Inenjerska matematika ET

Krivuljni integrali
Sveuilini preddiplomski studij elektrotehnike

N. rnjari-ic
Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci

Rijeka, 2014.

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

1/11

Ishodi uenja - predavanja

Na kraju ovog poglavlja moi ete:

povezati problem raunanja mase krivulje s
krivuljnim integralom skalarnog polja ,
definirati i navesti svojstva
objasniti postupak

krivuljnog integrala 1. vrste

raunanja krivuljnog integrala 1. vrste

povezati problem raunanja rada sile s

definirati i navesti svojstva
objasniti postupak

krivuljnim integralom vektorskog polja

krivuljnog integrala 2. vrste

raunanja krivuljnog integrala 2. vrste

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

,
,

2/11

Ishodi uenja - vjebe

Na kraju pripadnih vjebi moi ete:

izraunati krivuljne integrale skalarnih polja,
izraunati krivuljne integrale vektorskih polja.

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

3/11

Raunanje mase luka krivulje.

Neka je K glatka krivulja (koja predstavlja model ice) u prostoru s
rubnim tokama A i B i linijskom gustoom (x, y , z). Traimo masu
krivulje (ice).
Podijelimo krivulju na manje dijelove tokama na krivulji
_

A = P0 , P1 , P2 , . . . , Pn = B. Na svakom od lukova Pi1 Pi odaberimo

_

toku Ti , i = 1, 2, . . . , n.

slika

Masa luka krivulje Pi1 Pi priblino je

jednaka mi (Ti )d (Pi1 Pi ). Ukupna masa je priblino jednaka

m=

n
X
i=1

mi

n
X

(Ti )d (Pi1 Pi ).

i=1

Uzimajui sve finije podjele krivulje na manje dijelove, oekujemo sve

bolje aproksimacije ukupne mase krivulje. Ako postoji granina vrijednost
_

sume na desnoj strani, kada n i d (Pi1 Pi ) 0 dobivena je

vrijednost jednaka masi krivulje. nastavak
N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

4/11

Krivuljni integral skalarnog polja

Slika: Raunanje mase krivulje - krivuljni integral skalarnog polja.

natrag

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

5/11

Krivuljni integral skalarnog polja (1.vrste)

Tu
R vrijednost zovemo krivuljni integral skalarnog polja i oznaavamo s
(x, y , z)ds, pa je
K
Z
n
X
_
m = lim
(Ti )d (Pi1 Pi ) =
(x, y , z)ds.
n

i=1

Openito, za zadano skalarno polje f (x, y , z) i jednostavno glatku

krivulju K je krivuljni integral skalarnog polja (krivuljni integral prve
vrste), u oznaci
Z
fds

(1)

K
_
Pn
jednak graninoj vrijednosti sume i=1 f (Ti )d (Pi1 Pi ) kada n .
Za krivuljni integral skalarnog polja vrijede sljedea svojstva
R
R
R
(af
+
bg
)ds
=
a
fds
+
b
gds, za a, b R i skalarna polja
K
K
K
f , g,
R
R
R
ako je K = K1 K2 , tada je K fds = K1 fds + K2 fds
nastavak
N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

6/11

Raunanje krivuljnog integrala 1. vrste

Kako bismo izraunali vrijednost integrala (1), krivulju K trebamo

najprije "matematiki" opisati, tj. parametrizirati. Ako je parametrizacija
krivulje K dana s ~r(t) = (x(t), y (t), z(t)), t1 t t2 , tada je
diferencijal luka krivulje ds jednak
p

~
ds = |r(t)|dt = x(t)
2 + y (t)2 + z(t)
2 dt.
Koristei danu parametrizaciju, krivuljni integral prevodimo u jednostruki
odreeni integral po parametru t
Z
Z t2
p
fds =
f (x(t), y (t), z(t)) x(t)
2 + y (t)2 + z(t)
2 dt.
(2)
K

t1

nastavak

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

7/11

Primjena krivuljnog integrala 1. vrste

Pomou krivuljnog integrala 1. vrste moemo raunati:
masu luka krivulje,
duljinu luka krivulje:
Z
l=

ds,
K

koordinate teita luka krivulje K s linijskom gustoom :

R
R
R
xds
y
ds
zds
xT = K
, yT = K
, zT = K
,
m
m
m
oploje cilindrine plohe koja se nalazi ispod plohe definirane
jednadbom z = f (x, y ) i omeene prostornom krivuljom K:
Z
O=
f (x, y )ds.
K
ishodi

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

8/11

Raunanje rada polja sila

~ (x, y , z) po luku
Neka se materijalna toka giba pod utjecajem polja sila F
krivulje K od toke A do toke B. Izraunajmo rad koji je pritom izvren.
Podijelimo krivulju na manje dijelove tokama na krivulji
_

A = P0 , P1 , P2 , . . . , Pn = B, te na svakom od lukova Pi1 Pi odaberimo

_

toku Ti , i = 1, 2, . . . , n. Rad koji treba izvriti za pomak po luku Pi1 Pi

~ (Ti )~ri pri emu je ~ri = (xi , yi , zi ) =
priblino je jednak Ai = F

Pi1 Pi . Ukupan rad po luku izmeu toaka A i B priblino je jednak

A

n
X

~ (Ti )~ri .
F

i=1

Granina vrijednost sume na desnoj strani kada n i ~ri 0 (ako

postoji) jednaka je radu polja sila. Tu vrijednost nazivamo krivuljni
~ (x, y , z) i oznaavamo s
integral vektorskog polja F
Z
~ d~r .
F
K
nastavak
N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

9/11

Krivuljni integral vektorskog polja (2. vrste)

Openito, za zadano vektorsko polje

~a(x, y , z) = (P(x, y , z), Q(x, y , z), R(x, y , z)) i glatku orijentiranu
krivulju K je krivuljni integral vektorskog polja (krivuljni integral druge
vrste), u oznaci
Z
Z
~ad~r =
K

Pdx + Qdy + Rdz

(3)

Pn
jednak graninoj vrijednosti sume i=1 ~a(Ti )~ri kada n .
Za krivuljni integral vektorskog polja vrijedi
Z
Z
~ad~r =
~ad~r ,
K

gdje smo s K oznaili krivulju suprotne orijentacije od krivulje K.

nastavak

N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

10/11

Raunanje krivuljnog integrala 2. vrste

Za izraunavanje integrala (3) potrebno je najprije provesti
parametrizaciju krivulje K. Parametrizaciju odaberemo da bude u skladu
s orijentacijom krivulje. Ako je ~r (t) = (x(t), y (t), z(t)), t1 t t2
takva parametrizacija krivulje, tada je
d~r = ~r (t)dt = (x(t),

y (t), z(t))dt,

te je integral (3) jednak

Z
Z t2
~a ~r (t)dt =
~ad~r =
K

t1
t2

(P(~r (t))x(t)

+ Q(~r (t))y (t) + R(~r (t))z(t))

dt.

=
t1

Ako je krivulja K zatvorena, tada integral vektorskog polja po zatvorenoj

I
~ad~r .
krivulji nazivamo cirkulacijom vektorskog polja i oznaavamo s
K

Krivulja K je pozitivno orijentirana ako je smjer obilaska obrnut od

smjera kazalje na satu, a u protivnom je negativno orijentirana. ishodi
N. rnjari-ic | Inenjerska matematika ET - Krivuljni integrali

11/11