Postdiplomski studij

ODRAVANJE PREKIDAA
- SEMINARSKI RAD -

Mentor:
R. Prof. dr. Kemo Sokolija, dipl. ing. el.
Sarajevo, 18.06.2011.

Kandidat:
Andrea Tomii, dipl. ing. el.

PREKIDAI-openito

slue za uklapanje, voenje i prekidanje pogonskih struja i struja kratkog

spoja
prekida je najvaniji sklopni aparat svakog postrojenja budui da ima
zatitnu funkciju sigurno prekidanje struje kratkog spoja
u odreenim situacijama od prekidaa se zahtjeva:
automatsko ponovno uklapanje (vano u sluaju prolaznih kvarova)
sklapanje neoptereenih vodova
isklapanje neoptereenih transformatora
sklapanje prigunica, visokonaponskih asinkronih motora,
kondenzatorskih baterija
sklapanje bliskog kratkog spojakod kojih se javljaju velika naponska
naprezanja (tzv. povratni napon na stezaljkama prekidaa) pa se moe
dogoditi da prekida ne prekine struju unato tome to je njezina
vrijednost 10-100 puta manja od rasklopne struje prekidaa.
izrauju se kao tropolne jedinice (distribucija, industrija ...) i jednopolne
jedinice (eljeznica ...) za napone do 38 kV i prekidne/uklopne moi do
40/100 kA
upravljanje prekidaima ostvaruje se pogonskim mehanizmima; oprunomehanikim i magnetskim

PREKIDAI-openito

Vrste srednjenaponskih prekidaa

Prema vrsti medija za gaenje elektrinog luka, koji nastaje kao posljedica
prekidanja struje, nazivne ili kratkog spoja, prekidai se dijele na:
uljne
malouljne
hidromatske
pneumatske
SF6
vakuumske

PREKIDAI-openito
Gaenje luka

U veini sklopnih aparata koji se danas koriste prekidanje struje postie se

mehanikim razdvajanjem kontakata, pri emu se redovito javlja elektrini
luk.
U trenutku razdvajanja kontakata zagriju se metalni kontakti pa dolazi do
njihova taljenja i isparavanja zbog ega meukontaktni prostor postaje
vodljiv, a struja nastavlja protjecati bez obzira to su se kontakti razdvojili.
Vodljivost meu kontaktima raste i uslijed termoionizacije to je posljedica
visokih temperatura. Molekule plina u meukontaktnom prostoru raspadaju
se na ione i elektrone. Napon koji vlada meu kontaktima tjera struju kroz
vodljivi stupac u kojem se zbog elektrinog polja elektroni velikom brzinom
kreu prema anodi, a ioni prema katodi.
U prostoru luka mogu se pojaviti i novi nosioci naboja radi sudara estica,
udarna ionizacija, i radi termike emisije elektrona iz uarene katode zbog
djelovanja elektrinog polja.
U izmjeninim strujnim krugovima pojava elektrinog luka je pozitivna jer
sprjeava naglo prekidanje struje, a time i pojavu velikih prenapona u mrei.
Struja na taj nain prirodno prolazi kroz nulu. Kada struja postigne vrijednost
nula, elektrini luk se gasi i potrebno je osigurati da se ponovno ne upali.

PREKIDAI-openito

Gaenje luka

Bez obzira to je pojava elektrinog luka pozitivna glede prenapona,

gorenjem luka razvija se velika toplinska energija koja moe uzrokovati velika
termika i mehanika naprezanja:
nagaranje ili izgaranje kontakata
oteenje izolacije
povienje unutarnjeg tlaka uslijed razgraivanja ulja i zagrijavanja plina
(moe dovesti do eksplozije prekidaa),..
Stoga je nakon gaenja elektrinog luka prirodnim prolaskom struje kroz nulu
potrebno osigurati da dielektrina vrstoa meukontaktnog prostora bude
dovoljno velika da ne doe do ponovnog paljenja luka. Ako to nije postignuto,
luk se ponovno pali sve do narednog prolaska struje kroz nulu.
U istosmjernim strujnim krugovima struja sama po sebi ne prolazi kroz nulu
pa je za uspjeno gaenje elektrinog luka struju potrebno prisilno natjerati
da proe kroz nulu (npr. poveanjem otpora luka), odnosno da se smanji na
iznos potreban za odravanje stabilnog luka.

PREKIDAI-openito
Gaenje luka

Za uspjeno gaenje elektrinog luka potrebno je poveati otpor luka, odnosno

povisiti napon luka tako da on postane vii od napona mree. U tom je sluaju
toplinska energija koju izvor predaje luku manja od energije hlaenja koja se iz
luka predaje okolini pa se luk brzo gasi. Opadanjem temperature jezgre luka,
dalje raste njegov napon, odnosno otpor, jer opada ionizacija meukontaktnog
prostora.
Osim temperature, na otpor luka utjee i tlak meukontaktnog prostora.
Poveanjem tlaka medija u kojem gori luk rastu i pad napona i otpor luka.
Najvii relativni pad napona po jedinici duljine luka ima vodik pa se stoga kao
medij u prekidaima koristi onaj koji ima velik udio vodika:
ulje 70%
voda 66%
Stoga se u prekidaima otpor luka poveava na slijedee naine:
poveanje duljine luka
smanjenje presjeka luka
hlaenje luka
razbijanje luka na vie dijelova

PREKIDAI-openito

Kod modernih prekidaa razlikujemo dva tipa proboja nakon gaenja luka:
- Termiki proboj:
Ako je odmah nakon nultoke struje, strmina povratnog napona vea od kritine
vrijednosti, kanal luka koji je gotovo nestao ponovno se uspostavlja Jouleovim
gubicima. Potrebno je brzo provesti deionizaciju plazme to je povezano s
hlaenjem meukontaktnog prostora.
- Dielektriki proboj:
Nakon uspjenog termikog prekidanja povratni napon moe dosei takvu tjemenu
vrijednost da doe do dielektrinog proboja meu kontaktima. Da bi prekidanje
elektrinog luka bilo uspjeno ve s prvim prolaskom struje kroz nulu potrebno je:
Brzo uspostaviti odgovarajuu dielektrinu vrstou
Usporiti brzinu porasta vrijednosti povratnog napona

Izvedbe prekidaa

Prva tehnika prekidanja struje sastojala se u jednostavnom otvaranju kontakata u

zraku, pri emu se je elektrini luk rastezao na tako veliku duinu koja je
onemoguavala njegovo ponovno paljenje. Zbog porasta vrijednosti pogonskih
napona i prekidnih struja u EES-u ova tehnika postaje neadekvatna, te dolazi do
razvoja posebnih aparata za prekidanje struje.

