Opi uslovi za izvoenje hortiklturno- pejsanih radova

zemljite predvieno za izvoenje hortikulturno-pejzanih radova treba oistiti od

svih vrsta otpadnih materijala, posebno sterilnog materijala, nastalih pri
izvoenju razliitih graevinskih radova. ovi radovi se izvode poslije potpunog
zavretka svih vanjskih graevinskih radova, kao to su:kolske i pjeake staze,
platoi, odmorita, parking prostori, vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta i sl.
posebnu panju treba obratiti na trase podzemnih instalacija svih vrsta. izvoa
radova treba imati uvid u projektnu dokumentaciju po kojoj su izvedeni radovi
podzemnih instalacija.

Priprema zamljita i sjetva trave

travnjak ini osnocvu svake funkcionalne i dekorativne zelene povrine, a
njegovom formiranju treba posvetiti posebnu panju. zemlja mora biti plodna, po
mogunosti dubine 30-35 cm. minimalna dubina plodne zemlje iznosi 25 cm. ovu
povrinu, prethodno oienu od svih otpadaka, treba preorati do dubine 25-30
cm, zemljku usitniti(frezirati) i dobro poravnati. Usitnjavanje zemlje moe se vriti
runo ili mainski (posebno maine prikljuene na tzraktor). mainski nain se
koristi kada se travnjak formira na velikim povrinama.
u obogaivanju strukture zemljita treba dodati stajsko ubrivo (4m3 na 100 m2
travnjaka) koje se zatrpava na dubinu od 5-10 cm. zemlju treba ponovo usitniti i
poravnat, te je tek tada spremna za sjetvu travnog sjemena. za ubrzavanje rasta
dodaju se azotna ubriva. kod cvijetno-perenskih gredica treba dodavati kompost
ili NPK ubrivo.
za travnu smjesu se koristi nekoliko vrsta trava. iuzbor vrsta i njihov odnos u
smjesiu zavisi od mikroklimatskih uslova terena (suho, vlano, osunano,
sjenovito zemljite), te od namjene travnjaka (park, vrt, sportski teren, padine i
sl.).
sjetvfu sjemen treba vriti u proljee (kraj marta-poetak aprila) ili u jesen ( kraj
avgusta-poetak septembra), ljeto se ne preporuuje zbog intenzivnog zalijevanja
vodom to poveava novane trokove. koliina travne smjese iznosi 4 kg na
100m2 parcele. sjetva se vri unakrsno i to tako da se pola smjese baca po
parceli u jednom smijeru, a zatim druga polovina smjese u smijeru okomitom na
prvi smijer. za ravnomjerno razastiranje sjemena u travnu smjesu treba dodati
rijenog pijeska. poslije sjetve zemljite pregrabljati tako da sjeme doe nekoliko
mm u zemlju. nakon toga plohu treba povaljati drvenim ili metalnim valjkom
teine oko 50 kg, a kod strmih terena to uraditi pomou dasaka. ovim radnjama
sjeme bre nikne jer se uspostavi kontakt sjemena sa zemljitem, a time i sa
kapilarnom vodom, te smjanji rizik od smrzavanja. poslije nicanja, kad trava
dostigne visinu oko 8 cm treba je runo pokositi i prihraniti vjetakim ubrivima.

Sadnja perena (trajnica)

sadnja perena zahtijeva dobru pripremu zemljita. povrinu predvienu za sadnju
perena prethodno treba prekopati do dubine 20-50 cm. ovako prekopano
zemljite oistiti od kamenja ili drugih otpadaka. posebnu panju treba obrattii na
uklanjanje korova korovskih biljaka jer ako nije u potpunosti uklonjeno postoji
mogunost da se korov ponovo razvije, te sprijei razvoj posaenih perena. osim
ovoga, perene sa razvijenim korovskim biljkama izgledaju veoma runo. Korov je
poeljno odstraniti i sa travnih povrina posebno onih koje granie sa perenskim
gredicama.
Ako kvalitet plodne zemlje ne zadovoljava treba dodati treset, ili neka druga
organska ili mineralna ubriva. na povrinu od 10 m2 parcele idu dva omota
(bale) treseta. Prije upotrebe treset treba navlaiti i usitniti, nakon ega se
ravnomjerno nanosi na zemlju i ukopava. Poeljno je da je plodna zemlja vlana.
Ako je plodna zemlja pjeskovita, pored treseta treba dodoati i ilovau koja
zadrava vlanost zemljita i hranjive sastojke. Na ovako pripremljeno zemljite
nanijeti kompost (biljno ubrivo) u sloju debljine 5 cm, te plitko ukopati. Pri sadnji
perena potrebno je voditi rauna o broju sadnica svake vrste koju treba posaditi
na 1 m2. U koliko ne postoje podaci o broju sadnica pojedinih vrsta perena na
1m2, onda kod perena niskog rasta prosjeno treba uzeti 15-20 sadnica, kod
perena srednjeg rasta 6-8, a kod perena visokog rasta 4-6 sadnica na 1 m2.
Meutim, najbolje je u specifikaciji biljnog materijala navesti taan broj sadnica za
svaku vrstu perene. U koliko se posadi vei broj sadnica nego je potrebno,
usporava se pravilan rast i razvoj perena.
Najbolje vrijeme za sadnju perena je u proljee ili jesen. Presaivanje vrizi na
istoj dubini na kojoj su sadnice rasle u rasadniku. zemlju oko svake sadnice treba
dobro nabiti rukom, te obimno zaliti vodom. Zalijevanje se ponavlja nekoliko
dana, zavisno od vremenskih uslova.

