Meunarodni monetarni fond (MMF)

Osnovan 1945. godine

Ciljevi:
1. Obnova i ouvanje stabilnih teajeva, multilateralnih plaanja i
postizanje konvertibilnosti valuta u tekuim transakcijama
2. Davanje zajmova lanicama u privremenim tekoama radi spreavanja
devalvacija i ogranienja u plaanjima i trgovini
3. Definiranje pravila za znatnije promjene teajeva valuta onih zemalja u
trajnijim neravnoteama
Krajnji cilj: pomo pri obnovi i rastu multilateralne meunarodne
trgovine, zaposlenosti, nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja lanica
Neka od osnovnih obiljeja Bretton-woodskog monetarnog sustava:
Fiksan paritet dolara za zlato (35$ za uncu) i konvertibilnost dolara za
zlato u slubenim transakcijama
Fiksni pariteti nacionalnih valuta izraenih u zlatu ili dolarima
Zabrana devalvacija i revalvacija vedih od 10% bez suglasnosti Fonda
Obveza Fonda da financira povremene neravnotee u bilancama lanica
Svjetska banka (SB)
Osnovana 1947. godine
Cilj: pomo lanicama pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku
proizvodnju te pomo u dugoronim razvojnim projektima
Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT)
Usvojen 1947. godine i trebao je predstavljati privremeni sporazum do
uspostave Meunarodne trgovinske organizacije
Promoviran u trajni sporazum
Problemi svjetske trgovine: opda bilaterizacija, raireni trgovaki blokovi,
klirinke razmjene, prohibitivne carinske stope, kvote i zabrane,
netransparentne vanjskotrgovinske politike
Zadaa: postupno uklanjati ogranienja, multilateralizirati i liberalizirati
svjetsku trgovinu

Svjetska trgovinska organizacija

Osnovana 1994.
Zadae:
Osigurati provedbu multilateralnih sporazuma
Organizirati nove trgovinske pregovore o liberalizaciji nacionalnih trita
Nadzirati trgovinske politike zemalja lanica
Osigurati meunarodni sud za rjeavanje sporova
Pruati tehniku pomod zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama
Promicati norme zatite okolia
Razlike izmeu GATT-a i WTO-a
1. WTO je organizacija s jasno odreenim ciljevima, naelima, strukturom i
izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup, u biti, privremenih
pravila.
2. WTO regulira trgovinu robom, uslugama (GATS) i pravima intelektualnog
vlasnitva (TRIPS) dok je GATT ureivao samo trgovinu robom.
3. Rjeavanje sporova izmeu lanica je u WTO-u definirano,
institucionalizirano i brzo, i osiguran je mehanizam za provedbu odluka.
GATT nije imao tako precizno razraene mehanizme i uvijek je postojala
mogunost da lanica ne prizna presudu i njenu provedbu.
Sporazumi u vanjskoj trgovini
Cilj: smanjiti mogudnost ograniavanja uvoza koritenjem necarinskih
mjera
Sporazum o antidampingu
Sporazum o tehnikim preprekama trgovini
Sporazum o carinskoj vrijednosti robe
Sporazum o pravilima o podrijetlu robe
Sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola
Sporazum o subvencijama
Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama

1. Sporazum o antidampingu
odreuje se: to se smatra dampingom, koji je postupak utvrivanja,
je li rije o dampinkoj cijeni te koje su mogue antidampinke mjere
sporazum definira damping cijenu kao izvoznu cijenu koja je nia od
normalne
potom precizira da je normalna cijena
1. cijena proizvodnje predmetne robeu zemlji podrijetla robe
2. cijena po kojoj se ista ta roba izvozi na trea trita
3. izvozna cijena izraunata kao zbroj trokova proizvodbhe u
zemlji podrijetla, prosjenog profita i normalnih trokova izvoza
ako je tzv. normalna cijena vea od dampinke, sporazumom se
pogoenoj zemlji doputa uvoenje dodatne, tzv. antidampinke
carine u visini te razlike
damping se sankcionira uvoenjem antidampinke carine u visini
uztvrene razlike na svaku buduu jedinicu uvezenog proizvoda
2. Sporazum o tehnikim preprekama trgovini
sporazumom se potie zemlje lanice da primjenjuju meunarodne
standarde, gdje je god to mogue
obvezuje se drave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju
redovito obavjetavaju WTO o svim promjenama na tom podruju
vrlo se precizno propisuje postupak izdavanja razliitih certifikata
3. Sporazum o carinskoj vrijednosti
definira osnovicu, odnosno postupak izraunavanja osnovice na koju
se plaa uvozna carina
kao osnovica od koje se izraunava propisana carina za uvoz neke
robe odreena je tzv. normalna cijena koja se na nekom tritu
formira izmeu neovisnih kupaca i prodavatelja, a na koju se
pribrajaju svi trokovi dopreme robe do granice zemlje kupca

4. Sporazum o pravilima o podrijetlu robe

 ureuje uvjete i postupak za utvrivanje podrijetla robe, propisuje

jedinstvenu formu, sadraj i postupak izdavanja odgovarajue
isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluba
zemlje izvoza
za kupca robe je to vrlo vano jer se jasnim i nedvosmislenim
pravilima, odnosno njihovom unifikacijom u svim zemljama
lanicama smanjuje mogunost kupnje robe lanog podrijetla,
odnosno kupne reeksportirane robe
vano je i prodavatelju jer je zemlja podrijetla vaan dio ukupnog
imida proizvoda i jedan od bitnih imbenika njihove konkurentnosti
5. Sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola
propisuje u kojim se sluajevima mogu rabiti uvozne dozvole, kao i
postupak izdavanja tih dozvola
sporazum razlikuje postupak automatskog izdavanja uvoznih dozvola
i postupak koji to nije
postupak automatskog izdavanja uvozne dozvole rabi se u trgovini
specifinom robom koja ne moe izazvati vee poremeaje u
meunarodnoj trgovini ali joj je priroda takva da se trgovina mora
kontrolirati, npr. oruje, droge, umjetnika djela, antikviteti i sl.
proizvodi
6. Sporazum o subvencijama
naelno zabranjuje subvencioniranje izvoza, osim u tono odreenim
sluajevima
on odreuje i to da ga sve lanice WTO moraju prihvatiti, kao i to da
e svaka primjena subvenicja koje nisu doputene biti sankcionirana
o subvencijama se radi:
1. ako je to izravna ili neizravna financijska pomo koju drava ili
njeni organi na teritoriju zemlje lanice daju svojim
poduzeima
2. ako ih proglaava ili provodi vlada ili neki dravni organ
3. ako je mogue utvrditi itravnu korist od te financijske pomoi
zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih, kao i subvencija za
koritenje domaih proizvodnif faktora
doputene subvencije jesu:
1. subvencije za bazina znanstvena zanimanja

2. subvencije za razvoj nerazvijenih podruja

3. subvencije za ekoloki iste tehnologije
4. subvencije u poljoprivredi
Zatitne mjere pri uvozu i izvozu
1. Kontingenti koliinska ogranienja uvoza i izvoza
2. Dodatne zatitne carine u iznimnim okolnostima
3. Uvozne i izvozne dozvole zbog osiguranja provedbe me. ugovora,
osiguranja dravne
sigurnosti, zatite zdravlja ljudi, biljaka i ivotinja, zatite okolia, javnog
morala, nadzora uvoza i izvoza umjetnikih i povijesnih djela, plemenitih
kovina
4. Antidampinke mjere primjenjuju se u sluaju, kad se, u
propisanom postupku utvrdi da se neka roba uvozi u RH po dampinkoj
cijeni, zbog ega taj uvoz nanosi ili prijeti nanoenjem materijalnih teta
domaoj proizvodnji
5. Kompenzacijske pristojbe - za uvoz nedoputeno subvencionirane
robe
Carine
Posebna vrsta poreza kojeg drava napladuje pri prelasku robe preko
carinske crte.
Svrha:
1. Regulirati opseg i usmjeravati tijekove VT razmjene
2. Zatiti domau proizvodnju i poticati opdi gospodarski razvoj ili razvoj
pojedinih proizvodnji
3. Pomoi uravnoteenju bilance pladanja
4. Potrebe dravnog prorauna
Carina se obraunava i naplauje po osnovici koju odreuje carinska
vrijednost robe (ad valorem sustav).

Carinska vrijednost
cijena na koju se napladuje carina.
Osnovica za obraun carine, u nju ulazi:
cijena robe koja je pladena ili treba biti pladena, provizije i
naknade posrednicima i zastupnicima, trokovi pakiranja,
prijevoza i osiguranja do hrvatske luke odnosno granice, utovara i
istovara, trokovi prava industrijskog vlasnitva ako nisu ukljueni
u cijenu
trina cijena robe i usluga isporuenih besplatno ili uz snienu
cijenu
Carinski postupci
1. Postupak putanja robe u slobodan promet postupak kojim strana roba
stjee status domade
robe i nad njom se prekida carinski nadzor
2. Provozni postupak kretanje robe pod carinskim nadzorom izmeu dvije
ustrojstvene jedinice
(otpremne i odredine carinarnice)
Provoz za izvoz
Provoz za uvoz
Tradicionalni provoz
Provoz unutar zemlje
3. Carinski postupci s gospodarskim uinkom
Postoji mogudnost odgode plaanja carine ili povrata prethodno pladene carine,
stoga imaju poticajan uinak na nacionalno gospodarstvo
Postupak carinskog skladitenja smjetaj robe u carinsko skladite (prostor
koji odgovara propisanim uvjetima, pod nadzorom je carinarnice i koji je
carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz)
Javna i privatna carinska skladita
Na uvezenu robu smjetenu u carinsko skladite ne plaa se carina, PDV ni
druge uvozne pristojbe sve do prodaje robe i njenog putanja u promet.
Postupak unutarnje proizvodnje doputaju se sljedede radnje:
Obrade, prerade, postavljenje i sastavljanja

 Popravci, obnavljanja i osposobljavanja

Upotreba strane robe u proizvodnji na naina da se ona troi ali ne ugrauje niti
postaje dio novog
proizvoda
Postupak prerade pod carinskim nadzorom naplata carine i drugih pristojbi
odgaa se dok se postupak prerade ne zavri.
Uvjeti za odobrenje postupka:
Sjedite traitelja u RH
Uvozna roba se moe prepoznati u preraenom proizvodu
Preraenoj robi ne moe se vratiti izgled, stanje i sastav kakav je imala prije
Postupci prerade ne izigravaju pravila o podrijetlu uvozne robe
Potie se razvoj domade preraivake industrije a ne teti se domaim
proizvoaima iste ili sline robe
Postupak privremenog uvoza samo za sluaj uvoza robe koja se u
inozemstvo vraa u nepromijenjenom stanju. Krajnji rok: 24 mjeseca.
4. Postupak vanjske proizvodnje privremeno se izvozi domada roba,
odobrava se samo kad za potrebne proizvodne postupke nema odgovarajudih
proizvodnih kapaciteta u zemlji. Dobiveni proizvodi mogu se djelomino ili u
potpunosti osloboditi plaanja carine.
5. Izvozni carinski postupak izvoznik podnosi carinsku deklaraciju
mjerodavnoj carinarnici, roba mora biti izvezena u stanju u kojem je ocarinjena
Najei naini prodaje u VT
1. Prodaja izravnim trgovakim pregovorima
2. Prodaja po vienju robe u cijelosti
3. Prodaja na osnovi uzoraka
4. Prodaja po standardnoj oznaci
5. Licitacijska prodaja
Prodaja izravnim trgovakim pregovorima
Najstariji i najei nain prodaje i kupnje
Najee se rabi na inicijativu kupca koji slanjem upita poziva potencijalne
prodavatelje da mu poalju svoju ponudu za isporuku odreene robe.

