Svetozar Pribievi, tampan je irilicom
i latinicom.

Novine radnikog pokretna

Radniki prijatelj - Der Arbeiterfreund 1874-1875.
Radniki glasnik 1887-1889.
U Zadru Operio dalmata, Voce dell Operaio
U Dubrovniku Radnik

 Sloboda 1892.
Slobodna rije, polumjesenik socijalno-demokratske orijentacije, od 1902.
g.

Hrvatska sloga / Novi lista

Hrvatska sloga, izlazi 1898. na Suaku.

Naredne godine sklopljen je sporazum o preuzimanju urednitva lista s
Franom Supilom.
Promijenjeno ime novina u Novi list i poeo izlaziti u Rijeci (izvan cenzure
hrvatskih vlasti).

Dom
Vlasnik i urednik tog polumjesenika bio je Antun Radi.
Krajem 1899. izlazi prvi broj datiran za 1. sijenja 1900.
Namijenjen puku, no razliit od ranijih takvih pokuaja.
Donosi zanimljive teme, informacije o zemlji i narodu. Bio je nenametljivo
pouan, prilagoen izriaju seljaka.
Postat e glasilo seljake Istranke

Hrvatska misao
Hrvatska misao, asopis (dva puta mjeseno) napredne omladine, urednik
Lav Mazzura, izlazi od 1902. g.
Naslovom se oslanja na studentski list koji je poeo ranije izlaziti u Pragu.

Za vladavine Hrvatsko-srpske koalicije 1907. godine donesen je novi zakon

o tampi (omoguava kolportau i novi nain distribucije.

Ponovno ogranienje slobode tiska u vrijeme komesarijata 1912-1913

Satirike novine
Za vrijeme Hrvatsko-srpske koalicije pokrenuti satiriki listovi:
Koprive 1906. u Zagrebu (glavna meta kler i frankovci) razvoj
hrvatske karikature
Duje Balavac 1908. u Splitu

Rezime
Naklade listova bile su male (maksimalno 1000-1500 primjeraka, esto i
bitno manije).
Pismenost na vrlo niskoj razini: 1869. u Hrvatskoj oko 80%, a u Dalmaciji
ak 90% nepismenih.
Milan Grlovi je 1894. priredio popis novinskih naslova u Hrvatskoj. Prema
njemu, bilo je 110 listova, od toga 83 isto hrvatska, dok su ostali
bunjevako-hrvatski, bosansko-hrvatsko-srpski, srpski latinicom i irilicom,
njemaki, talijanski i latinski.

Hrvatsko novinarsko drutvom

18.10.1910. osnovana je prva strukovna organizacija hrvatskih novinara:

Hrvatsko novinarsko drutvo.
Postupak osnivanja HND-a zapoeo je 1907. godine.
Drutvo je imalo 61 lana. Prvi predsjednik bio je Milan Grlovi.

Prvi svjetski rat

Trojni savez Centralne sile:
Njemaka

 Austro-Ugarska
Italija (1915. prelazi na stranu Antante)
Trojni sporazum Antanta.
Rusija (izlazi iz rata nakon revolucija 1917.)
Francuska
Velika Britanija
SAD (ulazi u rat 1917.)

Novinstvo u uvjetima Prvoga svjetskog arta

Propagandni rat: ministarstva informacija (Velika Britanija), dravna
agencija za propagandu (SAD), rodoljubna propaganda.
Utjecaj novina na raspoloenje naroda, primjerice preko izvjetavanja o
okrutnosti protivnike strane.