PREKIDAI-openito

Zrani prekidai

Luk se razbija na vie serijski spojenih lukova koji se intenzivno hlade kretanjem
kroz zrak i kondukcijom u izravnom dodiru s hladnim metalnim ploama.
Prednosti zrak je dostupan i jeftin uz relativno dobra izolaciona svojstva
Nedostaci mala dielektrina vrstoa zraka, mala toplinska vodljivost zraka
(sporo se deionizira meukontakni prostor). Zato se ne koriste na VN (bile bi
potrebne velike dimenzije komora za gaenje luka zbog loih izolacionih
svojstava zraka)
Koriste se samo na SN gdje se ponovno paljenje luka sprjeava hlaenjem
(opasan toplinski proboj zbog spore deionizacije meukontaktnog prostora)
Gaenje luka pri atmosferskom zraku postie se:
poveanjem duljine i smanjenjem presjeka luka
hlaenjem luka
razbijanjem luka na vie parcijalnih dijelova

PREKIDAI-openito

Uljni prekidai

Danas se jo proizvode u USA i UK, a u Europi se od II. svjetskog rata koriste

malouljni prekidai

Malouljni prekidai

Ulje se koristi samo za gaenje luka, a izolacija prema masi i meu fazama
ostvaruje se putem nekog drugog izolacionog materijala (potrebno je manje ulja)

Hidromatski prekidai

To su u principu malouljni prekidai s elastinom komorom u kojima je medij za

gaenje luka voda umjesto ulja

PREKIDAI-openito

Pneumatski prekidai

Za gaenje luka koristi se komprimirani zrak koji struji uzduno i popreno na luk
pa ga hladi ali ujedno i dovodi svje medij u meukontaktni prostor to sprjeava
ponovno paljenje luka
Stlaeni zrak ima bolja dielektrina i toplinska svojstva od atmosferskog zraka
(vea gustoa omoguava bru rekombinaciju iona, a time i bru deionizaciju
meukontaktnog prostora)
Zbog loe toplinske vodljivosti zraka, zamjena medija svjeim ima glavnu ulogu
u spreavanju ponovnog paljenja luka
Obino se izvode kao dvotlani zrak struji iz komore s viim u komoru s
atmosferskim tlakom, te se nakon toga zrak isputa u okolinu
- izvedba s poprenim strujanjem zraka (do 15 kV)
- izvedba s uzdunim strujanjem zrakaza (220 kV)

10

PREKIDAI-openito

SF6 prekidai

Karakteristike SF6 plina

- velika gustoa razlog je velike dielektrine vrstoe zbog velike
elektronegativnosti plina, poetni slobodni elektroni koji nastaju termoionizacijom
veu se za neutralne molekule koje se zbog velike gustoe plina ne mogu
dovoljno ubrzati za daljnju ionizaciju (loa udarna ionizacija). Elektronegativnost
doprinosi i dielektrinoj vrstoi i brzoj deionizaciji meukontaktnog prostora.
- dobra toplinska vodljvost plina SF6 kod malih struja (temperatura), stoga se i kod
malih struja plazma intenzivno hladi te joj naglo opada vodljivost (brzo se
deionizira).
Nakon 2 s od gaenja luka koncentracija nosioca naboja je oko 200x manja.
Zbog visoke cijene SF6 plina on se nakon isklapanja prekidaa ne isputa u okolinu.
Zbog dobrih dielektrinih svojstava i kod manjih tlakova, radni tlak im je manji nego
kod pneumatskih prekidaa.
Izvedba: jednotlani autokompresijski (0.3-0.6 MPa) i dvotlani (samo u USA za
najvie napone)

11

PREKIDAI-openito

Vakuumski prekidai
Karakteristike vakuumskih prekidaa:
velika trajnost (preko 20 godina)
lako odravanje
male dimenzije i teina
beuman rad
struja se prekida s prvim prolaskom kroz nulu bez ponovnog paljenja
Vakuum je svaki medij iji je tlak ispod normalnog atmosferskog
Vakuum ima 10x veu probojnu vrstou od zraka i 3.5 x veu probojnu vrstou
od SF6 plina, razlog tome je veliki slobodan put estica zbog ega se ostvaruje
mali broj sudara elektrona i molekula plina, te ne nastaje dovoljan broj nosioca
naboja. Glavni nosioci elektrinog luka nisu ioni (kao i kod SF6 prekidaa) ve
elektroni i to zbog zanemarive okolne atmosfere (vakuum), glavni izvor elektrona
jest materijal koji se isparava s katode zbog visoke temperature i elektrinog polja
Ovisno o veliini prekidne struje oblik luka je:
do 10 kA difuzni
iznad 10 kA koncentrirani

12

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE (engl. maintenance) elektroenergetske opreme je skup tehnikih

i administrativnih djelatnosti, saciljem da se oprema odri ili ponovo vrati u
stanje u kojem moe obavljati namijenjenu funkciju.
NADGLEDANJE

DIJAGNOSTIKA
ODRAVANJE

ISPITIVANJA
PREGLED I PROVJERE

RADOVI

REVIZIJA, REMONT
POPRAVAK

DIJAGNOSTIKA sklopnih aparata je pravovremeno/periodiko odreivanje

stanja aparata s ciljem procjene pouzdanosti daljnjeg pogona i/ili predlaganja
naina i obima servisiranja. Dijagnostika se dijeli na:
preglede i provjere,
ispitivanja
nadgledanja (monitoring).

13

ODRAVANJE PREKIDAA

PREGLEDI I PROVJERE obuhvaaju periodika vizuelna ispitivanja osnovnih

osobina aparata, te provjera funkcionalnosti, podeenosti i tonosti. Vre se za
vrijeme pogona, bez otvaranja aparata. Ove aktivnosti se obino odnose na
provjeru: tlakova, nivoa pogonskih tekuina, nepropusnosti, poloaja releja,
zagaenosti izolacijskih dijelova, ali i na radove koji se mogu obavljati za vrijeme
normalnog pogona, kao to su podmazivanje, ienje, pranje i sl.
NADGLEDANJE (MONITORING) obuhvaa aktivnosti koje se vre runo ili
automatski (oitavanjem mjernih instrumenata i signalizacije), a u cilju
promatranja stanja aparata. Provodi se dok je aparat u pogonu. Ukoliko se vri
kontinuirano praenje mjernih instrumenata govorimo o kontinuiranom
nadgledanju.
DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA su uporedna ispitivanja karakteristinih
parametara aparata kako bi se potvrdila njihova funkcionalnost. Izmjerene
veliine usporeuju se sa specificiranim ili prethodno izmjerenim veliinama (npr.
veliinama izmjerenim tokom rutinskih ispitivanja, ili ispitivanja prilikom putanja
u pogon). Dijagnostika ispitivanja se obino provode na aparatu izvan pogona,
meutim postoji mogunost da se neka ispitivanja vre i za vrijeme pogona.