 Po primitku ponuda, kupac obavlja usporednu analizu, odabire najkvalitetniju(e)

i ponuaa poziva na izravne pregovore zbog moebitne dodatne korekcije uvjeta
(cijena, isporuka, rok plaanja)
Nakon toga ako se postignu zadovoljavajudi uvjeti sklapa se kupoprodajni
ugovor

Prodaja po vienju robe u cijelosti

in kupoprodaje dogaa se u nazonosti i kupca i prodavatelja ili njihovih
predstavnika.
Roba je takoer na tom mjestu, dostupna kupcu da se uvjeri u njenu kakvou.
Nakon to se uvjerio u kakvou robe, kupac s prodavateljem zapoinje
pregovore o cijeni, plaanju..
Po sklapanju ugovora, kupac preuzima robu.
Primjenjuje se kad roba nije standardizirana.
Prodaja po uzorku ili modelu
Uzorak manja koliina predmetne robe koja je iz cjeline uzeta na uobiajen
nain i ima sva svojstva predmeta kupoprodaje (2D, 3D).
Uobiajen postupak: prodavatelj uza svoju ponudu kupcu alje i dva meusobno
odvojena i propisno zapeaena uzorka, jedan za analize i probe a drugi za
usporedbu s isporuenom robom. Sebi ostavlja jedan primjerak.
Prodaja na temelju kontrauzorka: kupac potencijalnom prodavatelju alje uzorak
robe koju eli kupiti.
Kad kupac i prodavatelj nemaju mogunost izravnog susreta i nije mogude
precizno opisati kvalitetu predmeta kupoprodaje.
Prodaja po standardnoj oznaci
Najvaniji nain prodaje u svjetskoj trgovini
Standard zakonski propis kojim se precizno utvruju sva bitna svojstva (oblik,
dimenzije,
kemijski sastav, sigurnosni zahtjevi, itd.) koje mora zadovoljavati neki proizvod,
kao i doputena odstupanja od tih svojstava.
Prilikom kupovine, kupac se poziva na standard i njegovu oznaku
Burze

 Stalna i organizirana trita na kojima se trguje standardiziranom i zamjenjivom

robom.
Neophodni uvjeti za postojanje burze:
Stalna ponuda i potranja za robom
Roba standardizirana (kvaliteta i svojstva robe precizno propisana burzovnim
uzancama) i meusobno zamjenjiva (sva roba jednake kvalitete pa je kupcu
svejedno koja poiljka robe e mu biti isporuena)

Vrste burzi
Prema gospodarskom znaenju:
Meunarodne burze ponuda i potranja iz cijelog svijeta, postignute cijene
imaju svjetsko znaenje
Regionalne burze odreuju cijene i gospodarska kretanja za skupinu zemalja
Nacionalne burze utjecaj ogranien na domae trite
S obzirom na predmet trgovine:
Novano-devizne trguje se novcem i devizama
Efektne (burze vrijednosnih papira) trguje se dionicama i obveznicama
Robne trguje se standardiziranom realnom robom (nafta, pamuk, metali,
itarice )
Burze usluga trguje se uslugama prijevoza, osiguranja i kooperacije, npr. The
Baltic Exchange
Burzovni posrednici
Brokeri sklapaju kupoprodajne ugovore u svoje ime a za raun klijenta.
Naplauju uobiajenu proviziju.
Dileri sklapaju kupoprodajne ugovore u svoje ime i za svoj raun. Zarauju na
razlici izmeu kupovne i prodajne cijene.
Burzovni poslovi
1. Promptni (spot, kasa, efektivni) poslovi
predmet kupoprodaje isporuuje se odmah (u roku dva dana do tri tjedna)
roba se u trenutku kupoprodaje ne mora nalaziti na mjestu sklapanja posla, ali
mora postojati vrsti dokaz da ona postoji (pomorska teretnica, teretni list,
skladinica)

 sklapaju se s namjerom da stvarno doe do isporuke robe

2. Terminski (roni) poslovi
Provedba (isporuka) se ugovara na odreeni dan u budunosti
Kupoprodajna roba u trenutku sklapanja posla ne postoji ili nije u rukama
prodavatelja
Terminska trgovina temelji se na:
1. Standardizaciji
2. Prebijanju pozicija
3. Sustavu margina (inicijalna i servisna margina)

Vrste trgovaca u terminskoj trgovini

Hedgeri stvarno ele kupiti/prodati neku robu u budunosti i ele se zatititi
od moguih promjena cijene u razdoblju od sklapanja posla do isporuke robe
(dugi i kratki).
pekulanti ne zanima ih stvarna isporuka robe nego ele zaraditi na
promjeni cijena (bikovi i medvjedi)
Arbitraeri sudjeluju u nerizinim transakcijama simultanog trgovanja na
razliitim tritima
Hedging
Strategija zauzimanja pozicije na terminskom tritu koja je po veliini ista a po
smjeru suprotna od one na promptnom tritu.
Promptne i terminske cijene na normalnom tritu kreu se u istom smjeru,
stoga de zauzimanjem
suprotnih pozicija gubitak na jednom tritu biti nadoknaen dobitkom na drugom
tritu.
Prvenstveni motiv nije zarada nego nastojanje da se smanji vlastita izloenost
riziku cijene.
Dugi ili kupovni hedging
Dugi hedging rabe gospodarski subjekti koji se ele zatititi od rasta cijene robe
koja de im trebati u budunosti.

Preraiva soje dogovorio je isporuku sojina ulja proizvoau hrane za est

mjeseci. Cijenu dogovaraju danas bez obzira to roba nee biti niti
isporuena ni plaena prije roka od 6 mjeseci. Preraiva soje nema soju i
planira ju kupiti te moe puno izgubiti ako cijena soje naraste prije kupnje.
Preraiva se odluuje na koritenje dugog hedinga i kupuje terminski
ugovor na soju. Time zakljuava kupovnu cijenu soje, a ujedno i rezultat koji e
ostvariti u navedenom poslu.
Kratki ili prodajni hedging
Kratki hedging rabe oni gospodarski subjekti koji se ele zatititi od pada cijene
robe u budunosti.
Farmer koji proizvodi penicu eli zatiti prodajnu cijenu svojih usjeva ija se
etva obavlja u listopadu, a prodaja u studenom. Kako bi se zatitio od znaajnog
pada cijena penice farmer prodaje terminski ugovora na studeni. Ako u
studenom cijena zaista i padne to znai da e svoju terminsku poziciju zatvoriti
po nioj cijeni (kupnja) ime ostvaruje dobit koja kompenzira gubitak na spot
transakciji.

Drabe (aukcije)
Poseban oblik prodaje javnim nadmetanjem (licitacijom) veeg broja kupaca u
svrhu postizanja to povoljnije cijene.
Zakon o trgovini Oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na
temelju javne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odreenom mjestu u
unaprijed odreeno vrijeme.
Nezamjenjiv mehanizam trgovanja kada cijena predmeta nije fiksna ili lako
odrediva.
Osnovni sudionici drabi
Prodavatelji
Potencijalni kupci
Posrednici (prodajni, nabavni)
Aukcionar ili licitator

 Pravna ili fizika osoba koja priprema, organizira i provodi aukcijsku prodaju
Autonoman pri utvrivanju uvjeta aukcije
Naknada u obliku postotka od vrijednosti prodane robe
Vrste drabi
Javne i privatne
Stalne i povremene
Na veliko i na malo
Slobodne i prisilne

Sustavi nadmetanja
1. Engleski sustav
Zapoinje se s najniom prihvatljivom (rezervnom) cijenom. Slijedi nadmetanje
na viu cijenu.
Varijacije:

draba otvorenog odustajanja-cijena predmeta prodaje kontinuirano

raste,a potencijani kupac mora objaviti svoj izlazak iz nadmetanja kad mu
cijena postaje previsoka. Nakon odustajanja vie se ne moe vratiti u

nadmetanje
draba s ogranienim vremenom trajanja- u toj aukciji vrijede pravila
engleske aukcije ali uz odmak da je vrijeme aukcije ogranieno. To zapravo
zanai da se sve ponude motaju dati unutar tono odreenog vremena.

2. Nizozemski sustav

 Nadmetanje poinje od vrlo visoke cijene. Potom je aukcionar sputa,

izvikivanjem u pravilnim intervalima. Natjecatelj koji prvi prihvati cijenu postaje
kupac.
Prodavatelj lake ostvaruje maksimalnu cijenu nego u engleskom sustavu.
3. Aukcije sa zatvorenim pisanim ponudama
Natjecatelji daju ponude u pisanom obliku u zatvorenim kuvertama. Kupac je
ponua s najviom cijenom.
Varijacije:
Zatvorene aukcije na prvu cijenu (prodaje se samo jedan predmet, jedan
kupac, jedna cijena)
Diskriminacijske zatvorene drabe (vie komada istoga predmeta, razliiti
kupci pladaju razliite cijene)
vicarska aukcija (moe se povui ponuda)
Draba na drugu cijenu (pobjednik ponua najvede cijene, plada cijenu
drugog najboljeg ponuaa)
Elektronika trgovina
Obuhvaa:
Kupnju i prodaju dobara i usluga putem Interneta
Transfer elektronikih novanih sredstava
Koritenje smart kartica i digitalne gotovine
Sve druge naine poslovanja putem digitalnih mrea
Elektronika trgovina na malo i na veliko
Elektronika trgovina u unutarnjoj i vanjskoj trgovini

Prednosti i nedostaci e-trgovine

Prednosti
Brz pristup informacijama
Dostupnost prodajnih mjesta 24/7
Globalna dostupnost
Automatizirano naruivanje
Iskoritavanje novih poslovnih prilika
Jeftiniji marketing
Osobno praenje ponaanja kupaca
Kreiranje vlastitih baza podataka

Rizici:
Zloporaba informacijske tehnologije
Unitenje podataka
Zloporaba tajnosti sadraja
Zloporaba privatnosti pojedinaca
Zloporabe ovlasti od strane pravnih i fizikih osoba
Elektronike aukcije
Aukcije u kojima se jedna ili vie standardnih aukcijskih aktivnosti odvija
elektronikim putem
Prednosti u odnosu na klasine aukcije:
Nije potrebna fizika prisutnost kupaca
Mogunost istodobnog sudjelovanja na vie aukcija
Bitno nii trokovi sudjelovanja
Smanjuje se broj posrednika i sniava krajnja cijena
Masovnost
Nedostaci:
Sigurnost internetskih transakcija
Nejednaka rairenost mree

Vrste e-aukcija
Podjela na maloprodajne i veleprodajne:
E-drabe izmeu poduzeda (B2B)
VP aukcije, este obrnute aukcije
E-drabe izmeu poduzeda i potroaa (B2C)
MP, roba s grekom, vikovi
E-drabe izmeu potroaa (C2C) MP
S obzirom na organizaciju:
Neovisne aukcije
Aukcije bez aukcionara

 Aukcije preko privatnih aukcijskih stanica

Izvoz
Najjednostavniji, najjeftiniji, najlaki i najmanje rizian
nain izlaska na strano trite
Izravan izvoz - poduzede samo obavlja izvoz robe koju proizvodi
Neizravan izvoz
proizvoa poslove izvoza preputa nekoj drugoj neovisnoj tvrtki u svojoj zemlji
proizvoa u svoj organizacijskoj strukturu ima ustrojenu organizacijsku jedinicu
za izvozne poslove
koja surauje s neovisnom izvoznikom tvrtkom

NEIZRAVNI IZVOZ
1. Putem posrednikih organizacija
A) trgovaka poduzea sa sjeditem u zemlji proizvoaa (samostalne
tvrtke koje rade za svoj raun)

specijalizirana VT poduzea- trgovake kue (veletrgovci) koji poslove

izvoza i uvoza obavljaju za vlastiti raun, poslujui pri tome na isti nain na

koji to rade veletrgovci u unutarnjoj trgovini.

trgovake kompanije- velika i financijski jaka poduzea
izvozni prekupci- najee specijalizirani odreenom vrstom sirovine,
nemaju svojih skladita, nemaju fiziki kontakt s robom , ne vide robu koju

prodaju i kupuju, s proizvoaima i kupcima nemaju trajnih veza nego

posluju od sluaja do sluaja
B) Vanjskotrgovinski posrednici u uem smislu rijei
1. Inozemni zastupnik tvrtka ili fizika osoba koja radi u ime i zaraun svog
nalogodavca(principala) kojeg stalno i javno zastupa na odreenom tritu)
Naelo teritorijalnosti: zahtjeva da se zastupniku jasno odredi teritorij na kojem
obavlja poslove iz ugovora o zastupanju. (lokalni, regionalni, generalni )
Naelo kolizije asortimana: inozemni zastupnik moe zastupati vie inozemnih
trvrtki ali to ne mogu biti konkurentske tvrtke, odnosno tvrtke koje prodaju
konkurentske proizvode
Naelo provizije: redovita, kontrolna(zastupniku se isplauje u postotku o
vrijednosti proizvoda iz asortimana koji on zastupa, a koji se na njegovu teritoriju
prodaje mimo njega), del credere (isplauje se zastupniku koji preuzima i rizik za
naplatu isporuene robe; via od redovite)
2. Distributer ili samostalni zastupnik
Posluje u svoje ime i za svoj raun
Ugovor o distribuciji
Ugovor o iskljuivoj distribuciji
Proizvoa ne smije plasirati robu na odreeni teritorij putem vlastite mree ili
svojih zastupnika
Distributer ne smije prodavati sline konkurentske proizvode
3. Komisionar
Okvirni komisioni ugovor
Ad hoc nalozi (ugovor u dva dijela)
Radi s vie komitenata i s vie vrsta robe i usluga
4. Indent posrednik
Povremeni zastupnik stranih kupaca sa sjeditem u zemlji proizvoaa
(izvoznika) robe
5. Potvrujua kua
Potvruje narudbe inozemnog kupca i ispladuje izvoznika iz svoje zemlje nakon
isporuke robe
Organizira otpremu robe i uspostavlja veze
6. Domai kupac
Predstavnik inozemnih kupaca na domaem tritu