Hrvatska
Nalazi se u vrtlogu rata na strani Centralnih sila (kao dio Austro-Ugarske).
27.7.1914. obustavljen Tiskovni zakon, novinstvo podvrgnuto strogoj
kontroli policije.
Politike su stranke morale obustaviti svoje aktivnosti, stranaki je tisak
zabranjen. Ostavljen samo informativni tisak: Obzor, Novosti, Jutarnji list
(podvrgnut cenzuri).
Osnovan je Ratni nadzorni ured zaduen za davanje uputa o nainu
pisanja.
Novine je nadzirala i vojna cenzura Cenzura ostaje na snazi do 14.6.1917.
kada su propisi banskom odlukom ublaeni.
I dalje je izlazio list Hrvatska iste stranke prava.
Neki listovi bili su postupno zatvarani zbog nekih natpisa u njima
(primjerice, Narodno jedinstvo, Zastava, Jedinstvo, Rijeke novine).
Zabranjivan je i radniki/sindikalni tisak.
Zaustavljeni su humoristiki listovi: Koprive i Duje Balavac.
I dalje izlazi rijeki Novi list, i nakon odlaska F. Supila u emigraciju.

 Neki su urednici dobili zatvorske kazne, F. Supilo se spasio odlaskom u

emigraciju.
F. Supilo bio je lan Jugoslavenskog odbora, istupio je u znak prosvjeda
protiv potiskivanja hrvatskih interesa. Umro je 1916. u emigraciji.

Istra
Obustava Hrvatske sloge i pokretanje novog Hrvatskog lista u njemu
svoju karijeru zapoinje Mijo Mirkovi (Mate Balota).
God. 1919. zabranile su ih talijanske vlasti (kao i Narodni list u
Zadru).
Novo doba od ljeta 1918. izlazi u Splitu.

Formiranje Kraljevstva SHS

Obnova stranakog tiska od 1917. godine:
Hrvatski pokret, Hrvatska rije (Hrvatsko-srpska koalicija)
Hrvatska drava (Stranka prava)
Sloboda, Pravda, Nae drutvo (socijalistiki tisak)
Glas Slovenaca, Hrvata i Srba (Srpska samostalna stranka)
Novo vrijeme (Hrvatska napredna stranka)
Novine (Zagrebaka nadbiskupija)
Dom (Hrvatska puka seljaka stranka)
Obnova djelatnosti HND-a.
Sve snanije proantantino raspoloenje. 19.10.1918. Narodno vijee SHS
29.10.1918. prekid dravnih odnosa s Austro-Ugarskom

Poetka meuratnog razdoblja

Dvije godine nakon rata na snazi je ostala cenzura uvedena 1914. godine.
Novine masovnih stranaka postiu velike naklade: Dom se 1919. tiska u
40.000 primjeraka, a lijevi listovi 4-10.000 primjeraka.

 U hrvatskim listovima sve su ei iskazi nezadovoljstva stanjem u dravi i

poloajem Hrvatske u njoj.

Vijesti s mirovne konferencije

Uspostava radio-veze s Parizem (radiostanica Gri) novi nain dostave
vijesti iz svijeta.

Demokratska Istranka
Nastala u Sarajevu od Hrvatsko-srpske koalicije S. Pribievia i srbijanske
Demokratske stranke Ljube Davidovia. Zagovarala je unitaristiki
program. Glasila:
Rije (u Zagrebu)
Novo doba (u Splitu)
Demokratija (u Beogradu)
Rije Srba, Hrvata i Slovenaca (u Zagrebu)
Demokrat (u ibeniku)

Hrvatska (puka) seljaka Istranka

Vodeu poziciju u Hrvatskoj stjee Hrvatska seljaka stranka Stjepana
Radia.
Glasila:
Dom (do 80.000 primjeraka naklada)

Hrvatska stranka oprava

Glasila (razliite struje imaju svoja glasila):
Hrvatska
Hrvatsko pravo
Hrvatska misao
Prava

 Novo vrijeme (Milan ufflay)

