Dr. Norman W.

Walker

VODA
I VAE Z D R A V L J E
Mogunosti i rizici

Upozorenje za itatelje
Nakladnik bi elio, kako u vlastito ime tako i u ime
autora ove knjige izriito upozoriti na to da sadraj
knjige treba itatelje informirati. Autorova nakana
nije da u njoj dijeli savjete za individualne zdravstve
ne probleme. Takve biste savjete trebali zatraiti od
svog lijenika.

DR. NORMAN W. WALKER

Raunalni slog
MARINKO HARDI
Izdava
Karitativni fond U P T
NE IVI O V J E K S A M O O K R U H U '
AKOVO

Naziv izvornika
VVASSER
und Ihre Gesundheit
Chancen und Risiken

Njemaki izdava
W A L D H A U S E N V E R L A G IN DER
N A T U R A VIVA V E R G L A G S G m b H ,
71256 WEIL DER STADT
7. Auflage 2006.

Knjiga se m o e naruiti na adresu:

Knjinica
U PRAVI T R E N U T A K
31400 A K O V O , pp 51
Tel/fax: (031) 811-774
e-mail: zirdum@upt.hr
www.upt.hr

Sadraj

6
7

PREDGOVOR
Harvey i Marilyn Diamond
Uza sva postignua uvijek postoji velik broj ljudi
koji svoje znanje i svoje spoznaje dijele s drugima,
kako bi se svijet i ivot mogli poboljati. Katkad takvi
ljudi steknu diljem svijeta ugled i priznanje za svoja
djela i postanu j o za svog ivota poznate linosti.
Drugi daju svoj prilog u tiini i ostanu itav svoj ivot
relativno nepoznati. Oni tada meutim esto postanu
poznatima i slavnima za ovjeanstvo na temelju
znaenja njihovih zasluga tek kasnije, kad odu iz ovog
ivota. Upravo je takav ovjek bio dr. Norman W. Wal
ker.
On je trietvrt stoljea provodio istraivanja o
tome kako se moe ostvariti dug, zdrav i plodan ivot.
Njegova sposobnost, da tu neto sloeniju temu svede
na jednostavnu ivotnu formulu koju mogu milijuni
ljudi razumjeti i provesti u djelo, uinila je njega i nje
gove knjige prihvaenima i cijenjenima u itavom
svijetu.
Mi smo imali sreu da smo s dr. Walkerom pismeno
kontaktirali. Njegove su rijei bile uvijek pune ljuba
vi, razumijevanja i jasno oitovale isti, nekomplicirani nazor 0 zdravstvenoj skrbi koji je lako budio
pouzdanje. U naoj su biblioteci njegove knjige stalni
8

i esto koriteni izvor znanja i uvijek korisnih infor

macija.
Ve davno prije nego to je prehrana postala omil
j e n o m temom rasprava savjetovao je dr. Walker svo
j i m itateljima prehranu koja sadri to manje mesnih
i mlijenih proizvoda i da stave svoje glavno teite na
punovrijedne, svjee ivene namirnice iz biljnog car
stva. Danas je konzumiranje sokova od voa i povra
"posljednji krik", osobito u SAD-u. Ve prije vie od
50 godina upuivao je dr. Walker na mnoge koristi to
ih donosi sa sobom redovito prijenje takvih sokova.
Uspjeh ostavlja za sobom tragove! U to nema sum
nje. A svatko moe imati uspjeha a k o je svjestan sna
ge koja se krije u njemu.
Dr. Walker, koji je sam ivio kao najbolji primjer za
svoj jednostavni i slobodni ivotni nazor, bio je itav
svoj ivot aktivan i poletan. Rad u vrtu ispunjavao ga
je velikom radou i time se svakodnevno bavio, i to
do svoje smrti, kad je otiao s ovog svijeta u snu, bez
boli. Bilo mu je 116 godina! Da, uspjeh uistinu ostav
lja za s o b o m tragove!

PREDGOVOR
Manfreda G. Langera
Dr. Walker je bio jedan od najznaajnijih lijenika i
nutricionista u SAD-u koji su se bavili istraivanjima
na podruju zdrave prehrane u korist ljudskog zdrav
lja. Njegove su knjige bile uzor za mnoge lijenike,
istraivae i pisce knjiga. Harwey i Marilyn Diamond,
autori bestsellera "Fit fur's Leben", isto su se tako
sluili iskustvima dr. Walkera u svojim prouavanji
ma vezanim uz prehranu.
Dr. Walker]t kao jedan od prvih upuivao na pozi
tivni uinak sokova voa i povra na zdravlje, a njego
va brojna objavljena djela znatno su pridonijela tome
da se danas u gotovo svakom amerikom kuanstvu
pije mnogo sokova; no to su na alost u veini sluaje
va pasterizirani tvorniki sokovi, a ne prirodni, svjee
iscijeeni.
Knjige dr. Walkera od tako su velikog znaenja da
bi ih trebao proitati svatko tko traga za to boljim
uinkom hrane na nae zdravlje. Radi toga smo
odluili izdati 1990./91. prijevode tih knjiga:
"Tdglichfrische Salate erhalten Ihre
"Frische Frucht- und Gemiisesafte"

Gesundheit"

"Darmgesundheit ohne
Verstopfung "
"Naturliche
Gewichtskontrolle "
11
10

"Wasser und Ihre

ken"

Gesundheit" -

Chancen

und Risi-

Dr. Walker je svoju posljednju knjigu napisao u

dobi od 113 godina. On je do svoje smrti u 116. godini
ivota bio u punoj snazi, obavljao radove u kui i vrtu
i j o se uvijek vozio biciklom.
On je nadivio svoje kritiare i sve one koji su mu
se podsmjehivali, te danas vai kao zaetnik prirod
nog, zdravog naina ivota.

12

PREDGOVOR
Donalda S. Woodsidea
esto moe spoznaja istine biti iskustvo koje plai,
ali istodobno donosi novu nadu.
Dr. Norman W. Walker je tijekom 40 godina napi
sao mnogo uvjerljivih knjiga o zdravlju, koje prije
svega daju nadu da svi mi m o e m o ivjeti bolje i zdra
vije, ako to elimo.
Knjiga /A: Walkera "Wasser kann Ihre Gesundheit
zerstoren" napisana je za ljude koji razmiljaju o na
oj pitkoj vodi, pitaju se kako ona utjee na nae
zdravlje i kako m o e m o izbjei probleme to ih moe
izazvati zagaena voda. Pomou ove knjige moi ete
bolje razumjeti i lake rjeavati jedan od naih naj
vanijih zdravstvenih problema.

13

Prvo poglavlje

JE LI PROBLEM VODE
UISTINU TAKO OZBILJAN?

"Brzo zovite lijenika!

Otac ima srani infarkt!"
Dogodi li se tako neto, tada se probudite i ponete
razmiljati. Je li srani napadaj ozbiljna stvar? Je li
zaepljenje koronarnih arterija ozbiljni problem? Je li
arterioskleroza koja sprjeava normalni optok krvi u
Vaim krvnim ilama problem koji se treba ozbiljno
shvatiti?
Kad je doao lijenik, opipao je pacijentu puis i
provjerio cirkulaciju krvi. Da, taj se srani napadaj ui
stinu mogao sprijeiti. On je bio izazvan zaepljenjem
krvnih ila.
to li je moglo dovesti do zaepljenja arterija ili
bilo kojih krvnih ila, ime je bio izazvan srani napa
daj koji je mogao imati smrtonosne posljedice? Jed15

nostavno ostaci izmjene tvari - mnogo puta mineralne

tvari iz vode.
Odgovor je jednostavan ako razmatrate probavni
proces. Va probavni sustav mora probaviti sve to
stavite u usta i progutate!

P R O B A V N I SUSTAV

Pogledajte moju priloenu skicu probavnog susta

va. im progutate krutu hranu ili tekuinu, ona se
kree kroz eludac i poslije kratkog vremena dospije u
tanko crijevo. Tanko je crijevo dugako oko 6-7 m.
Sve to ste pojeli mora proi kroz njega i otprema se
dalje u jetru radi daljnje raspodjele ili se, ako je neu
potrebljivo, prenosi dalje u debelo crijevo.

PROBAVNI I S E K R E T O R N I O R G A N I

16

17

Voda sadri vapno (kalcij) - , ali vi ga ne moete

vidjeti!
Tekuine brzo prolaze kroz mikroskopski sitne
krvne ilice u stjenkama tankog crijeva. Sve to sadri
tekuina u koloidnom obliku, odlazi zajedno s
tekuinom izravno u jetru. Koloidi su tvari u kojih su
estice tako sitne da 20.000.000 do 50.000.000 estica
(jedna jedina estica u koloidnoj otopini veliine je 10
do 1000 A (angstrema) = 1 milijuntina do 1 desettisuina m m : to znai da je 10.000.000 do 100.000
estica poloenih u nizu dugakom jedan c e n t i m e t a r pristaju u j e d a n ccm. S vodom dospijeva dakle u jetru
mnogo minerala, kao na primjer kalcija (vapna), ma
gnezija i drugih.

Drugo poglavlje

TO SE DOGAA S
MINERALIMA U VODI?

im tekuina, svejedno o kojoj se radilo, dospije u

jetru, filtrira se od svega stoje u njoj sadrano s iznim
kom vodika i kisika od kojih se sastoji ista voda.
ista je voda ona koja se ne sastoji ni od ega dru
gog osim vodika i kisika. To je jedina voda koju mogu
r

krv i lim a iskoristiti pri svom radu. Krv i limfa treba

ju za svoj rad istu vodu.
Destilirana je voda najia voda koja postoji.
Bez obzira na to koje su mineralne tvari i drugi kemij
ski elementi sadrani u vodi, svi se procesom razla
ganja u jetri izdvajaju i otpremaju ili u krvotok ili
pohranjuju kao zaliha.
"Normalnom ili prirodnom" vodom moemo sma
trati svu vodu iz izvora, zdenca, rijeka i jezera, te iz
vodovoda. Ta je voda meutim oneiena mineral18

19

nim tvarima to potjeu iz doticaja sa zemljom, tlom,

stijenjem i vodovodima.
"Prah si, u prah e se i vratiti" - to se ne odnosi
na duu.
Mineralne tvari u tijelu -, a tijelo se sastoji od mi
nerala - iste su kao minerali od kojih je sastavljena
zemlja. ovjekovo je tijelo stvoreno iz zemljinog pra
ha. Postoji meutim velika razlika izmeu mineralnih
tvari u tijelu i onih u zemlji. Ta razlika nije u vrsti ili
kakvoi minerala, ve u ivotnoj snazi. Mineralima u
zemlji nedostaje ivotna snaga ili ivot. Svaka je poje
dina mikroskopski mala stanica naeg tijela skup mi
neralnih atoma ivota. Vrsta, . kakvoa i koliina
mineralnih tvari razliite su pri svakoj skupini stanica,
u skladu s funkcijama i zadacima pojedinih stanica.

Vae stanice trebaju hranu

koja ne dovodi do zaepljenja
i stvaranja taloga
Stanice se moraju opskrbljivati hranom koja sadri
minerale. One ih trebaju, kako bi mogle ispunjavati
svoje zadatke. Minerali to ih neka stanica ili skupina
stanica ne moe iskoristiti, smetaju funkciji tih stani
ca. Mineralne tvari koje su vee od koloidnih estica
zaepljuju stanice!
Minerali u normalnoj, prirodnoj vodi prekrupni su,
pregrubi i nemaju ivotnu snagu. Oni su anorganske
20

kakvoe i neprikladni za potrebe stanice. Zbog toga ih

stanice otklanjaju od sebe. Na taj nain nastaju tije
kom vremena velike nakupine takvih minerala koji
nisu ni vie ni manje od otpada.

Destilirana voda ispire iz tijela

nataloene anorganske minerale
Destilirana voda posjeduje osobitu sposobnost ma
gneta. Ona moe uzeti nataloene minerale, te ih
pomou krvi i limfe otpremiti u bubrege, putem kojih
se izluuju iz tijela.
Taj se nain izluivanja minerala pogreno naziva
"izluivanjem". Tvrdnja da destilirana voda izluuje
minerale iz tijela, posve je pogrena. Destilirana voda
ne izluuje minerale iz tijela, ve sabire i uklanja mi
neralne tvari to su ih stanice tijela odbacile i koje su
se nataloile, a mogu se smatrati smeem to ometa
funkcije tijela.
Pokuajte dva do tri tjedna ne piti nita drugo osim
destilirane vode. Dajte pregledati mokrau prije nego
to zaponete s tim. Bit ete zaueni kakve ete mi
neralne taloge nai u svojoj mokrai nakon samo 3
tjedna. Nita ne moe nadomjestiti osobno iskustvo!
Ostaci minerala u Vaem tijelu potjeu od pijenja "pri
rodne" vode. Izluivanje mineralnih tvari, ako pijete
destiliranu vodu, uvjerljiv je dokaz za ispravnost moje
tvrdnje.
21

Sok od povra dobiven iz mrkve, cikle i

krastavca divno je sredstvo za ienje
bubrega
Vie od pola stoljea viao sam taloge u mokrai
ljudi koji su bili naviknuti piti velike koliine prirodne
vode (ili napitaka koji su bili pripremani vodom iz vo
dovoda ili zdenca). Bilo je to zaudno! Svjei su soko
vi od prijesnog povra iva organska voda. U njima su
mineralne tvari u udesnoj ravnotei, usklaenosti,
ba kakve su potrebne za prehranu tjelesnih stanica i
za unutarnje ienje. Ako su sokovi od povra prije
sni i svjei, tada je voda sadrana u njima uistinu de
stilirana voda, a destilira je priroda. To su sokovi
najbolje vrste i kakvoe. Hrana kakvu treba tijelo.

Destilirana voda isti tijelo

od vapnenih taloga!
Ne postoji voda ili bilo koja druga tekuina koja
moe "izluiti" minerale iz stanica i tkiva tijela, im
su minerali kao organski elementi postali sastavnim
dijelovima tijela. Tjelesne stanice i tkiva odbacuju
samo anorganske mineralne tvari. Anorganske mine
ralne tvari mogu uzrokovati zaepljenja u areterijama
ili j o opasnije tete, ako se ne izbace iz organizma. Te
se mineralne tvari moraju dakle odstraniti, a to je
mogue upravo s destiliranom vodom.

Koje minerale treba tijelo?

Priroda nije predvidjela da minerale to ih treba
nae tijelo pribavljamo sebi pijenjem "prirodne"
vode. Minerali to ih trebaju stanice naeg tijela u
svrhu izgradnje, dolaze iz prirodne prijesne hrane. Je
dina je iva hrana ona koja sadri sve enzime i sve
druge vitalne tvari za ovjekovu prehranu, a to su
svjee, prijesno povre, salate, voe, zainsko bilje,
orasi i sjemenke koji su u otvorenoj prirodi primali
sunanu energiju, te se tako mogu nazivati i
sunanom hranom.

to je glavni uzrok veine bolesti?

Iskljue li se nesree, kao i tegobe koje se mogu
pripisati stresu i emocionalnim poremeajima, tada je
glavni uzrok svih bolesti u ovjeka pogreno vladanje
pri prehrani. Vano je osim toga paziti istodobno na to
da bude uklonjeno sve to ometa normalni optok krvi
(taloi, zaepljenja). Vano je brinuti se za to da ostaci
probavnog procesa i druge otpadne tvari redovito na
putaju crijevo ili druge organe izluivanja.

23
22

Tree poglavlje

BRIGA O LJUDSKOM
TIJELU

Ja se u svojoj raspravi o prednostima i nedostacima

destilirane vode bavim iskljuivo zdravstvenim
aspektima i uz to vezanim argumentima za ili protiv
destilirane vode ili prirodne vode.
Ono to nas zanima, to je djelovanje vode na nae
zdravije, nae dobro osjeanje i ivotni vijek.

Pripremite se za svoju starost!

Mene osobito zanima dugotrajni uinak stalnog pi
jenja vode i njezine upotrebe za pripravljanje jela. U
toku od 3 0 , 5 0 ili 70 godina raunajui od danas mogu
se javiti mnoge tegobe i ozbiljne bolesti koje se vie
ne mogu promijeniti.
Ako je ovjek u starosti obogaljen ili nemoan,
tada se to moe pripisati ovdje opisanim uzrocima,
25

tako da biste se time trebali ve sada pozabaviti s cil

j e m prevencije.

Upoznajte samoga sebe

Upoznajte se sa svojim tijelom, s onim nevjerojat
no siunim "graevnim kamenjem ivota" od kojega
se sastoji Vae tijelo. To su stanice to ine tkiva, od
kojih je izgraen svaki dio Vaeg tijela.

Najbolji su minerali sadrani u prijesnom povru,

salatama, vou, ljekovitom bilju, orasima i sjemenka
ma. Ti su minerali sastavni dio sokova tih prirodnih
proizvoda. Ta biljna-voda, sokovi, rezultat su destila
cije tijekom rasta biljke, pri emu se koriste vlaga zra
ka i voda iz zemlje. Ta se biljna voda obogauje
enzimima i predstavlja prirodni "ivotni sok". To je
ista destilirana voda.

Vae se tijelo sastoji od milijardi i milijardi sitnog,

neizmjerno siunog ivotnog graevnog kamenja
koje se naziva stanicama.

Postupajte dobro sa svojim pluima!

