Melisa - jaa i krijepi duu i tijelo

Pripravci od matinjaka iste krv, otklanjaju stres, anksioznost i

nesanicu, smiruju greve, reguliraju probavu, jaaju i okrepljuju srce,
smiruju migrene, jaaju ivce
Domovina matinjaka su istone mediteranske zemlje i zapadna Azija. Raste do
kavkaskih zemalja, Sirije, Irana, Turkestana i sve do jugozapadnog Sibira. U 10.
stoljeu Arapi su ga prenijeli u panjolsku, a odande u srednju Europu redovnici.
Osim niza lijenika i prirodoslovaca starog vijeka, matinjak su hvalili Dioskurid i
Plinije Drugi. Njemaka opatica Hildegard von Bingen (1098.-1179.) naziva ga
"binsuga" (mrtva kopriva). Ona je ovako pisala o biljci matinjaku: "Tko je jede,
rado e se smijati, jer njezina toplina zahvaa slezenu ime srce postaje
radosno."
Moda najbolji poznavatelj matinjaka, Mattioli, hvali ga rijeima: "Matinjak ima
izvanredno dobro svojstvo da jaa i oivljava srce, naroito onome tko se u noi
boji i kome srce lupa i smeta miru, on isti krv, otklanja neraspoloenje i alost,
slui hladnom elucu i gotovo svim unutarnjim organima."
Kao samonikla biljka matinjak raste meu grmljem, uz rubove uma, uz ivice i
ograde u blizini naselja.
Melisa ili matinjak je viegodinja biljka uspravne, razgranate i etverobridne
stabljike, a grananjem oblikuje polugrm visok od 30 do 80 cm. Listovi su na dugoj
peteljci, nasuprotni, iroko jajoliki, nazubljenih rubova, s gornje strane
tamnozeleni, a s donje svjetlije zeleni. Gornja strana lista je slabo dlakava, a na
donjoj dlake se nalaze najee na jasno istaknutim provodnim ilama. Vrlo su
njeni i osjetljivi na dodir. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha gornjih listova u obliku
zvonaste aice. Ovisno o stanitu, bijele su, ljubiaste ili ukaste boje. Cvate od
srpnja do kolovoza. Plod je kalavac, sjajne, gotovo crne opne, a na presjeku bijel.
Uzgoj
Matinjak je fotofilna i termofilna biljka, to znai da joj je potrebno puno
svjetlosti i topline. Uspijeva na ne jako suhim, toplim tlima na kojima nema
ustajale vode. Potrebno je izbjegavati nizine s estom maglom ili slabom
cirkulacijom zraka zbog pojaane opasnosti od napada pepelnice i pojave
pjegavosti lista. Polusjenoviti poloaji joj odgovaraju, dok sjenoviti smanjuju
sadraj eterinog ulja.
Berba i suenje
Ljekoviti su listovi i lisni izdanci koje beremo neposredno prije cvatnje, kada je u
njima najvii sadraj eterinog ulja. Nikad ne beremo vlane biljke. Svjee ubrani
materijal osjetljiv je na pritiske i nagnjeenja; mogu nastati smee mrlje na
listovima. Sui se prirodno, u hladu i na prozranom prostoru. Osueni matinjak
uvamo u papirnatim vreicama, u kartonskim kutijama ili staklenkama. Nikada
ga ne spremamo u plastine vreice.