14

ODRAVANJE PREKIDAA

RADOVI na aparatu mogu se obavljati tijekom pogona (pregled i provjere),

odnosno kada je aparat izvan pogona (revizije, remont i popravci).
REVIZIJA (engl. examination) sadri radove koji se obavljaju na aparatu prema
unaprijed definiranom redoslijedu i terminu. Uz pregled i provjere koje se ne
mogu obaviti tijekom pogona, provode se mjerenja i tzv. ne razorna ispitivanja,
na djelomino otvorenom aparatu, kako bi se pouzdano odredilo njegovo stanje,
te se provodi ienje, podmazivanje i zamjena istroenih dijelova.
REMONT (engl. overhaul) sadri sloenije radove na aparatu u svrhu popravka
ili zamjene elemenata za koje je pregledom, ispitivanjem ili mjerenjem pokazano
da odstupaju od uobiajenih vrijednosti.
POPRAVAK se poduzima nakon kvara aparata, a u svrhu ponovnog
uspostavljanja njegovih normalnih funkcionalnih svojstava.
Efikasnost odravanja prvenstveno ovisi o izradi pogonskih uputa od strane
proizvoaa i njihovoj primjeni od strane korisnika.

15

ODRAVANJE PREKIDAA
U pogonskim uputama npr. VN prekidaa trebale bi biti slijedee informacije:

Obim i uestalost odravanja

U tu svrhu moraju se uzeti u obzir slijedei faktori:
Sklopne operacije (struja i broj)
Vrijeme u pogonu (periodiki intervali)
Uvjeti okoline
Mjerenja i dijagnostika ispitivanja (ukoliko postoje)

Detaljan opis aktivnosti odravanja

Preporueno mjesto za radove odravanja (unutra, vani, u tvornici, na terenu)
Postupci pregleda, dijagnostikih ispitivanja, nadgledanja, remonta
Referentni crtei i referentni brojevi dijelova
Upotreba specijalnih ureaja ili alata
Aktivnosti koje zahtijevaju naroitu panju (npr. istoa i mogui efekti produkata
gorenja luka na zdravlje)
Postupci podmazivanja
Opseni crtei detalja upravljakih i sklopnih ureaja vani za aktivnosti odravanja
Granine vrijednosti i tolerancije koje, kad se premae, zahtijevaju odreene
korektivne aktivnosti, npr.: tlakovi, gustoa, otpornici i kondenzatori (glavnog strujnog
kruga), pogonska vremena, otpor glavnog strujnog kruga, izolacijske karakteristike
tekueg ili plinskog dielektrika, koliine i kvaliteta tekuine ili plina, dozvoljeno
troenje odgovarajuih dijelova, momenti

16

ODRAVANJE PREKIDAA

KVAROVI

Kvarove koji se mogu dogoditi na visokonaponskim prekidaima tijekom pogona

moemo klasificirati na velike i male kvarove. Definicije velikog i malog kvara u
skladu su s definicijama iz IEC normi.
VELIKI KVAR prekidaa u postrojenju uzrokuje nemogunost provedbe jedne ili
vie osnovnih funkcija prekidaa, i rezultira trenutnom promjenom u radu
sustava, npr. prorada zatite radi iskljuenja kvara ili iskljuenje aparata iz
pogona unutar 30 minuta, a da nije bilo planirano postupcima odravanja.
MALI KVAR je svaki kvar na prekidau koji nije veliki kvar i koji ne dovodi do
velikog kvara.

VELIKI KVAR
ne uklapa na komandu (odnosi se na elektriko upravljanje i/ili mehaniki pogon
prekidaa),
ne isklapa na komandu,
uklapa bez komande (odnosi se na elektriko upravljanje i/ili pogonski
mehanizam prekidaa, a ne na kvar zatite ili upravljanja postrojenja),
isklapa bez komande,
ne vodi struju (odnosi se na elektrine pojave u prekidnoj komori i prikljunicama
prekidaa u uklopljenom poloaju),

17

ODRAVANJE PREKIDAA

VELIKI KVAR
proboj prema zemlji u uklopljenom stanju (elektrini proboj izmeu dijelova
prekidaa na pogonskom naponu i uzemljenih dijelova),
proboj prema zemlji tijekom uklapanja,
proboj prema zemlji u isklopljenom stanju,
proboj prema zemlji tijekom isklapanja,
proboj izmeu polova u uklopljenom stanju (elektrini proboj izmeu dijelova
prekidaa na pogonskom naponu, ali izmeu razliitih polova),
proboj izmeu polova tijekom uklapanja
proboj izmeu polova u isklopljenom stanju,
proboj izmeu polova tijekom isklapanja,
unutarnji proboj na jednom polu tijekom uklapanja dok ne vodi struju (elektrine
pojave u prekidnoj komori prekidaa tijekom sklopnih operacija),
unutarnji proboj na jednom polu u isklopljenom stanju (elektrini proboj izmeu
kontakata u prekidnoj komori unutar jednog pola),
unutarnji proboj na jednom polu tijekom isklapanja dok ne vodi struju,

18

ODRAVANJE PREKIDAA

VELIKI KVAR
vanjski proboj na jednom polu tijekom uklapanja,
vanjski proboj na jednom polu u isklopljenom poloaju,
vanjski proboj na jednom polu tijekom isklapanja,
blokira u isklopljenom ili uklopljenom stanju (elektrike blokade i nadzor
prekidaa) i
gubitak mehanikog integriteta (mehaniko oteenje raznih dijelova - izolatori).
MALI KVAR
isputanje zraka ili ulja u radnom mehanizmu,
malo istjecanje plina SF6
isputanje ulja na visokonaponskim kondenzatorima,
promjene u mehanikim karakteristikama,
promjene u elektrinim karakteristikama i
promjene u funkcionalnim karakteristikama nadzora i pomonih krugova.

19

ODRAVANJE PREKIDAA

IZVOR I UZROK KVARA

IZVOR KVARA
Glavni izvor kvara moe biti mehanike prirode ili elektrine prirode, odnosno plino nepropusnost.
mehaniki u pogonskom mehanizmu,
mehaniki u drugim dijelovima prekidaa,
elektriki (glavni krug),
elektriki (pomoni i kontrolni krugovi) i
nepropusnost SF6 plinskog sustava.