A k o vie ne moete uzeti u svoja plua kisik, tada
je gotovo! Svretak - kraj! Kisik je bez iznimke naj
vaniji i najnuniji element Vaeg ivota uope.
Kisik se uzima iz zraka to ga udiete svojim
pluima. On se tada iz plua otprema krvlju u stanice.
Svaki poremeaj funkcije Vaih plua znai umanji
vanje Vae vitalnosti u buduim godinama.
A k o su stanice dobile kisik, tada mogu mineralne
tvari preinaiti u organsko stanje, u kojemu se one
mogu upotrijebiti za razne i brojne dijelove tijela, kao
na primjer miie, ivce, sluznice, vezivna tkiva itd.

26

27

etvrto poglavlje

ORGANSKI I ANORGANSKI
MINERALI

Minerali su u "prirodnoj" vodi neaktivni. Oni ne

sadre enzime, ivotne enzime. Priroda se pobrinula
da tim mineralnim tvarima i elementima da ivot ra
stom i sazrijevanjem biljaka. Tijekom rasta biljaka
prima korijenje minerale iz zemlje, preinauje ih u
ive organske elemente i sabire ih u stabljici, u listovi
ma, u sjemenkama, u cvjetovima i plodovima.
Stoga je dakle prirodno da pijenje sokova od
svjeeg prijesnog povra i voa doprema stanicama i
tkivima tijela hranu najvie kakvoe u obliku veoma
finih minerala koji su obogaeni enzimima.

Nektar za stanice Vaeg tijela

P R O B A V N I SUSTAV
28

Vae stanice pohlepno uzimaju organske mineralne

tvari. Time poinje pravilna izgradnja i obnova Vae29

ga tijela. Tako se mogu izbjei bolesti koje su zbog

pogrene prehrane muile narataje ljudi i pridonosile
skraenju ivota. Preuranjeno starenje, staraka sla
bost i nemo mogu se sprijeiti ili vremenski odgoditi
ako se tijelo opskrbljuje ivom hranom i svakodnevno
pije destilirana voda. Jedenjem svjeeg, prijesnog
povra, salata i voa omoguavate svom tijelu da se
brzo opskrbi prijeko potrebnim mineralnim tvarima.

Znanje stjeete itanjem, mudrost primjenom

Tada ste rtva svojih nekontroliranih elja. Kakve Vas

god tegobe budu naposljetku muile, to e biti poslje
dica onoga to ste posijali. Ako ste nauili vladati el
jama svog apetita i svoj izbor usredotoujete na hranu
koja najbolje izgrauje i obnavlja Vae tijelo, tada ete
stanicama i tkivima svoga tijela davati ive mineralne
tvari to ih oni i trebaju. Tada ete biti obdareni zdrav
ljem, energijom, ivotnom snagom, vitalnou i dul
jim ivotom. Morate meutim svoje crijevo odravati
istim. Nakupljanje tvari truljenja u crijevu uzrokuje
vie tete nego to veina ljudi eli vjerovati.

Siguran sam da ova knjiga mora uvjeriti i najveeg

skeptika da se ponajprije mora pridavati vrijednost
pravilnoj prehrani, uzimajui u obzir potrebe tijela.
Spoznat ete da ljudsko tijelo ne moe bez mineralnih
tvari u hrani. Zadovoljenje elje za nekom odreenom
hranom posve je druga stvar. Apetit je elja duha, dok
glad predstavlja zov stanica za ishranom.

Kultivirajte svoju glad Ovladajte svojim apetitom!

Svoj apetit moete zadovoljiti svim to Vam dikti
raju Vae elje. Tada je vrsta i kakvoa minerala onog
to jedete i pijete od malog znaenja. Treba li zadovol
jenje apetita biti cilj jedenja i pijenja, tada moete je
dino sami sebe uiniti odgovornima za posljedice.
30

31

Peto poglavlje

NORMALNA VODA
OPTEREUJE VAU KRV

elite li znati zbog ega nastaju taloi kalcija, ma

gnezija i drugih minerala u venama i arterijama Vae
ga tijela, tada morate svakako znati neto o krvi i
krvnim ilama svoga tijela. Bez znanja ne moete sebi
stvoriti nikakvo miljenje. Kako se inae moete
odluiti trebate li u sebe uzimati normalnu, prirodnu
vodu i radi toga morati trpjeti opisane posljedice, ili
trebate piti destiliranu vodu i time biti sigurni da inite
pravu stvar?
Sastav Vae krvi:
Vaa se krv sastoji 50-60% iz tekuine, a od toga je
9 0 % tekuine - da, 9 0 % - destilirana voda (ista H 0 ) ,
8 do 9% bjelanevina, a manje od 1% supstancija to
ih krv prima na svom putu kroz tijelo. Te se supstanci
je sastoje od neiskoristivih minerala, kao to su kalcij,
magnezij itd. te aminokiselina, masti, mokrane tvari,
2

33

mokrane kiseline, amonijakovih soli i mnogo drugo

ga. Vae tijelo sadri samo oko 5 litara krvi, a svaka
pojedina mala kap krvi sastoji se od preko 5.000.000
stanica. Svaka je stanica u Vaem tijelu sastavljena od
milijuna atoma mineralnih elemenata. Svaka kap Vae
krvi protee kroz Vae srce vie od 100.000 puta sva
ka 24 sata. Mala koliina od 5 litara koja proe kroz
Vae srce, daje koliinu od oko 165.000.000 litara krvi
tijekom ivotnog vijeka od samo 70 godina.
Nijedna se pumpa na svijetu ne moe usporediti s
Vaim srcem!
Ljudi nisu nikada konstruirali mehanizam pumpe
koji moe obavljati posao to ga vri Vae srce i pri
tom podnositi optereenja to ih mora svakodnevno
svladavati Vae srce. A Vae je srce malo poput stisnu
te ake, irine oko 9 cm i debljine oko 6 cm. Ono Vam
je bilo dano kao roendanski dar i moglo bi trajati
stoljeima kad bi dobivalo ispravnu hranu.

esto poglavlje

MINERALNE SE TVARI
MOGU OPASNO
NAGOMILATI

elite li popiti 25.000 litara izvorske vode?

Pri fantastinoj slici o Vaem srcu i Vaoj krvi tre
bali biste postati svjesnima da ovjek koji dnevno po
pije oko 1 litre prirodne vode, uz to j o i druge napitke
- uzme u sebe tijekom ivotnog vijeka od 70 godina
oko 25.000 litara tekuine.
Usporedimo li ljudsko srce s motornom p u m p o m ,
moemo se jedino s potovanjem diviti tom udesnom
djelu prirode. Zdravo srce kuca 80 puta u svakoj mi
nuti i pritom pumpa oko 4,5 do 5 litara krvi. To iznosi
ve za jedan dan, dakle za 24 sata, 115.200 otkucaja i
6480 pumpanih litara. U 70-godinjem ivotu kuca
srce vie od 2,9 milijardi puta i pumpa preko 16,5 m i
lijuna litara.

34

35

Pritom moe srce j o vie nego samo isto meha

niki pumpati. Kad mirujemo ili spavamo, kuca ono
odgovarajue usporeno i uravnoteeno. Obavljamo li
neki posao ili trimo na duge pruge, srce odmah reagi
ra i kuca odgovarajue snanije i bre; ono smjesta
zaudnom sposobnou prilagoavanja danoj tjele
snoj situaciji povisuje svoju snagu pumpanja, kako bi
cjelokupni organizam opskrbilo s vie krvi, j e r samo
time postaje moguom pojaana tjelesna aktivnost.

elite li da 120 kg vapna proe kroz Vae

tijelo?

ljudi stalno piju posve normalnu, prirodnu vodu i dal

je ive. Hoe li oni prijevremeno umrijeti?
Najvea arterija u tijelu, aorta, iroka je oko 2,5 cm
u promjeru, ali to nije kriterij za to, ako se promatraju
veliina i broj mikroskopski sitnih kapilara koje su
porazmjetene u itavom tijelu. Siune kapilare u Va
em tijelu ine mreu koja bi, da se rairi na tlu, prek
rila povrinu od preko 6000 kvadratnih metara. Kad bi
se sve sitne kapilare poredale jedna za drugom u nizu,
tada bi te mikroskopski siune cjevice inile zajed
no 100 km.
Koliko je mnogo tih malih krvnih ilica zaepljeno
kalcijem, magnezijem i drugim mineralima iz prirod
ne vode?

Anorganski mineralni elementi koji su sadrani u

vodi i ne mogu ih stanice iskoristiti, dijelom se taloe
u tijelu, prije svega u venama, arterijama, miiima i
zglobovima. Sve te tvari ine ukupno oko 80-120 kg
tijekom 70 godina! Te se mineralne tvari sastoje od
kalcija (vapna), magnezija i drugih mineralnih tvari.
Dakako, ne ostaje sve u tijelu. Veinu tih minerala uzi
maju sreom krv, limfa i voda, te se njima izluuju iz
tijela. Tko moe meutim rei koliko je j o ostalo u
venama, u arterijama, te u miiima i zglobovima?
Preuranjeno starenje, obogaljeno i bolesno tijelo
moe dati odgovor. To moda moe rei onaj "otac
koji je pretrpio srani infarkt".
Proitajte j o jednom na prvoj strani knjige: "Otac
ima S R A N I INFARKT!" Mislite na to da milijuni
36

37

Sedmo poglavlje

VODA JE ODUVIJEK
UGROAVALA OVJEKA I
IVOTINJU

Vi moda mislite da su opasnosti pijenja prirodne

vode novo otkrie ili p o m o d n a pojava. Tu ste
meutim posve u krivu! Vratimo se u vrijeme oko
1845. godine, skoro 150 godina unazad. Dakle, ve je
1845. Mr. Abel Haywood informirao ljude o smrtono
snim opasnostima to vrebaju u prirodnoj vodi. On je
o tome i pisao, te upozoravao ljude.

Vi moete produljiti svoj ivot!

On je u Engleskoj napisao

znanstveni rad o toj

temi i u njemu ustanovio:

"Ne bi se trebalo govoriti da se ivot ovjeka ne moe
znatno produljiti u odnosu na njegov sadanji ivotni
39

Odakle dolazi zaepljenje arterija?

vijek, jer to nije tako... Ope miljenje koje je prih
vaeno irom svijeta bilo je dovoljno da bi se ismija
vali, pa ak i kanjavali, katkad i smru, oni koji su se
usudili izrei neto to odudara od opeg miljenja,
iako su iz toga nastale velike radosti za same progoni
telje. "
Sljedei je citat isto tako uzet iz knjige Mr. Haywooda. (Natpisi potjeu od mene.)

"Sada se postavlja pitanje to je izvor vapnena

stog, zemljastog materijala koji se nakuplja u tijelu ?
ini se da se moe promatrati kao aksiom da se sve
kruto u tijelu neprestano krvlju izgrauje i obnavlja.
Ako je tako, tada se sve to sadri te krute tvari dobiva
iz krvi. Krute tvari sadre fosfate i kalcijeve karbonate
koji su dakle bili uzeti iz krvi, gdje ti zemljasti materi
jali
bezuvjetno postoje."

Sto ini ljude ukoenima?

"Kruti, zemljani materijal to nakupljanje??! u tije
lu donosi okotavanje, ukoenost, staraku slabost i
smrt, sastoji se prije svega od kalcijevog fosfata ili
kotane supstancije, kalcijevog karbonata ili vapna i
vapnenog sulfata ili sadrene buke, k tomu povremeno
od magnezija i drugih zemljanih supstancija. "

Staraka ukoenost poinje ve u djetinjstvu!

"Vidjeli smo da proces okotavanja i koenja tijela
poinje ve u djetinjstvu, nastavlja se bez prestanka
sve dok tijelo ne prijee iz relativno tekueg stanja u
zemljasto, kruto i neaktivno stanje koje zavrava
smru! Budui da dojenaka dob, djetinjstvo, mla
dost, zrela dob, starost, starake slabosti izmeu mla
dosti i starosti predstavljaju razna tjelesna stanja
izaziva se vea gustoa, otvrdnulost, ukoenost radi
sve veeg udjela vapnenastih zemljastih materijala."

Tvari to ih sadri voda izgledaju strano!

"Izvorska voda sadri mnotvo zemljastih sastav
nih dijelova koji strano izgledaju. Koliina karbona
ta i drugih vapnenih spojeva to ih sadri voda
prosjene kakvoe moe tijekom 40 godina stvoriti
stup od tvrdog vapnenca ili mramora visine odraslog
mukarca, ako ovjek svakodnevno pije uobiajenu
koliinu. Tolike koliine mineralnih tvari uu dakle u
ovjekovo tijelo tijekom tog vremenskog razdoblja."

U vodi ima dovoljno mineralnih tvari da

potpuno zaepe tijelo!
"Koliina vapna u izvorskoj vodi tolika je daje ve
koliina koja se dnevno popije dovoljna da zaepi cje41

40

vasti sustav tijela i time uzrokuje staraku slabost i

smrt, mnogo prije nego to navrimo 20 godina. To
sprjeavaju meutim bubrezi i drugi organi izluivan
ja koji otpad najveim dijelom izbacuju."

Vapno u loncima i ajnicima

"Poznati primjer zemljastih taloga moete nai u
Vaem

loniu

ili aparatu za grijanje

vode.

domaica zna da posuda koja je stalno u

Svaka
upotrebi

brzo dobije na dnu i na stjenkama tvrdi talog vodenog

S a m o jedan dio minerala iz vode ostaje u tijelu

kamenca.

U roku od 12 mjeseci moe ga se nakupiti

koliina od 2-3 kg."

"Organi mogu meutim izluiti samo jedan dio
tvari. Pretpostavi li se na primjer da se svakodnevno
prime u tijelo 10 dijelova, tada se 8 ili 9 dijelova mogu
izluiti, a 1 ili 2 dijelu ostaju negdje u tijelu."'

Para ostavlja za sobom mineralne tvari

"Ne smijemo se dati obmanuti i misliti da je zbog
vodenog kamenca koji se

Za nas oslabljujui proces koenja tijela stalno

napreduje
"Taj se proces nastavlja iz dana u dan, iz godine u

za dno i stjenke

lonia sada voda osloboena vapna.

Tono je dodu

e da se pri kuhanju vode gubi neto vapna, ali glavni

dio taloga ostaje unutra.

godinu.

uhvatio

Talog potjee samo od dijela

vode koja se pretvorila u paru. "

Tijekom vremena taloi se u tijelu sve vie

krutog materijala, dok se ne izgubi gipkost djetinjstva

i zavlada stanje oslabljujue ukoenosti; to se tada
(pogreno) naziva

Filtriranje vode je beskorisno

'visokom starou'. "

"Filtriranje

vode je

beskorisno, jer zemljaste

o kojima se ovdje govori ostaju i u toj

tvari

filtriranoj

vodi."

42

N a p o m e n a : sljedei su citati uzeti iz knjige koju je Mr. Abel

Haywood objavio u Engleskoj 1845. godine.

43

Bistra, prozirna voda isto je tako puna

mineralnih tvari
"Izvorska voda, koliko god bila bistra i prozirna,
ipak je optereena znatnom koliinom tvari koje dovo
de do zaepljenja u tijelu, te je stoga neprikladna ili
barem slabo prikladna da se pije. "

Osmo poglavlje

USPOREDITE PROLOST
SA SADANJOU

Ako je ve prije 145 godina bio problem vode tako

ozbiljan, to bi Mr. Haywood rekao o naem dana
njem problemu s vodom? Tada j o nije bilo problema
s klorom, jo nije bilo fluoridacije vode.
Industrija j o nije bila suoena s golemim proble
mom uklanjanja otpada.
Postoji velika opasnost od ovapnjenja arterija.
Tisue i tisue ljudi umiru upravo iz tog razloga. Do
davanje otrovnih tvari vodi za pijenje neoprostivo je
pomanjkanje sposobnosti predvianja u naem dana
njem vremenu.

Vi morate znati to pijete!

Vodu to sadre otrovne (ako ne i smrtonosne) sa
stojke upotrebljavaju neupueni ljudi za pie i pri44
45

pravljanje jela, ne pridajui uope pozornost

konanom uinku na njihovo zdravlje i ivotni vijek.

ini se uzaludnim pokuavati pomoi ljudima

koji uope ne ele da im se p o m o g n e !
Postoje dvije mogunosti prosvjeivanja koje su
uinkovite. Prva je mogunost posjeivanje domova
za stare ljude i bolnika odjela za lijeenje i njegu tee
pokretljivih ljudi. Tuno je i bolno gledati ljude koji
su sami sebe doveli u loe zdravstveno stanje, a da u
svom ivotu nisu postali svjesnima toga da su si sami
j e l o m i piem pripremili put u napredujuu prijevre
menu slabost i nemo, a da se i ne spominje prijevre
mena smrt.
Druga je mogunost za duboku spoznaju
prouavanje ljudi srednje dobi koji su umrli i lee na
obdukcijskom stolu, kako bi se ustanovio uzrok smrti.
Pogledajte velik broj osmrtnica ljudi koji su sami sebe
ubili, jer im je manjkalo o s n o v n o g
z anja
o
pravilnom
nainu
p r e h r a n e , o nainu
izluivanja njihovog tijela i o kontroli svojih osjeaja.
Ja sam vidio i prouavao nebrojene takve ljude i
nauio svoju lekciju!

Deveto poglavlje

"SOFT DRINKS"?
(Bezalkoholna pia poput
limunade, Cole i drugih)
Sto nije s njima u redu?