Nacionalistika omladina i Jugoslavenski odbor

Jugoslavenska lipa (u enevi 1918.)
Obnova
Slobodna / Slavenska tribuna
Domovina

Komunistika partija Jugoslavije

Socijaldemokratska partija Hrvatske i Slavonije (1894) i Socijaldemokratska
partija Dalmacije (1895) Socijaldemokratska partija Jugoslavije.
Lijeva struja 1919. pretvara se u Socijalistiku radniku partije Jugoslavije,
a 1920. preimenovana u Komunistiku partiju Jugoslavije:
Glasila: Pravda, Sloboda, Istina, Nova istina, Novi svijet, Slobodna
rije, Plamen (polutjednik u Zagrebu Krlea i Cesarec)

Hrvatska puka Istranka

Narodna politika (glasilo Hrvatskog katolikog pokreta) 1918-1929.
Glasila povezana s katolikim senioratom bila su: Jugoslavija (u Sarajevu),
Slovenac, Jadran (u Dalmaciji), Hrvatska obrana (iz Osijeka) i Radnika
borba (iz Zagreba)

Hrvatska zajednice
Hrvatska zajednica bila je politika stranka liberalnog graanskog
usmjerenja, osnovana u Zagrebu 1919. godine sjedinjenjem Starevieve
stranke prava i napredne demokratske stranke.
Glasila:
Hrvatska drava / Hrvat
Hrvatski list (u Osijeku), nastavak Narodne obrane
Nezavisnost (u Bjelovaru)

 Narodno jedinstvo (u Varadinu)

Primorske novine (na Suaku)

Informativni listovni
God. 1919. prestao je izlaziti Agramer Zeitung.
Obzor i ilustrirani tjednik Osvit (Obzoru pada naklada, zaostaje u kvaliteti
izvjetavanja).
Novosti (oglasni dio temelj lista)
Jutarnji list (tijekom rata je izvjetavao o ratnim zbivanjima, nakon toga
orijentira se komercijalno: drutveni skandali, kriminal, sport)

Izbori za ustavotvornu skuptinu

Pobjeda demokratske stranke
Drugo mjesto u dravi osvojila je KPJ
Hrvatska (republikanska) seljaka stranka dobila je najvie glasova u
Hrvatskoj.
Krajem 1920. godine proglaena je Obznana zabrana komunistike
djelatnosti (zabranjene novine vezane uz KPJ).

Vidovdanski ustav 1921. g.

Radei u krnjem sastavu (uz apstinenciju hrvatskih zastupnika i zastupnika
KPJ) 28.6.1921. donesen je ustav.
Vidovdanski ustav teoretski je jamio slobodu tiska. U praksi, budui da su i
dalje vaili stari kazneni zakonici, stvarnost je bila daleka od pune slobode.
Dodatno je situaciju oteao Zakon o zatiti drave iz kolovoza 1921.
Njegove su odredbe pootrene uvoenjem kraljevske diktature 1929.

Razvoj tisak

 Bez obzira na uvjete, koji nisu bili idealni, hrvatsko se novinstvo dinamino
razvija, naklade novina rastu, krugovi itatelja se ire, nastaju veliki
novinski i informativni sustavu.
Novinski koncerni u Hrvatskoj:
Tipografija
Jugotampa
Koncern Novog doba u Splitu
Koncern Hrvatskog lista u Osijeku

Tipografija
Koncern nastao spajanjem nekoliko manjih tiskara, izdaje Jutarnji list
(najbolje informativne novine, Josip Horvat ), te Obzor, koji usprkos
potekoama okuplja najvea imena hrvatskog novinarstva.
Glavni urednik Obzora bio je Vladimir Lunaek.
U knjievnom dodatku Obzora objavljivali su najznaajniji pisci razliitih
politikih orijentacija.

Jugotampa
Ovaj je koncern izdavao Novosti, Rije Srba, Hrvata i Slovenaca, Glas
Slovenaca, Hrvata i Srba.
Tiska takoer Agramer Tageblatt, ilustrirani polumjesenik Kulise.