 Odrava stalan kontakt, koriste ih veliki uvoznici

7. Broker
Spaja kupca i prodavatelja u nekom VT poslu, posluje od sluaja do sluaja,
prima proviziju od obje strane
8. Izvozna menadmentska kompanija
Posluje kao ekskluzivni izvozni odjel svakog od nekoliko udruenih i meusobno
nekonkurentnih principala (domaih proizvoaa).
9. Diler
Posrednik na burzi vrijednosnica, radi za svoj raun.
10. Komprador
Specijalizirani posrednik za trgovinu s Dalekim Istokom.
Na poetku radi za fiksnu pladu a kasnije za proviziju.
Preuzima del credere rizik.
11. Faktor
Od izvoznika otkupljuje potraivanja za ved izvezenu robu, a njemu odmah
isplauje diskontirani (umanjeni) iznos (npr . 80% potraivanja)
2. Putem kooperativnih organizacija
Prijelazni tip izmeu izravnog i neizravnog izvoza
Nisu organizacijski dio tvrtke proizvoaa
Proizvoa ima znaajnu kontrolu nad poslovanjem i operativnim politikama
izvoznika
Dva osnovna tipa:
1. Piggyback marketinke organizacije nastaju kada neki vei proizvoa
koristi svoje inozemne distribucijske kanale kako bi uz vlastite proizvode izvozio i
proizvode nekog drugog dobavljaa.

prednosti: 1) lak i niskorizian nain zapoinjanja izvoza budui da se na tja

nain mali proizvoai koriste uslugama velike tvrtke koja ima dobro
ustrojen izvozni odjel i uhodane izvozne kanale; 2) najprikladnija za
proizvoae koji su premaleni da samiponu izvoziti i one tvrtke koje ne

mogu ili ne ele previe ulagati u izvozni marketing

nedostaci: mali izvoznici gube kontrolu nad promocijom svojih proizvoda
to na dugi rok moe imati negativne posljedice.

2. Udruenja izvoznika dobrovoljna, vie ili manje formalna udruenja

samostanih tvrtki stvorena radi unapreenja i poticanja prodaje na stranim
tritima.

 Zadruge proizvoaa i izvoznika obine poljoprivredne zadruge koje se

osnivaju za unutarnju i vanjsku trgovinu poljoprivrednim proizvodima svojih
lanova. Bave se i izvozom proizvoda svojih lanova, oslobaajui ih briga oko
plasmana i omoguujui im struan, brz i jeftin izvoz.
Izvozni karteli nastaju kad se dvije ili vie neovisnih tvrtki iz srodnih podruja
udrue radi postizanja kontrole nad tritem.
Prednosti i nedostaci koritenja usluga vanjskotrgovinskih posrednika
prednosti:
1. takvi su posrednici strunjaci za izvozne poslove, izvrsno poznaju
strana trita, imaju dobre poslovne veze i uspjeno mogu pronai
trite za odreeni proizvod
2. koritenjem usluga posrednika opseg prodaje moe se poveati u
vrlo kratkom roku
3. na taj nain proizvoa moe, uz minimalan rizik procijeniti stvarni
potencijal na tritu
nedostaci:
1. posrednici su skloni baviti se trgovinom razliitih vrsta roba to za
posljedicu ima loiju promociju nekih od njih
2. kako je profit osnovni motiv poslovanja svih posrednika oni e se
najvie baviti proizvodima koji kartkorono gledano donose najveu
dobit
3. ako se pojavi neki proizvod koji donosi vei profit oni e ga prihvatiti
i odbaciti neki drugi
4. rizik da se dobar imid nekog proizvoda pripie posredniku a ne
proizvoau
5. proizvoa nema sigurne i stalne kanale distribucije.

IZRAVAN IZVOZ

1.) Izravan izvoz preko vlastitih organizacijskih oblika u zemlji

1. Poslovnica ili odjel za izvoz unutar tvrtke proizvoaa
Obavlja poslove izvoza, a sve ostale funkcije (npr. promidba, logistika,
financije) obavljaju specijalizirani odjeli kompanije koji to rade i u unutarnjoj
trgovini
2. Samostalna poslovnica za izvoz
Samostalno obavlja sve poslove vezane uz izvoz i uvoz
3. Vlastita tvrtka za poslove izvoza
U potpunosti odvojene aktivnosti vezane za domae i strano trite
2.) Izravan izvoz preko vlastite trgovake mree u inozemstvu
Bolji uvid u inozemno trite i kanale distribucije vlastitih proizvoda
1. Vlastita tvrtka u inozemstvu bavi se poslovima prodaje, distribucije i
promocije na odreenom ino tritu, plasirajui pri tome proizvode matine tvrtke
prvenstveno veletrgovcima i dilerima te u odreenim sluajevima velikim
industrijskim proizvoaima
2. Vlastito skladite u inozemstvu osniva se kad je proizvoau potrebno i
isplativo na stranom tritu stalno drati veu koliinu vlastitih proizvoda.
3. Vlastita poslovnica u inozemstvu varijacija poslovnice u zemlji. Razlika je
u veoj autonomiji i veim odgovornostima inozemne podrunice
4. Koritenje usluga trgovakog putnika
ima boravite u zemlji proizvoaa za kojeg radi
putuje po nekoj stranoj zemlji radi prodaje proizvoda tog proizvoaa
tri osnovne funkcije: prodajna, odravanje stalnog kontakta s klijentima i
komuniciranje s menadmentom tvrtke
3.) Izravan izvoz preko distributera i zastupnika u inozemstvu
Neovisne i samostalne tvrtke sa sjeditem u inozemstvu
Razlike:
Distributer radi u svoje ime i za svoj raun, za proizvoaa predstavlja kupca
njegovih proizvoda. Zastupnik (agent) je posrednik koji radi za raun proizvoaa
i za njega ne predstavlja kupca.
Distributer ostvaruje zaradu kroz razliku u cijeni. Zastupnik dobiva naknadu u
obliku provizije.

Prednosti i nedostaci putem vlastite organizacije

prednosti:
1. profiti ostaju u matinom poduzeu i ne dijele se s drugim
organizacijama
2. zadrava se puna kontrols nad distribuciojom i promocijom
proizvoda i nema bojazni da e proizvod biti zapostavljen na raun
proizvoda konkurencije
3. izvrsno se upozanaje strano trite
4. prodajni kanali su trajni i uhodani a proizvoa se ne treba brinuti da
e biti zapostavljen u korist konkurencije
5. na dobar glas dolazi proizvoa a ne vanjskotrgovinski posrednik
6. zbog rasta prodaje smanjuju se prosjeni trokovi i rastu profiti
nedostaci:
1. na ulazak na strano trite potrebna su velika poetna ulaganja kao
to su trokovi iznajmljivanja, opremanja i odravanja ureda, plae
osoblja i direktni trokovi prodaje
2. proizvoa ulazi u vee rizike jer uvijek postoji opasnost da proizvod
ne bude prihvaen ili da se promjene preferencije kupaca
3. postoji opasnost da proizvoa nema potrebna financijska i
marketinka znanja dok su u isto vrijeme usluge specijalista
preskupe
4. potrebno je puno vremena da se postigne potreban volumen prodaje
a postoji opasnost da se on ne dostigne
etiri osnovna modela dravne podrke izvozu
1. Sustav istog pokria
Dravna intervencija ograniena iskljuivo na osiguranje izvoznih rizika.
Komercijalne banke kreditiraju izvoznika s tim da one te kredite mogu
refinancirati kod centralne banke pod odreenim uvjetima.
2. Sustav subvencioniranja trokova kamata
Komercijalne banke financiraju izvoz uz niu kamatnu stopu, a razliku do trine
kamate im pokriva dravna agencija
3. Sustavi sa specijaliziranim privatnim institucijama za financiranje
izvoza
Privatne financijske institucije kreditiraju izvoznike, u svoje ime a za raun
drave.
Mogu refinancirati kredite kod centralne banke.
4. Sustavi u kojima drave izravno financiraju izvoz

 Drava, bez posredovanja drugih banaka, izravno kreditira izvoznika ili

inozemnog kupca.

Izvozni rizici
Komercijalni rizici
Uvjetovani subjektivnim imbenicima i izravno djeluju na financijsku situaciju
inozemnog kupca
Nepladanje (neispunjenje obveza inozemnog kupca), insolventnost, steaj ili
ovrha nad imovinom kupca, nemogudnost naplate radi razloga za koje kupac nije
odgovoran.
Ocjenjuju se analizom boniteta kupca.
Politiki rizici
Uzrokovani objektivnim imbenicima na koje kupac ne moe utjecati niti ih
ublaiti ili otkloniti
Rat, pobuna, revolucija, vladine mjere koje ograniavaju ili spreavaju slobodno
raspolaganje devizama, ostali politiki dogaaji koji mogu uzrokovati nepladanje
Ocjenjuju se analizom kreditnog rejtinga kupeve zemlje
Modeli osiguranja izvoza
1. Sustav privatnog osiguranja
Svi izvozni rizici se osiguravaju preko privatnih osiguravajudih drutava
2. Sustav reosiguranja izvoznih poslova
Drava reosigurava privatnog osiguravatelja i to samo za odreeni dio rizika koji
je osiguran
3. Sustav podjele osiguranja izvoznih poslova
Dravna institucija osigurava politiki rizik, a privatni osiguravatelj komercijalni
rizik
4. Sustav izravnog dravnog osiguranja svih rizika (RH)
Drava, posredovanjem vladinih organa ili dravne agencije, osigurava sve
rizike
Definicija vezane trgovine
Svaka ugovorna obveza u obliku uvjetovane kupnje nametnute izvozniku s
namjerom
stvaranja quid pro quo koristi za uvoznika, i obrnuto.

 Prodavatelj neke robe (izvoznik) mora prihvatiti poravnanje, djelomino ili

potpuno, simultano ili
odgoeno, preuzimanjem odreenih proizvoda, rjee usluga, iz zemlje kupca.
Okolnosti: mnoge zemlje, osobito zemlje u razvoju, nisu raspolagale dovoljnim
iznosima konvertibilnih deviznih sredstava za financiranje uvoza.