Kako biste znali da su "Soft Drinks" (dakle bezal

koholna pia) tetni za Vae zdravlje i mogu ga ak
unititi, biste li ih tada pili?
Milijuni su djece danas pogoeni oteenjima
mozga i drugim bolestima koje su bile uzrokovane
naoko bezazlenim bezalkoholnim piima!
Ova tvrdnja nije nikako neosnovana. To je vano
otkrie medicinskog istraivanja! Zbog konzumiranja
napitaka i prehrambenih namirnica koji su umjetno
obojeni i zainjeni, pate milijuni kolske djece u da
nanje vrijeme od ozbiljnih tegoba. Ti se zdravstveni
47

46

poremeaji dijagnosticiraju kao oteenje mozga, to

znai povrede u mozgu koje izazivaju iznenadno oslo
baanje prekomjerne ivane energije.
Ti poremeaji dovode do tekoa pri koncentra
ciji, pri itanju i pisanju. Isto se tako m o g u ustano
viti neobini prisilni naini ponaanja. Ti
simptomi nestaju ako se u prehrani strogo izbjega
vaju umjetno obojena pia i prehrambene namir
nice.
Kad su se djeci pod strogim nadzorom uskraivala
bezalkoholna pia i sve prehrambene namirnice s d o
datkom umjetnih bojila i aroma, pokazalo se da su ta
djeca u roku od 3 tjedna opet bila u normalnom stanju.
S druge su se strane tegobe vratile poslije s a m o neko
liko sati ako se popio samo gutljaj ili pojeo s a m o zalo
gaj nekog umjetno obojenog ili aromatiziranog
proizvoda. To je veoma ozbiljan problem i na njega bi
se trebali upozoriti svi roditelji. To je dokaz rizika i
opasnosti uivanja proizvoda koji su spravljeni s um
jetnim boj ili ma i aromama. Tom su opasnou
pogoena sva djeca normalne ili natprosjene inteli
gencije.

meaje. Oni se osjeaju dobro raspoloeni dok piju te

napitke i j o neko vrijeme poslije toga. Ali to je dobro
raspoloenje samo privremeno i brzo proe. Poslije
toga ih mui umor, pomanjkanje koncentracije i gla
vobolja.

Destilirana je voda najzdravija

A k o nije n a raspolaganju s v j e e , p r i j e s n o
povre i voe, tada nema zdravijeg i boljeg sredstva
da se utai e nego s t o j e destilirana voda. Ona dono
si veu korist i bolji uinak od bilo koje druge vode.

"Soft Drinks" sadre kalcij. To je opasno

Kalcij i druge mineralne tvari koje su sadrane u
vodi tih napitaka uzrokuju tegobe zaepljenjem
kivnih ila. Sastojci "Soft Drinks" nose meutim u
sebi prikrivene opasnosti. Sastojci poput umjetnih
aromatskih dodataka i bojila djeluju mnogo bre od
kalcija. Oni djeluju na kemijske reakcije tijela.

Koji su to sastojci?
I odrasli m o g u pretrpjeti tetu
Zaposleni u uredima i drugdje koji stalno piju "Soft
Drinks" mogu isto tako pretrpjeti modane pore48

eer je jedan od najtetnijih sastojaka tih pia.

Ljudi su razvili takozvani "slatki jezik" i vole sve to
je slatko. Ta su slatka umjetna pia prilagoena daka49

ko loj ovjekovoj sklonosti slatkom, bez obzira na p o

sljedice.

Zato je eer tako tetan?

emu uope to pitanje? Vjerujem da danas svatko
zna da eer izaziva nadraenost i slabljenje sluznica
tijela, a zubima, kostima i krvi otima veliki dio kori
snih mineralnih tvari. Upalne bolesti dinih puteva i
probavnih organa proistjeu iz upotrebe bijelog i
smeeg
eera. Bolesti grla, nosa, grudi i koe
mogu se esto pripisati upotrebi bijelog i smeeg
eera. Ako se ljudsko tijelo preoptereuje eerom,
te jelima i piima to sadre eer, trpi zbog toga vital
nost tijela i to m o e biti esto uzrok oteklina i prekom
jernog- stvaranja sluzi (vidi i "Zdrava hrana bez
sluzavosti" prof. Amolda Ehreta).
Upalne se bolesti
ire i pogoravaju ovisno o konzumiranim koliinama
eera. Upale slijepog crijeva velikim su dijelom uz
rokovane prekomjernim uivanjem prehrambenih na
mirnica i napitaka zaslaenih eerom. Dijabetes
(eerna bolest) i rak mogu se isto tako pripisati pre
komjernom uivanju eera, ba kao i poliomyelitis
(djeja paraliza).
To su po m o m e miljenju dobri i dovoljni razlozi
da se eer ocijeni kao tetan.

Jesu li natpisi na bocama i omotima od nekog

znaenja za Vas?
Provjeravajte naljepnice, kako biste ustanovili to
kupujete? Jeste li Vi i Vaa djeca kupovali "Soft
Drinks" u bocama ili limenkama? Jeste li Vi i Vaa
djeca ve kupovali one male vreice s prakom koje
mu se s a m o treba dodati voda; da bi se pripremio napi
tak (limunade, oranade)? Jeste li i tamo proitali to
na njima pie? Biste li kupili robu i kad bi na omotu ili
boci pisalo "Otrov"? Ovdje pie to ona znai i razmi
slite o tome:
"Otrov je supstancija koja unoenjem u organizam
izaziva kemijskim putem tetni ili smrtonosni uinak;
ono to uprlja ili uniti istou; ono to ima pogubni
utjecaj, ono to rastvara, razara. "
Sjetite se toga svaki put kad kupujete prehrambene
namirnice svake vrste i vie neete pogrijeiti, bit ete
zdraviji. Nauite svoju djecu da itaju to pie na bo
cama i omotima.

Koji se sastojci nalaze u umjetnim piima i

prehrambenim namirnicama?
Nevjerojatno j e , ali istinito da vie od 8 0 % , da, ui
stinu vie od 8 0 % svih proizvedenih napitaka i preh
rambenih namirnica sadri kemijske tvari u obliku
umjetnih bojila i aroma.

50
51

Reakcija na njih moe biti razliita u raznih tipova lju

Iako ljudsko tijelo podnosi mnoga optereenja,
ipak je ono veoma osjetljiv mehanizam koji je predo
dreen da se prehranjuje i odrava po odreenim pri
rodnim i fiziolokim zakonima. Ako se tijelo pravilno
opskrbljuje u skladu s prirodnim zakonima, tada
m o e m o raunati sa sjajnim zdravljem i dugim, ugod
nim ivotom.
Navede li nas meutim na apetit na to da unosimo
u sebe napitke i prehrambene namirnice koje nisu u
skladu s prirodnim zakonima, tada su posljedice boli,
bolest, munina i p r i j e v r e m e n o s t a r e n j e . V i dimo kakav rizik postoji ako pijete "prirodnu vodu" s
njezinim sadrajem anorganskog kalcija, zbog ega se
mogu zaepiti vene i arterije. Postoje meutim j o
mnogo vei rizici, ak akutne opasnosti ako unosimo
u sebe prehrambene namirnice i napitke u kojima su
sadrane kemijske tvari, jer se tada izaziva u tijelu ke
mijska reakcija koja moe dovesti do ozbiljnih pore
meaja. Najvea opasnost postoji ako je time pogoen
mozak, to se moe dogoditi zbog kemijskih sastojaka
u mnogim piima.
Prikazat u listu umjetnih sastojaka to sam ih pre
pisao s nekih boca, limenki, vreica i omota s polica
velikih trgovina!
Umjetna bojila: rijetko ete nai anilinske boje
navedene njihovim imenom. O n e se obino oznaava
ju kao "umjetno bojilo". Neke od tih boja sadre kise
linu i trebali biste poznavati barem one najgore.
52

di.
A M A R A N T H (crvena), B O R D E A U X
(smea), O R A N G E (uta) i P O N C E A U (skrletno
crvena) proizvedena su iz spojeva duika i benzola. A
benzol se dobiva pri destilaciji ugljena. Upotrebljava
se kao pogonsko gorivo, slui i kao sredstvo za ota
panje smola, gume itd., te pri proizvodnji boja. Te su
boje kao kemijske supstancije tetne, jer oteuju
ivani sustav i lenu modinu. G V I N E J S K O
Z E L E N A (tamno zelena) je bojilo koje se dobiva re
akcijom kloroforma s benzolom i aluminijevim klori
dom. Kloroform ima slatkasti okus. On se
upotrebljava kao omamljujue sredstvo za uspavljivanje ljudi; izaziva j a k gastroenteritis (upalu eluca i
crijeva) i potpuno besvjesno stanje ako se uzima za
unutarnju upotrebu.
Aluminijev klorid dobiva se ugrijavanjem alumini
ja i klora. Upotrebljava se u rafinerijama ulja u proce
su proizvodnje ulja. Djelovanje aluminija na tijelo
oituje se u neuralgiji, gubitku energije, oteenjima
koe, zaepljenju, nadraaju na povraanje, gubitku
teka i mnogim drugim tegobama.
N A F T O L (ut) se sastoji od duika i benzola,,ekstrahiran iz ugljena, te je dakle proizvod kamenougljenog katrana. Upotrebljava se u proizvodnji bojila.
Proizvodi kamenougljenog katrana mogu imati ozbil
jna tetna djelovanja na tijelo. Rak je samo jedan od
rizinih initelja.
53

TARTRAZIN (ut) se dobiva iz reakcije acetilena i

diazometana. To je otrovna kemikalija koja se unato
tome upotrebljava kao bojilo u piima i prehrambe
nim namirnicama. Rije "'otrovna" trebalo bi Vas upo
zoriti i uzbuniti.
Kad na naljepnici proitate "umjetno obojeno", ne
znate koja su bojila bila upotrebljena.

nim piima, tada povisuje sadraj kiseline u tijelu.

Kad bi se u napicima upotrebljavala prirodna, organ
ska limunska kiselina, veoma bi porasla njihova cije
na. Limunska se kiselina moe naprotiv kemijskim
putem proizvoditi veoma jeftino, ali moe dovesti do
nastanka zloudnih gnojnih ireva u ustima i tumora u
dvanaesniku.

Umjetni okusi
Kao pri umjetnim bojilima, tako postoje nebrojene
supstancije to se dodaju piima i prehrambenim na
mirnicama da bi se to vjernije oponaao neki okus, na
primjer nekog voa. Ponueni proizvod vjerojatno
nije nikada bio ni u blizini oponaanog voa i zato se
dodaju umjetne supstancije, kako bi proizvod uinile
ukusnim. Navest u nekoliko primjera.
K a r a m e 1 se dobiva ugrijavanjem eera ili me
lase ili glukoze s amonijakom na preko 170 C. Ako se
dodaje karamel kao crvenkastouto bojilo, to daje
slatkasti zain. Karamel moe izbaciti krv iz ravno
tee. To donosi srane tegobe koje se pojaavaju zbog
prisutnosti amonijaka. Pri uivanju prekomjernih
koliina mogu se javiti psihiki i drugi poremeaji,
osobito u djece.
L I M U N S K A KISELINA je u organskom obliku
sadrana u citrusima. U tom je stanju ugodna kao
osvjeavajui napitak. Ako se meutim limunska ki
selina kemijski proizvodi i upotrebljava u bezalkohol54

Biste li voljeli da Va "Soft Drink" sadri u

sebi meksike ui?
C O C H I N E A L je bojilo koje se sastoji od suenih
ui to se uzgajaju na kaktusima u Meksiku, ali i u dru
gim podrujima Srednje i June Amerike. Posebne se
vrste kaktusa sade u velikim koliinama samo radi uz
goja Cochineal ui. enske se ui prikupljaju, ugrijavaju, sue i usitnjavaju u prah. To daje blistavocrvenu
boju. Bojilo Sochineal se rijetko navodi pod njegovim
imenom, ali se esto moe nai u nekom proizvodu
pod oznakom "umjetno bojilo". Poznat je j o i kao
QUILLAJA.

to biste trebali znati o Cola napicima!

C O L A je vrsta oraha iz June Amerike i Afrike
koji sadri 2% kofeina, teobromin i tanin. To je veoma
slino kavi. Ve pri malom doziranju djeluje na mo55

zak, izazivajui razdraljivost, nemir i druge pore

meaje. Pri veem doziranju izaziva nesanicu, kljenut
sranog miia, greve i druge tegobe.

smisla, j e r on moe zaepiti filtarska tkiva vezivnog

C O C A j e biljka koja raste posvuda u Junoj Ameri

ci, Javi i Indiji. Listovi koke sadre alkaloide, medu
ostalima kokain. Ta biljka izaziva stimulaciju mozga i
o b i n o seksualnu podraljivost. Povisuje djelatnost
srca i dovodi do vee podraljivosti ivaca. Poslije
toga slijedi duhovna, moralna i miina depresija. Pri
v r e m e n o nema osjeaja gladi i ei, ali kad proe dje
lovanje, tada oni postaju veoma snanima. Javlja se
privremeni osjeaj vedrine i dobrog osjeanja. Katkad
m o e ovjek djelovati smeteno, ak slaboumno.

K U K U R U Z N I S I R U P je prozirna, gusta glukoza

koja se dobiva iz kukuruza (pa i iz penice). krob se
ugrijava zajedno s kiselinama, kako bi se sprijeila
kristalizacija. Kukuruzni se sirup upotrebljava kao
jeftino sladilo. On se u probavnom sustavu brzo pret
vara u alkohol i moe u tijelu otopiti vitamine topljive
u masti. A moe se umijeati i u funkciju guterae,
osobito onda ako postoji sklonost eernoj bolesti.

K U K U R U Z N I K R O B je proizvod koji se dobiva

mljevenjem kukuruza i zatim njegovim ispiranjem
natrijevim hidroksidom. Tim se postupkom odstranju
ju vanjski ovoj i klica (klica je ivotna supstancija,
embrij ili ivot sjemena u biljci). Potom se tretira oto
p i n o m iz sumpornog dioksida, kako bi se sprijeilo
vrenje.
Tada se iscijedi ulje, a od ostatka klica naine se
preanjem kolai kojima se tada hrane krave i ovce.
Krupnija se zrnca krobi upotrebljavaju kao stona
hrana, dok se ostatak, bijelo brano, proisti natrije
vim hidroksidom (luinom) i prodaje za ljudsku preh
ranu. Natrijev hidroksid upotrebljava se obino za
bijeljenje, za proizvodnju sapuna i za rafiniranje indu
strijskih ulja. Konzumiranje kukuruznog kroba nema

tkiva, vena i arterija.

D E K S T R O Z A je prirodni eer koji se nalazi u

ivotinjskim i biljnim tkivima. Industrijski se
DEKSTRIN proizvodi razlaganjem krobi pomou
kiselina. Pomijea li se to s j o d o m , dobiva se crvena
boja. Taj se kemijski pripravak upotrebljava pri proiz
vodnji ljepila, kao nadomjestak za gumu, pri proiz
vodnji "Soft Drinksa" i piva. Takav proizvod moe
izazvati mnogo razliitih bolesti, te tjelesne i duevne
poremeaje. On remeti normalne funkcije ivaca i
miia, te cerebrospinalne tekuine ili likvora.

G L U K O Z A (groani eer) nastaje u prirodi pri

preobrazbi ugljikohidrata. Industrijski se proizvodi
ugrijavanjem kroba s kiselinom, da bi se dobila jefti
na eerna smjesa za "Soft Drinks".

56
57

na normalne funkcije endokrinih lijezda remetei

KALIJEV K L O R I D se nalazi u ivotinjskim i bil
j n i m tekuinama u organskom spoju. Industrijski se
umjetno proizvodi za sredstva za gnojenje, a upotreb
ljava se pri bezalkoholnim piima.
KALIJEV FOSFAT je kiselinska komponenta pri
sredstvima za gnojenje, a upotrebljava se i u bezalko
holnim napicima obraen vodom koja sadri ugljinu'
kiselinu, da bi se pia gazirala.

NATRIJEV CITRAT se u medicini propisuje pri

nekim bolestima spolnih organa i organa za izluivan
je mokrae. Upotrebljava se i kao dodatak u bezalko
holnim piima, da bi im se dao limunskokiseli okus.
S A H A R I N se dobiva iz kamenougljenog katrana.
On je oko 300-500 puta slai od sirovog eera, ali
nema nikakvu hranjivost. Naprotiv! K a o stoje pri sva
kom proizvodu iz kamenougljenog katrana, tako i saharin ima kiselu reakciju na tijelo. Svaka anorganska
kisela reakcija na tjelesni sustav ima tetno djelovanje
na funkcije endokrinih lijezda u tijelu.

njihovu ravnoteu.
SOL koja se upotrebljava u bezalkoholnim piima
ista je kao normalna kuhinjska sol. Sol, bez obzira na
koji se nain dobiva, ugrijava se na veoma visokoj
temperaturi, kako bi se sprijeila njezina vlanost, da
se moe besprijekorno sipati iz soljenke. Pri prekom
jernom troenju soli bila je ustanovljena vea uesta
lost tumora i raka. Uistinu se pokazalo da su se u
pacijenata s tumorima, koji su opet poeli jesti sol na
kon to su je se neko vrijeme odricali, vidljivo
poveali ti tumori. Obilna upotreba soli moe uzroko
vati visok, ak prekomjerno visok krvni tlak, osim
toga srane i bubrene tegobe. Prekomjerno konzumi
ranje soli moe isto tako dovesti do tegobe s uima i
sinusima. To se ustanovilo i kao initelja ivanim na
petostima, reumatizmu i jakim osipima na koi.

