UNIVERZITET U SARAJEVU

PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK: KTO

SEMINARSKI RAD
Procjena adekvatnosti uine koju djeca donose od kue

Sarajevo, decembar 2012.

UNIVERZITET U SARAJEVU
PEDAGOKI FAKULTET
ODSEJEK: KTO
PREDMET: ISHRANA

SEMINARSKI RAD
Procjena adekvatnosti uine koju djeca donose od kue

Student:
Mentor:
Zumra Ahmetovi
Doc. dr Azra Hadi

Sarajevo, decembar 2012.

SADRAJ
UVOD........................................................................................................
...............................................................2
1. ISHRANA..............................................................................................
..........................................................3
2. ISHRANA
KROZ
HISTORIJU.............................................................................................
......................4
3. KOLIKO
I
TA
JESTI.....................................................................................................
.............................5
4. BEZ
DORUKA
U
KOLU..................................................................................................
......................9
5. PREHRANA
POMAE
UENJU.................................................................................................
..........10
6. DJECA
OD
PRVOG
DO
ETVRTOG
RAZREDA...............................................................................10
7. DJECA
OD
PETOG
DO
DEVETOG
RAZREDA..................................................................................11
8. DORUAK
ZA
KOLARCA............................................................................................
.........................12
9. ZAKLJUNA
RAZMATRANJA......................................................................................
.......................13
LITERATURA..............................................................................................
....................................................15

UVOD
Pandepidemija gojaznosti prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (SZO)
je jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema sadanjice. Prekomjernu
tjelesnu teinu ima ve 50% odraslih, a 20-30 % djece i adolescenata
evropskog regiona imaju prekomjernu tjelesnu teinu. Statistike Amerikog
Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) takoe govore o utrostruenju
broja gojaznih u posljednjih 20 godina, te navode da 16 % djece i
adolescenta dobi 6-19 godina ima prekomjernu tjelesnu teinu (prema
Dinarevi i drugi, 2011.).
Gojaznost, smanjen nivo fizike aktivnosti i metabolike nestabilnosti
predstavljaju riziko faktore za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Oko 6085 % gojazne djece postaju gojazni odrasli ljudi, to rezultira u ranijem i
eem pojavljivanju hroninih nezaraznih oboljenja: hipertenzije, rane
ateroskleroze, dijabetes mellitusa TIP 2, te endokrinih, ortopedskih i
psihosocijalnih poremeaja (prema Dinarevi i drugi, 2011.). Stoga je
veoma vano dizajnirati efikasne intervencije s ciljem uspjenih strategija
tretiranja i prevencije ovih stanja kod djece. Iako su genetski i hormonski
faktori mogui uzroci poveane tjelesne teine kod djece, prekomjerno

uzimanje hrane i slaba fizika aktivnost su nedvojbeno osnovni razlog

nastajanja gojaznosti.
Sjedenje pred televizorom i raunarom uz konzumiranje kalorijama bogate
brze hrane i slatkih napitaka dugorono stvaraju neravnoteu izmeu
unoenja i potronje energije u organizmu. Rezultat ovog disbalansa je
prekomjerna tjelesna teina. Trenutno procjena je da 20-25% dnevne
energije se konzumira ispred televizora (TV).
Alarmantan

trend

irenja

epidemije

gojaznosti,

naroito

porast

prevalencije kod mladih suoavaju svaku zajednicu sa problemom koji ima

znaajen ekonomske i socijalne posljedice. Globalne mjere za prevenciju
gojaznosti su za zemlje Evropskog regiona date u Evropskoj povelji o
suprostavljanju

gojaznosti

2006.

godine.

Pronalaenje

najefikasnijih

preventivnih mjera za nastanak gojaznosti u svakoj zemlji zahtijeva

precizne epidemioloke podatke o broju gojazne djece i mladih, te o
njihovom navikama u pogledu ishrane i aktivnosti.