Vrste vezane trgovine

Klasini oblici:
Barter (trampa)
Kompenzacijski poslovi
Suvremeni oblici:

Protu-kupnja
Kupnja unaprijed
Evidencijski raun
Zaloni raun
Me. trg. potvrda
Povratna kupnja
Offset

KLASINI OBLICI
1. Barter poslovi (trampa)
Najrestriktivniji i najstariji oblik razmjene
Dvostrani posao vezane trgovine u kojem su meusobne isporuke roba i usluga
uvjetovane i potpuno izravnate.
Osnovne karakteristike:
Meusobna zamjena robe odvija se na temelju jednog jedinog ugovora
Roba je definirana koliinom i kakvoom bez ikakvog navoenja novane
vrijednosti
Nema nikakvih meunarodnih plaanja
Razmjena izmeu dva partnera, naelno se ne predvia ukljuivanje tree
strane
Najee simultane isporuke ili razmak izmeu isporuka do godine dana
2. Kompenzacijski poslovi

 Posao u kojem se izvoznik obvezuje da, u potpunosti ili djelomino, pokrije

vrijednost izvezene robe uvozom neke druge robe iz zemlje kupca.
Kompenzacija moe biti potpuna ili djelomina
Razlika izmeu potpune kompenzacije i barter poslova: u potpunoj kompenzaciji
oba partnera fakturiraju svoje isporuke i izvoznik moe svoju obvezu uzvratne
kupnje prenijeti na treu osobu
Sudionici:
Dva partnera iz dvije zemlje (jednostavna kompenzacija)
Ako makar jedan partner ukljui jo neko poduzede iz svoje zemlje (proirena
kompenzacija)
Ako se ukljuuje sudionik iz trede zemlje (trostrana kompenzacija)
Osnovna obiljeja kompenzacijskih poslova
Inicijalna i uzvratna isporuka ugovaraju se jednim ugovorom
U ugovoru se navode cijene u dogovorenoj valuti i tijekovi robe su praeni
fakturama, ali do stvarnih deviznih pladanja najede ne dolazi
Roba koja se izmjenjuje nije tehniki povezana, najee iz iste industrijske
grane
Doputa se prenoenje uzvratne kupnje na treu stranu
Najee nije mogue organizirati simultane isporuke, razmak do 18 mjeseci
Za razliku od bartera, isporuke ne moraju biti 100% izravnane
SUVREMENI OBLICI
1. Protukupnja ( indirektna kompenzacija)
Osnovne karakteristike:
Isporuka i protuisporuka se ugovaraju s dva neovisna ugovora
Poiljke i u jednom i u drugom smjeru prate fakture
Svaka isporuka se plada putem redovitog platnog prometa, a pladanje jedne je
neovisno plaanju druge
Roba iz protukupnje nije proizvedena koritenjem inicijalne isporuke (tehnoloki
neovisni proizvodi)
Ukljuivanje trede strane mogude je i esto se dogaa
Protuisporuka se obavi tijekom jedne godine, najdulje 18 mjeseci
2. Povratna kupnja (buy-back)

 Isporuitelj tehnologije (razvijena zapadna zemlja) pristaje na pladanje

isporukama proizvoda koji su dobiveni koritenjem te tehnologije
Dugoroni karakter
esto potrebno ukljuiti treu stranu u trgovinu
Obiljeja povratne kupnje
Karakteristini za isporuke zapadne industrijske opreme, instalacija i cijelih
tvornica u nerazvijene i
tranzicijske zemlje
Isporuku i uzvratnu isporuku vee proizvodni proces
Zakljuuju se dva ugovora za isporuku i uzvratnu isporuku
Vrijednost svih transakcija se izraava u dogovorenoj konvertibilnoj valuti
Veliki razmak izmeu primarne isporuke i prve uzvratne isporuke: 10 i vie
godina
Ukupna vrijednost uzvratnih isporuka najee vea od vrijednosti primarne
isporuke
3. Offset poslovi
Karakteristini za proizvode visoke tehnologije i velikih vrijednosti (vojna
oprema, atomske
centrale, komercijalni zrakoplovi)
I kupac i prodavatelj najede su vlade, dravna poduzeda
Dugoroni karakter: 10-12 godina
Prvo se pojavio u meusobnoj razmjeni razvijenih zemalja
Vrste offset poslova
1. Izravni offset
Prodavatelj, na zahtjev kupca, uzima u kupevoj zemlji podugovarae od kojih
preuzima odreene
dijelove potrebne za kompletiranje proizvoda koje izvozi
2. Neizravni offset
Obveza poravnanja ne odnosi se na dijelove ili tehnologiju vezanu za primarnu
isporuku. Radi se
o kupnji proizvoda ili tehnologije nevezanih za primarnu isporuku.
4. Kupnja unaprijed

 Razvijeni partner prvi kupuje robu iz nerazvijene zemlje i pribavlja utrivo

pravo izvoza
5. Evidencijski raun
Varijanta protu-kupnje
Okvirni sporazum izmeu kompanije iz razvijene zemlje i dravne institucije iz
zemlje u razvoju o meusobnoj razmjeni koja treba biti potpuno ili djelomino
uravnoteena u razdoblju 1-3 god.
6. Zaloni raun: poseban raun koji se otvarakod odgovarajuih banaka s
ciljem olakanja provedbe i osiguranja odreenog vezanog posla.
Izvoznik iz nerazvijene zemlje dri zaloni raun u razvijenoj zemlji s kojeg moe
plaati svoje obveze u inozemstvu.
Potekoe kod otvaranja zalonog rauna
7. Meunarodna trgovaka potvrda je prenosivi vrijednosni papir koji imatelju
daje neopozivo pravo izvoza odreene druge robe jednake protuvrijednosti.
Podrazumijeva indosament centralne banke

Zatitne klauzule u kupoprodajnim ugovorima

Svrha: ouvati ugovorenu vrijednost sklopljenog posla od promjena koje
mogu nastati od trenutka sklapanja ugovora do trenutka ispunjenja ugovora
Valutna klauzula zatita od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije)
odnosno od teajnog rizika (manjih promjena vrijednosti valute pladanja) u
razdoblju izmeu sklapanja ugovora i pladanja
isporuene robe. Valuta pladanja se vee za neku stabilniju vrijednost; stabilniju
valutu, robu ili zlato.
Indeksna klauzula zatita od rizika promjene cijene robe i usluga. U
trenutku plaanja isplauje se uvean ili umanjen nominalni iznos novane
obveze, ovisno o promjeni indeksa cijena dogovorene robe i usluga.
Klizna skala - pri ugovaranju dugoronih poslova velikih vrijednosti i izvoenju
investicijskih radova. Zatita od rizika promjena cijena materijala i nadnica
radnika. Ugovara se samo bazna cijena (koja odraava visinu najvanijih
trokova) i metoda po kojoj e se izraunati cijena koju de kupac stvarno platiti na
dogovoreni dan.

Poslovne isprave u meunarodnoj trgovini robom

Robne isprave
Prijevozne isprave
Isprave o osiguranju
Carinske isprave

1. ROBNE ISPRAVE
Fakture
Trgovaka faktura (trgovaki raun)
Dokaz o obavljenoj transakciji izmeu prodavatelja i kupca, isprava kojom se
dokazuje vlasnitvo nad robom, isprava koja se mora priloiti u postupku
carinjenja, temelj za plaanje u inozemstvo i za sva knjienja obavljene
transakcije
Bitni sastojci: opis i cijena robe
Proforma faktura (predraun)
Ponuda izdavatelja (prodavatelja) izdana u obliku fakture, izdaje se prije
isporuke robe ili obavljanja usluge
Sadri rok do kojeg proforma faktura obvezuje izdavatelja. Prihvaanje proforma
fakture u roku ima znaenje prihvaanja ponude.
Pretfaktura (prethodna faktura)

 U poslovima s robom koja je podlona gubicima u teini tijekom transporta

Isporuka robe se obavlja na temelju pretfakture, a preuzimanje robe na temelju
certifikata o koliini i kvaliteti. Plaanje se vri na temelju konane fakture koja se
izdaje na temelju izdanog certifikata.
Konzularna faktura
Potpisuje ju konzularni predstavnik zemlje uvoznice mjerodavan za zemlju
prodavatelja. Potvruje da je na njoj navedena cijena stvarna trina cijena
predmetne robe.
Carinska faktura
Potpisuje ju izvoznik, a slui za utvrivanje carinske vrijednosti uvozne robe i
kao potvrda o podrijetlu robe.
Isprave koje se izdaju uz fakturu
Specifikacija robe
Isprava koja sadri popis svih pojedinanih artikala koji ine jednu poiljku,
njihove koliine i, po potrebi, druge podatke koji zbog ogranienog prostora nisu
uneseni u fakturu.
Rabi se kao prilog fakturi i kupoprodajnom ugovoru
Lista pakiranja
Popis robe po koletima (sanducima, paletama, kontejnerima) u koja je roba
upakirana i koja ine
poiljku. Ubrzava manipulaciju robom.

Skladine potvrde
Skladinica
Isprava koju deponentu robe izdaje javno skladite potvrujudi da je navedenu
robu primilo na uvanje i obvezujui se da de je predati deponentu ili osobi na
koju on prenese pravo raspolaganja robom.
Vrijednosni papir, najee se izdaje po naredbi i prenosi indosamentom.
Jednodijelna i dvodijelna. Dvodijelna se sastoji od priznanice i zalonice i eda
je u praksi.
pediterska skladina potvrda

Potvrde o robi (certifikati)

Potvrda o podrijetlu robe
Isprava kojom izdavatelj potvruje da je proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je
izdan certifikat o podrijetlu
HGK: preferencijalne i nepreferencijalne
Potvrda o izravnoj poiljci
Isprava koju na zahtjev kupca pribavlja izvoznik, a kojom carinske vlasti neke
zemlje potvruje da je roba prevezena kao izravna poiljka, da je stalno bila pod
carinskim nadzorom i da na njoj nije obavljena nikakva dodatna dorada, prerada
ili obrada.
Cilj: smanjiti mogudnost kupnje robe od reeksportera
Potvrda o krajnjem korisniku
Isprava koju na zahtjev prodavatelja izdaje kupac kao jamstvo da je on, odnosno
njegov komitent, krajnji korisnik predmetne robe
Cilj: sprijeiti reeksport na neeljena trea trita
Potvrda o kvaliteti robe
Isprava koju izdaje organizacija registrirana za kontrolu kvalitete i kvantitete
robe potvrujudi da je pregledala robu i navodedi rezultate do kojih je analizom
dola (esto uvjet u pladanju po akreditivu)
Certifikat o teini robe
Isprava koju izdaje pediter o slubeno izmjerenoj teini robe pri njezinoj
otpremi u mjestu polazita (esto uvjet u pladanju po akreditivu)
Tvorniki atest
Potvrda kojom proizvoa potvruje kvalitetu robe, njezin kemijski sastav,
suglasnost s normama
Potvrda o vioj sili
Potvrda koju izdaje prodavatelj ili neka organizacija (gospodarska komora)
kojom se potvruje da je u razdoblju poslije sklapanja ugovora dolo do nastupa
nekih dogaaja koji spadaju u sluajeve vie
sile i koji su odgodili ili onemogudili provedbu radnji iz kupoprodajnih ugovora
Potvrde o zdravstvenom stanju robe
Preduvjet za uvoz, izvoz i carinjenje odreene robe
Sanitarna potvrda isprava kojom sanitarni inspektor potvruje da je neki
proizvod proizveden po sanitarnim normama i da ne sadri tvari tetne za ljudsko
zdravlje

 Veterinarska potvrda isprava kojom veterinarski inspektor potvruje da je

neki proizvod zdravstveno ispravan, da ne potjee s podruja na kojem su vladale
stone bolesti i da ne sadri tvari tetne za zdravlje ljudi i ivotinja
Fitopatoloka potvrda isprava kojom fitopatoloki inspektor (inspektor za
zatitu bilja) potvruje da predmeti biljnog podrijetla nisu zaraeni nikakvim
bolestima ili biljnim tetoinama te da ne potjeu s podruja na kojima su vladale
takve bolesti
2. PRIJEVOZNE ISPRAVE
Pomorska teretnica (konosman)
Prijevozna isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar kao dokaz da je
navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje
da de je prevesti do navedene odredine luke i tamo je, u stanju u kojem ju je
primio, predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice
Nije ugovor o prijevozu ali potvruje postojanje ugovora i njegove uvjete
Vrijednosni papir svaki imatelj originala teretnice ima sva prava na robu na
koju teretnica glasi. Kupoprodaja robe na koju teretnica glasi se moe obaviti
prenoenjem teretnice s prodavatelja na kupca.
Vrste pomorske teretnice
S obzirom na vrstu prijevoza:
Linijska pomorska teretnica
Karakteristike linijske plovidbe: postojanje plovidbenog reda, poznata ukrcajna i
odredina luka i sve ostale luke, unaprijed objavljeni uvjeti prijevoza, velik broj
pojedinanih poiljaka razliitih poiljatelja koje se ukrcavaju i iskrcavaju u svim
lukama u kojima brod pristaje
arter pomorska teretnica
Karakteristike slobodne plovidbe: brodovi se iznajmljuju za prijevoz tereta, kad
brodar dobije teret onda dogovara one uvjete koji su kod linijske plovidbe
unaprijed odreeni

S obzirom na karakter primjedbi unesenih u teretnicu:

 ista teretnica ne sadri primjedbe koje izriito konstatiraju da je roba ili

ambalaa otedena (npr .
polovna ambalaa, sadraj nepoznat)
Neista teretnica sadri primjedbe kojima se izriito konstatiraju nedostaci
na robi ili ambalai (npr . roba vlana, roba otedena, sanduci otedeni, vree
poderane)
U naplati akreditivom banke ne smiju primiti neistu teretnicu izuzev izriitog
odobrenja nalogodavca
S obzirom na nain odreivanja primatelja robe:
Teretnica na ime glasi na tono ime kupca, pravo raspolaganja robom se
prenosi ustupom ili cesijom (kod javnog biljenika ili na sudu), najsigurniji oblik
teretnice
Neprenosiva teretnica varijanta teretnice na ime koja se ne moe prenijeti ni
cesijom
Teretnica po naredbi u rubrici primatelj upisuje se po naredbi,
prenosi se indosamentom (potpuni i bjanko)
Teretnica na donositelja ne sadri ime i adresu primatelja robe, pravo
raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice, prenosi se predajom iz
ruke u ruku, najnesigurniji oblik teretnice
S obzirom na mjesto gdje se nalazi teret:
Teretnica s klauzulom ukrcano na brod
Izdaje se nakon ukrcaja na brod
Najsigurniji oblik teretnice za kupca
Teretnica s klauzulom primljeno na ukrcaj
Svojevrsno obedanje da de robe biti ukrcana i otpremljena
Nesigurniji oblik teretnice za kupca