SECER. O eeru sam pisao ve na poetku svog

razmatranja

bezalkoholnim

napicima

("Soft

Drinks"), ali mislim da bi bilo nemarno kad ne bih j o

jednom ukazao na vanost izbjegavanja bijelog i

NATRIJEV FOSFAT nalazi se u krvi i u mokrai.

Umjetno proizveden je sredstvo za bojenje, a upotreb
ljava se kao apretura za svilu. I taj se proizvod koristi
za bojenje bezalkoholnih napitaka. Kao sve kemijski
proizvedene supstancije, tako i natrijev fosfat utjee

smeeg eera u interesu ouvanja dobrog zdravlja!

Prije nego to doem do kraja teme "Soft Drinks",
elim radi toga j o jednom upozoriti na tetna djelo
vanja eera na nae tijelo.
59

58

eer je nesumnjivo veoma vaan za izmjenu tvari.

U krvi je eer uvijek sadran i naziva se krvnim
eerom. On je nuni sastojak u tijelu. Bijeli se eer
moe meutim isto tako slabo usporediti s krvnim
eerom kao to se kesten moe usporediti s kestenjasto smeim konjem! To se tie i usporedbe bijelog ili
smeeg eera s medom, pa i sa eerom u svjeem
vou.
Ne dajte se obmanuti izrazom "isti eer" to se
upotrebljava u promidbi eera. Oznaka "isti
eer" ne govori nita drugo nego da je iz proizvoda
odstranjeno sve to je od znaenja za njegovu hranjivost. Ostala je prazna, beskorisna supstancija koja
prolazi kroz eludac i pretvara se u alkohol, prije nego
to je jetra uope imala mogunost prerade.

Zato ljudi piju "Soft Drinks"?

Majke bi morale svoje bebe i odrasliju djecu tako

odgajati da se klone prehrambenih namirnica i napita
ka kojima su dodane umjetne arome ili su zaslaeni
bijelim ili smeim eerom ili ak umjetnim sladilima. One bi im trebale podrobno objasniti kakve kasni
je posljedice prijete i kakve se tete moraju pretrpjeti.
Majkama je dakako mnogo stalo do zdravlja, dobrog
osjeanja i dugovjenosti njihove djece. Bijeli i smei
eer mogu meutim ak i za petnaest posto skratiti
ivotni vijek ovjeka.
Isplati li se poputati sklonosti slatkim delicijama
napicima ? Ja kaem NE!

Proitajte naljepnice na svemu to kupite!

Budite oprezni - Nauite razlikovati!

Pitanje zato ljudi piju "Soft Drinks" bilo je za

mene dugo vremena prava zagonetka. to ovjeka pri
jei da u svoje tijelo ne unosi neto to mu moe napo
sljetku donijeti razne tegobe? Ili moda ljudi nisu
svjesni tete to je sebi time nanose? Dijabetes
(eerna bolest) je klasina posljedica upotrebe bije
log eera u prehrambenim namirnicama i piima.
Srani infarkt, bolest koja dolazi od zaepljenja vena i
arterija, esto je posljedica unoenja previe eera u
organizam, bez obzira u kojem obliku.

60

63

Deseto poglavlje

TO SE KRIJE U AI PIVA?

Pivo ima na neki nain opojno, tako rei hipnotiko djelovanje za gotovo svakoga tko ga redovito
pije. Prosjeni sadraj alkohola u pivu iznosi 3 do 5 % .
Openito se misli da je pivo bezazleno pie zbog ni
skog postotka alkohola u njemu. To je meutim po
greno miljenje. Pivo dovodi zapravo do ozbiljne
degeneracije.

Alkohol je tetan
Alkohol je jedina supstancija koja bez ikakvih za
preka prolazi kroz eluane stjenke, izravno ulazi u
krv i izravno dospijeva u prostore mozga. Zato se ne
moe predvidjeti ponaanje ovjeka kad popije neko
alkoholno pie.
Mali sadraj alkohola u pivu ne izaziva trenutnu re
akciju, kao to se to dogaa pri konzumiranju koktela
63

ili jakih pia kao to su viski, votka, ampanjac i

slino.

ljeno. Ako se meutim kalcij ev sulfat kao

biokemijska sol uzima u milijuntim djeliima jednoga
grama, moe imati povoljni uinak i ve se dogaalo
d a j e izlijeio gnojne ireve, plune bolesti itd.

Pivo djeluje sporo

Alkohol u pivu ima m n o g o skrivenije uinke. Vri
j e m e to proe od konzumiranja ae piva kao poticaj
nog sredstva i njegove reakcije na tijelo obuhvaa
razdoblje od tri faze u kojima se dogaa reakcija.

Pivo remeti osjetila

Na prvom se mjestu treba spomenuti vrijeme poti
canja i dobrog osjeanja. Tako se remete osjetila i
potiu ivana sredita.

Pivo razdrauje oit

Na drugom je mjestu mali sadraj alkohola koji je
upravo dovoljan da izazove razdraenost oita, sredi
ta tijela, solarnog pleksusa. Takva je aktivnost pod
mukla, j e r nema niega to bi moglo djelovati protiv
toga ili uspostaviti ravnoteu. este male doze neke
supstancije pokazuju se dugorono daleko uinkoviti
jima od jedne velike doze. Na primjer: ako bi se odje
danput unijele u tijelo vee koliine kaicijevog fosfata
(=gips), otprilike jedna juna lica ili jedna puna ali
ca, tada bi tijelo bilo za nekoliko minuta ili sati zaep-

Pivo moe izazvati ozbiljne tegobe

Na treem je mjestu da hmelj u pivu ima nezdravo
djelovanje na tijelo.
Hmelj koji se dodaje pri proizvodnji piva slui kao
zainsko sredstvo. Tek malo ljudi poznaje tetan
uinak hmelja na zdravlje. teta to nastaje zbog kal
cija i drugih minerala u vodi (kao tvari koje zaepljuju
krvotok), pogorava se prenaglaeno dobrim raspo
loenjem to nastaje uslijed male koliine alkohola u
pivu. Iako se hmelj medicinski daje kao tonik i poti
cajno sredstvo, moe se sa zdravstvenog gledita rei
da on kodi ivcima i izaziva gubitak osjetljivosti od
nosno otrine ula. Hmelj ima i hipnotiki, uspavlju
jui uinak i moe dovesti do delirium tremensa.
Ostale bolesti to potjeu od hmelja mogu biti histeri
j e , nesanice, probavne smetnje, reumatizam i nadraenost mokranih puteva i mjehura.

tetni uinci pijenja piva

Ovaj e Vam prikaz dati sliku o tome kakve su ka
snije tetne posljedice, uinak doziranja piva u malim
65

64

koliinama. Uinci pijenja piva mogu potrajati neko

liko sati, dok ivci prenose stimulativne impulse od
oita prema vanjskim ili perifernim ili motorikim
ivanim sreditima. Kad oni tamo stignu, vjerojatno
je da u veoj ili manjoj mjeri poremete akcije i funkci
je ovjeka.

Ramz.es Trei od Egipta prinosio je kao rtvu svo

jim bogovima upravo pivo.
Kasnije, oko 1200. godine prije Krista, hvalio se
faraon Ramz.es d a j e kao rtvu svojim poganskim bo
govima prinio 465.000 krigli piva.

Fermentirane itarice - pivo

Degeneracija bubrega i mozga

Zakljuci se temelje na istraivanjima u naroda ci

viliziranog svijeta: Nijemaca, Engleza, Australaca i
Amerikanaca. Razna istraivanja pokazuju odreeni
uzorak koji je dovoljan da bi se izvukao pouzdan zak
ljuak. On pokazuje usku povezanost kako uinak pi
jenja piva moe dovesti do propadanja bubrega i
nekih podruja mozga.

Pivo se pilo ve prije 6000 godina

Prema arheolokim se otkriima ustanovilo da se
pivo pilo ve prije 6000 godina. Proizvodilo se fer
mentacijom itarica i tako je dobivalo svoj alkoholni
sadraj.
Zabiljeeno je da su se u Egiptu prije 5000 godina,
dakle prije Krista, proizvodile etiri vrste piva, i to iz
itarica koje su rasle u zemlji. Faraoni su plaali svo
jim seljacima za rad etirima kruhovima i djema
kriglama piva, umjesto da su im davali novac.
66

Stoljeima su se uzgajale itarice za proizvodnju

piva vrenjem. Jeam, penica i zob bile su najee
vrste koritene u tu svrhu. Hmelj se povremeno doda
vao ve prije 40-50 stoljea.

Pivo je odgovorno za bolesti mjehura

i bubrega
injenica je da se bolesti mjehura i bubrega
najee javljaju u spomenutim civiliziranim zemlja
ma gdje je potronja piva najvea.

Svake se godine proizvedu milijarde

hektolitara piva
U 1999. godini bilo je u svijetu proizvedeno 1.345
milijardi hektolitara piva. Od toga je samo u SAD-u
bilo proizvedeno 236,5 milijuna hektolitara. U Zapad
noj i Istonoj Europi iznosila je proizvedena koliina

67

oko 469,4 milijuna hektolitara, pri emu je na Nje

maku otpalo otprilike 112,8 milijuna hektolitara
piva.

A k o pijete pivo, nemojte rei: ne pijem

toliko m n o g o da bi to za m e n e bilo tetno.
To j e L A !
Tipino je da ljudi koji piju pivo tvrde kako ne piju
toliku koliinu da bi im to moglo ugroziti zdravlje. To
je meutim samoobmana. Kako se tegobe onih koji
piju pivo ne primjeuju u roku od j e d n o g ili dva dana,
ostaje injenica da se tegobe koje se javljaju mnogo
kasnije ne pripisuju pravom uzroku. Ne misli se na taloge kalcija i magnezija koji nastaju od vode s kojom
je proizvedeno pivo i ostaju u tijelu.

Vodi se dodaje gips

Pri proizvodnji piva potrebna je tvrda voda, tako da
pivovare esto moraju dodavati do 35 puta vie mine
ralnih tvari nego to ih ve ima u vodi. Za to se uzima
ju velike koliine kalcijevog sulfata. Svrha je te
primjese poveanje sadraja kalcija u vodi.
Sto mislite o tome? Ljudi piju pivo ne mislei pri
tom uope na gips to ga piju s pivom i koji im zaepljuje arterije.

Svaki onaj koji pije pivo trebao bi ovo znati!

Osjeao bih se krivim za nemar kad bih u ovoj knji
zi propustio pisati o najrairenijim navikama muka
raca i ena, meu kojima je dakako pijenje piva uvijek
i svakim povodom. Ne namjeravam nikoga odgovara
ti od toga da pije pivo ako on to eli. Kad proita ovo
poglavlje moe initi ono to smatra ispravnim. Po
gledajte detaljno sliku na kojoj se vidi koje sve organe
oteuje pivo.

Uzmite sebi nekoliko minuta vremena da

zavirite u bubrege
Mnogi ljudi misle da bubrezi predstavljaju tek
obine posude za tekuine, s nekoliko tajanstvenih,
automatski uprayljanih ventila. To nije tako! Popreni
presjek bubrega pokazuje velik broj sitnih krvnih ili
ca svrstanih u skupine to tvore kanalie koji su na
poetku iri nego na kraju gdje istjee krv. To suenje
na ispustu uzrokuje pritisak. Smisao se sastoji u tome
da se krv moe osloboditi velike koliine tekuina i
supstancija koje se trebaju izbaciti. Pritom se radi o
mineralnim solima i drugim tvarima koje su sadrane
u vodi, kao na primjer mokrana kiselina itd. Te strane
supstancije odlaze dakle pod pritiskom u Ijevkastu
izboinu gornjeg dijela mokraovoda, cijevi kojom
tekuine izlaze iz bubrega.

68
69

A odavde potjeu bubreni kamenci!

Moete zamisliti kako je u tim okolnostima jedno
stavno da sitne estice kalcija i druge supstancije, te
minerali, polako zaepe te veoma uske proLze. To je
tada moment kad se i kako stvaraju bubreni kamenci.
Takvi su bubreni kamenci esto prvi korak pri razvo
ju bolesti mokranih puteva.

Kalcij koji dospijeva u bubrege isti je onaj

kalcij koji se taloi na primjer na dnu ajnika.
Opet moram skrenuti Vau pozornost na taloge koji
se stvaraju na dnu lonaca u kojima se esto kuha voda.
Pritom je svejedno je li voda meka ili tvrda. Taloi
koji se tako nakupe svjedoci su kalcija i drugih mine
rala koji ostaju na dnu nakon s t o j e voda kao para na
pustila lonac. Odgovarajui ostaci minerala prolaze i
naim venama i arterijama kad pijete vodu iz vodovo
da, zdenca, s izvora, iz rijeka itd. Srani napadi, srani
infarkt, artritis, reuma i mnoge druge bolne bolesti
mogu se pripisati takvim talozima u tijelu.

PIVO OTEUJE OVE ORGANE

71

Jedanaesto poglavlje

VINO I ALKOHOLNA
PIA?

Zar ne mogu popiti au vina?

Vina i druga alkoholna pia zasigurno nemaju mje
sta u ovoj knjizi, jer se pri proizvodnji ne upotrebljava
voda. Ovdje su meutim na mjestu neke napomene o
tetama to ih alkohol nanosi naem zdravlju, a koje
nisu opepoznate. Ta su pia odgovornija od ikojeg
drugog initelja nae civilizacije za razorene brakove,
za smrtonosne nesree, zloine, razne vrste kriminala,
za sve s t o j e loe, ruilako i nemoralno.
Sadraj alkohola u vinu iznosi oko 10-15%.
"estoka pia" sadre u sebi mnogo vei postotak al
kohola to izaziva u onoga koji ih pije duevno i tjele
sno ponaanje protivno njegovoj osobi.

73

Alkohol dospijeva o d m a h u m o z a k !
Najgore su posljedice uivanja alkohola oteenja
ljudskog mozga. Alkohol je jedina supstancija koja
kroz stjenke eluca dospijeva izravno u krvotok. Krv
ga prima u sebe i brzo otprema u mozak. U mozgu na
staju najvaniji i za vitalnost najznaajniji osjetilni
impulsi.

Dvanaesto poglavlje

MORSKA VODA

elite li da se Va mozak rastopi u alkoholu?

U ljudskom tijelu postoji m n o g o stanica koje se sa
stoje od elemenata to su topljivi u alkoholu ili on ima
na njih opasno tetni utjecaj. K a o primjer za to
m o e m o uzeti kristalni eer analogno glukozi. eer
postoji u modanom tkivu i poznat je pod imenom
"galaktoza". Alkohol brzo napada tu supstanciju. Ona
je usko povezana s m o d a n o m tekuinom koja
pomou hipotalamusa u predjelu srednjeg mozga re
gulira onu jabuicu, ui i osobnu ravnoteu. Pri pre
komjernom uivanju alkohola moete brzo primijetiti
mutne oi, neprecizni sluh i teturajui hod. A k o se
modana supstancija otopi i pojavi u mokrai, to p o
kazuje da postoji ozbiljna bolest koja se naziva "dia
betes insipidus". Od svih napitaka kojih biste se
trebali kloniti svakako su na prvom mjestu alkoholna
pia.

Nikako ne pijte morsku vodu!

Morska voda nije ni u kojem sluaju prikladna za
pie. Ni voda iz slanih jezera ne moe se upotrebljava
ti za pie.
Veoma visok sadraj natrijevog klorida (kuhinjske
soli) koji je sadran u svim tim vodama ugroava
ivot svakoga tko pokua piti takvu vodu.
U sva su vremena pomorci i drugi ljudi koji su
doivjeli brodolom morali umrijeti kad su potroili
zalihu svjee vode. Pokuavali su utaiti e mor
skom vodom, jer ih silna u izluivala. Pijenjem te
vode otili su naposljetku u smrt.
Morska voda i ostala slana voda
moe se destilirati
Morska voda i voda iz slanih jezera moe se destili
rati i time se dobije ista slatka voda. Natrijev klorid i

74

75

drugi minerali ostanu u spremniku naprave za destila

ciju. Para tada sadri samo vodik i kisik i daje bistru,
destiliranu vodu.

velike vrijednosti pri transfuzijama krvi. injenica je

d a j e morska voda pri transfuzijama sigurnija od ljud
ske krvi. Upotrebljava li se za transfuziju krv iz "ba
naka krvi", tada ne postoji jamstvo d a j e ona potpuno
zdrava.

M o r s k a je voda puna mineralnih elemenata

M o r s k a voda iz oceana sadri svih 16 minerala koji
su potrebni za odranje ljudskog tijela, a k t o m e j o
sadri 43 elementa u tragovima koji postoje u
ovjejem tijelu. Morska voda ima meutim toliko vi
sok sadraj natrijevog klorida da nije prikladna za
ljudsko konzumiranje.
Upotrebljavajte samo 4 kapi morske vode
odjedanput - samo jedan utrcak!
M o r s k a je voda iz oceana dragocjena ako se dodaje
u sitnim esticama od 4 do 8 kapi na jednu au ili Vi
litre napitka to ga elite piti. Ja sam tako male
koliine morske vode uzimao tijekom duljeg razdob
lje i izvukao iz toga mnogo koristi. Morska voda koju
ja upotrebljavam potjee s pacifike obale Kalifornije
i zove se "Catalina Sea Water". Svoje zalihe kupujem
u bocama u trgovinama prirodne hrane.