Svojstva i kemijski sastav

Lie je slaba, ugodna mirisa slina limunu, a okusa nagorka i slabo trpka.
Matinjakov list sadri 0,02-0,3% eterinog ulja, fenolkarbonske kiseline:
slobodnu i glikozidno vezanu klorogensku i kavenu kiselinu, p-kumarnu, oko 4%
rumarinske kiseline, male koliine triterpena, flavonoida i mineralnih tvari. Od
matinjaka se rade ajevi, tinkture i eterino ulje. Koristi se i kao dodatak brojnim
jelima (salate, juhe, jela od divljai itd.). aj od matinjaka smiruje greve,
regulira probavu, jaa i okrepljuje srce, smiruje migrene, smetnje u probavi, jaa
ivce.
Eterino ulje matinjaka
Eterino ulje matinjaka (melise) dobiva se destilacijom pomou vodene pare
svjeih listova i vrnih dijelova matinjaka. Iskoritenje je vrlo malo (oko 0,05%)
pa ga nema na tritu u veim koliinama, zbog ega je skupo, kao i rua, pa je
jedno od ulja koje se najee patvori.
U promet dolazi najee razrijeeno s eterinim uljima slinog kemijskog sastava
- citronelom (Cymbopogon nardus) i limunskom travom (Cymbopogon citratus ili
Cymbopogon flexorus) ili zbog slinog mirisa destilira se s uljem limuna (Citrus
limon).
Eterino ulje matinjaka je bistra, bezbojna, ukasta ili svijetlo jantarna tekuina
niskog viskoziteta. Intenzivnog je svjeeg mirisa sa slatkom notom citrusa podsjea na limun, i srednjom notom koja podsjea na svjei zeljasti dio biljke.
Po kemijskom sastavu pripada u aldehidna ulja. Glavne kemijske komponente su
monoterpenski aldehidi geranial i neral (ili drugim imenom citral a i b), te aldehid
citonelal koji ine od 60 do 70% sastojaka ulja. Ostatak su monoterpenski
alkoholi, monoterpeni i seskviterpeni.
Kemijski sastav je dosta promjenjiv ovisno o klimatskim uvjetima i podrijetlu, ali
neovisno o tome eterino ulje matinjaka je aldehidno i to mu odreuje glavna
mirisna i terapeutska svojstva.
Ovo eterino ulje ima kliniki ispitana svojstva spazmolitika i relaksanta za
sredinji ivani sustav. Zbog toga se primjenjuje kod razliitih neuroza s
djelovanjem na probavni sustav, srce, nesanicu, te kod anksioznosti i stresa.
Naini upotrebe eterinog ulja matinjaka:
- u mjeavinama za masau, pripravcima za njegu koe, ali u koncentracijama
manjim od 1% zbog mogue iritacije koe (zbog prisutnosti aldehida);
- inhalacijom - direktnom, u mirisnim lampicama ili difuzerima.
U literaturi koja se bavi aromaterapijom matinjak je jedno od ulja prvog izbora

kod depresije i stresa te nesanice uzrokovane ovim stanjima. Uobiajena je

njegova upotreba kao tonika za srce i kod hipertenzije. Na probavni sustav ima
slino djelovanje kao metvica ili komora - smanjuje greve, nadutost i potie
aktivnost jetara i luenje ui. Relaksirajue i antispazmodino djelovanje
primjenjivo je kod bolnih mjesenica. Njega masne koe i akni provodi se niskim
koncentracijama ovog ulja u pripravcima zbog mogue iritacije.
Sigurnost upotrebe: netoksino, mogue iritirajue za kou. Paljiva upotreba
vana je i zbog estog patvorenja ulja jer ulja koja se dodaju imaju slino
iritirajue djelovanje.