ips, razne grickalice, hamburgeri i peciva su hrana koju naa djeca

uglavnom svakodnevno jedu u kolama. Zbog nepravilne ishrane, na
sistematskim pregledima se pojavljuje sve vie djece koja su gojazna ili
neuhranjena.
Glavni razlog za ovakvu sliku je loa ishrana djece kolskog uzrasta, kako
tokom nastave, tako i kod kue. Navike koje se steknu u toku kole ostaju
za cijeli ivot. Zbog toga je od izuzetne vanosti kvalitet uine ili doruka
dok su u koli jer od toga, ponajvie, zavisi pravilan rast i razvoj djece.
Pravilna i kvalitetna ishrana imaju jako veliki uticaj na aktivnosti djece
kako u samoj koli tako i poslije u toku ivota. Da bi opstali u ovom
vremenu roditelju su prinueni raditi, dok su djeca veinu vremena
preputena sama sebi.
Sami kreiraju kako svoje vrijeme tako i obroke koji su kod veine loe
isplanirani. Malo ili nikako se konzumiraju voe i povre, dok su slatkii i
5

grickalice jako zastupljeni. Zbog posla i zauzetosti malo je roditelja koji

stignu kui napraviti uinu za svog kolarca. Takoer, i nae kole danas iz
raznoraznih razloga ne pridaju posebnu vanost kvalitetu ishrane koju
nude uenicima, obino pristaju na ponude pekarskih kompanija iji su
proizvodi ili jako kalorini ili nedovoljni za zdravu prehranu djece. U malom
broju kolskih kuhinja imamo hranu koja je zdrava i primjenjena djeijoj
dobi.

1. ISHRANA
Ishrana (eng. - nutrient) predstavlja podmirivanje potreba organizma za
kalorijama, proteinima, ugljikohidratima, mineralima i vitaminima.
Ishrana je osnova ivota, zdravlja i razvoja ovjeka. Od trenutka kada je
novi ivot zaet pa do roenja djeteta i potom kroz sva ivotna razdoblja:

Od prvih dana djetinjstva,

Tokom odrastanja,
U svim fazama zrele ivotne dobi i
Tokom starenja

Pravilan izbor namirnica i pravilna ishrana su od fundamentalnog znaaja

za:

Odranje ivotnih funkcija,

Za fiziki i mentalni razvoj,
Ouvanje zdravlja i
Optimalno funkcioniranje organizma.

Utjecaj pravilne prehrane tokom djetinjstva i adolescencije na zdravlje u

kasnijim fazama ivota postaje sve evidentniji, sve bolje dokumentiran
rezultatima brojnih naunih istraivanja.
Svjetska zdravstvena organizacija kontinuirano upozorava na interakciju
izmeu loih prehrambenih navika i pojave razvoja brojnih bolesti.

2. ISHRANA KROZ HISTORIJU

Glavna hrana starih Rimljana bila je:

Kaa od graha i pogaa,

Kruni kola bez kvasca koji bi umakali u med ili mlijeko,
Sir, meso ili riba, voe i pili su vino pomjeano s vodom,
Kau od zdrobljenog hljeba i luka, prenog u maslinovu ulju i
zainjenog siretom i tome dodali naut.

Rimski bogatai uivali su u jeguljama,

puevima, jezicima flaminga i

krilima noja, mesu ptica, u guijoj jetri te u plemenitoj bijeloj ribi. Grki
lijenik Hipokrat smatra da isto jelo i isto pie ne moe odgovarati
bolesnom i zdavom ovjeku.
Cornelijus Celsus smatra da je lijeenje bolesnika dijetom najtei, ali
najljepi dio medicine. Ta konstatacija je i danas ispravna.
Iz antikog perioda je i Galen, po njemu i danas nose naziv Galenske
labaratorije. Galen je propisivao kure gladovanjem u lijeenju mnogih
bolesti iako su gladovanje i post poznavale mnoge religije od svog
postanka.
Krajem XX stoljea savremena medicina poinje sistematska istraivanja
svakodnevne ishrane bogate masnoama, bijelim branom i eerom, te
njezinu vezu s rakom, sranim i drugim degeneretivnim bolestima.
Eskimi jedu meso sjevernih ivotinja i gotovo da nikad ne jedu biljnu hranu
(ali gotovo da ne oboljevaju od kardiovaskularne bolesti). Prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije danas su kardiovaskularne bolesti
najvei uzronik smrti ljudi.
Afriki crnci se hrane biljnom hranom ali gotovo nikada ne oboljevaju od
raka debelog crijeva.
Najdue ive Japanci (u prosjeku oko 85 godina), a jedu riu, modrozelene
alge i ribu. Dugo ive i Mediteranci koji jedu ribu, maslinovo ulje i zelje.