UZROK KVARA
Uzrok kvara moe nastati prije stavljanja prekidaa u pogon ili tijekom normalnog
pogona prekidaa.
Uzrok opaen prije stavljanja prekidaa u pogon:
greka u konstrukciji (odgovoran proizvoa),
inenjerski kvar (odgovoran korisnik),
greka u proizvodnji (loa kontrola kvalitete),
neispravan transport ili montaa na terenu i
nedostatna uputstva za transport, montau i rad.

20

ODRAVANJE PREKIDAA
Uzrok nastao tijekom pogona prekidaa:
struja vea od nazivne,
napon veinom iznad dozvoljenog,
sklopni prenaponi prelaze dozvoljene,
udarni atmosferski naponi vii od nazivnih,
prevelika mehanika naprezanja,
korozija,
pohabanost/starost,
neispravan rad prekidaa,
neispravan nadzor,
elektrini kvar na susjednoj opremi,
mehaniki kvar na susjednoj opremi,
ljudska pogreka,
neispravno odravanje (nedostatne instrukcije za odravanje i slino),
oteenja uslijed vanjskih razloga (uzrokovana malim ivotinjama, ljudima
i sl.) i
druga nenormalna stanja

21

ODRAVANJE PREKIDAA
Radni uvjeti pogona prekidaa u trenutku kvara:
U trenutku nastanka kvara prekida se moe nalaziti u jednom od slijedeih
reima rada:
- bez energije (napajanja) - sposoban za rad,
- normalni pogon - nema komande uklopa (u uklopljenom ili isklopljenom
stanju),
- zahtjev za normalnim pogonom,
- isklapanje kvara,
- radni ciklus izveden bez komande i
- tijekom ili nakon ispitivanja/odravanja (npr.dijagnostika ispitivanja,
ispitivanje relejnog i nadzornog sustava .... ).

Veliine koje imaju utjecaj na stanje VN SF6 prekidaa su:

- voenje i sklapanje nazivne struje,
- dielektrina naprezanja (pogonski napon, povieni napon, atmosferski i
sklopni udarni prenaponi),
- mehanika naprezanja i utjecaj okoline i
- voenje i sklapanje struje kratkog spoja.

22

ODRAVANJE PREKIDAA

RAZVOJ TEORIJA ODRAVANJA

Tradicionalno, vremenski temeljeno odravanje

(Time Based Maintenance - TBM)

Odravanje temeljeno na teoriji pouzdanosti

(Realibility Centered Maintenance - RCM)

Odravanje prema stvarnom stanju

(Condition Based Maintenance - CBM)

Odravanje fokusirano na ponaanje

(Performance Focused Maintenance PFM)

23

ODRAVANJE PREKIDAA

TRADICIONALNO, VREMENSKI TEMELJENO ODRAVANJE TBM je

odravanje direktno ovisno o starosti opreme.
Pregledi, dijagnostika ispitivanja i intervali izmeu revizija/remonta su unaprijed
odreeni, na osnovi proizvoaevih i/ili korisnikih iskustava.
Odravanje se provodi u definiranim vremenskim intervalima ili nakon
odreenog broja sklapanja.
Datoteka s podacima o provedenim odravanjima daje mogunost promjene
unaprijed odreenih intervala, te je tada rije o tzv. adaptivnom TBM.

Karakteristike tradicionalnog odravanja:

- konzervativno/pretjerano
- nametljivo
- generalizirano
- Vjerovanje da vie odravanja poveava pouzdanost

24

ODRAVANJE PREKIDAA

TRADICIONALNO, VREMENSKI TEMELJENO ODRAVANJE

PREDNOSTI:
- Potreban je periodiki pregled i servisiranje
- Spoznaja da je puni radni vijek opreme mogu samo ako se zamjene svi
istroeni dijelovi
- Jednostavno za planiranje
- Predvidivi trokovi
NEDOSTACI
- Vrijeme je lo procjenitelj kvara
- Remont moe stvoriti vie problema nego to ih otkloni
- Visoka cijena
- Proizvoai obino ne razumiju radno okruenje
- Ne postie se pouzdanost, odnosno raspoloivost

25

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE TEMELJENO NA POUZDANOSTI RCM

Prvi put primijenjeno je u zrakoplovnoj industriji, a temelji se na procesu od 7

koraka:
1. Izbor sustava
2. Definiranje graninih uvjeta
3. Opis sustava
4. Funkcioniranje sustava i funkcijske pogreke
5. Analiza kvara i njegovih uinaka - FMEA (engl. Failure Mode and Effects
Analyses)
6. Analiza logikih prioriteta
7. Odabir primjenljivih i ekonomski opravdanih mjera.
Potrebna je povratna veza statistike, pregleda, dijagnostikih ispitivanja,
monitoringa i iskustava iz odravanja kako bi se odredilo kada i koje mjere treba
primijeniti.

26

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE TEMELJENO NA POUZDANOSTI RCM

Strukturirani proces koji identificira uinke kvarova i definira odgovarajue

postupke odravanja za upravljanje njihovim utjecajem. RCM identificira
najuinkovitiji i tehniki i ekonomski pristup odravanju .

RCM izbor zadataka

RCM pristup izbora zadataka treba osigurati izbor samo primjenjivih i isplativih
zadataka koji se odnose na uzroke kritinih kvarova opreme.

RCM kategorije zadataka

Pregled Odravanje prema stanju Preventivno odravanje
Periodiki
Preraditi vremenski upravljano
Odbaciti vremenski upravljano
Pronalaenje kvara
Izlazak na kvar

27

ODRAVANJE PREKIDAA
ODRAVANJE TEMELJENO NA POUZDANOSTI RCM

RCM karakteristike:
- Odravanje fokusirano na dominantne uzroke
- uvanje funkcije
- Specijalizirani zadaci

PREDNOSTI:
- Kritine funkcije
- Specifinost opreme i primjene
- Vea spoznaja o prirodi kvara
- Eliminacija neuinkovitih zadataka

NEDOSTACI:
- Izgleda komplicirana i neprimjenjiva u industriji
- 99,99% (1 h prekida rada za 1 god) pouzdanost je teko razumljiva
- Nema dnevnog rasporeda zadataka
- Nema postavljenih vremenskih intervala odravanja

28

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE PREMA STVARNOM STANJU - CBM je odravanje

temeljeno na realnom stanju opreme.
Mjeri se (prati) stanje opreme s pomou podataka dobivenih uporabom
pregleda, dijagnostikih ispitivanja i sustava motrenja.
Kada se stanje promjeni ili prelazi utvrenu granicu, primjenjuju se mjere
potrebne da se element vrati u prihvatljivo pogonsko stanje.
Odravanje se planira i provodi kada se ustanovi da je stanje opreme postalo
kritino.
Moe se primijeniti monitoring opreme pod naponom (engl. on-line) ili monitoring
opreme kad nije pod naponom (engl. off-line).
Odravanje prema stvarnom stanju naglaava vrijednost logike RCM odabira
zadataka i naglaava da su zamjene i remonti potrebni samo u sluajevima kada
se desi zamjetno (mjerljivo) troenje ili starenje.
Zadaci potaknuti stanjem iniciraju se samo kada doe do pogoranja iznad
propisanih granica.