Proizvod/

Faktor vitalne energije

(Hipotetiki potencijal)

Destilirana voda
Destilirana voda s dodatkom
4 kapi "Catalina morske vode"
0,5 litre
Destilirana voda s dodatkom
8 kapi "Catalina morske vode"
na 0,5 litre
"Catalina morska voda"
Pitka voda iz vodovoda u m o m e
stanu u Phoenix/Arizona

500

900

9.000
90.000
2

Ista voda iz vodovoda, ali

s dodatkom 8 kapi
"Catalina morske vode"

M o r s k a je voda slina ljudskoj krvi

n a 0,5 litre
Analiza morske vode pokazuje njezinu veliku
slinost s ljudskom krvi. Ta bi injenica trebala biti od
76

Voda iz velikog slanog jezera

^
77

Destilirana voda s dodatkom

8 kapi vode iz velikog slanog
jezera na 0,5 litre
Staklenka od 2 litre sa svjeim
sokom od prijesnog povra
(mrkve/celera/perina i pinata)
s dodatkom od 4 kapi "Catalina
morske vode"

7.000

Transfuzije krvi su opasne

M o r s k a voda je sigurnija
Postoje razni tipovi krvi koji su se pokazali nepod
noljivima za cirkulaciju krvi i za zdravlje pacijenata
razliitih rasa. U crnaca postoji na primjer krvna stani
ca koja u bijelih pacijenata izaziva hepatitis. Krvne
stanice Azijaca mogu u bijelih kavkaskih pacijenata
uzrokovati tuberkulozu. Krvne stanice razliitih rasa
ne bi se nikada trebale mijeati.

Veliko slano jezero u Utahu obuhvaa podruje od

oko 3.750 kvadratnih kilometara. Njegova visoka
koncentracija soli i njegov vodostaj odravaju se isparivanjem vie ili manje nepromjenjivima.
Sadraj soli velikog slanog jezera vei je est puta
od onoga u oceanu. Sadraj natrijevog klorida u vodi
velikog jezera iznosi oko 15 do 25 posto volumena
minerala.
Natrijev klorid u morskoj vodi ini naprotiv s a m o
3,5 posto cjelokupnog udjela minerala.

Morska voda ima vitalnu energiju

Moda je najvanija razlika izmeu morske vode i
vode u tuzemnim slanim jezerima u tome da morska
voda posjeduje vitalnu energiju koja jedva da postoji
pri vodi iz tuzemnih slanih jezera, ako uope postoji.

Ne pokuavajte u slanim jezerima loviti ribu!

Tamo nema ribe!

Sadraj soli u velikom slanom jezeru u Utahu

vei je est puta od onoga u moru
U slanim je jezerima tuzemstva sadraj soli (znai
natrijevog klorida) est puta vei nego u moru.
78

Dokaz je nedostatka vitalne energije u velikom sla

nom jezeru da u tom jezeru ne ivi ni jedna jedina riba.
Ni u drugim slanim jezerima n e m a riba, na primjer u
Mrtvom moru u Izraelu. Kad bi ribe bile stavljene u ta
jezera, odmah bi uginule. Oceani su meutim puni
79

riba svih vrsta i veliina. Za to postoji dakako razlog.

Pogledajte one prije prikazane analize raznih voda.
Te su me brojke uvjerile u vrijednost filtrirane mor
ske vode. Moja obitelj i ja ve s m o dulje vrijeme pro
vodili to dodavanje morske vode.
Ta lista pokazuje da se dodavanjem slane vode iz
tuzemnih jezera destiliranoj vodi smanjuje vitalna
energija u razmjeru 6:1. Nadalje se destilirana voda
dovodi u stanje koje nije bolje od vode iz vodovoda,
izvora itd. U tom je sluaju veoma vjerojatno da stani
ce tijela ne prime minerale, ve je mnogo vjerojatnije
da oni budu izbaeni. Sto sprjeava da se nakupljaju
kalcij, magnezij, te koncentrirani natrijev klorid, i
stvaraju talog u tijelu?

Jesu li Vam j a s n a moja objanjenja?

Stvorite svoje miljenje!
Ne nalazim razloga za raspravljanje o toj temi. Po
slije dvostruke provjere mojih istraivanja naao sam
odgovor za sebe i on mi se ini ispravnim i uvjerljivim. Cini mi se smijenim i besmislenim troiti vrije
me i rijei na neto s t o j e za mene j a s n o kao sunce.

80

Trinaesto poglavlje

VODA JE UVIJEK VODA!

Je li uistinu tako?

Pri vodi postoje razlike!

Tono je d a j e svaka voda tekua iznad 0 stupnjeva
Celzijusa i d a j e mokra. Slinost prestaje meutim pri
usporedbi izmeu raznih vrsta voda.

Mislite li da je kinica ista?

Postoji kinica koja predstavlja istu destiliranu
vodu u obliku pare. Tek kad pone kondenzacija i
voda pada dolje kao kia, postaje optereenom svim
moguim elementima i oneienjima to ih moe na
svom putu primiti iz atmosfere. Destilirana voda ima
ba kao i kinica osobinu da prima u sebe sve ono s
im doe u doticaj. Kad kinica dospije na zemlju nije
81

vie m n o g o bolja od prirodne vode koja se ve nalazi

na zemlji.

Slana voda
Postoji morska i druga voda to sadri sol koja nije
prikladna za pie ni za pripravljanje prehrambenih na
mirnica.

Promatrajte tvrdu vodu

Postoji tvrda voda koja sadri veoma mnogo kalci
j a , magnezija i drugih minerala. A k o se ta voda desti
lira u paru, ostaju svi minerali i druge supstancije kao
talog na dnu posude za destilaciju. Kad para proe
kroz rashladni sustav, postaje istom, destiliranom
vodom.

Mineralna voda iz mineralnih izvora.

Postoje nebrojeni mineralni izvori ija voda sadri
suviak jednog ili vie mineralnih elemenata. Mine
ralne se vode stoljeima koriste u ljekovitim kupaliti
ma. Te su izvorske vode bez sumnje pomogle nekim
ljudima, dok veini ljudi mogu esto koristiti vie psi
holoki. Duh ima, kao to znate, jak utjecaj na tijelo.
Vjerujemo li dovoljno snano u to da trebamo sum
pornu kupku, tada emo se kupati u sumporastoj vodi
i poslije otii kui s osjeajem zahvalnosti u sebi. Pi
jenje sumporaste vode je najzad isto toliko tetno kao
pijenje bilo koje prirodne vode. I sumporna se voda
moe meutim destilirati.

Trebate li piti destiliranu vodu - ili ne?

Mnogi ljudi misle da se destilirana voda ne smije
piti!

M e k a voda
M e k a je voda isto tako puna minerala to ih je pri
mila u sebe tijekom svog doticaja sa zemljom i stije
nama. Na prvom su mjestu kalcij i magnezij. Koristi li
se meka voda kao pie ili za obradu prehrambenih na
mirnica, tada mineralni elementi prolaze kroz tijelo i
gotovo bez iznimke ostavljaju za sobom svoje taloge.
Meka se voda moe destilacijom lako pretvoriti u
istu vodu bez minerala i drugih supstancija.

Drugi kau meutim da ako se neto eli piti, tada

bi to trebala biti samo destilirana voda!

Tko ima pravo?

Ni ma koliko vrst argument nee zadrti, nerazbo
riti duh uvjeriti vie od povrne tvrdnje! Nema nadomjestka za iskustvo! Iskuajte sami i pijte 30 dana
83

82

samo destiliranu vodu kad god oednite. Ali popijte

najmanje 3 do 4 ae dnevno. Ustanovit ete da uisti
nu postoji velika razlika izmeu destilirane i prirodne
vode. Ljudi koji misle da se ne treba piti destilirana
voda, j e r ispire minerale iz tijela - , samo su 5 0 % u
pravu. A tko savjetuje da se pije destilirana voda, taj je
100% u pravu ...

Sto su injenice?
Taloi koji obloe dno lonca u kojemu se esto
kuha voda, vidljiv su dokaz za to da je para u obliku
destilirane vode napustila lonac, dok svi kruti sastojci
vode zacementiraju njegovo dno.
Iste te sastojine to su sadrane u prirodnoj vodi na
isti se nain taloe u Vaem tijelu ako se radi o neiskoristivim anorganskim mineralima.

S a m o se neiskoristivi minerali ispiru iz tijela -,

ali ne i oni koji su sastavni dijelovi stanica i
tkiva
Stanice naega tijela ne mogu iskoristiti minerale
koji su sadrani u prirodnoj vodi. Iz tog ih razloga sta
nice odbacuju i tako oni ine rizini faktor u sustavu
naeg krvotoka.

la. Tko dakle kae da destilirana voda ispire iz tijela

mineralne tvari, ima stoga pravo samo u tom pogle
du-, a to je ipak samo 50% istine. Destilirana voda ne
moe otopiti odnosno isprati mineralne tvari koje su
postale sastavnim dijelom tjelesnih stanica i tkiva.
Ona uzima samo minerale iz prirodne vode koji su bili
nataloeni u tijelu, jer su ih nae stanice odbacile.
To su minerali to ih je prirodna voda na svom du
gom putu primila u sebe iz stijena i zemlje. Mineralne
tvari to su bile odbaene od tjelesnih stanica nemaju
vrijednosti za tijelo, naprotiv, radi se o otpadu to ga
destilirana voda uzima i zatim izbacuje iz tijela.

Moe li destilirana voda izdvojiti kofein iz

alice kave i dovesti do njegovog izbacivanja iz
tijela? N E !
Destilirana voda nema sposobnost izdvojiti loe
supstancije koje su bile unijete u tijelo s loom hra
nom i piem. Kad bi ona imala sposobnost izdvojiti
kofein iz brojnih alica kave i izravno ga otpremiti u
bubrege, da ga oni izbace iz tijela, tada se ljudi koji
piju kavu ne bi uope trebali zabrinjavati zbog teta
to ih ona uzrokuje u njihovom tijelu. Milijuni ljudi
svakodnevno piju kavu i ne misle ni trenutka na to da
ona ometa rad jetre i bubrega, te oslabljuje rad srca.

Destilirana voda ima sposobnost primiti u sebe te

neiskoristive minerale i putem bubrega izbaciti iz tije84

85

A t o m se pridruuje atomu i tako se kalcij

m o e nagomilati u m a s u teku 120 kg
elio bih Vas podsjetiti na rijei sjedne od prethod
nih strana, gdje je bilo govora o 120 kg kalcija ili vap
na to tijekom godina prou kroz ovjekovo tijelo ako
on pije prirodnu vodu. Toliki teret kalcija ne moe
ostati neprimijeen, osobito onda ako zbog njega tipi
Vae vlastito tijelo. Ako te tegobe nisu dovoljne da
postanete p r i s t a o m d e s t i l i r a n e v o d e ,
tada bih volio znati to bi Vas j o moglo navesti na to?
aa vode stoje popijete vie puta na dan tijekom jed
nog ili dva tjedna ili jedne ili dvije godine nee Vam
zaepiti ile do te mjere da ete teko oboljeti. Ne, dje
lovanje je veoma sporo, iako ne i manje kumulativno.
Jedna se siuna estica pridruuje drugoj, sve dok ne
bude prekasno da se j o neto uini protiv tog zla.
Klju je problema u preventivi! Ne upotrebljavajte
vie nedestiliranu vodu!

Ionizirana voda nije destilirana voda!

Postoji "ionizirana" voda koja se oznaava kao demineralizirana. Pri tome se radi o postupku koji je su
vie kompliciran da bi se mogao objasniti u ovoj
knjizi. Postoje autoriteti koji kau d a j e masa od um
jetne smole, kroz koju mora voda protei, zapravo le
glo bakterija. Iako se tvrdi da taj postupak "praktino"
86

odstranjuje sve minerala i da je takva voda ravna de

stiliranoj, ja ne dijelim to miljenje.
A sada u j o nabrojati razne vrste vode:
- prirodna (ili sirova) voda
- tvrda voda
- meka voda
- kuhana voda
- kinica
- voda koja nastaje topljenjem snijega
(praktino kinica)
- filtrirana voda
- ionizirana voda
- posve ista voda = destilirana voda
Ja elim biti siguran, te upotrebljavam samo istu,
parom destiliranu vodu.
Aktualni popis tvrtki koje
prodaju aparate za destilaci
ju moete na upit dobiti pri
servisu za itatelje nakladne
kue Waldthausen u naklad
noj kui Natura Viva G m b H ,
Postfach
1203, D-71256
Wiel
der
Stadt
(Fax
+49[0]7033/1380817, mail:
info@naturavivaveiiag.de).

87

etrnaesto poglavlje

VODA U OVJEKU I U
PRIRODI!

ovjek moe ivjeti bez zraka samo nekoliko mi

nuta. Bez vode moe ovjek ivjeti samo 3 do 4 dana,
u odreenim okolnostima i uvjetima moe preivjeti
jedan ili dva tjedna. Ljudi su u pustinji umrli za dva ili
tri dana ako im nije bilo mogue pribaviti kap vode za
pie. Na takvim podrujima nema dovoljno vlage ak
ni u nonoj atmosferi.

to ini voda u Vaem tijelu?

Ljudsko se tijelo sastoji 60 do 75 posto od vode. To
je ista destilirana voda. Ona sadri samo sastojke to
ih prenosi, dakle hranu za tijelo ili otpad koji se putem
organa izluivanja treba izbaciti iz tijela.

89

Proizvodi od itarica, kao to su kruh, pecivo,

kolai itd., isuuju ovjeka
Najvie je isuenih ljudi meu o n i m a koji ive od
preraenih namirnica, kruha i mesa, ako piju premalo
vode, s iznimkom moda svoje kave ili aja ili "Soft
Drink sa".
Proizvodi od itarica sadre veinom s a m o oko
7 - 1 3 % vode. Prosjeni sadraj vode u kruhu iznosi
samo 30-40%.

Sve biljke sadre destiliranu vodu

Jeste li ve razmiljali koliko je vode potrebno da
bi biljke mogle rasti?
Poite na selo i pogledajte oko sebe. Primijetit ete
da praktino sve na zemlji ima vodu u svom tijelu ili
svojoj biljnoj grai. Svaka travka, svaki grm, svaka
biljka, svako drvo sastoji se 5 0 - 9 5 % od vode. To je de
stilirana voda, voda iz atmosfere i drugih izvora, koju
biljka automatski destilira na prirodan nain. Iz kori
j e n a rastu klice i mladice iz tla u atmosferu i biljka od
mah pone prikupljati i destilirati vodu iz zemlje i
zraka.
Bez vode bi zemlja propala! Pogledajte uvis i ot
krit ete d a j e nebo puno vlage, iako ju ne moete vid
jeti kao vodu. Nevidljiva vlaga potjee od isparavanja
90

prostranih povrina mora, jezera, rijeka itd. To je de

stilirana voda. To je uistinu krv ivota nae zemlje.

100 g vlakana u biljnom svijetu trebaju 60

litara vode da bi mogla rasti!
Biljni svijet ini najvei dio proizvoda na zemlji. U
svom prirodnom, prijesnom stanju sastoje se povre,
salate, voe, orasi i sjemenke - koji su predodreeni
za ljude -, te zrnje, trava i sijeno izmeu 6 0 - 9 5 % od
vode. To je ista destilirana voda. Biljni svijet treba ti
j e k o m rasta prosjeno 60 litara vode za samo 100 g
biljnih vlakana.
Vjerovali Vi to ili ne - da bi izraslo 50 kg bilja p o
trebno je 80.000 litara vode.
Razmislite! Bog, Svemogui, daje dakle izmeu
75 do 80.000 litara vode da bi ovjeku darovao 50 kg
povra i 'oa.

Vi biste trebali svakodnevno izluiti iz svog

tijela 4 litre vode!
Ljudsko tijelo treba izluiti oko 3,5 - 4 litre
tekuine ili vlage kroz pore na koi ili putem drugih
organa izluivanja, da bi se sprijeilo prekomjerno
gomilanje otpadnih proizvoda. Tijelo bi se bez obnav
ljanja ubrzo isuilo. Ovdje neu spominjati tegobe to
91

se javljaju zbog pomanjkanja vode i oslabljuju tijelo.

Rijetko se poklanja pozornost koliini vode to se pri
ma hranom i piem. Tom bi se problemu vode trebala
svakodnevno poklanjati osobita pozornost. Svakog
biste dana trebali uzeti u sebe dovoljno tekuine da za
dovoljite potrebe svog organizma, kako bi on m o g a o
normalno funkcionirati.

Ne bojte se starakih tegoba pijte biljne sokove

Promatrajte zadivljujui nain na koji je Vae tijelo

u stanju svojim sposobnostima samo sebi pribaviti
odreenu koliinu vode, vlastitu destiliranu vodu, i to
oksidacijom eera, masti i bjelanevina. Oksidacija
100 g masti naega tijela donosi primjerice 100 ml
vode.

Jeste li znali da se Vi 7 0 % sastojite od vode?