Po uzoru na Norveku, u Srbiji je 1963. godine, uveden modifikovan

doruak (Prema Komnenovi, 2012). Svaka kola je morala uenicima da
daje 400 mililitara mlijeka, pare hljeba i komad sira. Poetkom 90-tih taj
doruak je izbaen. Moemo rei da je ishanu u koli pratila ekonomska
situacija u zemlji. Pored Norveke, dobar sistem ima i Indija u kojoj svi
uenici osnovnih i srednjih kola imaju jedan kuhani obrok. Pravilnu
ishranu uenika uvela je i Velika Britanija uz veliko zalaganje i pomo
uvenog kuhara Dejmi Olivera.

3. KOLIKO I TA JESTI?
ips, razne grickalice, hamburger i peciva su hrana koju naa djeca
uglavnom svakodnevno jedu u koli. Zbog nepravilne ishrane, na
sistematskim pregledima se pojavljuje sve vie djece koja su gojazna ili
neuhranjena, a istraivanja u posljednjih nekoliko godina pokazuju da je
sve vie gojaznog stanovnitva.
Navike u ishrani koje djeca ponesu iz kole ostaju im za cio ivot. Moemo
rei da se djeca u koli hrane na etiri naina. Mali broj djece jede uinu ili
doruak iz kolske kantine, a nekima roditelji daju novac za grickalice i
hamburger, to je najgori nain ishrane.
Neki roditelji svakodnevno djeci pripremaju sendvie, a naalost sve vie
imamo djece koja zbog ekonomske situacije u zemlji nita ne jedu u toku
nastave.
Nije dobro da se djeca prejedaju, jer ne mogu da prate nastavu, ali isto
tako ne mogu da prate gradivo ako su gladni. Neadekvatna ishrana dovodi
do deformiteta kime, anemije, nedostatka kalcijuma, dijabetesa, rahitisa i
triglicerida. Ovo su nalazi ljekara na sistematskim pregledima djece.
Jedna treina (1/3) djece ima problem skolioze, a este su tvrdnje roditelja
da je uzrok tome prevelika teina kolskih torbi. Meutim, glavni krivci su
moda ba oni, koji nisu usadili zdrave navike prehrane kod vlastite djece
(premaSekuli, 2008).
8

Djeca nemaju dovoljno fizikih aktivnosti, a kroz hranu unose dosta masti i
nekvalitetnih ugljikohidrata. Zbog toga su gojazni ili pothranjeni, a malo
njih je sa idealnom tjelesnom masom.
Svjetska

zdravstvena

organizacija

(SZO

WTO)

je

na

osnovu

dugogodinjeg rada izdala publikaciju CINDI vodi za pravilnu ishranu u

kojoj je dala prikaz piramide ishrane.
Piramida ishrane na slikovit nain prikazuje koje vrste namirnica i u kojem
omjeru trebaju biti svakodnevno zastupljene u ishrani.
Prema autorici Hadi (2012) u osnovi piramide su itarice i njihove
preraevine koje treba da uestvuju sa 450 g (8-9 kriki od 50 g
polubijelog hljeba ili zamjene za hljeb krompir i tijesto tamne boje).
Procentualno

izraeno

35-45%

ukupnog

dnevnog

unosa.

Sljedeu

stepenicu u piramidi ine voe i povre koje treba da se unese u

minimalnoj dnevnoj koliini od 400 g pri emu voe uestvuje sa 15%, a
povre sa 20% ukupnog dnevnog unosa . Treu stepenicu ine grupa
mlijeko i mlijeni proizvodi i grupa meso, riba i jaja obje sa po 10 % uea
u ukupnom dnevnom energetskom unosu. U vrhu piramide se nalaze ulja,
masti i eeri koji uestvuju sa svega 5% u ukupnom dnevnom
energetskom unosu (prema Hadi, 2012).
Kada su izabrane namirnice u skladu sa piramidom ishrane i dnevnim
energetskim potrebama

(UEP) rasporeuju

se u tri

glavna

dva

meuobroka u skladu sa preporukama:

o Doruak 35 - 40 % UEP
o Prijepodnevna uina 5 10 % UEP
o Ruak 25 30 % UEP
o Poslijepodnevna uina 5 10 % UEP
o Veera 20 25 % UEP

Populacione preporuke bi trebalo da se temelje na CINDI vodiu za pravilnu

ishranu
s posebnim osvrtom na nae navike u ishrani koje treba temeljiti na
rezultatima
provedenih istraivanja u BiH.
Savjet nutricionista za zdravu ishranu jednog dana kod kolaraca:
Doruak