Matinjak - biljka koja vraa radost ivljenja

Francuski travar Maurice Messegue je rekao:
"Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajuih trava. Nespretnom ljubavniku,
nemirnoj glavi porodice, enama optereenim problemima, oajnicima i onima
to ih prati osjeaj poraza u ivotu savjetujem ovu arobnu biljku koja obnavlja
organizam, vraa snagu i radost ivljenja.
Ova divna biljka ugodnog limunastog mirisa, srodnik je kadulje i lavande.
Pele ga vole, pa zbog toga i nosi ime matinjak (lat.Melissa officinalis), a
nazivaju ga i melisa, limunica, elinjak, limunka, maternjak, pelinja metvica,
rojevac i macina trava.
Matinjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne,
ukrasne, zainske, aromatine, medonosne i imaju industrijsku primjenu.
U lijeenju je zastupljen i cijenjen od davnina.
Plinije ga je preporuivao za oi, Sveta Hildegarda za radost, Paracelzus ga je
nazivao eliksirom ivota, a postoje biljeke da je i Shakespeareu bio omiljena
biljka.
Ljekovito djelovanje matinjaka
Izvedeno je vie studija na temu djelovanja matinjaka na stres, nesanicu i
napetost, a sve su potvrdile njegovu uinkovitost.
U kombinaciji s valerijanom jednako je djelotvoran poput sintetskog lijeka za
smirenje triazolama, ali za razliku od njega ne uzrokuje nuspojave.
Dokazano je da matinjak pojaava koncentraciju i potie bolje rjeavanje
tekstualnih i slikovnih zadataka.
Takoer se smatra da zbog antioksidanata, koji tite stanice tijela od oteenja
uzrokovanih oksidacijom, matinjak pomae i oboljelima od Alzheimerove
bolesti da poboljaju pamenje i koncentraciju.

ESCOP (Europski znanstveni fitoterapijski komitet) slubeno je odobrio oralnu

upotrebu matinjaka za napetost, nemir i razdraljivost.
Takoer je preporuio lijeenje matinjakom probavnih poremeaja kao to su
grevi, te lokalno zaherpes na usni.
Matinjak ima jaka antivirusna svojstva, skrauje trajanje bolesti i smanjuje
mogunost recidiva.
Eterino ulje matinjaka ima slino djelovanje kao sama biljka. Jako je cijenjeno i
skupo, pa treba paziti da se ne radi o patvorini. Izvana se koristi razblaeno
za masau ili ublaavanje herpes simplexa.

Ljekovito djelovanje matinjaka:

pomae kod depresije i stresa

smanjuje glavobolje

potie miran san

pomae kod prekomjernog rada titnjae

smanjuje visoku temperaturu

ublaava trudnike munine i menstrualne greve

pomae kod herpes simplexa

poveava kreativnost i koncentraciju

aj od matinjaka
Matinjak moete koristiti kao aj, uvarak, tinkturu ili integralnu otopinu
ljekovitog bilja (SIPF).
Za pripremu aja od matinjaka prelijte liicu suhog bilja s dva decilitra vode.
U jednom ispitivanju tijekom est tjedana grupa studenata je pila aj od
matinjaka, a druga grupa placebo.
Prva skupina je bila manje pod stresom i imala znaajno bolje rezultate na testu,
a djelovanje matinjaka trajalo je i est sati poslije ispijanja.
Stoga, ako ste vi ili vaa djeca izloeni jaim mentalnim naporima - pijte aj od
matinjaka.
Karmelianska vodica

Jedan od najpoznatijih pripravaka od matinjaka je svakako karmelianska vodica.

Njenu recepturu osmislile su asne sestre karmelianke u Srednjem vijeku.
Pripisivana su joj i udotvorna svojstva, tako da postoje zapisi iz 17. stoljea o
ljudima koji su doivjeli stotinu i vie godina zbog redovite konzumacije tijekom
doruka.
Bila je i ostala sredstvo za lijeenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti,
razdraenosti, straha i treme, slabog pamenja, zamora, nesvjestice i nonog
guenja, a moete je koristiti kao parfem i za masau.

Recept
Sastojci:

litra alkohola (vodka, rum, konjak ili brandy)

165 grama suenih cvjetnih vrhova matinjaka

40 grama nepricane limunove korice

5 grama korijena anelike

Ostavite u hladu dva tjedna, nakon toga dodajte:

65 grama korijandera

12,5 grama mukatnog oraia

12,5 grama cimeta

1,5 gram klinia

Ostavite jo tjedan dana u hladu, nakon toga procijedite u tamnu bocu. Pijte
jednu do dvije liice dnevno.
Matinjak za njegu koe
Matinjak je zbog svojih antivirusnih svojstava vrlo popularan u kozmetici. Od
njega se prave losioni, tonici, hidrolati, kreme i slino.
Tonik i parna kupelj odlini su za njegu masne i problematine koe, a pogoduju i
mjeovitoj koi, jer hidratiziraju i vraaju ravnoteu.

