Teologija i Marx

Komunistiki manifest
1. Koje dvije injenice proizlaze iz osude komunizma?
- Komunizam priznaju sve europske vlade kao snagu
- Krajnje je vrijeme da komunisti otvoreno izloe svoje nazore, svoje ciljeve, tenji cijelom svijetu.
2. Kako glasi glavna teza o klasnoj borbi?
Tlaitelji i potlaeni stoje jedan prema drugom u stalnom sudaru, vode neprestanu borbu.
3. Kakvo je drutvo nastalo iz feudalnog drutva?
Nastalo je moderno buroazijsko drutvo, koje nije ukinulo klasne suprotnosti. Ustrojilo je novu klasu, nove
uvjete potlaivanja, nove oblike borbe.
4. Koje su karakteristike buroazije?
Oni su industrijski milijunai, stalno uveava svoj kapital, imala politiko gospodstvo , raskinula je razne feudalne
spone, postavlja slobodu nesavjesnog trgovanja, postavlja golo izrabljivanje, sa svih zanimanja skida privid
svetosti, sve pretvara u plaene najamne radnike, obiteljske odnose pretvara u novane odnose, revolucionizira
drutvene odnose, prodaja proizvoda.
5. Kako je nastao proletarijat?
Buroazija je stvorila proletere kako bi sprijeila krizu. Koliko se razvija buroazija, tj. kapital, toliko se razvija i
proleterijat, klasa radnika koji ive dotle dok imaju rada i dok njihov rad uveava kapital. Upotrebom strojeva i
podjelom rada proleter gubi svaku svoju dra. Mali industrijalci, trgovci i zanatlije, seljaci polako preolaze u
proleterijat. Napredak industrije pomae stvaranju proleterijata.
Teologija osloboenja
1. U emu se sastoji novost u shvaanju latinoamerike stvarnosti?
Vie se ne zadovljava puki opis popraen gomilom injenica i statistika, ne grade se iluzije kako se moe ? blago i po
unaprijed obraenim etapama. Novost je to se pozornost obraa najdubljim uzrocima stanja.
2. to se dogodilo sa razvojistikom politikom u Latinskoj Americi?
Razvijati se znailo je okrenuti se modelu koji se gradio u najrazvijenijim drutvima sadanjeg svijeta. Taj se svijet
smatrao industrijskim drutvom. Na putu koji je u njega vodio trebalo je pobijediti drutvene, kulturne i politike
prepreke koje su proizlazile iz zastarjelih ureenja svojstvenih nerazvijenim zemljama, jer su to sve drutva u
prijelazu. Razvojistika politika nije donijela oekivane rezultate.
3. Objasni teoriju zavisnosti!
Siromatvo jednog naroda povezano je sa bogatstvom drugih naroda. Istovremeno raa u sreditu bogatstvo i sve vei
napredak za one koji imaju mnogo, a na rubu drutvenu neuravnoteenost, poltiku napetost i siromatvo za one koji
trpe oskudicu.
4. Kakva analiza jedino omoguuje stvarno vienje odnosa potlaenih i vladajuih zemalja?
Jedino analiza klasa vladajuih zemlja. Borba klasa se odvija na svjetskoj razini.
5. Koja je osnovna poruka Biskupske konferencije u Medellinu?
Odluka o prvenstvenoj opredjeljenosti za siromane, za one ija su drutveni i gospodarski uvijeti posljedica
konkretnog politikog poretka.
6. Koji je kranski stav prema nepravdama?
Krani nepravdu ne mogu prihvatiti. Potrebno je doprijeti do uzroka koji su doveli do drutvenih sukoba. Mir koji je
obean zajedno s darom Kraljevstva iziskuje uspostavu pravednih drutvenih odnosa i tada ne moemo ostati pasivni
i ravnoduni sudjelovanjem na strani pravde nastojimo odkloniti odsutnost ljubavi.
Teologija i Nietzsche
1.
U emu se sastoje tri Nietzscheove preobrazbe duha!
Duh prvo postane deva, dava postane lav, lav postane dijete. Duh koji je voljan nositi prima na sebe prima na sve sve
to je najtee i poput deve koja, natovarena, uri u pustinju, uri i on u svoju pustinju. U pustinji se dogaa druga
preobrazba i duh postaje lav, eli se dograbiti slobode i biti gospodar u vlastitoj pustinji. U treoj preobrazbi duh
postaje dijete, koje je nevinost i zaborav, stalno otpoinjavanje, igra, kota, sveto kazivanje DA.
2.
Na kakvoj umiljenosti sjede ljudi kada im Zaratustra prilazi u govoru 'O starim i novim ploama'?
Ljudi sjede na staroj umiljenosti: svi su sebi umislili da ve odavno znaju to je za ovjeka dobro i zlo. Sjede na
starim katedrama.
3.
U emu se sastoji prema Zaratustri 'propovijed smrti'?
U rijeima koje su se nekad nazivale svetima. Ne ukradi! Ne ubij! Znai u pljakanji i ubijanju.
4.
Gdje je prema Zaratustri najvea opasnost za itavu budunost ljudsku?
U dobrima i pravednima. teta dobrih je najtetnija teta. Dobri moraju biti farizeji. Dobri moraju razapeti onog koji
iznalazi svoju vlastitu krepost.
5.

Koju novu plou Zaratustra stavlja pred ljude?