Pare hljeba 50-100 grama

100-150 grama mladog sira
300 grama mlijeka ili jogurta masnoe do 2,8%
Jedna pilea virla

Prva uina

Sezonsko voe 200-250 grama (kifla i 200 grama jogurta)

Ruak

Tanjir supe ili orbe

150-200 grama nemasnog mesa
Salata od povra 200 grama
200 grama voa

Druga uina

Voe do 250 grama (kifla i 200 grama jogurta)

Veera

Pare hljeba
Mlijeko ili jogurt, kajgana od jednog jajeta
Purea unka do 100 grama

Prehrana djeteta treba se sastojati od triju glavnih obroka: doruka,

ruka, veere i dvaju manjih meuobroka. Najvanije je izbjegavati vee
koliine slatkia, slatkih napitaka i gaziranih pia, ipsa i bombone koji
10

sadre

puno

kalorija

nedovoljno

nutrijenata.

Najbolja uina za djecu u koli je sendvi koji je napravljen kui.

Crnu ili integralnu kiflu namazati maslacem, staviti komad sira, pare
paprike, argarepe ili list kupusa. Moemo staviti pureu unku, pilea prsa
ili neto slino tome to imamo.
Roditelji mogu ubaciti list crvenog kupusa, jer e djeci biti interesantnije
kada su boje raznovrsnije. Obavezno za kolsku uinu staviti neki sok,
jabuku ili neko drugo sezonsko voe.
Tokom ostalih obroka trebalo bi konzumirati ribu, meso, jaja, mlijeko i
mlijene proizvode te puno povra i voa. Majoneza se ne preporuuje
nikako.
im dijete ustane , trebalo bi uzeti au mlijeka ili soka i kaiku meda. Ne
treba ih pustiti iz kue ako nita nisu pojeli jer u koli mogu doivjeti
slabost

organizma,

slabu

koncentraciju

ili

ozbiljnije

zdravstvene

komplikacije.
Slatkie treba izbjegavati koliko je mogue, ali moemo praviti kolae
koristei sezonsko voe, a izbjegavati dodatne zaslaivae. Profesor
pedijatrije na Univerzitetu u San Fancisku, Robert Lusting, strunjak za
djeiju gojaznost i hormonalne poremeaje, smatra da je eer otrov.
U vremenu gripa, gojazna i neuhranjena djeca su neotporna i ne mogu da
pobjede viruse kojih ih napadaju.
Bie potrebno vrijeme da se djeca priviknu na novi nain ishrane, to znai
da e kole morati da slue ne samo zdravu hranu, ve i hranu koja je
istovremeno ukusna, da bi bila prihvaena.
Redovita, usklaena i zdrava prehrana poboljava mentalne sposobnosti i
primjereno ponaanje kolaraca.
Montignac u svojoj knjizi (Montignac, Djeija pretilost, 2006.) objanjava
zato niskokalorine dijete dugorono nisu uinkovite. Organizam se
navikava na smanjeni unos hrane pa je rezultat nerijetko jo intenzivnije
11

debljanje. Tjelesna aktivnost vie je nego dragocjena, ali bez pravilne

prehrane u djece sklone debljanju nee dati zadovoljavajue dugorone
rezultate.
Montignac preporuuje da djeci od najranije ivotne dobi usadimo pravilne
prehrambene

navike:

da

svoju

djecu

ne

hranimo

rafiniranim

ugljikohidratima (ponajprije eerom i krobom, bijelo, tjesteninom, bijelim

kruhom, bijelom riom i dr.), ve da odaberemo viestruko korisne
ugljikohidrate

niskoga

glikeminog

indeksa.

Kad

shvatimo

naelo

glikeminog indeksa i upoznamo prehrambeni sastav namirnica, otvorit e

nam se mnoge mogunosti koje emo zatim trajno usklaivati s navikama
svog podneblja, svojim sklonostima i sl. O tome to je glikemini indeks,
Montignac detaljno raspravlja i daje popis namirnica s pripadajuim
glikeminim indeksima. Vano je rei da se velika veina namirnica na koje
smo navikli mi u BiH savreno uklapa u Montignacovu metodu.