Teretni listovi
Prijevozne isprave kojima prijevoznik potvruje da je primio robu na prijevoz i
da e ju prevesti na odredite
Meunarodni eljezniki teretni list: isprava na ime i ne moe se izdati po
naredbi niti na donosioca. On nije VP niti ugovor o prijevozu. On je samo isprava
kojom se dokazuje postojanje ugovora o prijevozu robe eljeznicom. Sastoji se od
6 dijela (original teretnog lista, duplikat teretnog lista, teretna karta, izvjee o
prispijeu, kopija teretnog lista, prijepis kopije teretnog lista)
Meunarodni cestovni teretni list: prijevozna isprava koja se rabi pri
prijevozu robe razliitim vrstama kamiona. Teretni list u MCP glsi na ima
primatelja. Nije VP niti ugovor o prijevozu koji je sklopljen u trenutku kad
prijevoznik popie teretni list. Sastoji se od 3 originala i 5 kopija.
Meunarodni zrani teretni list: isprava kojom zrani prijevoznik potvruje
primitak robe zbog prijevoza na oznaeno odredite. To je tiskanica na engleskom
jezikupropisana meunarodnom konvencijom o prijevozu robe zrakom. Sastoji se
od 3 originala i 9 kopija.
Meunarodni rijeni teretni list: potvrda rijenog brodara da je teret ukrcan
na njegov brod a poiljatelj daje ovlast disponiranja poiljkom sve dok se ona ne
preda primatelju. Sastoji se od 6 dijela (originala, duplikata i 4 kopije)
Meunarodni pomorski teretni list: isti kao pomorska teretica te istovrstan
s duplikatom eljeznikog tovarnog lista . Nije prenosiv, nije VP i uvijek glasi na
ime primatelja
Nisu ugovori o prijevozu nego potvrda postojanja tih ugovora
Nisu vrijednosni papiri, glase na ime primatelja
pediterske potvrde
Izdaje ih meunarodno udruenje peditera (FIATA)
pediterska potvrda o primitku
Isprava kojom pediter potvruje da je primio odreenu robu uz neopozivi nalog
da organizira njenu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju.
pediterska prijevozna potvrda
Isprava kojom pediter potvruje da je primio robu radi otpreme odreenim
prijevoznim sredstvom te da de je predati primatelju.

 pediterska teretnica za mjeoviti prijevoz

Isprava kojom se pediter obvezuje obaviti ili u svoje ime organizirati obavljanje
cjelokupnog transporta. Koristi se u multimodalnom transportu kada se koriste
usluge vie prijevoznika. pediter na sebe preuzima odgovornost za sve
sudionike.

Ostale prijevozne isprave

Kurirske i potanske potvrde
Izdaju ih potanski uredi ili kurirska poduzeda izmjesta otpreme i ovjeravaju
igom
3. ISPRAVE O OSIGURANJU ROBE
Polica osiguranja
Pisana isprava kojom se potvruje sklopljeni ugovor o osiguranju robe u
prijevozu
Moe glasiti na ime, po naredbi i na donositelja
Vinkulirane police nemogu prijenos prava iz police
Generalna polica koristi se kad osiguranik sukcesivno u kradim vremenskim
razmacima uvozi
ili izvozi istu ili slinu robu na istom paritetu
Pojedinana polica koristi se u sluaju povremenih ugovora o osiguranju
Certifikat osiguranja
Ispostavlja se na temelju generalnog ugovora o osiguranju prije otpreme
pojedinanih poiljki, kad se iz bilo kojeg razloga ne moe izdati polica osiguranja
Prijava za osiguranje u izvozu i uvozu (potvrda o osiguranju)
Pojavljuje se u poslovnoj praksi hrvatskih poduzeda koja imaju sklopljen
generalni ugovor o osiguranju. Poduzea konkretnu poiljku prijavljuju
osiguravatelju tako da mu dostave popunjenu prijavu.
4. CARINSKI DOKUMENTI
Karnet TIR
Carinski dokument koji se koristi za ubrzavanje i pojednostavnjenje carinskih
formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu
odnosno prilikom tranzita.

 Svojevrsno jamstvo osiguratelja carinskim vlastima da e sva carinska davanja

zajedno sa zateznim kamatama biti plaene doe li do nepravilnosti u postupanju
s karnetom
Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska robe nakon to je pregledala robu
i vozilo i uvjerila se u istinitost podataka koje je prijevoznik unio u karnet.
Carinarnica stavlja carinska obiljeja (plombu) i potvruje karnet TIR. Carinarnice
tranzitnih zemalja samo iznimno pregledavaju robu. Odredina carinarnica
evidentira karnet TIR i alje potvrdu polaznoj carinarnici o primitku robe.

Karnet ATA
Dokument koji omoguduje privremeni uvoz neke robe bez pladanja carine i
poreza s time da se predmetna roba mora najdulje u roku od jedne godine vratiti
u inozemstvo u neizmijenjenom stanju.
Zamjenjuje carinske postupke privremenog uvoza i izvoza odreene robe
Kod izdavatelja karneta (trgovinske komore) polae se gotovinski depozit koji
slui za pokrie svih carinskih pristojbi u sluaju zloporabe karneta.
Privremeni uvoz uzoraka namijenjenih prezentaciji na sajmovima, izlobama i
slinim mjestima.
Jedinstvena carinska deklaracija

osnovna carinska isprava koje se od poetka sijenja 2000. primjenjuje kao

jedinstven formular carinske deklaracije za vrste carinskih postupaka

komplet JCD sadri 8 primeraka

Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe

isprava koja se prijavljuje pri uvozu robe

Instrumenti plaanja i meunarodnoj razmjeni

1. Meunarodni dokumentarni akreditiv
Instrument plaanja u kojem se neka banka po nalogu svog komitenta obvezuje
da e:

 isplatiti korisniku akreditiva, ili nekoj treoj osobi po njegovoj naredbi, odreeni
novani iznos (odnosno akceptirati, negocirati ili isplatiti mjenicu vuenu od
korisnika) ili da e
ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo plaanje (odnosno akceptiranje,
negociranje ili isplatu mjenice)
Reguliran Jedinstvenim pravilima i obiajima za dokumentarne akreditive
Sudionici u plaanju dokumentarnim akreditivom
Nalogodavac kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj banci da, na temelju
financijskog pokria kojeg ima u toj banci ili na temelju odobrenog kredita, otvori
akreditiv u korist inozemnog dobavljaa
Akreditivna banka banka koja otvara akreditiv, najee banka u zemlji
kupca
Korisnik prodavatelj (izvoznik) koji predoenjem odreenih dokumenata i
ispunjavanjem ostalih uvjeta stjee pravo iskoritenja akreditiva
Imenovana banka svaka druga banka koja po ovlatenju akreditivne banke
preuzima odreene
obveze prema korisniku akreditiva, najede banka iz zemlje prodavaa
Imenovana banka moe imati razliite obveze:
Isplatna banka ovlatena za isplatu akreditiva na teret i po nalogu
akreditivne banke
Potvrujua banka preuzima obvezu da de isplatiti akreditivnu svotu odmah
po prezentaciji dokumenata i ne ekajui pritom prijam pokria od akreditivne
banke
Negocirajua banka ovlatena do odreenog roka isplatiti akreditivnu svotu
uz uvjet da joj korisnik predoi mjenicu i dokumente koji su odreeni akreditivnim
uvjetima
Akreditivni dokumenti
Robni dokumenti (faktura )
Prijevozni dokumenti (pomorska teretnica, teretni listovi )
Dokumenti o osiguranju (ugovor i polica )
Ostali dokumenti (potvrde o podrijetlu robe, isprave ozdravstvenom stanju )
U ispitivanju dokumenata moraju se potivati sljededa naela:

 Naelo sukladnosti opis robe u fakturi mora biti sukladan s opisom robe iz
akreditiva, a svi drugi
dokumenti (npr . teretnica) mogu sadravati opis robe koji nije identian ali nije ni
protivan opisu robe u akreditivu
Naelo neproturjenosti banka de prihvatiti dokumente koji joj se predoe
pod uvjetom da njihov
sadraj nije proturjean bilo kojem drugom predoenom dokumentu
Naelo nesuglasnosti
Prihvatljive nesuglasnosti doputene Jedinstvenim pravilima i predviene
akreditivom, banka odobrava isplatu
Neprihvatljive nesuglasnosti izriito zabranjene, banka odbija isplatu
Granini sluajevi nesukladnosti nisu unaprijed definirani

Postupak plaanja akreditivom

1. FAZA: OTVARANJE AKREDITIVA:
Inozemni kupac daje akreditivnoj banci u svojoj zemlji nalog za otvaranje
akreditiva i doznauje
dogovoreni iznos deviza.
Akreditivna banka otvara akreditiv i prosljeuje ga potvrujuoj banci u zemlji
prodavatelja.
Potvrujua banka alje obavijest korisniku (prodavatelju) o otvorenom
akreditivu i o svim uvjetima iz akreditiva.
2. FAZA: KORITENJE AKREDITIVA
Korisnik akreditiva (prodavatelj) prezentira dokumente koji dokazuju da je roba
isporuena u skladu s ugovorom (fakturu, teretnicu, policu osiguranja )
potvrujuoj banci u svojoj zemlji.

 Potvrujuda banka pregledava dokumente i ako nema nikakvih primjedbi

odmah isplauje korisniku akreditivni iznos.
Potvrujua banka primljene dokumente prosljeuje akreditivnoj banci i ako
nema nikakvih primjedbi ispladuje joj akreditivni iznos uvedan za uobiajene
trokove.
Akreditivna banka primljene dokumente uruuje nalogodavcu (kupcu) koji ne
moe bez njih preuzeti robu od prijevoznika.
Koristi od primjene akreditiva
Koristi za prodavatelja
Jami mu naplatu isporuene robe (otprema robu i predaje dokumente tek
nakon primitka obavijesti o otvorenom akreditivu)
Koristi za kupca
Sigurnost da mu je stvarno poslana ugovorena koliina i kvaliteta robe
(prodavatelj e biti isplaen tek kada prezentira dokumente kojima to dokazuje)
Vrste akreditiva s obzirom na nain i rok isplate:
Akreditivi po vienju - akreditivni iznos se ispladuje korisniku odmah po
prezentaciji dokumenata
Akreditivi s odgoenim plaanjem plaanje se odvija u odreenom roku
(30, 60, 90 dana )
Akceptni akreditivi korisnik umjesto isplate akreditivnog iznosa dobiva
mjenicu koju je potpisala
(akceptirala) banka i ije je dospijee odreeno na neki dan u bududnosti
Otkupni (negocijacijski) akreditivi akreditivna banka ovlauje korisnika
da na nju vue mjenicu i odreuje da mjenica bude prezentirana s ostalim
dokumentima. Banka jami da e tu mjenicu isplatiti odmah po dospijeu. Mjenica
je prenosiva.