Pokretanje novinskih agencija u Kraljevini SHS

God. 1919. u Beogradu pokrenuta je Agencija Avala (uz pristanak vlasti
osniva je francuski novinar Albert Mousset).
Zahvaljujui ugovoru s velikim europskim agencijama Avala je stekla
monopol u servisiranju domaih tiskovina.

Udar na HRSS i hrvatske novine pred izbore 1925. godine.

Preokret S. Radi se odluuje za kompromis: ulazi u vladu. Zatopljenje
odnosa s dinastijom: proslava 1000 godina hrvatskog kraljevstva.

 Novi Zakon o tampi 1925. g.

HSS
Stjepan Radi i HSS pokree list za narod: Narodni val ovjeanske
pravice i slobode.
Na izborima 1927. biljei ipak pad u odnosu na prethodno razdoblje.
Dolazi do pomirenja izmeu Radia i Pribievia (Seljako-demokratska
koalicija 1928.). Glavno glasilo postaje Rije.

Atentat u Narodnoj skuptiniM

Atentat na zastupnike HSS-a 20.6.1928.
Zagrebake novine tiskaju posebna izdanja. Informacije dolaze prvo
telefonom, a onda su telefonske veze prekinute.
Opirniji opis sastavljen je nakon svjedoenja oevica, lana beogradske
redakcije Tipografije, koji je u Zagreb doletio zrakoplovom.

Radikalizacija politike situacije

HSS staje na stajalitu zahtjeva za preureenjem drave.
Ante Paveli, koji je ranije bio zastupnik u Skuptini s liste Hrvatskog bloka,
odlazi u inozemstvo i osniva Ustau. Hrvatski oslobodilaki pokret.
Godine 1928. na elo zagrebakog komiteta KPJ dolazi Josip Broz.

Diktatura kralja Aleksandra

Diktatura proglaena 6. sijenja 1929. ukinut Vidovdanski ustav, politike
stranke. Uveden zakon o kraljevskoj vlasti. Drava preimenovana u
Kraljevinu Jugoslaviju, uvedena nova administrativna podjela.
Uveden autoritarni sustav.

Zabrana novina

 Promjene Zakona o tampi (omoguena preventivna cenzura). J. Horvat

tvrdi da je kralj korumpirao pojedine listove i novinare. Na strani kralja
naao se primjerice Obzor.
Zabranjeni stranaki listovi.
Zabranjeno je izlaenje novina HSS-a Narodnog vala
Nakon toga Marija Radi pokree Slobodni glas, no i on je zabranjen nakon
nekoliko mjeseci
Ostaje i dalje politiki tjednik Dom.

Politika prema otisku

Centralni cenzorski Presbiro institucija koja je odreivala to novine
trebaju pisati.
Zapljene tiskovina, primjerice Doma.
Novinske redakcije pod prismotrom, u arhivskoj grai postoje mnogi
policijski izvjetaji.
Stradali su mnogi politiari-novinari (Basariek, Radi, Janko Mii, Zlatko
najder, Milan ufflay), A. Paveli i Gustav Perec osueni na smrt, M.
Budak bjei u inozemstvo nakon pokuaja atentata, zatvorske kazne za
mnoge novinare (npr. Otokar Kerovani).
S vremenom i novine koje su stale na stranu kralja prelaze u opoziciju.

100 godina hrvatskog novinstava

God. 1935. proslavljena je 75 godinjica Obzora, ali nije posebna panja
posveivana 100 godinjici hrvatskog novinstva.
U spomenici Obzora Ivan Peri izdaje tekst u kojem daje pregled tog
stoljea razvoja: dijeli to razdoblje na tri dijela, prvo zove izvjetajnim,
drugo propagandistikim, a tree svestranim.

Katoliki tisak
U meuratnom razdoblju izlazili su brojni naslovi katolikog tiska (1939. na
podruju Jugoslavije bilo je 76 katolikih listova).

 Hrvatska straa je novi katoliki dnevnik (nastavak Narodne politike)

pokrenut 1929. godine.
Pod prismotrom, naklada do 2,5 tis. primjeraka.
Nastavlja izlaziti do 1941.