29

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE PREMA STVARNOM STANJU - CBM

Karakteristike CBM:
Vee oslanjanje na mjerljiva stanja
Nenametljiv
Shvaen mehanizam starenja
Voen stvarnim podacima
PREDNOSTI:
Poveana raspoloivost
Smanjeni trokovi
Mnogo ea analiza stanja opreme
NEDOSTACI:
Sustavi podataka moda nisu dovoljni
Predvia se da postoji sustav upravljanja
Ne postoji metodologija ocjene poveanih aktivnosti monitoringa
Poveana aktivnost na analizi podataka

30

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE FOKUSIRANO NA PONAANJE - PFM je sveobuhvatna

strategija odravanja koja istie razumijevanje mehanizama kvara, mjerenja, interval
optimizacije, zadatke prioriteta, povratne veze i koritenje podataka. PFM
prepoznaje potrebu za kontrolom procesa.
PFM ukljuuje sve aktivnosti koje se odnose na odravanje ili ponovo
uspostavljanje kritine funkcije. Tipine aktivnosti odravanja su:
- Preventivno odravanje
- Monitoring stanja/inspekcije
- Dijagnostika ispitivanja
- Integrirani monitoring
- Prediktivne aktivnosti
- Zadaci pronalaenja skrivenih kvarova
- Zadaci korekcije i obnove u skladu sa stvarnim stanjem
- Korektivno odravanje
- Zamjene

31

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE FOKUSIRANO NA PONAANJE - PFM

Karakteristike PFM
Optimizacija
Mjerenje procesa i povratne veze
Pristup i upravljanje podacima
Fokusirano odravanje
Integriranje najbolje prakse poslovanja i tehnologije
PREDNOSTI:
Poveana pouzdanost i raspoloivost
Reducirani trokovi ivotnog ciklusa
Skupljanje podataka je osnova cijelog procesa
Integracija poslovnog i tehnolokog pristupa odravanju
NEDOSTACI:
Zahtijeva kvalitetno prikupljanje i uvanje podataka
Mora biti shvaeno i podrano od najvieg rukovodstva

32

ODRAVANJE PREKIDAA

ODRAVANJE FOKUSIRANO NA PONAANJE - PFM

Karakteristike PFM
Optimizacija
Mjerenje procesa i povratne veze
Pristup i upravljanje podacima
Fokusirano odravanje
Integriranje najbolje prakse poslovanja i tehnologije
PREDNOSTI:
Poveana pouzdanost i raspoloivost
Reducirani trokovi ivotnog ciklusa
Skupljanje podataka je osnova cijelog procesa
Integracija poslovnog i tehnolokog pristupa odravanju
NEDOSTACI:
Zahtijeva kvalitetno prikupljanje i uvanje podataka
Mora biti shvaeno i podrano od najvieg rukovodstva

33

PROBLEMATIKA ODRAVANJA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Osnovna problematika u odravanju visokonaponskih prekidaa lei u:

osiguranju dovoljnog broja obuenog i kvalificiranog osoblja,
racionalnoj nabavci rezervnih djelova i
racionalnom planiranju radova
a sve to s ciljem sigurnog i pouzdanog rada prekidaa u pogonu.
U uputama za odravanje, proizvoai definiraju vremenske rokove ili
uvjete, kao i naine za izvoenje pojedinih radnji na odravanju, to
olakava proceduru planiranja radova.

Rezultat analize svih navedenih aspekata je Plan remonata i revizija, koji

predstavlja osnovu planiranja odravanja za narednu godinu.

Plan remonata i revizija + stanje zaliha u magacinu = plan nabavke

rezervnih djelova

Struno i kvalificirano osoblje osigurava se kroz stalne obuke i

usavravanja.

Stariji tipovi prekidaa imaju mnogo krae servisne intervale, dok kod novijih
tipova vrijeme izmeu dva servisa je ak i 12 godina.

34

RADOVI NA ODRAVANJU VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

Sve radove na redovnom odravanju VN prekidaa moemo svrstati u dvije velike

grupe: revizije i remonti.
Kriteriji za planiranje prekidaa za reviziju su:

Broj operacija iskljuenja dobija se iz mjesenih izvjetaja

Vremenski interval od posljednjeg remonta ili revizije

Pod revizijom se uglavnom podrazumijeva skup aktivnosti koje ne zahtijevaju

rasklapanje-otvaranje prekidaa. U ove aktivnosti spadaju:

Provjera primarnih veza na prekidau

Provjera ispravnosti grijaa i termostata u pogonima
Provjera nivoa ulja u motor-reduktoru i podmazanosti kliznih povrina, zapora, poluga i zupanika kod
elektromotornih pogona
Provjera privrenosti poluga i rada signalne sklopke
Provjera radnog hoda prekidaa
Mjerenje dubine prodora kontaktne ipke
Ispitivanje i eventualna zamjena ulja kod malouljnih prekidaa
ienje i zamjena zaptivaa kod pneumatskog pogonskog mehanizma
ienje spoljnih povrina izolatora
Provjera uzemljenja
Provjera uvrenja prekidaa na konstrukciju
Dijagnostika ispitivanja
Funcionalno ispitivanje prekidaa
Funcionalno ispitivanje vlastitih zatita prekidaa

35

DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA PREKIDAA

Standardna ispitivanja u sklopu redovnog odravanja visokonaponskih

prekidaa su:
Mjerenje prijelaznog otpora na glavnim kontaktima prekidaa
Mjerenje vremena ukljuenja i iskljuenja prekidaa

Snimanje krivulje hoda, tj. krivulje brzine prekidaa

Osim ovih se, prilikom putanja u rad novih prekidaa, izvode i dodatna
ispitivanja:
Snimanje struje kalemova za ukljuenje i iskljuenje
Snimanje struje motora za namotavanje opruge

Mjerenja koja se planiraju na prekidaima sa SF6 plinom:

mjerenje toke rosita,
sadraja vlage u SF6 plinu i
sadraja produkata razlaganja SF6 plina.
36

REMONT PREKIDAA

Remont visokonaponskog prekidaa obuhvaa grupu radova na

prekidau, koji podrazumijevaju:
rastavljanje,
revitalizaciju i
podeavanje pripadajuih sklopova prekidaa, sa zamjenom rezervnih

djelova i potronog materijala.