Vrste akreditiva s obzirom na odnos akreditivne banke i korisnika

akreditiva:
Opozivi akreditivna banka bez prethodne suglasnosti i najave moe opozvati
akreditiv
Neopozivi akreditivna banka ima neopozivu obvezu isplate akreditiva

 Potvreni (konfirmirani) - uz akreditivnu banku, neopozivu obvezu isplate ili

akceptiranja mjenice
preuzela je i posrednika banka (tada ona postaje potvrujuda ili konfirmirajuda
banka)
Nepotvreni (nekonfirmirani) samo akreditivna banka ima neopozivu
obvezu plaanja ili akcepta
mjenice
Prenosivi akreditiv prvi korisnik moe traiti od banke koja je duna obaviti
pladanje ili akcept
mjenice da sva prava prenese na jednu ili vie drugih osoba
Neprenosiv akreditiv prijenos prava nije mogu
Revolving akreditiv akreditiv koji se, kad se iskoristi, ponovno obnavlja na
isti iznos dok se ne iscrpi maksimalna predviena stopa.
Obnovljivi u vremenu i u vrijednosti
Kumulativni i nekumulativni
Obini (jednokratni) akreditiv ne obnavlja se nakon to se iskoristi
Akreditivi s crvenom ili sa zelenom klauzulom
akreditivna i posrednika banka imaju pravo ali ne i obvezu da korisniku
(prodavatelju) predujme
odreeni iznos akreditiva bez ikakvih uvjeta
oblik kreditiranja izvoznika
Podakreditivi
Korisnik akreditiva upotrebljava akreditiv otvoren u njegovu korist kao podlogu
za otvaranje novog
akreditiva (kod iste banke) koji mu slui za financiranje kupovine robe kod svojih
dobavljaa.
2. Bankovna doznaka
Nalog komitenta (kupca) svojoj banci da na teret njegovih sredstava isplati
odreenu svotu deviza
inozemnoj osobi (dobavljau) naznaenom u nalogu.
Domaa banka prihvaa taj nalog i nakon toga nalae inozemnoj
(korespondentnoj) banci isplatu novane svote korisniku te doznake
Razlika od akreditiva: najede se ne zahtjeva ispunjavanje odreenih uvjeta od
prodavatelja prije izvrenja isplate

 Najee se koristi za:

Plaanje robe manjih vrijednosti
Plaanje obavljenih gospodarskih usluga
Plaanje predujmova
Otplatu kreditnih anuiteta
Druga nerobna pladanja (stipendije, darovanja, pomoi,nasljedstva )
U poslovanju partnera koji se dobro poznaju
Vrste:
Nostro i loro
Robna i nerobna
Uvjetna i bezuvjetna
3. Dokumentarna naplata robni inkaso
Izvoznik odmah po otpremi robe izdaje i inkaso nalog koji zajedno s
dokumentima i instrukcijama
prosljeuje svojoj banci da ona sama ili putem korespondentne banke ostvari
naplatu na dogovoren nain.
Dokumenti de uvozniku biti predani:
nakon isplate kupoprodajnog iznosa
nakon akceptiranja mjenice
nakon to uvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje
bankovnog jamstva
Na osnovu dokumenata uvoznik preuzima i carini robu
Vrste inkaso naplate:
Robni inakso ugovara se kao naplata komercijalnih papira(faktura, prijevozni
dokumenti ) ili vrijednosnih papira.
Nerobni ili isti inkaso ugovara se kao naplata vrijednosnih papira (ekova,
mjenica, obveznica).
Nesigurniji instrument pladanja od akreditiva jer u akreditivu prodavatelj alje
robu tek nakon to osigura naplatu (nakon to dobije obavijest o otvorenom
akreditivu), dok u inkaso naplati prodavatelj alje dokumente istovremeno s
robom.

 Inkaso naplata koristi se kada izmeu poslovnih partnera vlada povjerenje ili
kada jedna strana moe diktirati uvjete naplate.
4. Trgovako kreditno pismo
Instrument dokumentarnih plaanja kojim banka izdavatelj ovlauje
imenovanog korisnika da na nju moe vui mjenice do iznosa navedenog u pismu
te se obvezuje da e te mjenice, uz prezentiranje propisanih dokumenata, otkupiti
od svakog savjesnog imatelja.
5. ek
Vrijednosni papir kojim izdatnik (trasant) nalae trasatu (najede banci) da na
eku navedenu svotu isplati korisniku eka (remitentu) ili osobi na koju on
prenese ek.
Na ime, po naredbi, na donositelja
U platnom prometu s inozemstvom:
Bankovni ek
Dokumentarni ek koristi se u trgovini robom i uslugama. Banka ispladuje ek
tek nakon to remitent prezentira potrebne dokumente.
Osobni ek
Putni ek
Euroek
6. Mjenica
Vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da e osobi navedenoj na mjenici
ili osobi na koju
ona prenese mjenicu, isplatiti na mjenici naznaen iznos na dan koji je naveden
na mjenici.
Trasirana (tua) mjenica izdavatelj (trasant) nalae drugoj osobi (trasatu)
da isplati treoj osobi (remitentu) odreenu svotu novaca
Vlastita (sola) mjenica sam izdavatelj (trasant) se obvezuje isplatiti
odreenu svotu navedenoj osobi (remitentu)
Rizici u vanjskoj trgovini
Rizik -mogunost nastupa razliitih nepredvienih dogaaja izazvanih
subjektivnim ili objektivnim okolnostima, a zbog kojih mogu nastati
odreenetete.

Uzroci i posljedice rizika

Glavni uzroci nastupa rizika:
Neizvjesnost
Djelovanje ljudskog faktora
Posljedica nastupa rizika: teta = unitenje, otedenje ili smanjenje vrijednosti
nekog predmeta
Stvarna teta gubitak imovine ili gubitak sredstava odnosno poslovni
gubitak koji se ogleda u injenici da uloena sredstva nisu donijela nikakve nove
vrijednosti
Poravnavajua teta nastup nepredvienih dogaaja koji su uzrokovali
dodatne trokove zbog ega je ostvarena manja vrijednost iz uloenih sredstava
Eventualna tete ili izmakla dobit teta koja nastaje zbog injenice to se
izabrana poslovna odluka pokazala pogrenom zbog nastupa odreenih
nepredvienih dogaaja
Vrste rizika
Prenosivi mogue je utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu moguih teta, pa
se rizik moe prenijeti na druge subjekte
Neprenosivi nije ih mogue prenijeti na druge subjekte
Osigurljivi rizici od kojih se moemo osigurati
Neosigurljivi nepredvidljivi i katastrofini rizici na koje pojedinac nije mogao
utjecati pa ih ne moe ni osigurati
Subjektivni posljedica subjektivne volje ovjeka, teko predvidljivi i mjerljivi,
u pravilu nisu osigurljivi
Objektivni rizici na koje pojedinac ne moe utjecati, lako ih je izmjeriti,
odrediti uestalost nastupa, visinu prosjenih teta, osigurljivi su prosjenih teta,
osigurljivi sulako ih je izmjeriti, odrediti uestalost nastupa, visinu
Robni rizici
Obuhvaaju sve nepredvidive dogaaje koji mogu rezultirati tetama na robi
Vrste robnih rizika:
Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora
Rizik vrste, koliine i kvalitete robe
Transportni rizici
1. Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora

 Mogunost da jedna ugovorna strana iz vanjskotrgovinskog posla uopde ne

ispuni preuzetu ugovornu obvezu radi ega e drugoj strani biti nanesena neka
teta.
Mogunost da prodavatelj uope ne isporui dogovorenu robu ili da ne prui
dogovorenu uslugu
Mogunost da kupac ne preuzme robu i ne ispuni obvezu plaanja isporuene
robe
Odreen subjektivnim i objektivnim okolnostima
2. Rizik vrste, kvalitete i koliine robe
Mogunost da se kupcu isporui roba koja ne odgovara u potpunosti onoj robi
koja je dogovorena, svejedno radi li se o drugoj vrsti, loijoj kvaliteti ili manjoj
koliini.
Takav rizik posebno pogaa:
Robu odreenih fizikih i kemijskih svojstava (npr . lako lomljivu i lako
pokvarljivu robu)
Robu koja je podlona promijeni teine tijekom transporta (npr . iva stoka)
Robu za kojom je potranja ograniena na neko vremensko razdoblje (npr .
sezonsku robu)
3. Transportni rizici
Vezani uz opasnosti kojima su tijekom transporta izloeni ljudi, prijevozna
sredstva i roba. Mogunost nastanka potpune ili djelomine tete na robi tijekom
transporta od mjesta
polazita do mjesta odredita.
Podjela:
Osnovni usko vezani uz vrstu prijevoza te najee istodobno pogaaju i
prijevozno sredstvo i robu (npr . prometne nezgode, elementarne nepogode,
poari u prijevoznom sredstvu, razbojstva )
Dopunski vezani uz specifina svojstva robe koja se prijevozi (kraa, lom,
rasipanje, hra, kvarenje...)
Ratni uzrokovani ratnim djelovanjem izmeu zemalja (npr . opasnost od
zarobljavanja, zapljene robe, zadravanja prijevoznog sredstva )
Politiki uzrokovani izvanrednim dogaajima ili stanjem u nekoj zemlji (npr .
opasnost od nereda, nasilja, trajkova )

Financijski rizici
Posljedica nepredvienih dogaaja koji mogu oteati i/ili onemoguiti plaanje
odnosno naplatu u nekom vanjskotrgovinskom poslu na ugovoreni nain, u
ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku.
Mogu biti izazvani subjektivnim (komercijalni financijski rizici) i objektivnim
(nekomercijalni financijski rizici) okolnostima
Podjela prema uincima koje izazivaju:
Rizik cijene
Rizik izvoznog kredita
Rizik konvertiranja
Rizik transfera
Teajni rizik
Rizik devalvacije i revalvacije

Rizik cijene - naknadna promjena trine cijene predmeta kupoprodaje koji je

prodan po fiksnoj cijeni
Poveanje cijene nanosi teti prodavatelju
Smanjenje cijene nanosi tetu kupcu
Rizik izvoznog kredita opasnost da inozemni kupac prestane otplaivati
isporuenu robu
odnosno obavljenu uslugu, tj. da se otplate ne realiziraju po ugovorenoj dinamici i
po ugovorenim uvjetima
Rizik konvertiranja opasnost da kupac neke robe ili usluge ne moe ispuniti
ugovorenu obvezu plaanja u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite
nelikvidnosti nego zbog toga to su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju
domade valute u devize u kojima je dogovoreno plaanje
Iskljuivo objektivnog karaktera
Neprenosiv i ne moe se osigurati kod privatnih osiguravajudih drutava ve
kod specijaliziranih institucija udravnom vlasnitvu

 Rizik transfera nemogunost ispunjenja naloga za plaanje u inozemstvo u

skladu s preuzetim
ugovorenim obvezama. Iskljuivo objektivnog karaktera.
Teajni rizik opasnost znatnije promjene teaja u razdoblju od sklapanja
ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa
Izvoznik trpi tetu kad ugovorena valuta gubi na vrijednosti
Uvoznik trpi tetu kad ugovorena valuta dobiva na vrijednosti
Rizik devalvacije i revalvacije opasnost znatnije i iznenadne promjene
teaja neke valute radi odluke deviznih vlasti te zemlje
Za izvoznika je najnepovoljniji sluaj revalvacije nacionalne valute uz istodobnu
devalvaciju valute zemlje kupca
Upravljanje rizicima u vanjsktrgovini
Samoosiguranje
Prijenos rizika na poslovnog partnera
Prijenos rizika na osiguravajude organizacije
Hedging
Forfetiranje

Samoosiguranje
Sve radnje i postupci koji se poduzimaju u svrhu smanjenja neizvjesnosti oko
nastupa buduih unutarnjih i vanjskih dogaaja
Dodatna izobrazba i informiranje, stvaranje posebnih fondova za pokrie
nastalih teta, praenje ponude i potranje, ispitivanje boniteta poslovnih
partnera i politikog stanja u zemljama partnera, ugovaranje posebnih klauzula
Klauzula hardship nastupom nepredvidivih okolnosti ugovorne strane se
obvezuju izmijeniti ugovor i prilagoditi ga novonastaloj situaciji
Klauzula vie sile nastupom nepredvidivih okolnosti dolazi do trajne ili
privremene nemogunosti ispunjenja ugovora, obustave ugovora ili ak do
raskida ugovora
Prijenos rizika na poslovnog partnera

 Obavlja se prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora (najede se rabe

Incotermsi)
Prijenos rizika na osiguravajudu organizaciju
Mogu ako je rije o prenosivom riziku:
Mogue je matematiki izraunati gubitak uslijed nastupa osiguranog rizika
Moe se odrediti kada, gdje i zato je gubitak nastao
Gubitak mora biti nepredvidiv ili sluajan
Gubitak ne smije biti katastrofalan
Hedging
Kupnja ili prodaja podloge (roba, usluge, indeksi, financijski instrument, teaj )
na termin sa
svrhom da se poniti rizik moguih promjena cijena na promptom tritu
Hedgeri svoje neizvjesne pozicije na promptnom tritu pokrivaju suprotnim
pozicijama na terminskom tritu
Prvenstveni cilj nije zarada nego zatita od rizika
Robni hedging
Devizni hedging