4. BEZ DORUKA U KOLU

Podatak Zavoda za javno zdravstvo koji kae da u Bosni i Hercegovini 16%
kolaraca uope ne dorukuje, dok samo 46% njih jede povre jako je
zabrinjavajui. Zdrava prehrana je preduvjet da djeca rastu i razvijaju se
pravilno. Polovina uzroka smrtnosti djece povezane su s poremeajem
prehrane. Ovo je medicinski i socijalni problem i da bi ove navike mijenjali
potrebno je ukljuiti razliite sektore.
Umjesto zdravog doruka sastavljenog od voa i povra, vie od polovine
kolaraca za doruak jede nezdravu hranu. Svako esto dijete u FBiH u
kolu odlazi bez doruka.
Veina kola uopte nema uslove da priprema hranu za uenike. Izvestan
broj kola ima kantine u kojima spremaju hranu za ake niih razreda, dok
su oni malo stariji preputeni kioscima brze hrane. Pedijatri kau da je to
osnovni razlog to su nam osnovci sve deblji, a zdravlje im je sve
ugroenije.
12

Problem je i to u kolama gde postoji organizovana ishrana za ake u

ponudi su najee samo peciva. U blizini svih kolskih ustanova postoje
samo pekare i fast fud prodavnice.
Roditelji bi trebali svakodnevno potaknuti dijete da:

jede raznoliko;

ne preskae doruak (utjee na IQ i uspjeh u koli);

jede svakih 4 do 6 sati (za djecu do 10 god.), tj. da ima tri glavna
obroka i dva meuobroka;

uravnotei unos hrane i tjelesnu aktivnost;

u prehranu ukljuiti dovoljno itarica, koje su osnovni izvor energije,

povra i voa - baza piramide i drugi red piramide,

u prehranu ukljuiti dovoljno hrane koja sadri kalcija i eljeza te

bjelanevina za kojima su potrebe poveane tijekom rasta trei red
piramide;

izbjegavati masnu, slanu i previe slatku hranu vrh piramide.

5. PREHRANA POMAE UENJU

Pri planiranju prehrane za poveane potrebe koje nastaju zbog pojaanog
intenziteta uenja, svakako treba voditi rauna o dobi djece i mladih.
Djeca u velikoj mjeri odbijaju konzumiranje povra, esto neredovito
uzimaju voe dok slatkii i grickalice dobivaju sve vei prostor u jelovniku.
Utroak energije kod pojedinih tjelesnih aktivnosti koristimo pri planiranju
prehrane dok vrlo esto zanemarujemo utroak energije pri poveanoj
intelektualnoj aktivnosti. Stoga se na kraju kolske godine moe dogoditi
uspjeh nerazmjeran zalaganju. Iscrpljen i umoran mozak je poput
iscrpljenog i umornog sportaa (prisjetite se slike maratonca pri ulasku u
cilj i nakon sistemskih priprema za natjecanje).
Pri planiranju prehrane koja e podmiriti poveane potrebe nastale uslijed
pojaanog intenziteta uenja, svakako treba voditi rauna o uzrastu.

13

6. DJECA OD PRVOG DO ETVRTOG RAZREDA

Uenici

niih

razreda

osnovne

kole

na

zavretku

kolske

godine

pojaavaju intelektualne aktivnosti.

Kako se radi o dijelu godine kada se vie boravi na otvorenom i u igri, s
pravom moemo rei kako se pojaava i tjelesna aktivnost u odnosu na
zimske mjesece. Vano je prilagoditi prehranu i ne zanemarivati redovne
obroke.
Djeca se pripremaju za zavrna odgovaranja, skrauju periode odmora, a
zbog nastale nervoze osjeaju potekoe i nelagodu nakon jela.
Od naroite vanosti je kuhanje laganih jela i dogovaranje s djecom
jelovnika za naredni dan. Nikada djecu ne treba prisiljavati na jelo koje iz
bilo kojeg razloga odbijaju. Ukoliko smo sigurni da su premalo pojeli, radije
im treba ponuditi neku djeju kaicu ili keks s mlijekom. U pauzama
izmeu uenja neophodno je da dijete pojede lako probavljiv obrok (gris,
puding, voni jogurt, frape).
Nikda ne treba zaboraviti najvanije da dijete zapone dan s dorukom i
pije dovoljno tenosti tokom dana.