Nakon remonta svi parametri trebaju biti dovedeni u tvorniki

preporuene granice tolerancije, a funcioniranje prekidaa
pouzdano dui vremenski period.

Remont se moe organizirati tako da se prvo odradi remont svih

pogona, a zatim remont aktivnih djelova.

37

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

KARAKTERISTIKE
KOJE TREBA
NADGLEDATI
Status indikatora
atora u
ovisnosti od
poloaja
mehanizma

STANJE
PREKIDAA

MJERENI PARAMETRI I
DOBIVENE INFORMACIJE

- MEHANIKE KARAKTERISTIKE

PROCJENA

Integritet mehanizma,
spojeva, blokada i
indikatora da pomakne
glavne kontakte u status
ukl./iskl. i pravilno
indicira poloaj
Rad mehanizma kod
uklapanja
i isklapanja
Sn aga sustava sa
Pohranjenom
energijom; pravilno
podmazivanje, rad
amortizera,
odskakivanje kontakata,
trenje mehanizma

Usporedba statusa
indikatora (otvoren zatvoren) u odnosu na
poloaj mehanizma

St atus glavnog
kontakta u ovisnosti
od naloga za uklop

Vrijeme od ukljuenja do
uklapanja ili isklapanja
glavnih kontakata

Pozicija kontakata
u ovisnosti o
vremenu

Pozicija kontakata u
ovisnosti o vremenu

Dimenzije ili poloaj

kontakata ili spojnih dijelova

Pravilan rad kontakata

Vrijeme od ukljuenja do
uklapanja ili isklapanja
pomonih kontakata

Rad mehanizma kod

uklapanja
i isklapanja

Podeenje
kontakata
Status pomonih
kontakata u
ovisnosti od naloga
za uklop

I
- Prekida ukljuen i u pogonu
0 - Prekida iskljuen i izoliran
M - Mala
S - Srednja
V - Vel ika
EV - Ekstremno velika

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA

V/M

V/V

V/V

V/V

V/M

38

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA - IZOLACIJSKE KARAKTERISTIKE

KARAKTERISTIKE
KOJE TREBA
NADGLEDATI

STANJE
PREKIDAA

MJERENI PARAMETRI I
DOBIVENE INFORMACIJE

Podnosivi napon
izolacije

Podnosivi napon ili probojni

napon vii od specificiranog

Podnosivi napon
prekidne komore

Podnosivi napon ili probojni

napon vii od specificiranog

Klizna struja
izolatora

Klizna struja

Buka

Neobina buka, vibracije,

korona

Ispitivanje
prisutnosti
vanjske ili unutarnje
korone

Prisutnost korone

Provodni izolatori

Indeks gubitaka
prekidaa (kuita)

Kapacitet, faktor snage

Faktor snage (cos) itavog

prekidaa od svih primarnih
krajeva do zemlje

PROCJENA

Oneiena ili na drugi

nain oslabljena
izolacija meu fazama i
od faze prema zemlji
Oneiena izolacija
prekidne komore i
visokonaponski
kondenzatori
Oneieni ili popucali
izolatori
Pojava el. luka na
izolaciji, slabo
privren i provodni
izolatori
Slabljenje izolacije
Kontaki oteeni ili se
ne dodiruju
Sposobnost provodnog
izolatora da izdri
specific irani napon
Kvaliteta provodnih
izolatora
Neprekinutost svih
izolacijskih sustava od
faze prema zemlji

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDST VA
V/EV

V/EV

V/V

S/M

M/EV

V/V

V/V

39

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIHPREKIDAA - ELEKTRIKE KARAKTERISTIKE

KARAKTERISTIKE
STANJE
MJERENI PARAMETRI I
KOJE TREBA
PREKIDAA DOBIVENE INFORMACIJE
NADGLEDATI

Kontaktni otpor

Temperatura
kontakata i vodia u
ovisnosti o struji
Temperatura
krajeva provodnog
izolatora

PROCJENA

Cjelovitost spojne
povrine kontakata i
primjenjene sile
Otpor kontakata i drugih
Stanje kontakata i
dijelova strujnog puta u m
vodia
Stanje medija za
prijenos topline
Temperatura krajeva
Porast temperature
provodnog izolatora
kontakata
unutar dozvoljenih
i vodia
granica
Stanje krajeva
provodnog izolatora
Relativna temperatura
krajeva provodnog izolatora

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA

V/V

V/V
V/M

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA

PREKIDNA MO

KARAKTERISTIKE
KOJE TREBA
NADGLEDATI

STANJE
PREKIDAA

MJERENI PARAMETRI I
DOBIVENE INFORMACIJE

Funkcionalnost
prekidne komore

Struja, napon luka, prijelazni

povratni napon i put
kontakata pri sklapanju

Upotreba prekidne
komore

Akumulirana energija luka ili

erodiranost kontakata I2t

PROCJENA

Cjelovitost prekidne
komore, spojeva i
me hanizma pri
prekidanju struje i
otvaranju strujnog kruga
Protekli ili preostali
ivotni vijek prekidne
komore

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA

V/EV

V/V

40

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA POMONI I KONTROLNI

KRUGOVI
KARAKTERISTIKE
KOJE TREBA
NADGLEDATI
Izvor za uklapanje,
izvor za okidanje,
izvor za nabijanje,
izvor za grijanje
Rad okidakog i
uklopnog namota

STANJE
PREKIDAA

0,I

MJERENI PARAMETRI I
DOBIVENE INFORMACIJE

Napon izvora

Oblik i amplituda struje

namota

Rad motora

Struja grijaa koju vue iz

izvora u radu

Rad grijaa

Struja koju grija vue iz

izvora prilikom rada

0,I

Daje li daljinska kontrola

eljene rezultate

Rad daljinske
kontrole
Funkcioniranje
kontrolnih krugova
Stanje okidakih i
uklopnih blokada/
namota

Utvrditi da li kontrolni
krugovi funkcioniraju na
predvien nain
Odrediti minimalni napon
potreban za pravilan rad
okidakih i uklopnih
namota/blokada

PROCJENA

Odgovarajui izvori za
osiguranje potrebne
energije za uklapanje i
okidanje, nabijanje
(pneumatika, hidraulika
opruga) i grijae
Cjelovitost namota,
kontakata pomonih
sklopki i oienja
krutost izvora
Cjelovitost motora,
kontakata pomonih
sklopki i oienja,
krutost izvora
Cjelovitost grijaa,
kontakata pomonih
sklopki i oienja,
krutost izvora
Cjelovitost i pozicija
lokalne i daljinske
kontrole, oienja i
komunikacijskih kanala