Forfetiranje
Prodaja nedospjelih novanih potraivanja nastalih izvozom robe ili usluga na
kredit pri emu se kupac tih potraivanja (banka ili neka financijska institucija)
odrie prava regresa prema izvornom vjerovniku (izvozniku)
Izvoznik svoje potraivanje pretvara u gotovinu i oslobaa se rizika naplate tog
kredita
Forfetar svoje usluge napladuje diskontiranjem (umanjivanjem) izvornog iznosa
potraivanja
Faktoring

 Faktoring predstavlja oblik trgovakog financiranja koji se temelji na prodaji

kratkoronih potraivanja banci ili specijaliziranoj instituciji koja se naziva faktor.
Sudionici u faktoringu:
1. Klijent ili prodavatelj
2. Kupac ili dunik
3. Faktor
4. Inozemni faktor
Funkcije faktoringa:
1. Financiranje
2. Upravljanje potraivanjima
3. Preuzimanje kreditnog rizika
Pored navedenih mogue je jo pruanje usluga: voenje knjigovodstva, revizija
poslovnih knjiga, marketinke aktivnosti, izbor prijevoznika i osiguravatelja, itd.
Prednosti koritenja faktoringa:
1. Poboljanje likvidnosti
2. Poboljanje kreditne sposobnosti
3. Bolja struktura bilance
4. Uinkovito upravljanje zalihama i potraivanjima
5. Poveanje prodaje i vea konkurentnost
6. Mogunost dodatne odgode plaanja
7. Smanjenje rizika neplaanja kupca
8. Smanjenje administrativnih trokova
Nedostaci faktoringa:
1. Kratkorono financiranje
2. Trokovi su vei nego kod bankovnih kredita
3. Neki kupci ne ele ukljuivanje tree strane
4. Sva potraivanja nisu prikladna za faktoring
Pravni aspekt faktoringa:
1. Predugovor (ugovor o faktoringu): obveza na nuenje svih buduih
potraivanja na otkup faktoru pod uvjetom da kreditna sposobnost dunika
zadovoljava faktora
2. Glavni ugovor: je ugovor o prodaji i ustupanju konkretnog potraivanja
Razlikovanje faktoringa i forfeitinga:
1. Rokovi potraivanja koja se ustupaju
2. U forfetiranju se nude pojedinana potraivanja (investicijska oprema)

3. Forfetiranje se vie koristi u meunarodnom poslovanju a faktoring u domaem

Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini
Definicija
Dvostrani pravni akt u kojem se prodavatelj obvezuje isporuiti ugovorenu robu
ili pruiti dogovorenu uslugu dok se kupac obvezuje isplatiti ugovorenu cijenu na
dogovoreni nain i dogovorenim instrumentom pladanja.
Za kupoprodajne ugovore u vanjskoj trgovini bitno je odrediti po kojem e se
pravu ugovor sklopiti i tumaiti, jezik ugovora, nadlean sud za rjeavanje
sporova itd.
Pravno bitni elementi ugovora: ugovorne strane i predmet kupoprodaje
Prema hrvatskom pravu moraju biti u pisanom obliku
Oblici ugovora u poslovnoj praksi
1. Ponuda i prihvat ponude
Ponuda mora biti dovoljno odreena i sadravati nakanu ponuditelja da ga
obvezuje u sluaju prihvadanja ponude od strane kupca
2. Narudba i potvrda narudbe
Prodavatelj pismeno prihvada vrstu narudbu kupca bez ikakvih izmjena
3. Klasini kupoprodajni ugovor
Netipini poslovi i poslovi velike vrijednosti
4. Tipski (formularni) ugovor
Tiskanice na kojima se nalaze svi bitni elementi ugovora, ugovaranje prodaje
robe iroke potronje i standardne kvalitete
5. Burzovne i aukcijske zakljunice

Formularni ugovori, svi elementi ugovora su standardizirani osim cijene

Rjeavanje sporova
Sporazum izmeu ugovornih strana
Arbitraa
privatno (nedravno) rjeavanje sporova
Institucionalna arbitraa: pri nacionalnim gospodarskim komorama,
meunarodnim tijelima ili strunim udruenjima
Ad hoc arbitrae: konstituiraju se za rjeavanje odreenog spora i nakon
donoenja odluke prestaju postojati

 Na sudu
Otpremnici i otpremnitvo
Osnovni pojmovi
Otpremnitvo organizacija otpreme i dopreme robe i svih radnji koje su pri
tome potrebne
Meunarodno otpremnitvo
Organizacija otpreme robe u inozemstvo (izvozna pedicija)
Organizacija dopreme robe iz inozemstva (uvozna pedicija)
Organizacija provoza robe preko vlastite zemlje (tranzitna pedicija)
Tri osnovna oblika meunarodne pedicije:
Luka pedicija organizacija prijevoza robe u pomorskom prometu
Kontinentalna pedicija organizacija prijevoza robe u cestovnom,
eljeznikom, zranom i rijenom prometu
Pogranina pedicija poslovi carinjenja i drugi poslovi vezani uz prelazak robe
preko granice
Ugovor o otpremnitvu
Specifian oblik komisionog ugovora koji se sastoji od dva dijela: dispozicije
(naloga) koju daje komitent i potvrde prihvata dispozicije koju potpisuje
otpremnik.
Ugovorom se (1) pediter obvezuje da de, zbog prijevoza odreene robe,
sklopiti u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prijevozu robe i sve druge
ugovore potrebne za obavljanje prijevoza dok se (2) nalogodavac obvezuje
isplatiti mu dogovorenu naknadu.

Poslovi otpremnika
Osnovni poslovi
Savjetovanje i izrada ponuda
Ugovaranje prijevoza i odreivanje instradacije

 Organizacija utovara, istovara i pretovara

Osiguranje robe
Uskladitenje robe tijekom prijevoza
Carinsko posredovanje
Prihvat i predaja robe
Specijalni poslovi
Kontrola kvalitete i kvantitete robe
Preuzimanje robe
Pakiranje robe
Uzimanje uzoraka
Sajamski poslovi
Izdavanje jamstvenih (garantnih) pisama
Izdavanje pediterskih potvrda

Faze i tijek redovitih poslova izvoza i uvoza

Redoviti posao izvoza robe
Pripremna faza:
1. Upit inozemnog kupca domadem izvozniku

2. Potvrda primitka upita inozemnog kupca

3. Ispitivanje o bonitetu inozemnog kupca
4. Upit izvoznika domadem proizvoau
5. Ponuda proizvoaa izvozniku
6. Upit izvoznika otpremniku
7. Ponuda otpremnika izvozniku
8. Pretkalkulacija
9. vrsta ponuda izvoznika inozemnom kupcu
10. Prihvat ponude izvoznika
11. Potpis kupoprodajnog ugovora
Faza operativne provedbe:
1. Obavijest izvozniku o otvorenom akreditivu
2. Neopozivi meunarodni dokumentarni akreditiv
3. Dispozicija pediteru
4. Potvrda primitka dispozicije
5. Carinska faktura
6. Certifikat o podrijetlu robe
7. Teretni list
8. Polica osiguranja
9. Jedinstvena carinska deklaracija
10. Raun peditera
11. Izvoznik alje kupcu brzojav o otpremi robe
12. Dostava akreditivnih dokumenata banci
13. Izvjede o naplati po akreditivu
14. Obavijest inozemnog kupca o prispijeu robe

Zavrne radnje:
1. Izvoznik izrauje konanu kalkulaciju
2. Obavijest izvoznika proizvoau
3. Nalog banci za raspored priljeva deviz
4. Zahvala kupcu na povjerenom poslu
5. Izrada pregleda priljeva deviza
6. Izrada nadzorne knjige o izvozu robe

Redoviti posao uvoza robe

Pripremna faza:
1. Upit domadeg kupca uvozniku
2. Potvrda primitka upita
3. Upiti uvoznika inodobavljaima
4. Ponude inodobavljaa
5. Upit uvoznika otpremniku
6. Ponuda otpremnika
7. Pretkalkulacija
8. Prihvat ponude najpovoljnijeg inodobavljaa
9. Kupoprodajni ugovor
Faza operativne provedbe:
1. Uvoznik daje nalog za otvaranje akreditiva
2. Uvoznik daje dispoziciju pediteru
3. Potvrda primitka dispozicije
4. Neopozivi meunarodni dokumentarni akreditiv
5. Izvjede o isplati po akreditivu i dostava akreditivnih dokumenata: raun
inodobavljaa, duplikat meunarodnog eljeznikog tovarnog lista, brzojav o
otpremi robe iz inozemstva, potvrda o podrijetlu robe, certifikat o koliini i
kakvodi robe
6. Polica osiguranja
7. Deklaracija o carinskoj vrijednosti
8. Jedinstvena carinska deklaracija
9. Raun peditera

Zavrne radnje:
1. Zahvala kupca uvozniku
2. Konana kalkulacija
3. Dostava kalkulacije i zahvala uvoznika kupcu
4. Obavijest uvoznika o prispijedu robe
5. Zahvala inodobavljaa uvozniku
6. Nadzorna knjiga o uvozu

Meunarodni trgovaki izrazi (Incoterms 2010)

Incoterms
Skup trgovakih izraza koji precizno odreuju mjesto isporuke robe, podjelu
trokova izmeu prodavatelja i kupca te precizno definiraju mjesto i trenutak
prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupoprodaje.
Nisu obvezujui unaprijed, nego tek kad oba ugovorna partnera izrijekom
ugovore njihovu primjenu

Incoterms 2010
11 paritetnih klauzula svrstanih u 4 skupine:
Skupina E: EXW
Upuivanje (polazak)
Skupina F: FCA, FAS, FOB
Glavni prijevoz neplaen
Skupina C: CFR, CIF, CPT, CIP
Glavni prijevoz plaen
Skupina D: DAT, DAP, DDP
Prispijee
Primjena Incotermsa ovisno o vrsti prijevoza
Sve vrste prijevoza, ukljuujudi i multimodalni transport: EXW, FCA, CPT, CIP,
DAT, DAP, DDP
Pomorski i rijeni prijevoz: FAS, FOB, CFR, CIF

EXW (EX works)

Franko tvornica: EXW Zagreb, Inc. 2010.
Prodavatelj ispunjava svoju obavezu kad robu, u dogovoreno vrijeme, stavi na
raspolaganje kupcu u
svojim prostorijama te kad o tome obavijesti kupca
Prodavatelj duan robu izvozno ocariniti, ali nije duan utovariti robu niti platiti
troak utovara na prijevozno sredstvo

 Obveze prodavatelja minimalne, obveze kupca maksimalne

FCA (Free carrier)
Franko prijevoznik: FCA Torino, Inc. 2010.
Prodavatelj duan isporuiti robu prijevozniku kojeg je odredio kupac, na
dogovorenom mjestu
Nakon to je roba predana dogovorenom prijevozniku, svi trokovi i rizici
otpreme robe prelaze na kupca
Roba izvozno ocarinjena, glavni prijevoz neplaen
FAS (Free Alongside Ship)
Franko uz bok broda: FAS Rijeka, Inc. 2010.
Prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu postavi uz bok broda u
dogovoreno vrijeme u dogovorenoj luci otpreme
Nakon toga svi trokovi i rizici prelaze na kupca
Roba izvozno ocarinjena
Samo za pomorski i rijeni promet
FOB (Free on bord)
Franko brod: FOB Hamburg, Inc. 2010.
Prodavatelj duan do dogovorenog roka utovariti robu na palubu broda u
dogovorenoj luci otpreme.
Sve daljnje trokove i rizike preuzima kupac
Roba izvozno ocarinjena
Samo za pomorski i rijeni promet

CFR (Cost and freight)

Cijena i vozarina: CFR New York, Inc. 2010.
Prodavatelj je ispunio obvezu isporuke kad robu na svoj troak i rizik ukrca na
brod koji je sam rezervirao i kad plati vozarinu i druge trokove potrebne za
dopremu robe u odredinu luku.