Pijenje vode nema samo svrhu utaiti e. Voda je

Svako je povre i voe puno organske destilirane

vode i ti su sokovi osobito dragocjeni. Sokove prima
organizam veoma brzo. Za zdravlje tijela vano je po
piti najmanje pola do jedne litre parom destilirane
vode i dodatno piti svjee, prijesne sokove povra i
voa. O tome itajte i u mojoj knjizi "Svjei sokovi od
voa i povra".

glavni sastavni dio tijela. Vie je od 7 0 % tijela destili

rana voda. Nasuprot tome sadri tijelo samo oko 5 li
tara krvi.
Voda u ljudskom tijelu mora bezuvjetno biti desti
lirana voda, jer je destilirana voda u stanju uzeti u sebe
mnoge neistoe koje se nalaze u tijelu u krutom ili
tekuem stanju i dovesti do njihovog izbacivanja pu
tem bubrega.

I Vae tijelo proizvodi vodu!

Voda odrava podjednaku temperaturu Vaeg
Uistinu m o r a m o biti zahvalni naem svemoguem
Bogu za divnu i udesnu anatomiju kojom nas je o b
dario. Pomislite samo na jedinstveni rad Vaeg tijela,
kako bi sprijeilo da ga unitite. Sve je to za Vas, a Vi
niste toga ni najmanje svjesni!
92

tijela pri vruini i hladnoi

Voda je u Vaem tijelu potrebna da bi tijelo
odravala na najprikladnijoj temperaturi. To se po
stie putem kontrolnog temperaturnog mehanizma u
podruju mozga, pomou skupine vlakana poznatih
93

pod imenom hipotalamus. J o e biti rijei o tim li

jezdama slinim organima.

Sto bi uinila ena kad ne bi imala dovoljno

vode da moe briznuti u pla?
Voda je potrebna pri Vaim procesima disanja. Vi
znate kako je neugodno kad su Vam nozdrve tako suhe
da su nadraene, dok Vam s druge strane smeta kad su
Vam nozdrve premokre zbog prekomjerne vlanosti.
Isto bi tako nedostatak vode u suznim lijezdama
praktino onemoguio eni da pod emocionalnim
stresom plae. To bi svakako bilo pogubno u nekim
prilikama! No mnogo je vanije da manjak suzne
tekuine izaziva veoma brzo ozbiljna oteenja oka,
kako u ena tako i u mukaraca.

Mnogi ljudi smatraju vodu neim to je samo po

sebi razumljivo kad su edni ili pripravljaju jela. Voda
je tako opa roba da joj rijetko tko posveuje svoje mi
sli dokle god je raspoloiva. Vlada li meutim djelo
mina ili ak potpuna oskudica vode - bilo to zbog
nekog nesretnog sluaja ili zbog dogaanja u prirodi -,
tada tek malo ljudi zna koliko je vode u skrivenom
obliku sadrano u svjeem povru i prijesnom vou.

Voda Vam daje toplinu i energiju

elite li imati toplinu i energiju, trebate destiliranu
vodu. Hrana s t o j e unesete u sebe ini za Vas vie od
same opskrbe stanice Vaeg tijela. Toplinu i energiju
dobivate ako jedete ispravnu hranu. Uzmite u obzir da
se 2 5 % toplinskih vrijednosti hrane koju ste pojeli po
troi znojenjem kroz pore Vae koe i Vaim disanjem

Jedite voe, salate i povre

pluima. Ve samo to isparivanje izbaci do jedne litre

vode iz Vaeg tijela.
Gubitak vode kroz pore Vae koe vei je pri
Od velike je vanosti porijeklo vode. Ve sam na
glasio d a j e destilirana voda ivotno vana. U sokovi
ma svjeeg, prijesnog povra, voa i salatama ne
nalazimo samo istu vodu, ve i hranu koja temeljito i
brzo na najbolji nain prehranjuje stanice tijela. Zah
valjujui tome postii ete sjajno zdravlje i neete
trpjeti od gubitka energije i vitalnosti.

94

vruem vremenu i onda kad vrite naporan tjelesni rad

pri kojemu se gubi mnogo znoja. Pri jakom znojenju
moe tijelo lako izgubiti ak oko 4 litre vode u j e d n o m
satu.

95

K a k o gubite vodu iz svog tijela?

Neovisno o gubitku vode znojenjem moe doi do
gubitka prosjeno j o 2 do 3 litre vode tijekom 24 sata
izluivanjem tekuina putem bubrega i izmetina probavnih organa.
Pri prekomjernom unoenju napitaka u tijelo odgo
varajue je vea i izluena koliina tekuine. To je
osobito sluaj kad se pije pivo u veoj koliini.

Petneaesto poglavlje

LIJEZDE SLINOVNICE
lijezde slinovnice u
Vaim ustima trebaju
neprestano vodu

Meu mnogim funkcijama pri kojima tijelo nepre

stano treba vodu ne smije se previdjeti lijezde slinov
nice. Bez njih ne biste bili u stanju probavljati svoju
hranu. Usta bi Vam bila tako suha da biste izgubili ra
zum. Postoje tri vrste lijezda slinovnica i trebali biste
se upoznati s njima, kako biste razumjeli na koji se
nain odrava ispravna ravnotea vode u Vaem tijelu.
Podune lijezde slinovnice nalaze se u obrazima.
Poteljusne slinovnice (mandibula znai donja vilica)
nalaze se u stranjem podruju usta ispod Vae donje
eljusti.

96

97

Donje podjezine slinovnice (lingua je jezik) nala

ze se ispod Vaeg jezika.
Pogledajte priloenu skicu.
Osim lijezda slinovnica ima i sam jezik lijezde s
porama koje se na povrini otvaraju. To su "serozne"
lijezde ("serozan" znai vodnjikav), a uz to postoje i
" m u k o z n e " lijezde (sluzne lijezde) na gornjoj strani
jezika i mijeane lijezde na donjoj povrini. Razliku
j e m o serozne i mukozne lijezde. Serozne lijezde
imaju vie vodunjavu izluevinu, mukozne lijezde
sluzavu izluevinu, a mijeane imaju serozne i mu
kozne udjele.
lijezde slinovnice su aktivne pri procesima pro
bave hrane i pia. Jezine su lijezde meutim nepre
stano aktivne, kako bi odrale vlanima usta i jezik.
Cjelokupno izluivanje tekuine iz tijela iznosi
oko 1 Vi litre tijekom 24 sata. Trebalo bi Vam postati
jasno koliko je vano upotrebljavati istu vodu!
Moete li zamisliti kakav bi okus u ustima izazivalo
nakupljanje kalcija (vapna) kad ne bi neupotrebljivi
minerali bili potpuno izbacivani iz Vaeg tijela?
lijezde slinovnice
Odakle te lijezde dobivaju neprestano svoju
vodu?
Da, odakle te lijezde primaju svoju vlagu? Iz de
stilirane vode koja uvijek kola Vaim tijelom, iz zaliha
vode u Vaem tijelu!
98

lijezde slinovnice izluuju slinu, da bi pokrenule probavni

proces. Postoje druge lijezde na gornjoj i donjoj strani jezika,
iji je zadatak neprestano odravati vlanima jezik i usta.
(Budui da na ovoj slici nije prikazan jezik, ne mogu se prikazan
te posebne lijezde.)

99

Sve te lijezde trebaju oko 1 Vi litre dnevno. Ako nema do

voljno vode ili je ona oneiena, mobe se uslijed toga javiti
suhoa jezika i usta. Jezik i usta mogu postati neugodno suhima.
Slina je osim toga tako nedostatna da ne moe udovoljiti poet
noj fazi probave. Posljedica toga mogu biti srane boli, probavne
smetnje itd.
Od velike je vanosti briljiv izbor svih napitaka!

esnaesto poglavlje

POHRANJIVANJE VODE U
VAEM TIJELU
Voda u Vaim miiima
Pohranjivanje vode u tijelu iznosi na vidjelo jedan
veoma zanimljiv problem. Oko 15-16% vode pohran
jene u tijelu nalazi se u miiima. Ako se miii isue,
omlohave. Ako postoji pomanjkanje vode u miiima
i ako je voda u krvotoku sklona taloiti u miiima ot
pad od neupotrebljivih minerala, tada mogu iz toga
proizii veoma bolne tegobe pri tjelesnom kretanju.
Kretanje potie miie na rastezanje i stezanje. Postoji
li isuenost zajedno sa stranim supstancijama (poput
otpada kalcija i magnezija), tada mogu biti posljedice
grevi miia, boli, muke, patnje.

Meso stvara mokranu kiselinu u tijelu!

Postoji jo jedan neprijatelj za nae miie, a to je
mokrana kiselina koja izaziva bolne tegobe u po-

100

101

drujima miia. Odakle dolazi mokrana kiselina?

Ona je konani proizvod prekomjernog konzumiranja
mesa i mesnih proizvoda. Probavljanje mesa uzrokuje
stvaranje mokrane kiseline. Miii imaju - do
odreene toke - osobitu sklonost mokranoj kiselini.
Sto se tie mokrane kiseline imaju miii granicu to
lerancije do koje je mogu primati bez ozbiljnih poslje
dica. Kad se dosegne i prijee ta granica tolerancije,
tada stvara mokrana kiselina veoma sitne, otre kri
stale koji bodu u ivce. Moda to treba upozoriti rtvu
i pokazati d a j e kriva s t o j e postala ovjekom mesoje
dom. Ti otri kristali mokrane kiseline nisu neto to
se smije shvatiti odvie lakomisleno ili zanemariti.
Ako se oni zanemare, bit e rtva kanjena bolestima
poput reumatizma, upala ivaca i slinim. Ljude koji
ne jedu meso ne mue nikada bolesti izazvane mok
ranom kiselinom. No ni vegetarijanci nisu zatieni
od bolesti koje nastaju zbog taloenja otpada kalcija i
magnezija to se tijekom godina nakuplja u venama i
arterijama. Taloi tih elemenata iz prirodne vode koja
se upotrebljavala kao pie ili za pripravljanje napitaka
ostavljaju svoje znakove u kasnijim godinama, uzro
kujui i miine tegobe.

ju potrebno je imati pravu ravnoteu izmeu vode i

masti. Nedostatak vode ili njezina loa kakvoa ima
dubokoseni uinak na kakvou koe. Pijenje dovol
jnih koliina destilirane vode moe biti velika pomo
da se koa odri istom i zdravom. Pijenje sokova od
povra predstavlja najbolju prehranu to sam'je m o
gao nai da bi se ouvala ljepota koe.

I koa je vodospremnik
Voda se sabire i pohranjuje u koi, i to u koliinama
od oko 10-15%. Da bi se koa odrala u dobrom stan102

103

Sedamnaesto poglavlje

NETO O MRKVINOM SOKU

Mrkvin je sok blagodat za zdravlje ljudi

Vie od pola stoljea pio sam svakodnevno mrkvin
sok - veinom pola litre. Soku mrkve izravno pripisu
j e m svoje sjajno zdravlje i dobru strukturu svoje koe.
Kad sam poeo piti mrkvin sok, poprimila je moja
koa neko vrijeme naranasto utu boju. Otkrio sam
daje to bilo uzrokovano procesom ienja moje jetre,
jer je ona ba tada bila u veoma loem stanju. Ta je
obojenost meutim poslije nekoliko mjeseci nestala i
koa mi je bila bolja i ia nego ikada prije. Tijekom
proteklog pola stoljea pile su stalno mrkvin sok
tisue i tisue, ako ne milijuni ljudi, a da se po m o m e
saznanju nije nikada javio ni jedan jedini tetni
uinak.

105

Poznato je da novine iznose krive informacije!

To sada i ovdje naglaavam, j e r su neki novinari
kritizirali pijenje mrkvinog soka i sumnjali u njegove
blagotvorne uinke, iako su ih doivjeli milijuni ljudi
u itavom svijetu. Ta glupa blebetanja izazivaju zbun
jenost u duhu ljudi koji ozbiljno nastoje poboljati
svoje zdravlje i svoju ivotnu sudbinu. Tko sumnja u
vrijednost sokova prijesnog povra kao sredstva za
ouvanje i ponovno stjecanje zdravlja, energije i vital
nosti, sigurno nema nikakvog iskustva. N e m a nadomjestka za iskustvo. Bilo bi dakle daleko bolje kad bi ti
novinari najprije proveli estomjesenu kuru sa soko
vima prijesnog povra.
2

Moja knjiga "Svjei sokovi od voa i povra " te

melji se na dugogodinjem iskustvu i njome se rado
slue nebrojeni ljudi irom svijeta, provodei uspje
no u praksu savjete koji se tamo daju.

Osamnaesto poglavlje

SMRTONOSNI KLOR

U modernim se povijesnim kronikama gotovo ne

spominju pojedinosti o klornom plinu koji se upotreb
ljavao u Prvom svjetskom ratu. Nebrojeni su vojnici i
civili doekali zavretak rata kao olupine, jer su im or
gani bili spaljeni klomim plinom.

Klorni plin ubija u ratu neprijatelja,

a u miru graanina!
Kad je rat proao bio je klor upotrebljavan za ubi
janje klica u naoj vodi za pie. Zamisao da se na svim
vodoopskrbnim mjestima dodaje vodi klor bila je dak
le roena i provoena. Svrha je bila usmrivanje bak
terija.

Tu
adresu:

i druge autorove knjige na

Knjinica

UPT,

hrvatskom mogu se naruiti na

31400 akovo, pp 51,

tel.

031/811-774

107
106

Klor plus ivotinjska mast = arterioskleroza

Spoj klora (u kloriranoj vodi) kombiniranog sa
ivotinjskim mastima, koji se uzima s hranom, izaziva
stvaranje gumaste supstancije u arterijama. Tvorba te
gumaste supstancije neprestano se nastavlja dokle
god ovjek s hranom i piem dalje uzima u sebe taj
opasni spoj. Ako je to previe uznapredovalo, nema
vie mogunosti da se te tegobe poprave. Te gumaste
nakupine u arterijama uzrokuju srane tegobe kao naj
manje upozorenje. Zatim se razvija arterioskleroza i
sve se okona na pogrebu.

Gdje je rjeenje problema?

Odgovor je jednostavan. Kad para napusti aparat
za destilaciju, tada u toj destiliranoj vodi nema ni klo
ra ni minerala ni drugih otrova.

Devetnaesto poglavlje

VEZIVNO TKIVO

Popije li se velika koliina prirodne vode, osjetno

se smanji osmotski tlak kroz vezivno tkivo, radi ega
dolazi do smetnji funkcija i aktivnosti u dotinim po
drujima. Taj poremeaj pri osmotskom tlaku moe
potjecati od mineralnih sastojaka vode ili od prekom
jernog uzimanja kuhinjske soli ili i od hrane bogate
krobom i eerom. Vezivna su tkiva koice razliite
finoe koje tvore membranu ija je golema rastezlji
vost daleko vea nego to to ovjek moe zamisliti.
Iako ne raspolaem aktualnim brojkama za tonu
procjenu, ini mi se da bi sva vezivna tkiva tijela, kad
bi bila odvojeno rasprostrta na podu, prekrila vie sto
tina kvadratnih kilometara.
Auto mog prijatelja dobio je srani napadaj!
Poetkom ove godine odluio je jedan moj prijatelj
otputovati sa svojom enom. Njihov put na sjever Ari-

108

109

zone vodio ih je kroz grad Williams (2.300 m nadmor

ske visine) u mjesto Flagstaff, udaljenost od oko 80
kilometara. Na pola puta za Flagstaff zadesila ih je
estoka snjena vijavica. Zena je sjedila za volanom i
otprilike na pola puta za Flagstaff dobio je motor nji
hovog auta srani napadaj. Da, motor je imao srane
tegobe! Moj je prijatelj rekao svojoj eni da skrene uz
rub ceste. Zatim je on vozio auto brzinom od oko 25
kilometara na sat, oprezno i tedei motor, dok napo
kon nisu stigli u Flagstaff. Tamo se on uputio ravno u
automehaniarsku radionicu. Objasnio je majstoru da
bi po njegovom miljenju m o g a o biti zaepljen ben
zinski filtar. Majstor je izvadio stari filtar i nadomje
stio ga istim, novim. Tada je auto besprijekorno radio
i oni su mogli otputovati dalje. On mi je priao da p o
slije vie nisu imali nikakvih problema. Njegova je di
j a g n o z a bila dakle tona. Taj se filtar m o e usporediti
sa samo jednim siunim djeliem vezivnog tkiva.
Oni su kupili novi filtar koji je bio ugraen za nekoli
ko minuta. No ako Vi doivite srani napadaj, ne
moete vezivno tkivo ni za koju cijenu nadomjestiti
novim. teta koja pritom nastane ne m o e se vie po
praviti. U vremenskom razdoblju od 40 ili 50 godina
mogu se zbog pijenja prirodne vode koja sadri mine
rale, stvoriti veoma obilni taloi kalcija (vapna) i ma
gnezija. Takvo gomilanje kalcija moe blokirati
mnoga filtarska mjesta u vezivnim tkivima, isto tako u
venama i arterijama.