Za pripremu vlastitog osvjeavajueg tonika pomijeajte liicu matinjaka sa

alicom hamamelisa, ostavite da stoji tjedan dana.
Zatim procijedite i koristite jednom dnevno.
Uzgoj i berba
Matinjak se bere u doba cvjetanja poetkom ljeta.
Najbolje je suiti cijelu biljku, pa zatim otkinuti listove da se ne izgube dragocjena
ulja.
Lako ga moete posaditi kod kue, jer voli sve vrste zemlje. Otporan je na niske
temperature i uspijeva na svim terenima do 100 m n/m.
Matinjakom moete zainjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. Obavezan
je sastojak ljekovitih likera Benedictine i Chartreuse.

BRONHIJALNA ASTMA - http://www.agroklub.com/hortikultura/miloduh-mili-dasaknaseg-priobalja/10505/

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/ashwagandha
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/pet-tibetanaca
http://biljke-kao-lijek.blogspot.com/2013/05/maticnjak-kao-prirodni-lijek.html

Vjebe pet Tibetanaca - otkrijte

svoju fontanu mladosti
Svi elimo biti fit i osjeati se zdravo i dobro u vlastitom tijelu.
Istovremeno, u uurbanom svijetu, imamo sve manje vremena za odlaske na
duge treninge.
Sve vie traimo rjeenje koje e u kratkom vremenu, kod kue, moi donijeti
dobre rezultate.
Upravo sve navedeno zadovoljavaju drevne vjebe pet Tibetanaca za koje nije
potrebno nita osim malo prostora i vremena.
Drevna tajna fontane mladosti
Tibetanski sveenici ove su vjebe koristili da bi ivjeli due i zdravije, a vjebe je
detaljno opisao Peter Kelder u knjizi "Drevna tajna fontane mladosti".
Ovaj naziv itekako ima smisla jer ako ih redovito vjebate, pet Tibetanaca e vam
pomoi da pomladite itav organizam, kako fiziki, tako i psihiki.
Smatra se da ove vjebe...

poboljavaju san

smanjuju depresiju i napetost

poveavaju koncentraciju i pamenje

pomlauju organizam

poboljavaju probavu

potpomau radu dinih organa

spreavaju gubitak kotane mase

pomau kod artritisa i reume

smanjuju bol u leima

poboljavaju vid

potpomau mravljenju

poveavaju fiziku snagu i izdrljivost

poboljavaju emocionalno i mentalno zdravlje

Pet Tibetanaca su vjebe koje su tibetanski sveenici izvodili tijekom niza godina,
te su, uz odreeni ivotni stil, s njima uspijevali stvoriti predispozicije za jedan
zdraviji i dui ivot.
Kako i samo ime kae, vjebe pet Tibetanaca sastoje se od pet vjebi koje potiu
energetski tok kroz sve akre.
Rije akra dolazi iz sanskrtskog jezika i znai kota. akra je energetski vrtlog,
smjeten u ljudskoj auri.
Opisuje se kao posredni organ koji prima energiju izvana i usmjerava je dalje u
organizam.
Smjetaj sedam glavnih akri odgovara glavnim ivanim spletovima. akra je
aktivni centar koji prima, usvaja i oslobaa ivotnu energiju.
Vjebe pet Tibetanaca stimuliraju energetski tok kroz sve akre i daju ivot
stanicama, organima i lijezdama. Takoer, utjeu na razvoj miia i doprinose
jednoj vroj i zdravijoj muskulaturi.
Vjebe pet Tibetanaca nemaju ogranienja to se tie starosne dobi vjebaa
mogu ih vjebati svi uzrasti.
Pritom je vano da vjebe izvodite pravilno te da diete u skladu s pokretima.
Upravo harmonijom pokreta i disanja, potiu se energetski tokovi kroz akre to
stvara osjeaj zdravlja i vitalnosti.
Kako vjebati
Vjebe izvodite tonim redoslijedom, od prve do pete. Svih pet vjebi radite s
istim brojem ponavljanja. Ponite s onoliko ponavljanja koliko vam odgovara.