Teologija i Freud
1.
to prema Freudu simbolizira zajedniko blagovanje (jesti i piti) u prastarim obredima?
Jesti i piti s nekim drugim bio je simbol jaanja drutvene zajednice i preuzimanja meusobnih odveza ; rtveni objed
je izraavao da su bog i njegovi oboavatelji sudionici za istim stolom.
2.
to nam je prema Freudu psihoanaliza otkrila u vezi totemske ivotinje?
Psihoanaliza nam je otkrila da je totemska ivotinja zapravo zamjena za oca, a u to se uklapa proturjenost
zabranjeno je ubiti je, a ipak se njeno ubijanje pretvara u sveanost, a ipak se nad njom ali. Ambivalentni osjeajni
stav proirio bi se na zamjenu oca totemskom ivotnjim.
3.
Kako Freud objanjava odnos Boga Oca i Boga Sina?
Sinovim rtvovanjem vlastitog ivota ocu se nudi najvee mogue okajanje i sin postie cilj svojih elja protiv oca.
On i sam postaje bog uz oca, a zapravo i stupa na mjesto oca. Religija sina smjenjuje religiju oca. Kao znak ove
zamjene ponovo oivljava stari totemski objed u obliku priesti, u kojoj gomila brae kua meso i krv sina, a ne vie
oca i s time se posveuje i poistovjeuje s njem.
4.
Gdje se prema Freudu susreu poeci religije, morala, drutva i umjetnosti?
U Edipovom kompleksu (ovaj kompleks oblikuje jezgru svih neuroza)

5.

Teologija i Comte
1.
Comte vjeruje da je otkrio veliki osnovni zakon kojem je podlona ljudska inteligencija. Koji je to
zakon?
Taj zakon se sastoji u tome to svako od naih glavnih shvaanja, svaka grana naih saznanja, prolazi kroz tri razliita
teorijska stanja: teoloko ili fiktivno stanje, metafiziko ili apstraktno stanje; nauno stanje ili pozitivno. Prva je nuna
polazna toka ljudske inteligencije, drugoj je svrha da poslui kao prijelaz, a stanje tree je utvreno i definitivno.
2.
Koji je prema Comteu osnovni karakter pozitivne filozofije?
Osnovni karakter pozitivne filozofije da je da promatra sve fenomene kao podinjene nepromjenjivim prirodnim
zakonima ije tono otkrivanje i svoenje na najmanji mogui broj je cilj svih naih napora, smatrajui kao apsolutno
nedokuivo i besmisleno za nas istraivanje onoga to se zove uzrocima, bilo primarnim bilo finalnim.
3.
Comte smatra da postoji praznina u prouavanju prirodnih fenomena. etiri kategorije prirodnih
fenomena su: atronomski, fiziki, kemijski i fizioloki. Ove kategorije ne ispunjavaju jednu prazninu. Koja je
to praznina?
To je praznina u pogledu socijalnih fenomena. On jo nije uao u podruje pozitivne filozofije. Teoloke i metafizike
metode koje, u odnosu na sve druge rodove fenomena, sada vie nitko ne upotrebljava, bilo kao istraivako sredstvo,
bilo samo kao sredstvo za dokazivanje, jo su naprotiv, iskljuivo u upotrebi, za sve ono to se odnosi na socijalne
fenomene. To je praznina koju treba popuniti da bi se dovrilo uvrivanje pozitivne filozofije.
4.
Odakle Comteu ideja o socijalnoj statici i socijalnoj dinamici?
Od jedne filozofske koncepcije koju je izloio Blainville, u djelu: Opi principi usporedne anatomije. Ona se sastoji u
tome da svako aktivno bie, a naroito ivo bie, moe biti izuavano, u svim njegovim fenomenima, u dva osnovna
pogleda, u statikom i dinamikom pogledu.
Koja bi trebala biti dva glavna rezultata pozitivne filozofije prema Comteu?
Prvi rezultat mora biti otkrivanje na osnovu iskustva zakona po kojima se odvijaju nae intelektualne funkcije i dalje,
tono poznavanje opih zakonitosti koje su neophodne da bi se pouzdano postupalo u istraivanju istine.
drugi rezultat, da se pobrinemo za opi preobraaj obrazovnog sustava
6.
De Lubac smatra da postoji temeljni okvir u kojem je Comte izloio svoje uenje. Koji je to okvir?

7.
Kakva je faza monoteizam prema Lubacovom itanju Comtea?
Monoteizam je posredan stupanj izmeu teolokog i metafizikog stadija. On ne donosi nijedno novo naelo budui
da je uvijek bio samo reduciran i saet politeizam, a svrha mu je da odgovori na iste probleme. Monoteizam je
prijelazno stanje svojstveno zapadnjacima te je previe ovisan o metafizikim rasplinutostima, a dunost je
pozitivizma da nas od njih oslobodi.
8. Na koji nain Lubac tumai odnos ateizma i pozitivnog duha Augustea Comtea?
Comte nije ateist, budui da ne nijee Boga formalno. On je elio nadii ateizam jer ateizam nijee Boga dok
agnosticizam kae da je On neshvatljiv. Pozitivist pak ne tvrdi ni da Bog postoji niti da ne postoji. Boje postojanje
pripada onim neprijepornim pretpostavkama koje sadre jednak stupanj negacije i afirmacije pa su one ne samo
nedokuive ve takoer liene smisla. Ateizam je samo nedostatna emancipacija jer tei za nedoreenim produenjem
metafizikog stadija.
9. U kakvu vrstu teizma Lubac smjeta Comteov pozitivizam?
Comtea je definirao kao antiteista, a pozitivizam je religija ovjeanstva jer e on pomoi ovjeku da zaboravi
apsolutnog boga. Kult ovjeanstva kae: mi moramo konano ukloniti Boga u ime religije.