Slabljenje diktature
Nakon pogibije kralja Aleksandra u atentatu 1934. godine, pod
namjesnitvom (knez Pavle) dolazi do slabljenja diktature.
Rjeavanje hrvatskog pitanja: obnova HSS-a i razvoj njegova tiska:
Seljaki dom, Gospodarska sloga, Hrvatski radnik (HSS-ov Radniki savez),
Seljaka sloga, Politiki vjesnik, Zlatni klas, Seljaki svijet (Boidara
Magovca, Seljaki dom ga se odrie 1936. g).
Pokretanje novog dnevnog lista: Hrvatskog dnevnika.

Hrvatski dnevnik
Hrvatski dnevnik izlazi na 34 str. i stoji 1 dinar.
U drugom broju se tvrdi da je 1. broj tiskan u 100 tis. Primjeraka i da je
razgrabljen.
Od rujna 1936. glavni urednik je Ilija Jakovljevi.
List je izlazio u dva izdanja dnevno i imao je 10 suradnika.

Banovina Hrvatska
Sporazumom Cvetkovi-Maek u kolovozu 1939. godine stvorena je
Banovina Hrvatska.
Od 1939. u Zagrebu poinje izlaziti Zagrebaki list i Hrvatski narod (legalno
glasilo ustakog pokreta, ur. M. Budak koji se vratio iz emigracije).

Radniki tisak
Pregled, 1934., Odjek, 1935.
Srp i eki (glasilo KPJ od 1937) ilegalno
Radnik (1936) organ ljeviarskog sindikalnog pokreta

 Glas mira i Naa rije (u Splitu)

Radniki list, 1938. glasilo lijevih sindikata
Radniki tjednik (pokrenut 1939, KPH)
Katoliki radniki listovi: Nedjelja, Hrvatski radnik, Socijalna pravda

enski tisak
Jugoslavenska ena (1918-1920, Zagreb)
enska misao (1919-1921, Zagreb)
Slovenka (1919, Ljubljana)
Eva (1928, Zagreb)
Naa ena (1935-1938, Zagreb)
enski list (1925-1939, Zagreb)
enski svet (1930-1934, Beograd)
ena i svet (1925-1941, Beograd)

Novinstvo u Banovini Hrvatskoj

HSS
Hrvatski dnevnik
Jutarnji list
Obzor

desnica
Hrvatski narod (zabranjen u veljai 1940) Hrvatska zemlja
Hrvatski borac
Nezavisnost

Protiv sporazuma Cvetkovi-Maek i vlasti Banovine Hrvatske nastupali su

listovi KPJ i srpski listovi (Srpska rije, Nova srpska rije: Srbi na okup).

 Iako sporazumom bila je najavljena izmjena zakonodavstva vezanog za

tisak, to se nije dogodilo.
Pitanje uhienja Boidara Adije, Otokara Kerovanija i Ognjena Price
30/31.3.1941. i kasnija njihova smrt.

Hrvatsko novinarstvo u meurau

Ukupno 1940. u Banovini Hrvatskoj izlazilo je 487 listova, najvie u
Zagrebu (373). Od toga bilo je 15 dnevnika (u Zagrebu 10).

Novinarska udruenja:
Hrvatsko novinarsko drutvo
Jugoslavensko novinarsko udruenje (osnovano 1921, 1928.
trebalo se ustrojiti po federalnom naelu sprijeeno
diktaturom; ostale su sekcije)
Zagrebaka sekcija imala je 1921.- 96 lanova, 1924.- 108,
1926.- 133, 1939.- 132 lana.
1939. osnovano je Drutvo novinara Banovine Hrvatske.
Izgradnja Novinarskog doma u Zagrebu (podignut 1928. g,
dovren tek krajem 1930-ih).
Prijedlozi pokretanja novinarske kole nisu ostvareni.