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA

V/M

V/S za 0
V/V za I

V/S

V/M

V/S za 0
V/V za I

Pravilan rad kontrolnih

krugova

V/S

Energija uloena za rad

okidakih ili uklopnih
blokada ukazuje na
stanje sustava blokada

S/S

41

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA SF6 PREKIDAI

KARAKTERISTIKE
STANJE
MJERENI PARAMETRI I
KOJE TREBA
PREKIDAA DOBIVENE INFORMACIJE
NADGLEDATI

Nivo plina SF6

Rad prekidne
komore

Vlaga u SF6

Otpornici za
uklapanje i
isklapanje (ukoliko
postoje)

Visokonaponski
kondenzatori (ako
postoje)
Kondenzatori
izmeu faze i
zemlje (ako
postoje)
Grija

PROCJENA

Procjena sposobnosti
podnoenja
Tlak,
specificiranog napona,
Gustoa (tlak i temperatura)
te voenja i prekidanja
struje
Procjena rada
Promjene tlaka u vremenu
kompresijskog stapa,
prilikom sklapanja
sapnica i kontakata
Procjena nivoa H2O u
SF6 koji moe utjecati
Mjerenje koliine vodenih
na razinu podnosivog
para u SF6 u milijuntinkama
napona, sposobnost
prekidanja
Utvrditi je li otpor unutar
Otpor u
predvienih tolerancija
Odrediti je li vrijeme
umetanja izmeu
uklapanja (isklapanja)
otporske sklopke
Vrijeme umetanja u ms
i uklapanja (isklapanja)
glavnih kontakata
unutar dozvoljenih
granica
Utvrditi je li kapacitet
Kapacite u pF
unutar predvienih
tolerancija

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA
V/M

V/EV

V/M

V/V

V/V

V/V

Kapacite u pF

Utvrditi je li kapacitet
unutar predvienih
tolerancija

V/V

Struja gijaa
Otpor grijaa

Utvrditi stanje plina SF6

i brtvi

V/M

42

DIJAGNOSTIKA VISOKONAPONSKIH PREKIDAA PNEUMATSKI PREKIDAI

KARAKTERISTIKE
STANJE
KOJE TREBA
PREKIDAA
NADGLEDATI

Nivo niskog tlaka

MJERENI PARAMETRI I
DOBIVENE INFORMACIJE

Tlak

I
Nivo visokog tlaka

Tlak

Rad prekidne
komore

Promjena tlaka za vrijeme

sklopne opreacije

Vlaga u zraku

Mjerenje koliine vodenih

para u zraku u
milijuntinkama

Otpor u

Vrijeme umetanja u ms

Uklopni (isklopni)
otpornik (ako
postoji)

Visokonaponski
kondenzator (ako
postoji)

Kapacitet u pF

PROCJENA

Procjena sposobnosti
podnoenja
specificiranog napona,
te voenja i prekidanja
struje
Procjena postoji li
dovoljno zraka za
nadopunjavanje
niskotlanih spremnika
Procjena rada
kompresijskog stapa,
sapnica i kontakata
Procjena nivoa H2O u
zraku koji moe utjecati
na razinu podnosivog
napona, sposobnost
prekidanja
Utvrditi je li otpor unutar
predvienih tolerancija
Odrediti je li vrijeme
umetanja izmeu
uklapanja (isklapanjaa)
otporske sklopke i
uklapanja
(isklapanja) glavnih
kontakata
unutar dozvoljenih
granica
Utvrditi je li kapacitet
unutar
predvienih tolerancija

DOBIVENA
KORIST /
ULOENA
SREDSTVA
V/M
S/M

V/EV

V/M

V/V

V/V

V/V

43

ODRAVANJE PREKIDAA

DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA PREKIDAA

Dijagnostika ispitivanja i mjerenja provode se na prekidau izoliranom od
mree i na jednom kraju kratko spojenom i uzemljenom, a prema shemi
prikazanoj na shemi ispitivanja prekidaa:
Dijagnostika ispitivanja mogue je podijeliti u slijedee grupe ispitivanja:
1. Mjerenje sklopnih vremena, brzina,vibracija
2. Provjera zagrijanja prekidaa
3. Provjera prisutnosti produkata raspada i sadraja zraka u plinu SF6
4. Provjera toke rosita / relativne vlanosti plina
5. Provjera djelovanja blokada i vremena recirkulacije
6. Provjera curenja plina SF6

44

45

Dijagnostike aktivnosti na visokonaponskim prekidaima

46

OPREMA I OPIS METODA ZA DIJAGNOSTIKA ISPITIVANJA PREKIDAA

Oprema za dijagnostika ispitivanja

Prilikom dijagnostikog ispitivanja visokonaponskih prekidaa koritena je slijedea

ispitna oprema:
a)
Instrument za mjerenje sklopnih vremena, nesinkronizma polova, struje i
napona uklopnog i isklopnih svitaka, mjerenje brzine kontakata i vibracija.
Proizvoa ureaja je Programma Electric AB; vedska; model TM 1800.
b)
Stabilizirani izvor 0 do 100 ADC i digitalni multimetar za mjerenje padova
napona po polovima prekidaa.
c)
Termovizijska kamera proizvoaa Raytek; SAD; model Thermoview Ti 30 za
kontrolu pregrijanja kontaktnih i spojnih mjesta.
d)
Ureaj za mjerenje toke rosita/ relatvne vlanosti plinova proizvoaa
Michell Instruments; Velika Britanija; model Cermax.
e)
Ureaj za mjerenje koncentracije produkata raspada plina SF6 i
koncentracije aerosola mineralnih ulja proizvoaa DILO Njemaka i
ispitne cjevice proizvoaa Drger Njemaka.
f)
Detektor za provjeru curenja plina SF6 (Leak-seaker), proizvodnje ISM
Njemaka.

Instrument za mjerenje sklopnih vremena automatski generira oscilograme i tabele s

izmjerenim vrijednostima koje je mogue uklopiti u Ispitni izvjetaj, a termovizijsku
kameru je mogue prikljuiti na raunalo i izraditi slike u elektronikom obliku.

47

Kratki opis metoda za

dijagnostika ispitivanja
prekidaa
Ispitivanje mehanikih operacija
izvodi se instrumentom za mjerenje
sklopnih vremena prema principnoj
shemi.