 Rizik prelazi na kupca u trenutku kad roba prijee ogradu broda u otpremnoj
luci.
Roba izvozno ocarinjena
Samo za pomorski i rijeni promet
CIF (Cost, Insurance and Freight)
Cijena, osiguranje i vozarina: CIF New York, Inc. 2010.
Prodavatelj je ispunio svoju obvezu kad na svoj troak ukrca robu na brod u
dogovorenoj ukrcajnoj
luci, plati trokove prijevoza i osiguranja (minimalno pokride) do odredite
Rizici vezani uz otpremu robe prelaze na kupca kad roba pree brodsku ogradu
u otpremnoj luci
Samo za pomorski i rijeni promet
Roba izvozno ocarinjena
CPT (Carriage paid to)
Vozarina pladena do: CPT Frankfurt, Inc. 2010.
Prodavatelj treba izvozno ocariniti robu i snosi sve trokove ukrcaja i prijevoza
do dogovorenog odredita.
Nakon to je roba predana prijevozniku, sve rizike vezane uz otpremu snosi
kupac.
CIP (Carriage and Insurance paid to)
Vozarina i osiguranje pladeni do: CIP Budapest, Inc. 2010.
Prodavatelj duan robu izvozno ocariniti, predati robu prijevozniku i snositi
trokove prijevoza i osiguranja (minimalno pokrie) do dogovorenog odredita.
Rizik prelazi na kupca prilikom predaje robe prvom prijevozniku
Skupina C
Dva kritina momenta: prijelaz rizika i prebacivanje trokova nastupaju na
razliitim mjestima
Prilikom primjene pariteta CPT, CIP, CFR ili CIF, prodavatelj je ispunio svoju
obvezu isporuke kada je roba predana prijevozniku, a ne kada roba stigne na
odredite.

DAT (Delivered at terminal)

Isporueno na terminalu: DAT Rijeka, Inc. 2010.
Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba, nakon to je istovarena s
prijevoznog sredstva, stavljena na raspolaganje kupcu na naznaenom terminalu
u naznaenoj luci ili odreditu.
Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je isporuena
na terminalu
DAP (Delivered at place)
Isporueno u mjesto: DAP Macelj, Inc. 2010.
Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu na
prijevoznomsredstvu kojim je dopremljena, spremna za istovar na naznaenom
odreditu.
Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je isporuena
u dogovorenom mjestu.
DDP (Delivered duty paid)
Isporueno i ocarinjeno: DDP Kairo, Inc. 2010.
Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu,
uvozno ocarinjena, na
prijevoznom sredstvu kojim je dopremljena, spremna za istovar na naznaenom
odreditu.
Prodavatelj snosi sve rizike i trokove dopreme robe, ukljuujudi i uvoznu
carinu.
Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je roba
isporuena.
imbenici koji utjeu na visinu izvoznih cijena
1. Trokovi poduzea
odreuju donju granicu cijene
2. Potranja za robom
odreuje gornju granicu cijene
3. Konkurencija na tritu
odreuje stvarnu prodajnu cijenu na tom tritu
4. Zakonski propisi

 ograniavaju slobodu poduzea u odreivanju cijena (visina carine, uvozna

ogranienja, antidampinki propisi)
5. Opa poslovna i marketinka politika poduzea

Popusti u cijeni
Rabat postotni popust u cijeni
Koliinski rabat na pojedinane kupnje iznad odreene koliine ili na
kumulativne kupnje tijekom nekog razdoblja (npr . polugodita)
Rabat za izvoznu robu odobrava se kupcu iz inozemstva na osnovi subvencija i
premija koje izvoznik dobiva u svojoj zemlji
Rabat za stalne kupce u inozemstvu
Kasa skonto popust koji se kupcu odobrava zbog plaanja kupoprodajnog
iznosa prije uobiajenog roka (90 dana)
Kalkulacija
Matematiki postupak izraunavanja cijene, dijelova cijene ili poslovnog
rezultata nekog poslovnog pothvata.
Metode izrade kalkulacija:
Progresivna poznata nabavna (fakturna) cijena robe i svi zavisni trokovi, a
cilj je izraunatikonanu uvoznu cijenu odnosno cijenu na skladitu domadeg
uvoznika. Kod uvoza.
Retrogradna poznata konana prodajna cijena robe i svi zavisni trokovi, a
cilj je izraunati poetnu (fakturnu, nabavnu) cijenu. Kod izravnog izvoza.
Diferencijalna poznate i nabavna i prodajna cijena robe i svi zavisni trokovi.
Kod neizravnog izvoza.

Progresivna metoda kalkulacije

FAKTURNA CIJENA (poetna cijena) (1)
- rabati i bonifikacije (2) .................................................. postotak od (1)
= NETO FAKTURNA CIJENA (3)
- kasaskonto (4) ............................................................... postotak od (3)
= NETO NABAVNA CIJENA (5)
+ trokovi prijevozne ambalae (6) .................................. po stvarnoj cijeni
= CIJENA FCO TVORNICA: EXW (7)
+ trokovi utovara i otpreme do prijevoznika (8) ............. po tarifi prijevoznika
= CIJENA FCO PRIJEVOZNIK: FCA (9)
+ prijevoz do luke (10) ..................................................... po tarifi prijevoznika
+ trokovi skladitenja (10a) ............................................. po tarifi skladitara
+ trokovi carinjenja (10b) ................................................ po carinskoj tarifi
+ trokovi pribavljanja isprava (10c) ................................. ovisno o vrsti isprava
+ trokovi otpremnika (10d) ............................................. po cjeniku otpremnika
+ luki trokovi (10e) ........................................................ po lukoj tarifi
= CIJENA FAS ukrcajna luka (11)
+ trokovi ukrcaja na brod (12) .................................... po lukoj tarifi
= CIJENA FOB ukrcajna luka (13)
+ trokovi pomorske vozarine (14) ............................... po teini ili zapremini
+ ostali trokovi do odredine luke (15)
= CIJENA CFR odredina luka (16)
+ trokovi osiguranja robe (17) ..................................... prema stopi premije
= CIJENA CIF odredina luka (18)
+ trokovi iskrcaja (19) .................................................. prema tarifi luke
+ provizija inoposrednika (19a) .................................... po vrijednosti posla
+ trokovi financiranja posla (19b) ............................... po kamatnoj stopi
= CIJENA DAP u odredinoj luci (20)
+ trokovi carine (21) ................................................... po carinskoj tarifi

= CIJENA DDP (22)

Vrste kalkulacija
S obzirom na vrijeme i svrhu izrade:
Pretkalkulacija prije ulaska u neki VT posao na osnovu prikupljenih podataka
o cijenama, trokovima i teaju
Kontrolna kalkulacija kod vedih i sloenijih VT poslova, nakon zavretka
jedne faze radi usporedbe planiranih i stvarnih trokova
Konana kalkulacija nakon provedbe posla radi iskazivanja konanog
poslovnog rezultata
S obzirom na vrstu VT posla:
Izvozna
Uvozna

BANKOVNE GARANCIJE
Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaanja i izvrenja ugovornih obveza u
ugovorenom roku kojim odreena banka garantira korisniku bankovne garancije da e njen komitent o
ugovorenom roku izvriti sve obveze navedene u bankovnoj garanciji, a ako ih on ne izvri da e ih
izvriti sama banka.
Bankovna garancija je sredstvo osiguranja plaanja, a u stvari predstavlja obvezujui odnos
izdavatelja garancije prema korisnicima iste, a po nalogu nalogodavca.
Stranke u odnosu:
-

nalogodavac garancije: tvrka ponua; prodavatelj

korisnik garancije: primatelj ponude; kupac
izdavatelj garancije: banka ili osiguravajue drutvo

Glavne znaajke garancije: stranke, iznos garancije, rok valjanosti.

Na svaku garanciju nalogodavac izdavatelju plaa naknadu tijekom cijelog roka valjanosti garancije
(obino 0,2% od iznosa tromjeseno).
Garancije koje se najee javljaju u vanjskotrgovinskom poslovanju (bolje reeno, one s kojima se ja
redovito susreem):
1. PONUDBENA GARANCIJA (=bid bond, bid security):
- njome se garantira da ponua, tijekom opcije (valjanosti) ponude istu nee mijenjati, od nje
nee odustati, a ako bude izabran kao najbolji ponua da e potpisati ugovor (dodatno moe
obvezivati nalogodavca da e, u sluaju da bude izabran kao najbolji ponua, izdati garanciju
za dobro izvrenje posla i da e, ukoliko primatelj ponude zahtjeva, ponudu izmijeniti u
dogovorenim klauzulama)
- dostavlja ju ponua, uz ponudu
- iznos i tekst uglavnom su definirani ponudbenom dokumentacijom (tzv. tenderom)
- iznos moe biti definiran fiksno, ili u postotku od ponuene cijene (najee je to minimalno
2% ponuene cijene; kako bi se ponua zatitio od konkurencije koja bi po iznosu garancije
mogla saznati ukupnu ponuenu cijenu, ne zahtjeva se potpuna preciznost u ovoj raunici)
- ukoliko tekst nije propisan ponudbenom dokumentacijom, koristi se standardni bankovni tekst
- uobiajeni rok valjanosti ponudbene garancije je 30 dana vie od valjanosti ponude
- (u prilogu kopija garancije br. 0724-0-00023)
2.
-

AVANSNA GARANCIJA (= advance payment guarantee)

njome se garantira da e prodavatelj izvriti svoju obvezu isporuke robe / usluge
iznos garancije = iznos primljenog avansa (10%, 20%, 30%, ... zavisi o ugovornim obvezama)
tekst garancije moe biti propisan ugovorom, a ako ne, koristi se standardni tekst banke
tekstom se uglavnom definira da garancija stupa na snagu danom uplate avansa

rok valjanosti: uglavnom do datuma isporuke robe

(u prilogu kopija garancije br. 0724-0-00133)

3. GARANCIJA ZA DOBRO IZVRENJE POSLA (= performance guarantee, performance

bond)
- njome se prodavatelj obvezuje da e ispuniti SVE svoje ugovorne obveze
- iznos = na zahtjev kupca, no najee 10% ukupne ugovorne vrijednosti
- uobiajeni rok: najee + 30 dana od roka isporuke, no ponekad ukljuuje i garantni rok, to
ovisi o zahtjevu kupca
- tekst moe biti propisan ugovorom, a ako ne, koristi se standardni tekst banke
- (u prilogu kopija garancije br. 0724-0-00136)
4. GARANCIJA ZA OSIGURANJE CARINSKOG DUGA
- njome carinski obveznik garantira ispunjenje svojih obveza nastalih s naslova carinskih
davanja (= carine pri uvozu / izvozu, PDV, takse, i slino)
- od 2001. godine izdaje se sukladno tekstu koji je pripisala Carinska uprava RH
- iznos garancije = 15-dnevni prosjek obraunatih svota carinskh davanja za razdoblje koje
prethodi zahtjevu za izdavanje garancije, uveano za oekivane carinske obveze u razdoblju
vaenja garancije
- rok valjanosti garancije: godinu dana od izdavnja + 6 mjeseci razdoblje za naplatu, s tim da
ukljuuje i obveze po garanciji iz prethodnog razdoblja
- (u prilogu kopija garancije br. 0704002866)
5. STAND-BY AKREDITIV
- samo se ubraja u akreditve, no zapravo je oblik garancije za dobro izvrenje posla, na
tritima USA i Izraela
- nastao u razdoblju kad u navedenim dravama nije postojala zakonska mogunost izdavanja
garancija u klasinom obliku, te se, kao termin, zadrao i danas
6. KONTRAGARANCIJE
- javljaju se:
a)
kad korisnik garancije eli izdavanje garancije od strane tono odreene banke, s
kojom nalogodavac nema direktne odnose;
b)
kad korisnik garancije eli da garacija bude izdana od strane banke u njegovoj
zemlji, s kojom nalogodavac nema direktne odnose;
c)
kad korisnik garancije eli da garancija bude izdana od strane banke tono
odreenog ratinga, a banka partner nalogodavca ne ispunjava taj uvjet
- banka nalogodavca izdaje kontragaranciju u korist strane banke, koja pak, temeljem te
garancije, prema korisniku garancije, izdaje klasinu garanciju
- tekstovi su obino propisani ugovorom, pa ga svaka banka ugrauje / prepisuje u tekst svoje
garancije
- (u prilogu kontragarancija ZAGREBAKE BANKE br. 0624-0-00160 u formi SWIFT poruke
prema stranoj banci NATIONAL WESTMINSTER BANK)
- (u prilogu garancija NATIONAL WESTMINSTER BANK br. TFPLDGB14753, izdana temeljem
kontragancije ZABA)

Bilanca plaanja -predstavlja shemu tj. sustavan prikaz svih ekonomskih

transakcija rezidenata s ne rezidentima u nekom razdoblju.
Shema bilance plaanja
1. Roba
2. Usluge
3. Pokloni
1+2+3= A) Bilanca tekuih transakcija
4. Dugoroni kapital
5. Kratkoroni kapital
4+5= B) Bilanca kapitalnih transakcija
6. Devizne rezerve
7. Zlatne rezerve
8. Posebna prava vuenja
9. Rezervna pozicija u MMF-u
6+7+8+9= C) Bilanca rezervi
10. Greke i propusti
A+B+C+10= 0