Starije osobe, na primjer, mogu osjeati da im je potrebno da ponu s 3

ponavljanja, a mlae s 9 ili 11.
Ono to je vano je da ponete neparnim brojem, znai moete poeti s 1, 3, 5, 7,
itd.
Svakog tjedna poveate broj za dva ponavljanja. Ako ste poeli u ponedjeljak s 3
ponavljanja, sljedeeg ponedjeljka ete prijei na 5, i svakog narednog
poveavati za 2.
Kada doete do 21 ponavljanja svake vjebe onda se ponavljanja vie ne
poveavaju. I dalje nastavite vjebati samo s 21 ponavljanjem za svaku vjebu.
Izmeu vjebi moete ustati, staviti ruke na bokove, udahnuti na nos i izdahnuti
na usta. To ponovite dva puta. Tako se ostvaruje bolji prijelaz izmeu vjebi.
Dodatna prednost ovoga vjebanja jest i da ono ne oduzima puno vremena.
Naime, pet vjebi po 21 ponavljanje mogue je izvesti u desetak minuta. U vrlo
kratkom vremenu ete tijelu dati izvrsnu fiziku aktivnost koja ima mnotvo
dobrobiti za zdravlje.
Opis vjebi
Prvi Tibetanac

Stanite uspravno i rairite ruke da budu paralelne s tlom. Dlanove okrenite prema
tlu. Okreite se u smjeru kazaljke na satu.
Jedan okret je jedno ponavljanje.
U poetku moete osjetiti vrtoglavicu, pa u tom sluaju vjebu izvodite sjedei.
Prvu vjebu moete nekoliko tjedana raditi bez poveavanja broja ponavljanja
kako biste se navikli na pokret.

Radite onaj broj ponavljanja koji vam odgovara, a kad se osjetite spremni, ponite
poveavati broj ponavljanja.
Kada vjebu zavrite ispruite ruke ispred lica i gledajte u prste. Tako e vam se
vrtoglavica bre smanjiti.
Ova vjeba poboljava osjeaj balansa. Ponovite pokret do eljenog broja
ponavljanja.

Drugi Tibetanac

Legnite na tlo, ispruite se, ruke ispruite pored tijela. Dlanove stavite na tlo, a
noge skupite jednu uz drugu.
Udahnite na nos, lagano podiite noge i u isto vrijeme podiite i glavu sve dok
noge ne dou u okomiti poloaj, a glava bradom ne dodirne prsa.
Dok ovo radite ne savijajte koljena i ne diite trup s poda. Istovremeno, podiite
samo glavu i noge.
Udiite tijekom podizanja glave i nogu, a izdiete na nos ili usta dok vraate noge
i glavu u poetni poloaj, na tlu.

Ako vam je u poetku teko podizati potpuno ispruene noge, moete ih malo
saviti u koljenima. Ponovite pokret do eljenog broja ponavljanja.
Trei Tibetanac

Kleknite na koljena, savijte stopala tako da je prednji dio tabana oslonjen o tlo.
Dlanove stavite na zadnji dio butine, odmah ispod stranjice, a glavu savijte tako
da brada dodiruje prsa.
Koljena razmaknuti 40-tak centimetara.
Udahnite kroz nos i lagalo savijajte gornji dio tijela u struku prema natrag. Glavu
zabacite unatrag koliko moete.
Istovremeno se oslanjajte dlanovima ispod stranjice. Izdahnite kroz nos ili usta
dok se vraate u poetni poloaj. Ponovite pokret do eljenog broja ponavljanja.
etvrti Tibetanac