Mjere se sklopna vremena,

nesinkronizam polova, odskakanje
kontakata, te struja i napon
uklopnog i isklopnih svitaka u
ciklusima C, O, C-O, O-C i O-C-O.
Rezultat mjerenja se prikazuje
tablicom karakteristinih izmjerenih
vrijednosti i oscilogramom.

48

MJERENJE ZAGRIJANJA PREKIDAA

Mjerenje zagrijanja provodi se u dva koraka: mjerenje padova napona glavnih strujnih
krugova i mjerenje zagrijavanja kontaktnih i spojnih mjesta prekidaa. Mjerenje pada
napona glavnih strujnih krugova

Instrumentarij za mjerenje padova napona: stabilni izvor napajanja proizvoaa TET

Electronic, Austrija, model Hercules20-125 i digitalni multimetar.

Mjerenje zagrijanja kontaktnih i spojnih mjesta u pogonu

Kontrola zagrijanja kontaktnih i spojnih mjesta izvodi se kada je prekida pod

optereenjem.

Instrumentarij za mjerenje: termovizijska kamera proizvoa Raytek, SAD, model

Termo View Ti30 i pripadni program za obradu slika.
ISPITIVANJE STANJA PLINA SF6

Instrumentarij za mjerenje: ureaj proizvoaa DILO, Njemaka, tip 3-032-R003 i

cjevice punjene medijem za indikaciju pojedinih produkata raspada i aerosola
mineralnih ulja proizvoaa Drger,Njemaka.

Mjerenje se izvodi putanjem plina kroz cjevice i kontrolom promjene boje medija u
cjevici, na temelju ega se zakljuuje na prisutnost produkta raspada za koji je
cjevica namijenjena

49

MJERENJE TOKE ROSITA / RELATIVNE VLANOSTI PLINA

Instrumentarij za mjerenje: ureaj proizvoaa Michel Instruments,

Engleska, tip Cermax.
Strujanjem plina kroz ukljueni ureaj izvodi se automatizirano mjerenje
traene veliine

KONTROLA CURENJA PLINA SF6

Instrumentarij za kontrolu: " njukalo " proizvoa ISM,Njemaka, tip LS
790B

50

KORIST OD PRIMJENE DIJAGNOSTIKE I MONITORINGA

TEHNIKA KORIST
PREVENCIJA
KVARA

REDUCIRANJE RIZIKA
NEPREDVIENIH
KVAROVA

OD

LAKE VOENJE EE
SUSTAVA
SMANJENJE RIZIKA
EKSPLOZIJE
SMANJENJE
POSLJEDICA KVARA
POBOLJANJE
RASPOLOIVOSTI
SMANJENJE VREMANA
ZAMJEN A I
POPRAVKA
SMANJENJE POTREBE ZA
REZERVNIM DIJELOVIMA

POVEANJE SIGURNOSTI
POGONSKOG OSOBLJA
SMANJENJE RIZIKA
ZAGAENJA
LAKO PRONALAENJE
UZROKA KVARA
PODRKA
ODRAVANJU/
GOSPODARENJU

OPTIMALAN
POGON

ISPITIVANJE PRI
PUTANJU U
POGON

POBOLJANJE
PROGRAMA
ODRAVANJA
SMANJNJE SVIH
POTREBNIH
RESURSA
POBOLJANJE
PLANIRANJA RADNE
SNAGE
POVEANJE
EFIKASNOSTI
ODRAVANJA
INFORMACIJA ZA
ODREIVANJE
IVOTNOG
VIJEK/PROIRENJA
POBOLJANJE ZNANJA
BOLJE ODREIVANJE
GRANICA
POBOLJANJE
KONTROLIRANOG
SKLAPANJA
SMANJENJE TROENJA
SMANJNJE VREMENA
ISPITIVANJA
POBOLJANJE ZNANJA

FINANCIJSKA
KORIST

VANOST

KVANTIFIKACIJA

REDUCIRANJE
TROKOVA
ZASTOJA
SMANJENJE
TROKOVA
PREMIJA
OSIGURANJA
SMANJENJE
TROKOVA
POPRAVAKA

VISOKA

MOGUA

NISKA

MOGUA

VISOKA

MOGUA

SMANJENJE
TROKOVA
DRANJA
REZERVNIH
DIJELOVA NA
SKLADITU
SIGURNOSNA
RAZMATRANJA
SMANJENJE
TROKOVA
ZATITE OKOLIA
SMANJENJE
TROKOVA ZA
STUDIJE I UPITE
SMANJENJE
TROKOVA
ODRAVANJA
SMANJENJEM
OBIMA
ODRAVANJA
SMANJENJE
TROKOVA
ODRAVANJA
POBOLJANJEM
RASPOLOIVOSTI

NISKA

NE BA
JEDNOSTAVNA

VISOKA

N E BA
JEDNOSTAVNA
NE BA
JEDNOSTAVNA

SREDNJA
NISKA

NE BA
JEDNOSTAVNA

VISOKA

MOGUA

S REDNJA

NE BA
JEDNOSTAVNA

ODGAANJE
ULAGANJA

VISOKA

NE BA
JEDNOSTAVNA

SMANJENJE
U LAGANJA

NISKA

NE BA
JEDNOSTAVNA

SMANJNJE
TROKOVA
ISPITIVANJA

NISKA

MOGUA

51

ZAKLJUAK

Primjena monitoringa i dijagnostike trebala bi pomoi u postizanju minimalnih globalnih

trokova tijekom itavog radnog vijeka, ukljuujui trokove kupovine, montae, pogona,
odravanja i popravaka visokonaponske opreme.

Treba naglasiti kako ne postoji jedinstveni pristup za primjenu metoda monitoringa i

dijagnostike, nego njihova primjena ovisi o specifinostima ugraene visokonaponske
opreme, kao i o specifinostima cjelokupnog elektroenergetskog postrojenja.

Imajui u vidu cijenu, funkciju u pogonu i sloenost viskonaponskih prekidaa, njihovo

odravanje je vrlo znaajan i vaan segment u cjelokupnom odravanju
elektroenergetkih postrojenja.

Dobro i racionalno planiranje i priprema, obuka i trening osoblja, sveobuhvatna i

racionalna nabavka rezervnih djelova, samo su neki od problema u odravanju
prekidaa.

Revizije prekidaa su relativno jeftine, pa ih treba to ee, paljivije i studioznije

sprovoditi, kako bi se odgodili skupi remonti. Ovdje bitnu ulogu igraju dijagnostika
ispitivanja koja ako su izvedena pravilno i paljivo daju jasnu sliku o prekidau.

Efikasnost odravanja prvenstveno ovisi o izradi pogonskih uputa od strane proizvoaa

i njihovoj primjeni od strane korisnika.

52