7. DJECA OD PETOG DO DEVETOG RAZREDA

Uenici viih razreda osnovne kole uveliko samostalno planiraju obroke.
Uina u koli vrlo je esto pripremljena s prenim i preslanim namirnicama
koje znatno smanjuju radnu odnosno ueniku sposobnost.
Poveani angaman u koli te pripreme za zavrne ocjene esto dovode
djecu do viednevnog iscrpljivanja i poveanog rizika od pojave infekcija.
Kako je rije o dobi vrlo intenzivnog rasta i razvoja, djejem organizmu
nuno je osigurati neophodne nutritivne tvari. Prirodni voni sokovi te
dovoljno mlijeka i mlijenih proizvoda vrlo su korisni. Roditelji bi trebali
14

veu panju posvetiti kontroli i planiranju prehrane za vikende jer

zajedniki

boravak

za

stolom

predstavlja

najbolji

nain

smanjenja

napetosti koju donosi kraj kolske godine.

I kod ove dobne skupine za dobar je uspjeh najvanije: zapoeti dan
dorukom i tokom dana piti dovoljno tekuine. Dobar povrat snage uma
osigurat e sjemenke suncokreta i bue, kandirano voe, kompot, kukuruz
(moe i iz limenke), kikiriki, bademi i energetske ploice koje mogu uvijek
biti pri ruci.

8. DORUAK ZA KOLARCA
Doruak je vaan jer omoguuje djetetovu organizmu prikupljanje dovoljne
koliine energije za psihofizike aktivnosti u koli.
Doruak je neobino vaan obrok za kolsko dijete jer omoguuje ne samo
nesmetan rast i razvoj djetetova organizma, nego i akumuliranje energije
koja mu je potrebna za optimalno funkcioniranje i udovoljavanje svim
zahtjevima koji ga oekuju u koli.
Da bi dijete imalo dovoljno energije za fiziko i psihiko funkcioniranje,
primjerice za koncentraciju, miljenje, pamenje i uenje, doruak kao i
ostala dva vana obroka mora sadravati osnovne grupe namirnica koje e
njegov organizam opskrbiti vanim i neophodnim hranjivim tvarima.
Za doruak treba osigurati i dovoljnu koliinu napitaka, primjerice
negaziranu mineralnu vodu, svjee i nezaeerene vone sokove te vone i
biljne ajeve. Dokazano je, naime, da se djeca koja u organizam ne unose
dovoljno tekuine u koli brzo umaraju i gube koncentraciju, a mogu patiti i
od glavobolje
Kako je poznato da djeca "jedu oima, na doruak ih moemo motivirati
lijepo dekorisanim stolom i tanjirima s likovima iz bajki ili crtia. Posebno
mame, mogu i na mnoge druge naine kod djeteta formirati pozitivnu

15

naviku dorukovanja te postii da dijete s veseljem ustane te u miru

pojede obrok i onda kada je samo kod kue.
Primjerice, dijete sigurno ujutro nee "zaboraviti" ranije ustati i jesti ako je
i samo, u skladu sa svojom dobi, sudjelovalo u odluivanju, nabavci,
pripremanju ili serviranju onoga to e se jesti za doruak.
Djeca u velikoj mjeri odbijaju konzumiranje povra, esto neredovito
uzimaju voe dok slatkii i grickalice dobivaju sve vei prostor u jelovniku.
Da bi dijete uvidjelo vanost doruka, poeljno je da se kad god je to
mogue, bar neradnim danom, ujutro okupi i dorukuje cijela obitelj.
Roditelji bi trebali veu panju posvetiti kontroli i planiranju prehrane za
vikende jer zajedniki boravak za stolom predstavlja najbolji nain
smanjenja napetosti koju donosi kraj kolske godine.
Uenje je lake uz grickanje jabuka, suhog voa ili nasjeckane mrkve.
Tjestenina s nemasnim sirom i povrem te ria s plodovima mora uz
dovoljno soka, garancija su boljeg uspjeha u koli.
Kamen spoticanja izmeu roditelja i kolske djece, osobito tinejdera i
adolescenata je kolska uina. Veina djece radije e za uinu konzumirati
nezdravu tzv.brzu hranu, razne grickalice i slatkie, te gazirane sokove
umjesto maminog sendvia. Ako dijete nema organiziranu uinu u koli tad
je bolje da od kue nosi sendvi nego da pribjegava brzim gotovim
obrocima koji su visoke kalorijske vrijednosti, a male nutritivne. Sendvi od
kue napravljen od cjelozrnatog peciva s unkom ili sirom uz dodatak
svjee sezonske salate zadovoljit e dnevne potrebe kolarca do zavretka
kolskog dana.
Da bismo svom djetetu omoguili zdrav obrok za uinu u koli, potrebno je
da prije svega izbjegavamo bijeli hljeb koji goji, te da umesto njega
koristimo peciva od integralnog brana ili crni hljeb. Takoe, obrok za
kolarca ne bi trebalo da sadri visokokalorine namaze, kao to je
majonez, ve one zdravije, poput senfa ili putera od kikirikija, koga
djecajako vole. Preraevine od mesa i razne salame i patete, po kvalitetu
16

i hranljivosti ne mogu da se porede sa kuhanim pileim mesom ili

tunjevinom.

9. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
ivimo u vremenu kada je evidentno postojanje problema prekomjerne
tjelesne teine uenika osnovnih kola u odnosu na nain ishrane i fiziku
aktivnost.
Gojaznost je predisponirajui faktor za nastanak mnogih hroninih
nezaraznih bolesti kao to su: kardiovaskularne, hipertenzija, rana
ateroskleroze,

dijabetes

mellitus

TIP

2,

endokrine,

ortopedske,

psihosocijalnih poremeaja i drugih. Prevalenca pedijatrijske gojaznosti je

u porastu. Na djetetova tjelesnu teinu utiu mnogu faktori i to: pristup
visoko energetskoj hrani, duina provedenog vremena u sedentarnim
aktivnostima

npr.

Gledanje

televizije,

igranje

video

igrica.

Porast

prevalencije gojaznosti kod mladih suoava svaku zajednicu sa problemom

koji ima ogromne ekonomske i socijalne posljedice.
Pronalaenje najefi kasnijih preventivnih mjera za nastanak gojaznosti u
svakoj zemlji zahtijeva precizne epidemioloke podatke o broju gojazne
djece i mladih, te o njihovom navikama u pogledu ishrane i aktivnosti.
Potrebno je uspostaviti kvalitetnije asove fi zikog vaspitanja, kampanje
zdrave ishrane, edukacije roditelja, psihosocijalne edukacije, strategije
zdrave kolske ishrane, te intenzivirati shvatanje o pravilnom izboru
ishrane

adekvatnoj

fizikoj

aktivnosti.

Ishranu

provoditi

prema

savremenim smjernica u odnosu na unos ugljenih hidrata, masti,

bjelanevina, vitamina i tenosti; upranjavati redovnu fiziku aktivnost od
najmanje 1 sat vremena dnevno kako i koli tako i u slobodnom vremenu;
markirati ispitanike sa prekomjernom tjelesnom teinom (p izmeu 85-95)
kao i gojazne (p>95), te ih uputiti u odgovarajue ustanove radi evaluacije
stanja i lijeenja; angaovati timove

17

porodinih ljekara za praenje statusa uhranjenosti kod kolske djece i

omladine.
Studija u Kantonu Sarajevo (Dinarevi i drugi, 2011) je utvrdila da gotovo
djece niih razreda je gojazno, a u viim razredima je to 1/5 uenika.
Fizika aktivnost je slabo zastupljena kod mlae djece, a kod starijih uz
neto vie fiziki aktivnih imamo veliki procenat koji ak 1 do 2 sata
dnevno sjede uz televizor ili raunar

to uz sjedenje u koli i prilikom

uenja znai da sjedei provode najvei dio dana. Najjznaajniji faktori koji
utiu na nastanak gojaznosti su: neadekvatna ishrana djece u koli, velika
uestalost uzimanja slatkia i gustih sokova, neadekvatan nivo fizike
aktivnosti kao i sedanteran nain ivota.

LITERATURA
Dinarevi Senka, Brankovi Suada, Hasanbegovi Snjeana, Ishrana i
fizika aktivnost uenika osnovnih kola u odnosu na gojaznost, Journal of
Health Sciences, Volume 1, Number 1, April 2011.
Hadi Azra, Ishrana I, Univerzitet u Sarajevu, Pedagoki fakultet, Sarajevo,
2012.
Komnenovi Jasminka, Od prvog obroka do kolske uine, Beograd, 2012.
Montignac Michel, Djeija pretilost, Naklada Zadro, Zagreb, 2006.

18

Sekuli Damir, Prehrana dijelovi iz predavanja, Sveuilite u Splitu, Zavod

za

kineziologiju,

Fakultet

prirodnoslovno

matematikih

znanosti

kineziologije, Split, 2008.

www.glas-javnosti.co.yu

19