Sjednite na tlo s rukama pored tijela i dlanovima oslonjenima o tlo. Prsti na

rukama su usmjereni k nogama.
Vano je da ruke stavite tono pored trupa i da su noge ispruene ispred. Glava je
pognuta naprijed i brada se naslanja na prsa.
Udahnite kroz nos i podiite trup prema gore. Pritom se noge savijaju u koljenima
dok stopala dodiruju tlo. Ruke ostaju u istom poloaju.
Glavu zabacite unatrag koliko moete. Cilj je doi u poloaj u kome je trup
natkoljenicama paralelan s tlom, ruke i potkoljenice okomite u odnosu na trup i
tlo, a glava zabaena unatrag.
Izdahnite kroz nos ili usta dok se vraate u poetni poloaj.
Stopala cijelo vrijeme trebaju biti u istom poloaju, vano je da ne kliu o tlo, a
ruke su ispruene. Okret se vri u ramenima.
Ponovite pokret do eljenog broja ponavljanja.

Peti Tibetanac

Legnite na trbuh, stavite dlanove na tlo pored ramena i rukama pridignite gornji
dio tijela.
Prednjim dijelom stopala se oslanjate na tlo, a glavu zabacite unatrag ka leima.
Ruke i noge su razmaknute oko 60 cm jedna od druge.
Udahnite kroz nos i podignite stranjicu, a glavu istovremeno savijajte dok ne
dodirne prsa.
Stranjicu podiite koliko god moete dovodei tako tijelo u oblik trokuta.
Pridignite se na nonim prstima koliko god moete. Ruke i noge moraju biti
ispruene. Izdahnite kroz nos ili usta dok se vraate u poetni poloaj.
Tijekom vjebe cijelo tijelo osim dlanova i nonih prstiju je iznad tla. Ponovite
pokret do eljenog broja ponavljanja.

Nakon to ste izveli eljeni broj ponavljanja svake od vjebi pet Tibetanaca legnite
na tlo, ispruite se i opustite koliko moete.
Pustite da vas obuzme ugodan osjeaj i diite polako. Meditirajte na pozitivnom
uinku koji su vjebe imale na vas.
Ostanite u tom poloaju par minuta.
Vjebe pet Tibetanaca moete raditi ujutro ili naveer, kad vam najvie odgovara.
Prilikom izvoenja svake vjebe, usredotoite se na pravilno disanje. Udahom
ispunite svoje tijelo zrakom i omoguite otvaranje energetskih tokova.
Izdisanjem zamislite da iz vaeg organizma izlaze sve napetosti koje ste nakupili
od prethodnog vjebanja.
Nakon vjebanja preporuuje se tuiranje mlakom vodom.

Proces vjebanja:
Svake nedjelje poveavate broj vjebi za dva , a prvu nedjelju zapoinjemo sa
serijom od tri ponovljanja svake vjebe.
Ne radite seriju preko 21.
1. Vjebe moete raditi ujutru ili uvee, a moete i ujutru i uvee(kako vama
najvie odgovara). Sugestija Aum Centra jeste da vjebe radite ujutru za
divan poetak dana primanjem divne energije od pet Tibetanaca.
2. Kod svake vjebe kada udiete zamislite da se ispunjavate boanstvenim
osjeajem ispunjenja i zadovoljstva, a kada izdiete zamislite kako sve
postojee napetosti izlaze iz vaeg tijela i da se osjeate potpuno oputeno
i lijepo.
3. Nakon vjebanja nikako ne smijete da se kupate u hladnoj, toploj ili vreloj
vodi jer ete izgubiti blagodeti vjebi, ali moete u mlakoj ili prohladnoj.
Savjet je da saekate makar pola sata da proe od odraenih vjebi i tek
nakon toga se moete istuirati mlakom ili prohladnom vodom.
4. Najbolje je da se vjeba radi na prazan stomak ili 2 sata od zadnjeg obroka.
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/vjezbom-do-savrsenogzdravlja