Vezivna su tkiva najvei filtracijski "ureaji"

na svijetu
Svaka kap vode, limfe i krvi koja kola u tijelu filtri
ra se pomou tih vezivnih tkiva. Sva se hrana to je
pojedite filtrira pomou vezivnih tkiva, prije nego to
njezini sastojci dospiju do stanica kojima su namijen
jeni. Ako se vezivna tkiva takvim filtriranjem zaepe
kalcijem, krobom bijelog brana i drugim nepodno
ljivim supstancijama, tada ta blokirana podruja zada
ju tekoe.
Rafinirane prehrambene namirnice
spreavaju procese filtriranja!
Neistoe to s vodom i krvi kolaju tijelom zlotvori
su koji zaepljuju mikroskopski sitne rupice filtarskih
membrana. Prehrambene namirnice, kao na primjer
koncentrirana brana, krobi i eeri - uz ve spomin
jani kalcij u vodi - , to oduzimaju ivotnu snagu,
mogu dati svoj udio pri zaepljenju prolaza kroz ve
zivna tkiva. To je vano zapamtiti jer ne m o e m o
samo kalcij, magnezij itd. to se nalaze u vodi, smatra
ti odgovornima za te smetnje. Pogreni sastav hrane
(vidi i "Tablicu kombiniranja ivenih namirnica"* ili
knjigu "Fit fur's Leben" autora Harveya i Marilyn
* m o e se nabaviti pri nakladnoj kui Waldthauscn - Verlag u veliini
od 30 x 42 c m , pod njemakim naslovom "Lebensmittelkombinationstabelle"

110
111

Diamond) moe biti zlotvor ba kao ve spomenuti

proizvodi to sadre krob i eer kao predstavnike
ugljikohidrata. Postoje hranjive, vrijedne, ali i pogre
ne vrste ugljikohidrata. Pogreni ugljikohidrati izazi
vaju meutim esto apetit, a da zapravo nemaju
potrebnu kakvou za ovjeka ni vrijednost za njegovo
zdravlje.

Koji su ugljikohidrati za ovjeka podnosivi,

iskoristivi, korisni?
Ugljikohidrati koji se mogu sa sigurnou smatrati
prehrambeno vanim ivenim namirnicama j e s u
povre, salate i voe, krumpir, grah, lea, graak, ita
rice a k o se jedu prijesni, a u sluaju graha, graka, lee
i itarica ako su izdanci (klice odnosno mahune).
Ugljikohidratima sadranim u "rafiranim" preh
rambenim namirnicama oduzeta je njihova hranjivost.
P o m o u njih ne moe se postii cilj, dobro zdravlje.
Sto nije u redu pri "rafiniranim"
p r e h r a m b e n i m namirnicama?
Postupak rafiniranja sastoji se zapravo u odstranji
vanju vrijednih dijelova iz hrane. Drugim rijeima, iz
takvih je prehrambenih namirnica izvueno odnosno
uklonjeno sve ono to im daje pravu prehrambenu vri
jednost. Ti su "rafinirani" proizvodi ugljikohidrati
koji nisu topljivi u vodi i koji stoga lako zaepe veziv112

na tkiva, a osobito vene i arterije. Primjeri su te vrste

proirene vene, zaepljenja koronarnih arterija, to
izaziva srane napadaje itd.
Koje zadatke ima vezivno tkivo?
Zadatak je vezivnog tkiva da obavija, podupire i
zatiuje organe. Vezivna se tkiva sastoje od membra
na koje tvore masna tkiva, pigmentna tkiva, stjenke
krvnih ila, potporne membrane organa kao to su j e
tra, bubrezi, muda itd. Ona sudjeluju i pri staninoj iz
mjeni tvari.
Neka vezivna tkiva imaju stanice za spremanje ma
sti. Napune li se te "masne stanice" masnim supstanci
jama, stvaraju membrane to su poznate kao masno
tkivo.
Vezivna tkiva tvore strukturu ronice oka. Ona
oblikuju i vanjsku modanu ovojnicu, te membrane
kraljenice. Svaki pojedini djeli vezivnog tkiva sud
jeluje u filtraciji vode. To je razlog zastoje vrsta i kak
voa vode tako vana.
Jasno je dakle da nema bolje vode koju biste trebali
upotrebljavati nego s t o j e destilirana voda. To je raz
log i za moju veoma detaljnu pismenu znanstvenu
obradu teme "Vezivno tkivo".
Pretpostavljam da cijenite svoje zdravlje i da stoga
ne elite svojim ueem j o poveati golem broj pre
rano ostarjelih ljudi koji jo ekaju samo smrt. Nisam
li u pravu?
113

Ne m o e se predvidjeti gdje e i kada kalcij

zaepiti te filtere!
Povrina vezivnih tkiva toliko je velika da bi bilo
posve nemogue pogoditi gdje bi se f'iltracijski proces
mogao blokirati. Najugroenija i time najee
pogoena mjesta su vene i arterije, j e r tamo nepresta
no protjeu tekuine kroz svaki dio tih kanala, te lako
one moraju nositi glavni teret tog prometa. Sjetite se
da u s v o m tijelu posjedujete 50-80 litara vode, iako u
njemu imate samo oko 5 litara krvi. Pazite na vodu to
je dajete svom tijelu ako pridajete vrijednost dobrom
zdravlju.

Dvadeseto poglavlje

VAE LIJEZDE TREBAJU

DESTILIRANU VODU
Poznajete li svoje endokrine
lijezde?

Ja tvrdim da su Vae endokrine lijezde, Vae li

jezde s unutarnjim luenjem (to znai s izluivanjem u
krvotok^ daleko najvaniji i najvitalniji organi u Va
em tijeiti. Bez mnogo znanja o naoj anatomiji
moete satima s velikom koriu prouavati tablicu s
pregledom endokrinih lijezda to sam je sastavio i
prikazao.

P r e g l e d n a tablica "Endokrine lijezde" m o e se nabavili u veliini 30 x 42

cm pri n a k l a d n o j kui Waidthauscn Verlag.

114

Po mome miljenju moete prouiti svaku pojedi

nu knjigu o temi lijezda stoje imam u svojoj bibliote
ci - meu njima knjiurine od 400 i 500 strana -, a da
ipak ne dobijete tako jasnu sliku kao kad nekoliko mi
nuta promatrate slikovitu studiju moje tablice endok
rinih lijezda.
115

Podruja lijezda

Dvadesetprvo poglavlje

HIPOTALAMUS

Postoji organ meu lijezdama koji je sainjen od

skupine vlakana, a nalazi se u srednjem mozgu. Taj je
organ poznat po imenom hipotalamus. Iako hipotalamus nije endokrina lijezda, moe se smatrati gospo
darom endokrinih lijezda. On se nalazi tono iznad
hipofize i tono ispod talamusa, a ima vezu sa svim
lijezdama u tijelu. On podeava, nadzire, potie ili
usporava rad ove ili one lijezde i tako ima izravni ut
jecaj praktino na sve aktivnosti u ljudskom tijelu.

Ravnotea u vodnom reimu tijela od

izvanredne je vanosti
Nadzor vode u sustavu veoma je vaan, jer je od
presudnog znaenja da se tekuine tijela odravaju u
ravnotei.
Ravnotea znai da postoji prava podeenost
izmeu primanja tekuine, njezinog pravilnog raspo117

reivanja u tijelu i izluivanja vode. Jedan je od zada

taka hipotalamusa da za Vas preuzima te aktivnosti.
Za to je dakako predviena najbolja raspoloiva voda
za Vae tijelo koja ne teti radu Vaih lijezda.
Destilirana voda rjeava sve probleme i mjerodav
na je za zdravlje naeg tijela.

Izluivanje vode iz tijela treba biti pod

nadzorom
Mokrani bi mjehur bez nadzirane regulacije
izluivao toliko tekuina da ovjek ne bi mogao nor
malno funkcionirati, te bi za kratko vrijeme dehidri
rao.
Hipotalamus vri taj nadzor i to preko hipofize. Pri
tom procesu ima vaan utjecaj kakvoa vode u tijelu.
To je neto to nikada ne uzimate u obzir kad ste
edni.

Jeste li se kada osjeali prevrue ili prehladno?

Zimi kad je hladno, j e i m o se. Ljeti, kad je jako
vrue i vlano, znojimo se. Z a s t o j e to tako? Odgovor:
regulacija temperature! Kod kue, u uredu ili u tvorni
ci imamo termostate koji automatski kontroliraju tem
peraturu. U Vaem tijelu predstavlja hipotalamus
mehanizam regulacije temperature.

Pri hladnom vremenu djeluju ivani impulsi tako

da se brojne pore na koi zatvaraju i da se istodobno
povisuje temperaturni faktor u optoku krvi. To potie
ovjeka da povea toplinu vlastite pei - kako se to
kae! Pri vruem se vremenu daje meutim druga se
rija impulsa koji otvaraju pore i vlaga nakvasi kou.
Isparavanjem vlage iz koe postie se ugodno
hlaenje tijela. Ti impulsi potiu ivane aktivnosti.
ivci imaju neprestani protok modane tekuine kroz
njih. Ovo posljednje ovisi o kakvoi tjelesne tekuine.

Jeste li gladni?
To Vam kae Va hipotalamus!
Glad i tek su dva posve razliita osjeaja, ali oba
podlijeu upravljanju hipotalamusa. A k o su stanice i
tkiva Vaeg tijela bili aktivni, trebaju obnovu i
osvjeenje. Poticaj za to dolazi od hipotalamusa, time
to on alje impulse probavnim organima i lijezda
ma.
Apetit meutim "zvoni na drugo zvonce". U tom
sluaju elementi elje u mozgu tjeraju hipotalamus na
sugestivnu aktivnost jedenja i pijenja. Debljina je ri
jetko rezultat gladi, ve je povezana s reakcijom hipo
talamusa na elje teka. Tako dakle m o e m o razumjeti
zato je tek (ili to m o e biti) pod kontrolom volje ili
snage volje.

119

118

Va mozak slua zapovijedi to dolaze od

hipotalamusa
Potrebe tijela s obzirom na krvotok i krvni tlak po
dlijeu neprestanoj promjeni. Regulacija krvnog tlaka
ne s a m o da obuhvaa djelatnost srca, ve je ona pod
utjecajem hipotalamusa.
A k o ste u vrijeme svog kolovanja uili anatomiju,
tada znate da dilatacija (rastezanje) i stezanje Vaih
krvnih ila predstavlja veoma vaan proces za
ouvanje pravilne ravnotee krvnog tlaka u Vaem su
stavu. Koliina i kakvoa vode u Vaoj krvi ima velik
utjecaj na stanje Vaeg zdravlja. Nadbubrene lijez
de obavljaju velik dio tih procesa, ali one same podli
jeu utjecaju hipotalamusa. Tako dakle ima kakvoa
vode u Vaem tijelu djelovanje na itav ljezdani su
stav.

Kalcij (vapno) iz normalne vode m o e

optereivati Vae lijezde
Uvijek je najsigurnije piti destiliranu vodu. Budui
da normalna voda moe unijeli u Va krvotok naslage
kalcija i drugih minerala, mogu oni tada nai svoj put
u sustav endokrinih lijezda, to m o e imati pogubne
posljedice koje se meutim moda nikada ne pripisuju
nepoeljnim mineralima kao uzroku.

120

Pobrinite se na vrijeme za to da ne obolite

zbog vapnenih taloga u Vaem tijelu
Budui da su milijarde i milijarde ljudi tisuama
godina preivljavale pijenje normalne vode, nije se ni
kada pravi razlog njihovog esto preuranjenog staren
ja i umiranja pripisivao vapnenim talozima u
njihovom tijelu. Danas imamo meutim vrste razlo
ge pretpostaviti da je uzrok bio upravo u tome.
No nema razloga za uzrujavanje! Ljudi vjeruju da
ljudski ivot iznosi 3 puta 20 plus 10 godina. Zato mi
sle: "emu se radi toga zabrinjavati?"
Ja se osobno ne slaem s tim motom. Uvijek radije
"igram na sigurnu kartu"! Stoga e se moje uzimanje
tekuina - dokle god ga budem mogao imati pod nad
zorom - sastojati do kraja mog ivota u tome da u sebe
uzimam svjee, prijesno povre i voe (koje sadri
pravu, destiliranu vodu) i da osim toga pijem toliko
destilirane vode koliko smatram da m i j e potrebno.

Hipotalamus je povezan sa svim Vaim

tjelesnim i duevnim sposobnostima
Pri svojim istraivanjima sa svrhom pronalaenja
svih povezanosti hipotalamusa s tjelesnim i duevnim
aktivnostima tijela, nije mi uspjelo otkriti ni jedan j e
dini sluaj gdje hipotalamus ne vri izravni ili neizrav
ni utjecaj. Iz toga slijedi logini zakljuak d a j e hrana,
121

bilo u tekuem ili krutom obliku, od ivotno vanog

znaenja za sve to se tie zdravlja, energije, ivotne
snage, vitalnosti i dugovjenosti. Hranu bismo prema
tome trebali birati i jesti onakvu kakvu n a n i j e daruje
priroda. Pogledajte kasnije u nastavku slikovni prikaz
"Utjecaj lijezda na organe tijela".

Moi dobro zaspati - ili patiti od nesanice?

A k o leite budni i mui Vas grozna glavobolja, a
strah naruava Va mir, tada na trenutak sjednite u kre
vetu i mislite na to da neto smeta Vaem hipotalamusu. To je kontrolni mehanizam koji Vam daje da
spavate i da se budite.
Jeste li kada bili mrzovoljni, ljutiti, gnjevni?
Dok se solarni pleksus pri Vaem oitu gleda kao
sjedite emocija, s tim su procesima j e d n a k o tako po
vezane nadbubrene lijezde i titnjaa. Unato sve
mu tome pravo je sjedite emocionalnih zbivanja Va
hipotalamus. Neka Vam to bude jasno kad Vae e m o
cije ponu dobivati prevlast nad Vama na stjecanju
unutarnjeg mira. To kontrolno djelovanje na hipotala
mus ne dogaa se samo ispravnom hranom to je j e d e
te i ispravnim piima to ih pijete, ve i zalaganjem
Vaeg duha i snage Vae volje.

122

Dvadesetdrugo poglavlje

HIPOFIZA

Hipofiza je lijezda koja se nalazi tono ispod hi

potalamusa. Ona proizvodi hormon koji utjee na re
gulaciju sadraja vode u tijelu, a poznat je kao
antidiuretiki hormon ija je ivotno vana funkcija
toliko znaajna da njegovo pomanjkanje ili potpuni
nedostatak izaziva neugodnu bolest "diabetes insipi
dus".
Kad se iz vena i arterija uzimaju tekuine i u njima
sadrane supstancije, tada se to dogaa procesom
osmoze pri mikroskopski sitnim kapilarama u stjenkama krvnih ila, kako bi tada te tekuine mogle biti
raspodijeljene na za to predviena mjesta. Osmoza je
prolaenje tekuina, koncentriranih otopina i para
kroz membrane ili koice. Oigledno je ravnotea
vode u krvi i u limfi od najvee vanosti za stanje
tekuina, krvi i limfe. Svaka blokada ili zapreka pri
slobodnom protoku dovodi do privremenog, ako ne
trajnog zaepljenja krvnih ila. To moe biti ak
125

smrtonosno. Milijarde ljudi umrle su zato to su pili

normalnu vodu, a da nikom nije postalo jasno kako je
zlotvor odnosno krivac bilo vapno sadrano u vodi.
I danas meutim piju milijarde ljudi redovito nor
malnu vodu, a ivi su i naoko zdravi. emu se dakle
zabrinjavati? - Zar ne elite misliti na vlastitu
budunost? Radi se o Vaem tijelu i Vaem ivotu!
Samo inite dalje tako, inite to elite!

Hipofiza ne m o e izabrati vrstu vode.

To je preputeno Vama s a m i m a !
Hipofiza radi vie ili manje automatski unutar po
druja svojih funkcija. Ona nije u stanju razlikovali
izmeu oneiene i destilirane vode. Popije li netko
veliku koliinu tekuine, vie nego to to inae ini,
tada idu ivani impulsi od hipotalamusa u hipofizu,
da bi se o d m a h sredilo to stanje velike koliine
tekuine. Ako su tekuine osloboene omelajuih
supstancija i minerala, funkcionirat e normalno hor
moni to aktiviraju bubrege. Ako su pia nepodnolji
va za organizam, razvije se stanje koje je poznato kao
"diureza" ili prekomjerno izluivanje mokrae. Ako
se pri ometaj uim supstancijama radi o kalciju, ma
gneziju i slinom koji ine sastavni dio napitaka,
moe doi do zaepljenja stvaranjem bubrenih ka
menaca. Destilirana nas voda moe osloboditi tog ri
zika.
126

Hipofiza ima opseno i mnogostruko podruje za

dataka.

Funkcije hipofize opsene su i raznolike

One su prije svega povezane s upravljanjem
opskrbom krvlju do srca, do jetre, do titnjae, do gu
terae, do nadbubrenih lijezda, do kostiju i do spol
nih lijezda, jajnika i muda. Neka Vam postane j a s n o
da Vae tijelo posjeduje samo 5 litara krvi, dok voda
sadrana u njemu ini oko 7 0 % Vae cjelokupne tjele
sne teine. Drugim rijeima, ako je Vaa teina 70 kg,
tada sadri Vae tijelo oko 50 litara vode.
Ako su te procjene tone, tada je mogue da su sva
ki pojedini mukarac i/ili svaka pojedina ena koji su
tijekom posljednjih 4.200 godina umrli prije postizan
ja dobi od 120 godina, moda umrli zbog toga to su
se krvne ile zaepile uslijed neupotrebljivih minerala
iz vode koju su pili tijekom svog ivota. Taje hipoteza
razumljiva predoite li sebi da voda u Vaem tijelu
kola skupa s krvlju i limfom svakim dijelom tijela i
stalno kupa svaku pojedinu stanicu i svako tkivo. Da
kako, ako je voda koju pijete ista, destilirana voda,
tada je osloboena tetnih supstancija i ne postoji opa
snost zaepljenja iz tog izvora.