sadnja grmlja
Za sadnju grmlja prethodno treba iskopati rupe prenika i dubine 50 x 50 cm. Pri
sadnji je potrebno uzeti taan broj sadnica za svaku vrstu na 1 m2. Starost
sadnica se kree od 2-5 godina, a nabavka vri iz rasadnika sadnog materijala
prema specifikaciji datoj u prjektnoj dokumentaciji. Sadnice se pripremaju tako
to im se oree viajk korijenovog sistema i zalomljene grane te se stavljaju u
prethofno iskopane rupe na odreenu dubinu uz dodavanje i nabijanje
pripremljene zemlje oko korijena. Preporuuje se prethodno potapanje korijena
sadnica u kau od vode, zemlje i stajskog ubriva. Ako se prilikom kopanja pojavi
lo materijal, isti se uklanja i zamjenjuje plodnom zemljom. Sadnicama koje su
balirane obavezno ukloniti omota i tek onda saditi u rupe.
Najpovoljnije vrijeme sadnje grmlja je period mirovanja vegetacije, tj period od
novembra do aprila. nabavljene sadnice moraju biti bez mehanikih oteenja ili

biljnih bolesti. Gustina sadnje zavisi od vrste i efekta koji se eli postii sadnjm.
Savremena rasadniarska proizvodnja koristi konmtejnerski sistem koji
omoguuje sadnju tokom cijele godine uz potrebno zalijevanje u ljetnom periodu.
Sadnja drvea
Prije sadnje drvea potrebno je iskopati rupe krunog oblika irine 60-80 cm i
dubine 60-80cm, zavisno od kvaliteta zemljita i korijenovog sistema. Nabavka
sadnica se vri iz rasadnika sadnog materijala prema specifikaciji datoj u
projektnoj dokumentaciji. Ako se prije iskopavanja pojavi loiji materijal treba ga
ukloniti i zamjeniti plodnom zemljom. Iskopanu kvalitetnu zemlju treba usitniti i
pomijeati sa prirodnim ili NPK ubrivom. Naubreni sloj prvenstveno treba doi u
zonu korijenovog sistema sadnice. Sadnja se vri uz prethodnu pripremu rupe i
sadnice. Iskopanu rupu treba napuniti pripremljenom zemljom do visine
korijenovog vrata. Sadnici orezati podzemni dio, a po potrebi skratiti nadzemni
kako bi se uspostavila ravnotea nadzemnog i podzemnog dijela. Poeljno je
potopiti korijen sadnice u prethodno pripremljenu kau od vode, zemlje i stajskog
ubriva. Prilikom sadnje u rupu stava se zatitni kolac okruglog presjeka prenika
6-7cm i duine 180-200cm za ucrivanje sadnice. Povrinski sloj zemlje zajedno
sa ubrivom dolazi na dno rupe, te ga treba dobro nagaziti i nabiti. Sadnica se
vee na dva mjesta platnenom trakom koja se ekseriima privruje uz kolac.
Razmak izmeu rupa zavisi od vrste sadnice koja se treba posaditi. Za
razgranatije liarske vrste drvea treba napraviti vei razmak rupa u odnosu na
etinarske vrste drvea. Treba nabaviti kolovane sadnice iz rasadnika koje
nemaju nikakva mehanika oteena, niti biljne bolesti.
Vrijeme sadnje drvea je u periodu mirovanja vegetacije od novembra do aprila.
Formiranje kamenjara
Kamenjare treba kombinovati sa sadnjom perena na reprezentativnim
povriunama uz arhitektonske objekte, a mogu se formirati od kamenih gromada
( jedan vleiki kamen) ili od kamenih grupacija (vie komada kamenja razliitih
dimenzija).
Projektant treba odabrati kamenu gromadu atraktivnog izgleda koja podsjea na
skulpturu, te je bez obrade postaviti na odreeno mjesto predvieno projektnim
rjeenjem. Ispod kamena mora biti vrsta podloga. Po potrebi kamenu gromadu
uvrstiti betonom ili cementnim malterom, a postaviti je tako da zauzima isti
poloaj kakav je imala u prirodi. Oko kamena trba postaviti plodnu zemlju dubine
35 cm.
Kamene grupacije se formiraju na isti nain kao i kamene gromade. Nije poeljna
nikakva obrada kamenja, niti mijeanje kamena sa otrim i blagim ivicama.
Kamenje dobro oprati i oistiti te formirati grupacije uz obavezno prisustvo
projektanta.