127

Dvadesettree poglavlje

TITNJAA
Stitna lijezda ima izravnu
vezu s hipofizom

Funkcijama titnjae upravlja "tireotropni" hor

mon hipofize koji nadzire proizvodnju hormona tit
njae tiroksina.
titnjaa je jedna od dviju lijezda u tijelu koje su
najbogatije krvnim ilama odnosno kanalima kojima
protjeu voda, krv i limfa. Ona ima vaan poloaj ako
mislite na to da svaka kap krvi sa svojim sadrajem
vode i limfe protjee kroz nju svakih 15 minuta tije
kom itavog Vaeg ivota. Bilo kakve neistoe koje
su se pri tim procesima nataloile u titnjai uzrokuju
vjerojatno - to sad govorim neovisno o pomanjkanju
joda u njoj - ozbiljne zdravstvene poremeaje, poput
gue.

129

titna lijezda stvara divove i patuljke

Preaktivna titnjaa uzrokuje u djece i odraslih na
stanak gue (gue s egzoftalmusom = buljavim
oima), to je povezano s gubitkom teine i nervo
zom.
Preslabo aktivna titnjaa uzrokuje u djece kreteni
zam (idiotizam = najtei oblik slaboumnosti), zaosta
janje u rastu, te duevnom i spolnom razvoju. Preslaba
aktivnost titne lijezde uzrokuje u odraslih veliko
opadanje duhovne i fizike snage, a esto i porast tje
lesne teine, te gubitak kose.
Povezanost ivaca sa titnjaom dolazi iz podruja
mozga. M o g u nastupiti zdravstveni problemi ako
voda i krv sadre previe oneienja i ako je previe
od toga nataloena u krvoilnom sustavu titnjae.
Pogledajte u nastavku slikovni prikaz titnjae!
Sve govori u prilog upotrebi destilirane vode!
S Vaih 5 litara krvi, pa i ako se ne moe tono rei
koliko vode Vaeg tijela proe oko 100 puta svaka 24
sata kroz Vau titnu lijezdu, svakako je vrijedno
dvaput promisliti prije nego to se pojede ili popije
neto to bi moglo tetno opteretiti tijelo. Uistinu se
isplati biti oprezan.

131
130

Dvadesetetvrto poglavlje

NADBUBRENE LIJEZDE

Nadbubrene lijezde su lijezde koje se nalaze na

gornjem vrhu na oba bubrega. One su vjerojatno naj
plodniji proizvoai hormona u itavom ljudskom su
stavu. Proizvode ili izluuju oko 48 hormona
najrazliitijih vrsta i tipova.
Funkcije i korisnost nadbubrenih lijezda
Krv donosi odgovarajue hranjive tvari titnjai,
ba kao svakom drugom dijelu tijela. A voda protjee
da bi isprala oneienja. Voda mora meutim sama
biti ista ako treba uinkovito vriti svoj zadatak. .
Nadbubrene su lijezde nune za ouvanje ivota,
pa tako i za ivotne aktivnosti. Ako su te lijezde
oslabljene u svojim funkcijama, poremetit e se rav
notea tekuina u tijelu. To moe smanjiti Vae
osjeanje boli, upravo onda kad Vam treba bol kao
"poziv na uzbunu". Bol nije bolest u pravom smislu
133

rijei. Ona je poziv na uzbunu, upozorenje da u Vaem

tijelu neto nije u redu.
Veoma je vano da osjeamo bol, hladnou,
vruinu, preoptereenost miia i emocionalna
uzbuenja. Sve su to upozorenja da moramo neto
uiniti, kako bismo opet sredili ono to se poremetilo,
inae bi se stanje j o vie pogoralo. Hormon nadbu
brenih lijezda adrenalin izluuje se u trenutku kad
se jave srane smetnje ili kad krvni tlak nije vie u gra
nicama normale.
Epinefrin je j o jedan hormon nadbubrenih lijez
da. On potie jetru da oslobaa eer iz svog spremi
ta, kako bi se povisila razina eera u krvi.
Pogledajte skicu nadbubrenih lijezda

Nadbubrene lijezde reguliraju Vau izmjenu

tvari
Svojim utjecajem na izmjenu tvari u'Vaem tijelu
sudjeluju nadbubrene lijezde u regulaciji Vae pro
bave i iskoritavanja hrane koju pojedete.
Kao to su brojne aktivnosti nadbubrenih lijezda,
tako su brojni i zdravstveni problemi to mogu nastati
poremeajem njihovog rada. Pogreni rad tih lijezda
moe dovesti do tumora i greva, ak poremeaja vid
nog aparata, osobito u vezi s retinom (mrenicom)
oiju.
Zato je vano piti mnogo destilirane vode.
134

135

Dvadesetpeto poglavlje

GUTERAA (PANKREAS)
Pankreas je dvostruka lijezda
- ima dvije funkcije

Guteraa je izvanredno vana lijezda u kojoj krv,

limfa i voda imaju ivotno vanu ulogu.

Jedan dio isporuuje probavne sokove

itavom duinom guterae protee se njezin iz
vodili kanal koji se spaja sa unim izvodnim kana
lom kroz koji se u iz unog mjehura izlijeva u
dvanaesnik. u i sok pankreasa stvaraju zajedno
vanu probavnu tekuinu u kojoj voda ini glavni sastojni dio.
Voda se guterai dostavlja optokom krvi i limfe.
Oneienja vode kode probavnim sokovima, to
ima za posljedicu da se hrana nepotpuno probavlja.
137

Drugi dio guterae isporuuje inzulin

Postoji dio guterae koji obuhvaa oko milijun
stanica unutar jednog ogranienog podruja koje je
poznato pod imenom "Langerhansovi otoci". Te se
stanice, ba kao i svaka druga stanica u tijelu, stalno
kupaju u tekuini. One su lijezde unutarnje sekrecije,
to znai da proizvode hormon poznat pod imenom
"inzulin". Njega predaju izravno u krv. Inzulin slui
tome da regulira metabolizam ugljikohidrata i razinu
eera u krvi. Poremeaj u proizvodnji inzulina uzro
kuje bolest koja se zove "diabetes mellitus" (= eerna
bolest). Pri toj bolesti tijelo nije u stanju iskoristiti
eer u krvi, tako da se njegov sadraj u krvi povisuje,
da bi se zatim izluio putem bubrega.

auterae. U guterai se nalazi i skupina od oko mili

jun stanica poznatih kao "Langerhansovi otoci". Om
proizvode unutarnjim izluivanjem hormon inzulin
koji se zatim izravno predaje u krv.

Ue normalnog unog izvodnog

kanala i izvodnog kanala guterae

Prekomjerno konzumiranje hrane bogate krobom

i eerom poetni je razlog za to oboljenje koje se j o
pogorava ako je voda optereena neupotrebljivim
anorganskim mineralima.
Destilirana je voda sigurna za pie, a pijenje soko
va prijesnog povra od neizmjerne je vrijednosti za
guterau, da bi ona mogla normalno i uinkovito ra
diti.
Guteraa je dvostruka lijezda s dvije funkcije. Po
svojoj je strukturi slina lijezdama slinovnicama.
O n a proizvodi probavne sokove koji se kroz njezin izvodni kanal izlijevaju u dvanaesnik na istom mjestu
gdje u dvanaesnik ulazi i uni izvodni kanal kroz koji
se izlijeva u iz unog mjehura i spaja se sokovima

dvanaesnik

Guteraa (pankreas)

139
138

Dvadesetesto poglavlje

JETRA
Sve to pojedete i popijete proe
kroz jetru - s iznimkom alkohola

Jetra je laboratorij probavnog sustava. Sve ono to

je bilo probavljeno u tankom crijevu i to moe proi
kroz crijevne stjenke, prima krv u sebe i prenosi izrav
no u jetru. U jetri se dogaa izmjena tvari: masti se
otapaju da bi dale toplinu i energiju, ugljikohidrati se
rastvaraju da bi stvarali eer, a bjelanevine se raz
lazu u svoje aminokiseline i tako daju mokranu tvar.
Ako se prekomjerno stvara mokrana tvar, tada se ona
taloi u miiima u obliku kristala mokrane kiseline.
Ti kristali mogu biti tako brojni i otri da bodu u ivce.
Tada doivljavate kakve osjeaje izaziva reumatizam,
neuritis (upala ivaca) itd.!

141

Vitamin A je veoma vaan vitamin koji se

pohranjuje u jetri
Karotin je najbogatiji izvor vitamina A, a mrkvin
sok sredstvo kojim dobivate vitamin A u dovoljnoj
mjeri. injenica je da pri obilnom svakodnevnom pi
jenju mrkvinog soka tijekom duljeg razdoblja popri
ma moda koa privremenu ukastu ili blago
naranastu boju. Ta boja nije meutim mrkvin sok to
izlazi iz koe. Radi se naime o starom unom soku iz
jetre i unog mjehura koji tijekom proteklog vreme
na nije bio izluen iz tijela. A mrkvin sok pomae da
se on izlui putem bubrega i koe.

Mrkvin je sok jedna od najzdravijih i najsavrenijih ivenih namirnica stoje moe dobiti ljudsko tije
lo. Obilno pijenje mrkvinog soka nema tetnih
uinaka. Ja sam osobno dulje razdoblje svakodnevno
pio mnogo mrkvinog soka. j e r sam smatrao da m i j e to
potrebno. Pritom sam doivio veoma korisne uinke.
Do dananjeg dana pijem mrkvin sok plus sokove dru
gog povra kad god imam vremena i elju da ih pijem.
Ne vjerujte ako Vam kau da svjei sok prijesne
mrkve i ostali sokovi povra nisu zdravi i korisni.
Sjetite se da svi svjei sokovi prijesnog povra i
voa sadre istu, destiliranu vodu koju je destilirala
sama priroda! Jetra je osjetljiva i aktivna lijezda, a
pravilna koliina i kakvoa vode ima ivotno vano
znaenje za svakog ovjeka kome je stalo do odlinog
zdravlja i dugovjenosti.

Jetra proizvodi u koja se pohranjuje u

u n o m m j e h u r u za probavni proces
Mjeavina soka mrkve, cikle i krastavca pomae
skupa s destiliranom vodom pri ienju tijela od sta
rog unog soka.

Koa je najvei organ izluivanja u tijelu

Primijetite li ukastu obojenost koe nakon to ste
pili mrkvin sok, ne zabrinjavajte se. Ta e boja sama
od sebe nestati, a koa e biti mnogo ljepa nego prije.
142

143

ZAVRNA

RIJE

Tijekom posljednjih 60 stoljea i vie pili su mili

juni ljudi vodu koja im je upravo bila na raspolaganju i
nisu odmah od toga umrli.
Unato tome ne moe se vie ustanoviti koliki su
milijuni ljudi morali trpjeti neizrecive boli i muke i
uslijed toga prerano ostarjeli, j e r su im se zaepile
vene i arterije -, a da njihova smrt nije bila dijagnosti
cirana kao posljedica dugogodinjeg taloenja anor
ganskog kalcija. Taj je kalcij bio sadran u prirodnoj
vodi koja se upotrebljavala kao pie.
Do prije relativno kratkog vremena pio sam i ja,
kad sam bio edan, vodu koja mi je upravo bila na ra
spolaganju, a da nisam ni pomislio na opasnost zbog
kalcija to se krila u takvoj tekuini. Ve sam dakako
mnogo godina svakodnevno pio svjee sokove povra
i voa. Oni sadre najiu, najprirodniju destiliranu
vodu, punu organskih mineralnih tvari. Vjerujem da
svoje odlino zdravlje i energiju, svoju ivotnu snagu
i vitalnost mogu pripisati upravo obilnom konzumi
ranju svjeih, prirodnih ivenih namirnica i njihovih
sokova.
145

Postalo mi je jasno koliko mnogo istine ima u pro

roanstvu Isusa Krista u Evanelju po svetom Mateju
10.26, a isto tako u Evanelju po svetom Luki 12,2:
"Nita nije skriveno to se nee otkriti, ni tajno to se
nee saznati. " Ja sam bio tako voen da sam mnogo
toga otkrio, a tek sam nedavno spoznao opasnost to
vreba u prirodnoj vodi. Ta su opasnost mineralne tvari
koje nisu iskoristive za stanice tijela i kojima se tijelo
vie ne bi trebalo optereivati. Ti mineralni elementi
nisu vrste ni kakvoe to ih stanice ljudskog tijela
mogu podnositi bez eventualnih ozbiljnih oteenja
zdravlja.

Dar zdravlja i ispunjen ivot nae je nasljee ako

ga znamo mudro iskoristiti.
U Evanelju po svetom Ivanu 10,10 kae nam Isus
Krist: "Ja sam doao da ovce imaju ivot i da ga imaju
u izobilju!" To obeanje vrijedi za Vas i za mene!

Proveo sam detaljna istraivanja o tom problemu i

doao do saznanja: za pie i pripremanje hrane ne bi se
trebala upotrebljavati prirodna voda, ve destilirana.
Upravo smo to ja i moja obitelj otada inili i to s
oiglednim uspjehom.
Objavljivanjem knjige o toj temi nisam imao naka
nu utjecati na ljude da postupaju strogo po onom to
sam u njoj iznio odnosno savjetovao.
Vi ste slobodan ovjek i trebate sami izabrati elite
li piti prirodnu ili destiliranu vodu.
Radi se najzad o Vaem ivotu. S a m o Vi moete
izabrati to elite prihvatiti i postupati u skladu s tim
ili odbaciti kao neprihvatljivo za Vas. Vi odluujete
hoete li biti zdravi ili bolesni, elite li ivjeti dug, sre
tan, zanimljiv ivot ili e Va ivot biti osrednji i krat
kog vijeka, a svoje ete dane ivotariti u
preuranjenom i jadnom starakom stanju nemoi.
146

147

autoru

Dobro zdravlje ne ovisi o dobi. Dr. Norman W.

Walker je tijekom svoje vie od sedamdesetogodinje
djelatnosti na podrujima z.dravlja i prehrane doka
zao da dobro zdravlje i dug ivot mogu ii ruku pod
ruku.
Neki napredni medicinari i nutricionisti otkrivaju
tek danas istine to ih je dr. Walker znao i razloio ve
za svog ivota. Dr. Walker je sam bio ivi dokaz za to
da
se pravilnom prehranom,
duevnom
uravnoteenou i higijenom moe postii dulji, zdraviji
ivot. Prehrambeni i zdravstveni programi dr. Wal
kera, jeo lostavni su i lako provedivi. Oni se ne temelje
na
"udotvornim dijetama"
ili
"revolucionarnim"
pronalascima!
Ve na prijelazu u 20. stoljee poeo se dr. Walker u
Londonu interesirati za zdraviji nain ivota. Kao
mlad ovjek osjeao se preoptereeno i ozbiljno je
obolio. Budui da sva lijenika "umijea" nisu nita
pomogla, krenuo je novim putovima i ozdravio. Otada
je provodio vrijeme istraujui uzroke za bolesti i
zdravlje ljudi, kako bi pripomogao da oni ostvare dul
ji ivotni vijek, ako to uistinu ele.

149

Godine 1910. osnovao je dr. Walker u New Yorku Norwalk - laboratorij za prehranu i istraivanje, te otada
svojim radom i osobnim primjerom mnogo pridonio
postizanju duljeg, aktivnog ivota. Njegov je najvei
doprinos bilo otkrie terapeutskih vrijednosti sokova
voa i povra 1930. godine. Od tog su vremena
domainstva u SAD-u i mnogim drugim zemljama bila
nezamisliva bez svjee iscijeenih sokova. (Danas se
na alost piju gotovo iskljuivo tvorniki proizvedeni
sokovi koji vie tete nego koriste).
Dr. Walker je dalje ustrajno provodio istraivanja
sve do svoje smrti u 116. godini ivota, a napisao je i
mnogo knjiga. Svoju je posljednju knjigu "Prirodna
kontrola teine" napisao u dobi od 113. godina.
Mi vjerujemo da je dr. Walker bio najiskusniji i naj
produktivniji nutricionisi na svijetu. U asopisima su
bili objavljivani njegovi nebrojeni prilozi, a uz to je
napisao mnogo knjiga.
Dr. Walker je jo u visokoj dobi rekao: "Mogu
iskreno rei da nikada nisam svjestan svoje dobi.
Otkako sam odrastao nisam nikada osjeao da sam
stariji, i mogu ot\'oreno rei da se danas osjeam
mlae nego u dobi od 30 godina. Ne mislim na roen
dane i ne slavim ih. Jo danas mogu pun iskrenog uv
jerenja rei da uivam u odlinom zdravlju. Za mene
ne postoje godine, ne postoji starost!"

Popis literature

Dr. Paul C. Bragg:

"Wasser - das grosste Gesundheitsgeheimnis"
Harwey i Marilyn

Diamond:

"Fit fur's Leben"

Prof. Arnold Ehret:
"Die schleimfreie Heilkost"
Dr. Norman W. Walker:
"Frische Frucht- und Gemiisesafte"
Dr. Norman W. Walker:
"Darmgesundheit ohne Verstopfung"
Dr. Norman W. Walker:
"Natiirliche Gewichtskontrolle"
Dr. Norman W. Walker:
"Taglich frische Salate erhalten Ihre Gesundheit"

150

151